Pojedini broj stoji 10>bov& 1) |:

( godina flor. 4: 50, na p0 godine flor, 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i poštarski troškovi.
14 ' t . :

o sto
i i ei

Bin  Gubrovnik 4. Jama

.c Eto utopila se još jed&a godina u more vje-
čkosti; otišla u- nepovrat. Godina 'dana malo je
u: životu čovječjem, ništa a životu naroda, ali ipak
može donijeti takih promjena, da ujihove poslje-
dice ošjećaju | i narodi: i čovječanstvo za vjekove.

Vadjećemo. i! i

mnogo puta: se tazveselio & mnogo puta i pro-
plakao — ipak ačinio je korak haprijed, a kakav,
to će pokazati skora budaćnost. Mi“ ga držimo
zacllobra ušo 6 obići Hu kodi deco siš

+ Negdje početkom godine bijaliu' se zame-
tavli pregovori ,izmegju 'opozicija a 'banovini o
njihova zbliženju i alozi' na temelju jednoga pro-
grama. Da: je ovo uspjelo, po nasem mitijenju, ed
ipeo bio bi: nastao imr'i:'a nas u Dalaaciji. Ali
na žalost dogovori ne urodiše dobrim plodom već

 

tog predloga g. Ši, koji: nije bio sretan sa svojim
kartelom na više: godina; što bi stranke zbližao
samo na zajedničku 'akciju. 1 tako mješte dovršit
što ae započelo, nastavilo se neprekidno pravda-
nje i svagjanje s obje strane. u g
Februara (mislimo da smijemo spomenuti)
izagje ne svjetlo i naš 'list; koji bi od svakoga
dobro \priaijen. Po (njemu: (navlastito Dubrovaik
ktene u novu borba, & ttaši neprijatelji Oboriše
se na nj kao na kakvo strašilo, pošto su oni bili
" već za se apravili' zemlje, Koje mi danas doka-
sima u ruci nasivljemo hrvatskim.
*% Jedna pak od najvažnijih pojava jirošle go-
dine i u nas“ i u (cijeloj monatlji bijahu izbori
na car. vijeće. Neuspjeh ili bolje rekuć propast
njemačko-češke nagodbe učini, da se svrhom zime
raspusti sabor, a novi izboti ureču proljeća. Kako
svukud, bijahu i u nas žestoki. U istočnoj lstri
izabraše prof. Spindića na mjesto Vitezićevo, a u
zapadnoj pomoću nezšakonitosti i nereda još ne-
čuvenih tahjanaši poslaće u Beć svoga čovjeka
premda pobjeda bijaše naša. Nu ovaj videći, da
će se njegov izbor uniftit zahvali se, a u Beč po-
slade Istrani nakon nove strašne borbe Hrvata
Laginju.
1 u Dalmaciji rasvila se izborna bitka kao
glikad. Srbi udariće iznova svome slavenskome
porijetlu žig sramote na čelo utvrdivši sa talija-
našima stari politički savez, Dva zastupnička
kandidata ukrasise srpsku i talijanašku krunu:
Bonda i Matijević. Prvoga na “slavu Italije pošlju
u Beć bokeški i bukovički hrišćani, a drugoga ne
mogaše spasiti ni novac ui pomamljena spljetska
autonomija, čijim so glasovima regbi dičio. Bo-
koški subi samjeniše gospara Vojnovića s Kveki-
ćem; inaće prodrijeđe svukud predloženici hrv.
nar. stranke, Ismegju Hrvata koji su nezadovoljai
s njesicim oportunismom pojavila se bila pred
izbore t. sv, katolička hrv. stranka, nu ova propade.

Na 18 juna proslavio se tridesetgodišaji rad
dr. Antuna lštarćovića osobito u Zagrebu, a i dra-
govdje (po domovini, Tow prigodom stari spobor-
nik hevatskoga preva primi brseojsvnih posdruva
se ovih strana domovice. Na 21 ula alavismo o-

 

| ._ Mast izlazi svakom subotom, a cijena ma je uasprijed za Dubrovnik : na cijela go-
| |) dinu for. 4, na po godine Mor. 2; Za * Austro-Ugarsku, Botma Horčegovma: za čljelu | lju se Uredništva.

U DUBROVNIKU 2. Januara 1892.

