* se-je dojmio svih stranaka u saboru. Na nj on

_ je sastupnik istočne Istre, prof. Spinćić istupio is

 

  
   
   
  
   
   
 
  
  
  
    
   
  
 
 
 
   
 
    
  
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
   
 
 
 
 
  
  
  
 
 
  
  
  
  
 
 
   
    

počeli nam'pomicat tamo sm0 uovina koja Mi ni- [ že wijest:preko :; Obzora* da je franceski konscl
kad prije čitali, pijesma,. 4.34. njih _ui znali .uije:.| u Spljetu od &roje' vlade dobio nalog, po 'kojemu
smo. Kažu da se zovu srpske. Progji se vraže ke smije! izs kako stupi u krijepost novi trg. ugo-
gjavola. sieviiaX savat vor izdati .zs dalmatinska vina. izsvoznu svjedočbu-

Zaintačili da budemo svačiji, pa hoće da na 'Frauceska se boji da se mne bi pod imenom dal-
svoju gone. Kakvi smo mi srbi, šta je to po bogu, | matinskoga išuljalo u Francesku talijanskoga vi-

brate? Do danas ne čuh te riječi, ,a_evo već mi. a.

u. \na2'<2 )Mi smo odmah propitali i doznali smo da
kose osijedile. Pomiče se u nas jedna pripovjest j€ ,Obzorova“ vijest istinita.
da ima ljudi od kojih sko jednoga zavežel, u vre- | o; — U Boki ustrojilo se parobrodarsko druš-
ću, a drugoga pogostiš na, trpezi svako /gjakoni-: | geg" sBokčška Plovidba;“ “koje s ovom godinom
jom, da što di misli onaj u vreći misli i onaj ,za.| požeće plovidba izmegju Kotora i Novoga uz pre-
trpezom. Da ne buđu to Srbi? —, 1 da ste mi | nog pošte, putnika i trgovine,
mi zdravo !

i — Društvo u potporu ubogih sveuč. dalm.
\djaka u Zagrebu 'primilo je slijedeće darove : Sla-
o M Općina. Spljetska. fior, 20. Prva. pučka dalm.
| bank&-u :Spljetu. fiof. 20. Presvjetli gosp. Mato
\Vod6opić biskup / Dubrovački fior. 10. Presvjetli
gosp. Filip Nakić biskup Spljetski fior. 25.

| 097 'Plemenitim .darovateljem neka je ovim pu-

, Markiša.
Pogled -po srijeto.'
— Čihai ijemačke ljevice  grof' Kueqburg _i-

menovan“ je ministrom. bez lisnice. Po pisanju, no-

 

  

 

vina, grof, uenburg. ulazi u kabinet. 'Taaffeov sa- a Klgs:

mo da kontrolira rad' ministarstva, & njegovim, i-. tem izražena najtoplija hvala.

menovanjem još nije ljevica vladina stranka, niti | > u/Qdbor:

opstoji kakav face! izmegju njih. .,_., o mi: tajnik ;
U ovom_poslu okazala :8e ljevica, prala se | 8. Poparić = _ Milan Mangjer

koliko hoće, sasvim slaba. Kako je a pri- |; td. Pih“ stad, jar.

mjetio jedan i list oga je jako gla- | : wi dog :

E kad se je z me se ejie a Pak | < Gradska Kronika.

koga je posisla:u kabinet ?7 Koga su litjelt mo-
ravski Česi, koji rekoše da se češki ministar. ne:
bi mogao naći zajedno # českim, Nijemcem., Ovi
dakle bijahu isključedi iz komibinačije. |

— Ugattiki sšbat Hkhpušteli je #apoticija s-'
ditja stvatua-po zemlji Proste vetnitee-dio-je
iusboi-ismagja=ainistea==D0j o
Ugrona u komu Ugron ut je ranjen:

— Umro je ripa LangzA

— U srijedu u 6 gati u večer počela je kod
mjesnog" uda“ faspriva proti g. barunu Gotidoli,
dabrovačkomu načeloiku, članu '\gospodske kuće
i t. d. radi avrjede poštenja po njemu nanesene
velč. g.+Vici: Medini svećeniku dubrovačkomu u
općinskom uredu dne 29 septembra 1891. Raspra-
vi prisustvovalo je dosta svijeta.

, Odmah u početka dr. Marotti branitelj op-
tdžbnoga Weli da bar. Goadola očitova da nije mi-
slia vrijegjati tužitelja, koji nije zadovoljan s 0-
vom pei to pregje na raspravu.

b skub Moli

govom smrću franceskii klerikalci izgubili &u naj-

boljeg vogju. Fr ati jej i ikao 4 i«
Dia O ih ocsd ill dodiri sor
uo ga je hvalom. Floquet, presjednik,;.bio;je

d nekoliko dana izjavio da je Pio: 1X. bio sle-

ot sidar“i timi je htio: poprićić: svoja, betinife-

u riječ. «a bosdeia Hone sjigizo 65 dijox zi sl
— Bugarsko sobranje glasovalo je dotacija

di 60.000 ' fr; bivšemu  biigarškottii "koeza Alek-
spndru Battembergu (sada: grof Harlenau). Ovaj
zahvalio se je na dotačiji npravivši na presjedni-
ka sobranja pisme, koje :završuje :ovako: «Bog

glivnice držao uvjek a svojoj zaštiti silu Bagarsku.“

i but dolasit sve vile svijeta, a dr.

arofti Wtjede *da“ se drže vrata zatvorena
vjetra (I) Otvorivši vrata napuni se puna dvora-
na čeljadi.

