Ligi izlazi avakom subotom, & cijena ma je unaprijed sa Dudrovnik: na cijela go- | dinu or. 4, na pd godine flor, 2;. Za Austro-Ugarsku, Bosnu s Hercegovsnu: na čijelu | godinu flor. 4: 80, na p0 godine &or. 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i postarski troškovi, | 0 DUBROVNIKU 25. Februara 1898. A HRVAT Pretplata i oglasi piaćaju se opravi ,Orvene Hrvatske“ u Dabrvrnika a dopis šalju se Uredništva. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se [ tiskaju po pogodbi, da je predbrojen i za došasto polagođište. * Sarajevski izbori Do malo dana, taman na 13 marta, obaviće ge izbori za gradsko zastupstvo glavnoga grada Bosne. Ovo je za okupirane pokrajine danas naj- važniji dogagjaj, koji svak sa napetošću očekuje, a takogjer i naš narod izvan njih gleda u nj sa velikim zanimanjem. Sarajevo je poglaviti grad bosanski a po broju stanovnika drugi grad u pa- šega naroda. Pojmljivo je dakle da se sarajevskim izbori - ma pripisuje velika važnost, tim više što znamo da neće ovaj put proći kao i drugih godina, već da će biti izborne borbe. O ispatku izbora grad- skih zastupnika zavisiće dosta, koga će vlada i- menovati sarajevskijem načelnikom. Da pravo rečemo, nama je milo da se sara- jevski gragjani živo zauzimlju za ove izbore. Na- še susjede i sestre, Bosna i Hercegovina, pozvane su da zamašito uplivišu na našu budućuost. One za cijelo meće do vijeka ostati u današnjem iz- nimnom položaju, već će se one s vremenom de- fivitivuo priljučiti ovoj mouarkiji, i to — ako Bog i sreća dade — baš ka onim pokrajinama, sa koji- ma ih vežu krvne i povjesne sveze i u kojima ži- vu njihova najbliža“ braća, Doći će dakle i ouaj dau, kad će narod Bosne i Hercegovine vršiti svo- je izborvo pravo u širokom smislu, birajući naime svoje prestavuike — narodne zastupuike. Zeto ra- došću pozdravljamo ovu sarajevsku borbu. jer je dokazom da narod ozbiljno. shvaća svoje zvanje, da raspravlja i pretresa ko će da ga zastupa i jer je oua najpotljo kao ujeka pripravu na druga ugod: a prava i dužuosti, koje mu u javnome ži- votu budućaost donaša. Neka se Sarajlije mudro podnesu. Oni, vo- dići pokrajine, ne bi smjeli.da sa izbora od 13 marta izagju obrućeni. Neka se posluže sa svojim izbornim pravom savjesno _i neodvisno, izabiruć samo one ljudi, za koje su uvjereni da će sve svoje sile upotrebiti, a da budu od što veće časti i koristi gradu, koji ih je počastio svojim povjere- njem. Ovaki će sa svojim trijeznim i nepristra- nim savjetom da pomogno zemaljskoj vladi, koga da“ im imenuje načelnikom. Epovijedamo kako uam je teško, da se po- tanje Uayimo ovim posljednjim vrlo delikatnim pi- tanjem, kakav čovjek naime da bude načelnikom. Svakako, ako sarajevsko gradsko zastupstvo mora služiti gragjanima kao uzor rada i patrijotizma, logićni je zaključak da načelnik mora biti uzo- rom gradskome zastupstvu. Zato bi naravno bilo da na čelo šeher-Sarajeva bude postavljen čovjek uman, izobražen i snačajan; čovjek, koji nije pun oholosti i taštine nego koji je dobar i pravedan ali strog, to du ga njegovi sugragjani ljube i što- ju. Ito tu malo riječi“ pravog i sposobnog načelni- ka. Mi izdamo da ima 'takih ljudi, koji su rogjeni na obelaa , te da vlada neće biti prisi ljena, da 'Sarijevu“ No-Sarajlija meće načelnikom. ( sa ovim uil bistoo 'imogli da' završimo. Ali, na neareću, sa“ttanovite