; * brata ; ili da zbilja nema ni pojma o srpstvu i hrvatstvu kaošto ni o narodnom i državnom Pra- vu, niti o našim zajedničkim interesima. »Narodu.“ Katkotas“N *" U br. 40. Naroda“ na mjestu gdje govori o prilikama u Banovini ima ova stavka: ,Filialni starčevićanski organ, list dubrovačkih stekliša (1) »Crvena: Hrvatska" još pred nekoliko dana doka- »živala je na temelju instrukcije dobivene na Rie- nCi, da je neodvisna stranka nepotrebna, te je kao »dalmatinski list pošao saviše daleko, kad je pri- »Hvatio obće poznato geslo steklisa ,dajte udrite »Više na neodvišnjake nego na magjarone. Neodvi- »šnjake valja prikazati gorimi od magjarona* — »a to je geslo bilo u Hrvatskoj izdano još god. 21886. kao parola za izbore. To je bilo medjutim »Za hrvatske odnošaje razumljivo — ali da se na- nši pokrajinski listovi povadjaju tim putem — to »Svakako nije ni otačbenički, a još manje patri- »otično.“ > Ove riječi spljetskoga ,Naroda“ vrijegjaju nas jako, jer sve što se je šnjima reklo nije nego puka izmišljotina. Ponajprije izmišljotina je da je ,Crvena Hr- vatska“ filijalni starčevićanski organ i list dubrova- čkih \stekliša kako je Narod“ šaljivo nazivlje. ,Cr- vena Hrvatska“ nije ničiji osobni organ a još ma- nje'ikoje oblasti nego je ona list u prvom redu hr- vatski, pa kao takav govori u ime hrvatskih inte- resa a meu ime Petra i Pavla, jer jest i hoće da ostane posve nesavisan i od jednoga i od drugoga. Izmišljotina je da je naš+list dokazivao na temelju instrukcija dobivenih na Rijeci, da je ne- odvisna stranka nepotrebna. Mi smo još lani do- kazivali o potrebi sloge izmegju Hrvata, a tako i- sto i dve godine, što je bilo, ako se ,, Narod“ sje- ća, prije riječkog sastanka. Što se je pisalo iza njega pije nego odgovor zagrebačkim listovima ko- ji šo popratili naše primjedbe o jedinstvu i slozi. I tio pada tvrdnja ,Naroda“ da smo mi išta pi- sali "#8" temelju instrukcija dobivenih na Rijeci. Taito biv'je pošao samo urednik našega lista kao Dubrovčanin i u ime svoje i ničife drugo. Pošao je ne da dobića instrukcije nego da se dogovara sa“ljedima sa kojima ga veže moralni vez zaje- dničkoga osvjedoćenja. > Isto tako nije istina da smo mi prihvatili njekakvo geslo stekliša, koje glasi: ,dajte udrite više na neodvišnjake nego na magjarone ; neodvi- šnjake valja prikazati gorima od magjarona, te da smo tako, kao dalmatinski list, pošli suviše da. leko. Što je istina to je, da se mi češće osvrće. mo na prilike u Banovini, da pišemo o stanju ta- mošnjih stranaka. To je mislimo naša dužnost kao hrvatskoga i kao dalmatinskoga lista tim više što smo 'mi daleko od one borbe i od stranačkih mr- žuja. Nu mi ne mislimo da smo rekli sve, kad po- čočino juukati i kukati, te uzdisati za slogom i za ljubavi. S tim se, mi držimo, ne postizava ništa dru- uo nego da će onamošnje strasti još gore raspi- ruju i da se u Banovini smiju sonim koji tako piše, jer im Šalje punu vreću biranih fraza. Mi radije ka- žemo odmah naše mnijenje, kako bi se ta slogu mogla postići i koju vidimo samo u fuziji, ali ne u eikakvoj koaliciji stranaka. Ovo naše mnijenje može biti prijedmetom ozbiljne rasprave, kaošto to i čine prekovelebitske novine, ali nikako povod, onim rekriminacijama, kojim nas je ,Narod* izvo- lio počastiti kad nam je rekao, da njeko naše po- stapanje, koga je on sam izmislio, nije ni otačbe- ničko ni patriotično. “Neka navede ijednu samu uvrijedljivu rijed, koju emo mi isustili prama neodvišnjacima ili pra- ma pravašima. Da smo im mnogo puta kazali da se u čemu š njima ne slažemo, to je istina. Ali to nije pitakva uvrijeda i vvak raslike mnijenja smatra u- vrijedom, iz njega govori stranačka strast i mržoja. Naravno da mi sami o našemu pravću ne možemo valjano suditi. Mi mislimo da je dobar i kag“znak da nije loši navest ćemo spljetskome li- što smo tobože tim pravcem se poslavosrbili, a u drugim obzoraš nas kori, e smo tim istim član- kom postali fanatični starčevićanci, Pogagjamo li kad kažemo da spljetski ,Na- rod“ spada u one prve ? Narodna svijest. U prošlim brojevima našeg. usta dovijeli smo članaka is Bosne pod naslovom: ,Narodno pitanje u B. i Herc.