.. mai RANE Sam
cijalna nagodba, proturao je magjar-
ski ministar financija u magjarskom saboru dna o
podizanju neizravnih poreza. Time je nastupilo posve-
mašnje uništenje financijalnih odnošaja. Stvar je jedno-
stavna. Do to doba plaćala se potrošarina za žestu.
pivo, slador i petrolej u mjestu, gdje je to trošeno,
dakle u Hrvatskoj, a sada taj dohodak ide u korist
samo Magjarskoj.
»Buduć nije financijalna nagodba obnovljena, čemu
nije kriva Hrvatska, to dohotci zemlje padaju od go-
dine do godine. Ali ne s.mo to. Buduć tangentu opre-
dijeljuje ministar financija po trogodišnjem prosjeku a
dohotci su pali, jer su oduzeti izravni porezi, te ko-
načni računi iskazuju svake godine deficit prema pro-
računu. Sada je došlo već do toga, da se ne može sa
staviti autonomni proračun u Hrvatskoj, već vlada mora
pomagati indemnitetom od šest do šest mjeseca. Stanje
je takovo, da je nastupio nazadak u obrtu i trgovini,
narod se počeo silno seliti. grane kulture, koje su se
bile počele pridizati. morale su propasti. 'Tako je uki-
nuta opera, nadobudni umjetnici putuju u Austriju,
Njemačku i Fraucusku, dapače i u Ameriku, jer im
se ne mogu davati obećane potpore. Isto tako idu u
tugjinu izvrsne učiteljske sile. Plaće profe:ora na sred-
njim školama ne stoje u nikakovom razmjeru sa pla-
ćama u Austriji i bosni.
,Od nedavno počeli su se u Hrvatskoj baviti vi-
še sa proučavanjem financijalnih odnošaja izmegju obje
zemlje. Sve više izbija na javu uvjerenje, da taj odno
šaj ne može dugo potrajati. Glasovi za financijalnu
samostalnost bivaju sve glasniji. Sada već nije dovolj-
na tvrdnja, da Magjari Hrvatsku ne uzdržavaju, već se
naprotiv tvrdi, da Magjarska izrabljuje Hrvatsku. te da
Hrvati uzdržavaju Magjare. Ove nauke prodrle su u
najdublje slojeve pučanstva.
»Umjereni elementi u Hrvatskoj. pristaše vladine
stranke. došli su uslijed toga u vanredno težak polo-
žaj. Oni znadu, da financijalne samostalnosti ne može
iti bez samostalnosti trgovine i komunikacija, a oni
ne će promjene sadašnjega državopravnoga temelja, ali
svi, pa i najbolji privrženici Ugarske, prinukani su tra
žiti čist račun po načelu nagodbe. 'To je bitni sadržuj
svijeh nuncija, što ih je hrvatska regnikolarna deputa-
cija šiljala tečajem šest godina u Magjarsku. Magjari
odbijaju te zahtijeve, pa je njihovo držanje doprinijelo
svoje, da je došlo do pobuna. Nije čudo, da um ereni
življi isčezavaju sa površine, kada se tako postupa sa
zahtjevima, što ih traži regnikolarna deputacija.
»Ruka o ruku sa financijalnim pritužbama idu
tužbe o gospodarskom nazatku zemlje. Trgovina, obrt
i komunikacije spadaju pod zajedničke agende. U svim
tim granama zapostavlja se Hrvatska. U Magjarskoj
se dižu tvornice i drže se uz poinoć države, dočim se
u Hrvatskoj ništa ne čini u tom pogledu. Magjari re
guliraju svoje rijeke, a u Hrvatskoj toga nema; čitavi
krajevi nijesu spojeni sa željeznicom, a one željezničke
ruge, koje idu kroz Hrvatsku, gragjene su u prilog
agjarima. Pisac veli, da bi mogao iznijeti još silu ta
kovih tegoba, ali i navedene su dovoljne, (da se vidi
kakovi odndšaji vladaju izmegju Hrvatske i Magjarske
Ako se uz tskove prilike dirne još u narodnu osjetlji
vost, kogod će s> čudit, ako dogje do iskaza. Pisac o-
sugjuje izvješenje magjarske zastave u Hrvatskoj na
proslavu zakona od 1848., s kojim Hrvati nemaju posla“.