štrin& — koja izmisli če- mu se niko živ ne bi bio domislio, da naša braća u Bosni | Hercegovini, 'a osobito oni iz čijo se sredine 'bira poglavica grada Sarajevu, biva muš hamodauci, nijesu «& nala po krvi 1 jeziku jedan narod — puntlo ne u ovom pozlu glas, koji %% 3 preko Zagreba povratio u Bosnu, Ovaj cam iznosi na dvor obla imena, te se bez okolišanja bavi sa osobom svoga kandidata, lažući na druge pošte. ne ljudi. Nama je žao što, na njeki način podbodeni, prisiljeni, smo da ovdje izrazimo njeko naše skro- vito mnijenje. Nama se naime čini, da ne bi bio baš naj- zgodniji za načelnika kakav, koji na pr, kao vije- ćnik nije se nikad oglasio za uarodnu dobrobit. Još nezgodniji bio bi onaj, za koga bi se dokaza» lo, da se je nekoliko puta protivio mudrim i ko- risnim predlozima, što ih je iznosio kakav njegov kolega, Mi. znamo da u jednoj sjednici sarajev- skog gradskog zastupstva bio je donešen pame- tai predlog, neka se poduzmu mjere protiv nadri- liječnika, koji puštaju krv, bez da su vješti tome poslu; mi nadalje znamo da je je jedan vijećnik u svoje doba bio iznio i ovaj zamašni predlog : da se kod vlade upliva, neka se kod svakog pre- stojnika ustroji vijeće poviše agrarnih pitanja, u koje bi bili birani ljudi iz naroda, te poznaju od- daošaje, a imali bi odlučujući glas, te 8e tako ne bi više nanosilo štete ni agama a ni kmetovima. I mi bismo rekli, da onaj, koji se iz zavisti: ili mižnje uvijek protivio ovim i sličnim korisnim pi- tanjima, prije misli o čomu drugonie, nego li o dobrobiti narodnoj. Mi se nadamo, da, ko u ovom poslu vedri i oblači, obazrijeće se i na naše mnijenje, ako za ništa, a ono, što će ovo, uvjereni sino, imati svo- jih sudionika. U tom slućaju mogli bismo i nasta- viti, mogli bismo natukouti, kako bi se neugodno dojmilo Sarajlija, kad bi im bio načelnikom čovjek, koji ne bi bio njihov gragjanin, koji ništa svoga u Sarajevu ne bi imao i koji napokon ne bi bio nimalo ljubljen od svoga naroda. Varaju se oni koji misle, da, kad bi se o0- vako radilo, zemlja bi se bunila na štetu države i njezine vlasti, Ovaki ne vide dalje od noga, Oni ne mogu da učine dobra, jer misle da se mogu liječiti narodue rane pritiskom prava, slobode i narodne svijesti. Ne za Boga! Podignite narod, daj te mu sloboština, učinite nek je zadovoljan jer samo na taj način imaćete ga prijateljem, Ali ni to nečinite sami, nego zajedno sa najprvim i na- jobljubljenijim prvacima narodnim. Neće on onda bježati iz svoje stare domovine, već će u njoj 0- stati, da se okoristi probitcima, te mu ih pruža umna i otvorena uprava. Evo u kratko što mi mislimo o tim izborima. Njeke naše misli za čudo se gudaraju sa ,Bošnja- kovim* izraženim u članku u kome odgovara našem sarajevskom dopisniku, što bi nas veoma veselilo, kad ne bi znali, da su ono kod njega samo fraze, jer je, djelovanje ujegovih ljudi sasvim drukčije. Srbi..o Srbima. Biogradska , Zastava“ jest poluslužbeni, list srpskog. ininistarstva. O čistoći njegina srpstva ne- ma dakle sumnje. Ero što ona u jednom od po- sljednih brojeva piše o srpskim radikalima : POA kradljivcs — eno. ih, mogla samim maogobrojala Za oglase, zahvale i. ost, I Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava plaća se 10 novć, po retko, a oglasi koji se više pote Jeftićima i Veselinovićima — oni su krali držav« ne i opštinske novce narodne, — Ako tražite po- dlace i kukavice — eno ih, i njih ćete naći u svojim prvim redovima, megju svojim Pašićima, koji beže preko mostova i izmišljaju atentate po klisurama. — Ako tražite izdajnike, eno ih, naći ćete ih u svom glavnom odbora, megju svojim prva- cima — oni traže stranačku intervenciju, oni ru« ju protiv svoje otadžbine, oni. proglasuju za šovi; nizam pravedne aspiracije srpskih rodoljuba.! Ho- ćete da ih imenujemo ?