* ,Bošnjak“ u zadnjem broju izvrće smisao riječi našega dopisnika na svoju ru- ku. Nije nam žao nego što će mnogi njegov čita- telj misliti, da je onako kao što on kaže. On nai- me piše ovo: »Kada je naš mladi pjesnik S. B.... u 2. broju ,Bošnjaka* od prošle godine pjevao: ,Znaš »Bošojače“ nije davno bilo, sveg mi svjeta, nema petnest ljeta, kad u našoj Bosni ponositoj i juna- čkoj zemlji Hercegovoj, od Trebinja do brodskijeh vrata, nije bilo Srba vi Hrvata,“ onda su na nas graknule razne novine i silomice htjele, da svo- jom grajom nadviču i nadglasaju tu tvrdnju. Mi smo to isto i kašnje opetovano u drugom obliku ustvrdili i dokazali, al nam je svaki puta odgovo- rila jeka one graje: nije istina. Megju novinama, koje su osobito gorljivo nastojale pobiti našu tvr- dnju, nalazila se i dubrovačka ,Crvena Hrvatska.“ Nije nama ni najmanje žao, što se je trudila, po- biti nas, al nam je žao, što je tako brzo sama sebe pobila. Tvrdeći prije, da su od vajkada Boš- njaci bili Hrvati, ona je to porekla u svome član- ku pod naslovom ,Narodno pitanje u Bosni-Her- cegovini“ u broju 15. od 14. maja ove godine. Evo ona piše ovako: ,Narodnosno pitanje razmahalo se evo i kod nasu Bosni-Hercegovini. Ako ćemo pravo, to je stvar kod nas skorašnja, ona bo datira u sadanjem objemu istom od zapo- sjednuća ovih zemalja po Austriji..... Inače na- rod (?) pravoslavni ili pravije govoreći hrišćanski u ovijem zemljama nije ništa znao, o kakvoj ,srp- skoj“ narodnosti kao u opće o narodnosti, o ko- joj kod njega nije bilo ni pojma. Katolici ili pra- vije kršćani takogjer nijesu imali pojma o naro- dnosti, isto i muhamedovci ili pravije po tadanjem nazivu ,Turci." Narod nije znao za Kakvu naro- dnost, nego se samo megjusobno razlikovali po vjeroispovijesti : pravoslavni ,brišćani,“ katolici »kršćani,“ muhamedovci , Turci.“ Pitamo sada poštovanu ,Crvenu Hrvatsku:“ nije li to drugima riječima isto, kao i ono: da xod Trebinja do' brodskijeh vrata nije bilo Srba ni Hrvata ?“ Mi za sada konstatujemo samo to, a pridržajemo si odgovoriti na ove članke ,Crvene Hrvatske,“ kad se uvrše. Svakako je jasno po o- vome. da su tada dotične novine digie mnogo vi- ke, a sada ih pobija njihova drugariča , Crvena Hrvatska.“ sBošnjak* valjda ne zna što hoće reći na- rodna svijest. Jer ako je rečeno da se prije niš narod u Bosni nije dijelio u narodnosti,“ iz to- ga ne da se zaključiti, da ,od Trebinja do Brod- skijeh vrata nije bilo Srba ni Hrvata,“ već da narođna svijest nije bila razvijena kao što nije sasvim ni danas, pa narod sam nije znao što je. Svakako nije lijepa rabota igrati se riječima, iz- vraćuiti njihovo značenje, pa ih donositi čitatelji. ma kao nekakve sensacijonalne novosti, što regbi da je eBodnjsk“ poćeo. Izbori u Hrvatskoj. Prokojsčer primili smo ovaj brzojav o ko- načnom ispatku izbora : Zagreb, 2 maja. Izabrani to je logično, jer inače ne bismo ga se držali. Ali stu ove dokaze, Pretjerani obzoraši isto kaošto i pretjerani pravaši, dakle oni skrajnji elementi je- dne i druge strauke, kojim je mržnja stranačka prva točka njihova hrvatskoga programa, ti nijesu 8 oama ni malo zadovoljni. Da smijemo, mi bismo »Narodu“ mogli pokazati i privatnih listova ovih Prada i obzoraša, kojima je dao povod jedan te | dsti naš članak. U jednim nam pravaš spočituje, su pravaši ; dr. Frank u Sisku i Križu, dr. Ba- njavčić u Karlovcu, dr. A. Starčević, u Delnica- ma, Erazmo Barčić u Bakru, Jakčin u