. Poslije pročitane tužbe, branitelj optuženika
kušao je pobiti njeke navode. Zatim zahtjevao je
da se pročita i štampana tužba. Štampanom tuž-
bom oti zove “Otvoreno Pismo što ga je velč. Me-
dini upravio g. barunu u broju 35 našega lista.
Mi ne znamo zašto se je baš čitalo ono pismo.
Gosp, Marotti govorio je da se razlikuje pismo od
tužbe predane sudu, te da u pismu ima stvari,
što ih u. tužbi nema. Možda je to razlika što u
pismu stoji da iza kako je barun opsovao Medini
da je pošo u presvj. biskupa tužit se da je on
opsovao njega!

.Dr.. Čingrija branitelj Medinijev predlaže da
zaprisegou koliko svjedoci toliko tužitelj, jer po
govoru dr. Marotti, bar. Gondola Da oy ili
izvrnuo veći dio tužbe. Dr. Marotti pristaje na
prisegu svjedoka, ali ne tužitelja a dr. Čingrija
je zadovoljan. -
Iza kako se. je pročitalo pismo i iza kako je
tužitelj potvrdio sve što je bilo u tužbi, naime da
mu je barun Gondola rekao njekih neskladnih ri-
ječi, da mu je gaprijetio najprije zatvorom, & dru-
gi put zbilja htio ga zatvorit, pozivlju se svjedoci.

Dr. Niko Svilocossi potvrgjuje više manje
svo ono što. je tušba navela. Ne isjeća se jedne
uvredljivo plječi, a druge se sjeća. Potvrgjuje da
ja načelnik Medinija prvi pat saprijetio, a drugi
put zbilja htio ga. satvorit, nu da mu on (dr. Svi-
loc0ssi) nije.dao, Yeć se umješao da stvar smiri.

Dr. Baldo pl. Gradi u ispitivaju slaže se 8

onim što je tekao.i dr. Svilocošsi.

Nakon ispita zatvorena je rasprava, Uzimlje
riječ dr. Čingrija, koji u kratkomu, ali jezgrovito-
mu govoru opisa značenje prijedmeta. Navagja
kao otegoćujuću okolnost i ta što je g. Medini
igraća ik, Završnje, da 'će se njegov štićenik za-
'dov it sa svakom osudom, jer da je moralno
barun  Gondola osugjen već time, što je stvar

ij d jn toa. ;

i 2 Marotti brani u dugom govoru bešeno:

ga. Preko some fakta gre s R TM drži for-
i bacuju 16 U i I i

a. ovoja lu paragrafa a Potkrijepi

v enje. Napokom kaše i to, da je. već
# list) , la na.
Bo I do li 0 pa asi

Pita oajposlje uništenje tužbe i osudu tužitelja na
5 for. troškova.

: U Dr. s da samoj
obrani mote RE neee še
com. Obrana da nije fakt ni ili sasvim

| Poziv. na, pretplatu. ;://;
\ — Primičemo se (traju naše prve godine a
imamo  predbiojtiki “koji “šta još duguju
tresti usprkos svih poziva. . Mi ih. ozbiljno
olimo, da ne kasn&, jer, tim. stvaraju. pote-
škoća listo. Istodobno pozivljemo_ naše pret-
platnike da obnove pretplatu za drugu godinu.
Cijena je &Crvenoj Hrvatskoj“ za Au-.
atro-Uga?sku | Bosnu Hercegovinu na godinu
44 flor. a na po godine 3 fior. 25 novč.
Ovom prigodom preporučamo r'
bima, te nijesu predbrojeni neka nas\tpo-
mognu točnom pretplatom u ovoj bagbi za/
hrvatstvo. Cijena listu razmjerno prama tro-
škovima vrlo je umjerena.
Uprava ,Crvene Hrvatske.“

bi-

 

Domaće vijesti.
— Prošle sedmice u (tai sa boj
Zagrebu raspravljalo se je o god tae

nu. Tom sgodom :a protiv ga.
stupnik 8 Enzad MAŠ MEV KN
ljno i dostojanstveno izrekao oštri sud današnje-
mu sustavu u banovini. Govor g. Barči 0

jod i danas, čeka valjan odgovor.

— Čitamo u raznim domaćim novinama da
Habeswartova kluba.

i #
v* t
S Y. pi

= = Trgovački“ ugovort_ uzrujaše Dilmaciju,
te dok mnogi nagagjaju što će i kako će biti stis

radi.

    
 
 
 
 
 
 
  
  
   
  
  

slabo, već više se zabavljala doskočićama. Obra-
njuje ee protiv prigovora: da_je . tužba nezakonito
učinjena.