RVATSK

Pretplata i oglasi plaćaja se uprari ,Crvene Hevatsko“ a Dabrovniku a dopisi ša-

s Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, Amra, 86 da je predbrojen i za doša-

   

Spada li ova prošli igoditi “a takove? Možda.

s: Da pogledamo: sad kako je hrvatski narod
prošivio: ova goilinu. Bilo ja 'dobes, s bilo i zla;

 
 
 
 
 

so strasti Još gore raspališe, a osobito iza pozna-

po pegodbi.

pet pobjedu u izborima dubrovačke i kotorske tr-

govučke komore u koji porazismo udružene pro-
tivoike dvostrukom većinom glasova. Ovo je prvi
put :da u Dubrovniku prodiru Hrvati i stranka
koja zagovara sjedinjenje s Hrvatskom bez srp-
ske primjese, a ovi izbori važni su i u širemu po-
litičkome životu, jer tim srbo-autonomaši izgubi-
će jednoga zastupnika.

<< ljetos poćasti nas svojim posjetom i Njeg.
Vel. kralj koliko u Hrvatskoj toliko u Dalmaciji.
Hrvat na Rijeci htjede ga zanosno pozdravit u
svomu materinskomu jeziku, ali tomu suprotivi se
podimićena klika riječka, kojoj je mnogo stalo, da
No Vel. ne čuje hrvatsku riječ; hrvatsko općinstvo
ibrv. vojnike obraži, što izaxove pravedni gujev
kapetana Uzelea. Nu činjenica, da vojnici Hrvati
poadravljahu hrvatski kralja, da su se branili od
napadaja dade povoda magjarskom zastupniku U-
gronu, da se na njih izviče u saboru na način si-

"loviti i uvrjedljivi, što proizvede poznati kooflikt

izmegju njega i Uzelca, dok nar. stranka u bano-
vini u ovom posla pokazala se slaba i plašiva, ka-
ko joj je & pravom nazad malo dana predbacio
Barčić. i
Bez: sumnje najsjajniji dogagjaj prošle godi-
ne kod nas i kakvih se mi ne sjećamo to je ju-
bilarna izložba u Zagrebu. Sve hrvatske stranke
složile se i natjecale se, da što bolje u malomu
prikažu svijetu snagu hrvatskoga naroda na go-
spodarskom polju. O jubilacnoj izložbi mora svaki
Hrvat s ponosom govoriti, jer i odličai stranci 0
njoj se izraziće vrlo laskavo. Kroz dva mjeseca
što je trajala privukla je k sebi gotovo + miliju-
na posjetitelja sa svih strana nase domovine, Pa
kao što su naši na stotine posjetili češku izložbu,
tako su i ovi došli k nama. [Izložba pružila je
zgodu, da su se u velikom broju sastali Dalma-
tioci, Istruni, Slovenci, Bošnjaci i braća Slovenci,
te naglasili samostalnost i sjedinjenje Hrvatske.
Svi izleti, svi sastanci, svi govori bili su u tom
duhu učinjeni, Sjedinjenje i nezavisnost tamo se
je iataklo kao nikad dosad, pa se je to poglavito
imalo na umu i kad se je činilo izjava prijatelj-
stva jednoj ili drugoj stranci. Naše izjave u hr-
vatskom duhu bijahu zabrinule Nijemce i Magja-
re, a osobito demonstracije Dalmatinaca u prilog
ajedinjenju, tako da su bili iznijeli na tapet ra-
spravu o sjedinjenju Dalmacije i, čuda nevidjena !
— ne sgložiše se. Magjari pisahu da će se sjedi-
njenje Dalmacije sa Hrvatskom ili, kako oni zo-
yu, pripojenje Dalmacije zemljama krune sv. Stje-
pana izvesti kroz banovinu na temelju nagodbe i
uz uvjet, da im se Rijeka sasvim otpusti, Nijem-
ci pak vikahu, da je sjedinjenje ništa manje nego
zločin veleizdajstva! Tako se izrazila liberalna ,N.
F. Pressa“ jamačno u ime svoje stranke, koju
sad vidimo da se je uhvatila na lijepak svoga naj-

žešćega protivnika, gospodina Taaffe. O sjedinjenju
ili bolje o putu koji do sjedinjenja vodi povela

se je tom prilikom riječ i megju hrvatskim otač-
benicima, pošto ima ih koji vjeruju, da će se sje“
dinjenje izvesti preko nagodbe, dok drugi o tomu
neće ni da čuju. Ova mnijenja teško bi bilo po-
dijeliti na stranke, pošto ima prava4a koji su ga
prvo'i obzorasa te su za drugo. Ali svakako do-
bro je bilo da se je pitanje potreslo, pa neka sva-
ka stranka radi po svom programu i uvjerenju,