Jaski, Gr- denić u Križevcima, dt. Mile Starčević u Sv. lva- nu Zelini. Posnata srestva onemogućila uspjeh u Perušiću, Sehju, Selcima, Novigradu, Brlogu, Zla- taru, Brodu i 'dtekdječi Izabrana Su-dva Srba — samostalca_ u Hloku i “Hrtkovcima«(u Srijemu), Grof. Ladislav Pejačević izabran u“ Našitima bez protukandidata. On ostaje izvan stranaka,* U Hrvatskom saboru po newom. izbornom redu i po zaokrušenju kotara ima 90 zastupnika, od kojih 88 bira Hrvatska i Slavonija a 2 grad Rijeka. Ban hrvatski poslao je preko riječkog gu- vernera poziv da grud Rijeka raspiše izbore za hrv. sabor, ali riječki municipij jednoglasno i ve- likom aklamacijom zaključio je, da se preko toga poziva pregje na drevi red | Od 88 zastupnika što ih je izabrala ostala Hr- vatska i Slavonija 8 je samih pravaša. U mnogim kotarima pravaši podlegli su vladinovcima većinom zato, što su tamo odlučivali ovisni glasovi. U mno- gim kotarima pak sa svim ovisnim glasovima pra- vaši su došli do prilične većine, što osobito uda- ra u oči na pr. u Brodskom kotaru, a u njekim kotarima vladinovci imali su proste ruke. U iz- bornim srezovima, gdje je hrišćansko (i po tom srpsko 1!) pučanstvo u većini, kao u Srijemu, ra- zvila se je bila borba izmegju srpskih vladinovaca i srpskih samostalaca, ali ovi potonji podlegoše. Obzorova stranka sudeći po zagrebačkim izbori- ma, gdje je ona veoma jaka, ustegla se sasvim, ali kako pišu, u dva tri vanjska izborna okružja, mnogi neodvišnjaci nijesu mogli s manje, a da ne podadu glas pravašu. Značajno je i to što se je dao birati i bivši hrvatski ban grof Pejačević. On je dosada sjedio u saboru kao virilista, ali sada eto ga kao narod- noga zastupnika. Koji je njegov program? Ne zoamo, nu po svoj prilici biće: opsluživanje i ta- čno vršenje nagodbe. On se za sada drži reservi- ran i ne pristaje uz nikakvu stranka. Rezultat izbora kako rekosmo ne može ni- koga začudit. Neodvisna strauka, dakle jedina 0o- pozicija, koja donekle stoji na temelju postojećih zakona, ustegla se; pravaška stranka ostala u 0- gromnom manjini — te bi onda bio logični za- ključak, kad bi smo ustvrdili, da je uz današnju na- rodnu stranku sva zemlja. Tako tvrdi i ,N: Fr. Presse,“ a koliko je to dobra svjedočba koju No- va Pressa izdaje Slavenima, to je svakomu poznato. Kad je na pr. u Senju, u gradu skroz i skroz opozicijalnomu mogao podleći vladinovcu Lobmayeru vrijedni Barčić, primorski lav, kome bi svi Senjani krv svoju točili, možemo pomislit ka- ko je teško, da u današjim prilikama prodre 0- pozicijovalac. On može prodrijeti samo u onom kotaru gdje su svi,ama svi neodvisni izbornici 0+ pozicijonalni i gdje je posve neznatan broj ovisnih glasova. Inačije olje moguće. U takim okolnostima i nehotice se čovjeku nameće pitanje, kako bi bilo da butum sva hrvat- ska opozicija povuče se sa izborne borbe. Njezin rad mora da je nadčovječan. Sasvim tim ako se uzme u obzir, da se broj saborskih zastupnika umanjio za trećinu i da pra- vaška opozicija izišla je sama na izborno popri- šte, mora se priznati da se je broj njezinih za- stupnika neznatno ali razmjerno prama prijašnjem broju ojačao. A osim toga sva ova sila glasova što su opozicijonalci sakupili tamo amo, širom Banovine, kaže nam da se opozicijonalni duh u zemlji sve to više širi. Dao Bog da ovi izbori budu srestvo, kojim bi se patriotični elementi u banovini nasli na 0- kupu pod jednim barjakom i s jednom divizom, ..! Naši Dopisi. Trst, 1 juna. U nedjelju imali smo XVIII gl. skupštinu pol. dr. ,Edinosti." Posjećena 'je. bila neobično. Prisustvovali su Laginja, Spinčić, Jenko, Flego, Trinajstić. Otvorio je skupštinu presjednik Mandić zgodnim slovom, Isa toga je interpelirao Dr. Gre- gorin : 1) Žašto su Spinčić i Laginja ostupili u Hoheuvartov klub? 9) Zašto su istupili ? 8) Za- .