Dr. Marotti napominje iste stvari i traži kao
i prije da se tužba ukine i naknadu troškova.,

Tužitelj Medini ogragjuje se protiv tvrdnje
dra Marotti, da se on kao svećenik osvetljiv po-
kazao i veli da je laž, da barun Gondola učinio
ave korake da se pomiri. On da bi bio odustao
od tužbe kad bi mu bar. Gondola pismeno bio i-
zrekao, da mu je žao što se stvar dogodila ter: o-
pozvao uvrede. li i

Poslje toga sud izjavljuje, da je tužba zako-
nito sastavljena. Uzimlje otegoćajuće i olakoćaju-
će okolnosti, te u ime Ni. Vel. izjavljuje krivim
baruna Gondoln i osugjuje ga na 50. fior. globe
ili 8 dana zatvora.

Parnica završena na 8 ura i po.

— Primamo i priopćujemo : -

Doznali smo da Presjedništvo trgovačko-0-
brtničke komore, na upit korčulanske općine : ka-
kve je mjere poduzela komora na obranu  pokra-
jioskoga vinskoga proizvoda u pogledu trgovačko-
ga ugovora s Italijom ; izjavilo je da nije ništa u-
činilo, ostavljajuć taj posao pokrajinskim zastupni-
cima u Beču.

= Pošto u ovome važnoine pitanju za Dalma-

cijn. Presjeduištvo nije smjelo ništa da. odluči, a
da ne upita članove komore, u tu svrhu sakuplje-
ne u sjednicu ; dok očitujemo da po našemu mni-
jenju trebalo se je pridružiti patriotičnom postap-
ku spljetske trg.-obrtničke komore. — istodobno
prosvjedujemo protiv — nezakonitomu . ponašanju
Presjedništva, kojega izjavu smatramo bez ikakve
vrijednosti i uvrijedljivu za naša prava. :

Nekoliko članova. trg.-obri. komore u Dubrovniku.

 

Diskoras na Poljani.

Ivo. — | ovega se još nije vidjelo u Dubrovniku !

Vlaho. — Kako što ?

Ivo, — I ti si klasik, Vaš grad govori o jučerašnjemu di-
batimeniu, a ti dolaziš, para, is Kine.

Vlaho. — Bješo mi subito rijet ošta se trata. Tožan go-
spar Frano. Govoru ds je bio kondenan.

Ivo. — Tri dava tamnice oli peset fiorina multe.

flaho. — Ma što mi govoriš! Bio bi pošo & kuriositati,
ma jedno poso, & drugo nijesam ni sno prećiso kad
će bit.

Ivo. — Sinoć na 5 je počelo i duralo je do osam i po.
Govorilo se da će doć i on, ma nije nego je poslo
Maroti, a Medinov avokat bio je gospar Pero. Ma-
rotti se je podnio najbolje. On je mislio da_se mo-
že akomodat sve ako se reču zatvorenijeh oči dvije
tri špotice. On je ništa manje nego konkludo, da no
samo Gondola nije kriv ništa što je ofengjo Medini,
nego da još ima platit pot fjorina spenasa.

Vlaho. — Bravo | 'To da mu Medini plati po fjorin sa
svaku snsolencu. Biće držo, cha e un onore bit inso-
lentan od gospara Frana.

Ivo, — Da ti pravo režem u neku i jes, Ma čoj i ova:
kad je Marotti reko da se je # accusatore ošorno
ponašo prema gosparu Franu, diše ti se gospar Pe-
ro i govori mu da ne valja u kući obješenjaka govo-
rit o konopcu |

Vlaho. — Questa andava mošto proposito. Bolje je bilo
mučat u nekijem stvarima, ma kad ga je potego sa
jezik eto mu. A svjedoci? kako sa se podnijeli svje-
doci ?

Ivo. — Svjedoci su bili gospar Niko Svilokos i mali_go-
spar Baldo Gradi. Lijepo, lijepo ; rekli su što su
šuli kako čeljad skladna i poštena, Gospar Lole go-
vorio je is početka nije reko to, nije učinio ovo, ču«
ete svjedoke, a kad su došli svjedoci . .

Vlaho. — Potvrdili sve?

Ivo. — A da što će učinit ? I tako ti je naš potestat osto
kondena»n.

Vlaho. — A što govoru oni ? '

1e0. — Peh! Autonomima vele i ne prema, ant nekijem

reko bi da je drago, ma je Srbima dika. Bili su se
spravili, da mu učinu dimostracijon, ako mu pogjo
poso lišo. Neka mo je učinu sad.

Vlaho. — Alla fine nije ga ni u peset forina. Platiće i

_finula festa.

Ivo. < No. Ma ne bi se ja ićlo nad na njegovu mjesta,

Kako su mi rekli čeljad informana, ovo je prvi bos,

da je prodćesan un membro della camera dei Signo-
(ei u Vejeni. Tako ti je kad je čeljado prepotenio.

A vi, ludovi, bili ste se prikolani sa nj pomamili.
Vlaho. — Pa što meni govoriš?

Ieo, — Tebi, tebi. Zaaš kad si mi pripovijedo da njega
la iaih

i
:
ž
E
F

i

Ino, — Ona Oropićera i