* : ,Ako tražite nitkove, — eno ih, i njih čete naći megju svojim barjaktarima, megju svojim Barići: ma, koji nude svoje ,zauzimanje“ i poslanički glas za nekoliko hiljada dinara, pa posle kao odbijeni, tu istu visoku ličaost kojoj su nudili, nedostojno i kukavnički klevetaju i grđe u skupštini. Taži nas sudu, proto Milane | Ako tražite ubojice i raz- bojnike — eno ih, i njih ćete naći u svome kolu megju svojim ministrima i poslanicima, megju svo+ jim jezuvitima, (ovo se odnosi na Gjaju, koji je kriv što je rogjeu katolik) megju svojim Paštrku- lavima, Malonarcima i Gogićima — _oni ubijaju ili naregjuju puškaranje svojih političkih protivat- ka i njezinih gragjana | To bi | potvrdile i sene Sofronijevića, Pejče iz Brezovice i onih jadnika, što ih 6. maja, pucajući u ,vetar* poubijašo; po zapovedi radikalnih ministara.* Ako tražite zvekane i propale karaktere — eno ih, i njih ćete naći megju svojimi doktorima“ megju svojim ,besednicima“* i ,žurnalištima,* me- gju svojim Milovanovićima i Vesnićima, megju svo- Zivkovićima i Svilokosićima, megja svojim 1vani- ćima, Pelagićima i Karićima, — oni suludo i be- zobziruo ubijaja svako hrišćansko mišlenje o ek- sistencijima i najmanje mrve mozga u njih! Ako tražite kajišare i grabljivce, eno ih, i njih ćete naći megju svojim prvacima i poslaoicima, megju svojim Kukurecima, Telovićima i Mitrovićima. — oni otimlju Kukurek, oni pridižu lferacije, oni su grofovi* u planinama." A Ako tražite falsifikatore i kočkare, eto ih — eto i njih ćete naći megju svojim sudijata, megju svojim Tirićima i Stejskalima, jer obi kra+ du i falsikuju sudska akta! Ta sve što je slo i naopako — naći ćete u svojim redovima, u svo- joj partijskoj kući. Nas uzalud napadate ! Užalud prljate hartiju i trošite nesretno mastilo, Uzalud šapućete po budžacima i pletete svoje drske uj- durme, sve ćete to jedino vama samima naškoditi.* Srpski radikali su najviši naši neprijatelji. Da mogu, oni bi sve Hrvate pozobali neka ih nestane sa lica zemlje. Oni su silno agitovali po hrvatskim pokrajinama, movcima su potpomagali one koji rade proti nama. Oni su u Zagrebu ma- sno plaćali čovjeka, koji ne čini drugo nego piše i ruje proti nama, oni su mu podigli i štampa- riju. Š njima su i naši dubrovački Srbi 1 najtješ- njim odnošajima, tim više što je jedan od radi+ kalnih prvaka, Gjaja, dubrovački omladinac. Oni su sve do ove jeseni vladali Srbijom. Organ srpskog ministarstva lijepo ih opišuje, Mi ne sumnjamo o istinitosti njegovih riječi, jer smo mi još otprije znali za vrline radikalske, uZasta« va“ samo potvrgjuje naš sud. se Ali iz onog članka mi 3,18 nješto naučili Ako ovako piše ministerijalna štampa, ako štam- pa, koja je svana da se odlikuje uljudnošća | skladnošću, da se umjereno i resortirano i >. je, na sva usta beg ikakve koprene raznosi, ga. dna djela Srba i to formom kod nas , nevigjenom; možemo pomisliti kako je duboko pala, . g šut kztoamaemamogo insH in