Muhamedanci podniješe se ove godine kao

Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta tiskaju

Rakopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni aredništvo ni uprava,

PHI EEE

nikad dosle. Nikad se oni nijesu tako bili pribli-
žili svojoj jednokrvnoj braći katolicima ; u svim
gotovo administrativnim ustanovama što narod u
Bosni ima u svojim rukama nalazimo ih zajedoo,
većinom radi nadutosti i naprasitosti hrišćana. Do-
biše i svoj 'ist ,Bosnjaka,“ nu ovaj mješte da u-
dari stazom, kojom je obećao da će poći, stane
najprije sijati vjersku mržnju, a onda provincijal“
no ime bosansko počne zagovarati kao etničko i-

sati do crne zemlje svim ,ekscelencijama* i nji-
hovoj upravi, a šibati u isto doba male činovnike
da se narod zlu ne dosjeti, Nego svakako činje-

 

me naroda u Bosni nezaboravljajuć uz to metani-

nica je da se muhamedanski elemenat badi i pri-

staje uz hrvatsku stvar. Mlagji i izobraženiji na-
raštaj osjeća hrvatski. Mnogo i maogo ima ih i

izmegju njihova plemstva, koji su vatreni Hrvati.

Uopće vidimo, da je naša svijest najviše na-
predovala po granicama valjda uslijed doticaja sa
nama neprijatnim elementom. Dosta je spomenuti
samo Boku navlaš Kotor i Budvu, pa Dubrovnik

u komu kan da se rastjeraše ojeke prijesude, te
su do sad vladale. U Istri otimljemo dan; na dan

zemljište, slavimo pobjeda za pobjedom. Slovenci
očitovaše ove godine najzanosnije da će s nama
i da je ojima spas u hrvatskomu pravu, a i osje-
čki pokret u mnogom pogledu znamenit je.

U Bosni i Hercegovini vodio se ove godine
najžešći rat izmegju hrvatstva i srpstva. Naši se

junački podniješe u Trebinju, St0cu, Visokomu,

Bugojuu, Travoiku, Ljubuškomu i drugovdje a 0-
aobito u Mostaru, koji kano da se je stavio na
čelo. Vatra, što je bio sasuo sarajevski ,Napre-
dak“ bila je ljudski odbivena, a njegovi pokušaji
velike srpske agitacije propali su zajedno š ajime.
U vrijeme kad su se Srbi u monarkiji uatjecali
ko će bolje zanijekat hrvatsko ime i opstanak,
hrvale su se za vladu i njihove stranke u Srbiji.
Tom zgodom doznasmo ko je desna ruka srpskoj
agitaciji. Garašanin, bivši ministar kralja Milana.
pisao je i dokazivao koliko srpska vlada troši u
potpomaganje srpske JR u monarhiji, te u
drugu agitaciju ovdje i u Macedoniji. A to je Ga-
rušanin kao ministar morao dobro poznavati. U
kratko: srbi su se podnijeli i ove godine kao u-
vjek: u Dalmaciji združeni s autonomašima u
Bosui poduprti sa svih strana, a u Hrvatskoj $s
vladinom straokom samo, jer je to na štetu našu.

Obuova trgovačkih ugovora, koji su učvr-
gtili vez trojnoga saveza uznemiri Dalmaciju kao
ništa do sad. Ovi ugovori olakoćuju Italiji izvor
vina u Austriju, a Dalmacija će, poslužili se Ita.
lija polakšicom prama svojoj potrebi, izgubiti svu
prodaju vanka i još k tomu dobiće moćnoga kon-
kurenta u zemlji. Ona je jedina zemlja koja no-
vim ugovorom gubi sve, a ne dobiva ništa. Da li
će nas ušet u zaštitu, ne snamo.

Ovako prošli smo god. 1891. Da pravo ka-
temo koraknulo se dobrahno naprijed, osobito u
narodnom pitanju, a još bi bolje, da je sreća, da
smo svi sa jedan štap. Gdje je tako, naša naro-
doa misao slavi ogromae pobjede, kako : vidimo
u Istri. — . '

Dok smo mi ovako šivotarili i borili se, u
monarkiji i u Evropi zbivanu se dogagjaji zama-
šoijih posljedica. Pad Crispijen, doevna pobjeda
hberalaca u Bogleskoj, obnova trojnoga savesa,
poraz dosadašnje desnice u austrijskom saboru