Da naši zastupnici nijesu dostigli audijenciju za
žaliti je, toli više jer dobro kaže ,Die Zeit“:
»Niko se ne smije čuditi, da nemiri i pobune što
u Hrvatskoj traju već nekoliko dana, nalaze odjeka u
Dalmaciji, gdje je pučanstvo gotovo isključivo hrvat
0. Istina je, da su Hrvati s ove i one strane razdi-
jeljeni megjom, koja dijeli Austriju od Ugarske. Što je
s onu stranu granice nutarnja politička stvar, u to se
e kao i one, da od vladareve osobe ostranjuje sve,
bi moglo cara dovesti u sukob sa kraljem. Ali o
pasnost, koja je u pukoj dozvoli audijencije u kojoj bi
se govorilo o stvari, koje se tiču i druge pole države.
čini nam se manjom od one, koja leži u tome, što se
deputaciji svih zastupnika čitave jedne kraljevine spri-
ječava pristup do vladara. Vladar nije prazni državo
pote pojam, već je od pamtivijeka utjelovljivao u se-
i čitavu svotu pojmova, koji ga u puku predočuju
posljednjom instancijom. Uvijek se je smatralo pravom.
da u ozbiljnom času ko govori s carem ili kraljem, pa
ako to pravo pripada komu, tad ono pripada osobito
u izabranim zastupnikom. Svaki posebnik može
se prema neugodnom posjetitelju zatajati dati, ali
biću monarkičnoga načela leži, da je kralj uvijek pri-
sutan za zastupnike naroda.
»S toga će se otklon osjećati kao povrijeda pri
stojećeg za koje u popularnim predajam naroda i
made svakako dublje korenje, nego li u državnoprav-
nim uredbam i mi dvojimo, je li bilo razborito na ovaj
način ulijevati ulja u vatru te izazivati agitaciju, koja
može svemu prije poslužiti nego primirenju. Dozvola
audijencije u kojoj bi se molilo za milost, manje bi po
svoj prilici uzrujala Magjare, nego li će uskrata audi-
jencije i onako uzrujane Hrvate.“
tet strane ng smije diratisi zaista je dužnost vlade
Razgovor sa ministrom gresjednihon. Zastupnici :
dvorski savjetnik vitez pl. Vuković, dr Klaić i
prof. Perić, pogjoše po nalogu skupštine svih zastup-
nika iz Dalmacije na carevinskom vijeću kao i sabor-
skih zastupnika k ministru presjedniku, da ga ponovno
zamole, da ishodi primitak deputacije dalmatinskih za-
stupnika kod cara. Dr v, Koerber je izjavio, da je nje-
mu vrlo žao, što toj želji delegata iz Dalmacije ne mo-
ža udovoljiti, jer državo pravni odnošaji onemogućnju
te molbe, a primanje takve deputacije gledom na teške
odnočaje u onoj poli države apsolutno nedopustivo. M:-
nistvr-presjednik naglasio je izrično, neka gospoda budu
osvjećočena, da njemu nije nipošto nakana, da se us-
protivi simpatijam hrvatskoga pučanstva u Dalmaciji. ili
da u tom držanju ima ma kakav žalac proti Hrvatima;
njemu su mjerodavni samo stvarni razlozi, s toga mu
te nemoguće, da zagovara audijeuciju kod cara. Napo-
on je d.r v. Koerber uvjeravao, da će on oficielno izvi
estiti krunu o dolasku (dalmatinskih zastupnika u Beć
o i o svrsi njihovoga boravka u Beču.
x
U 6 sati u veče sastadoše se zastupnici iz Dal-
macije na daljnji dogovor, u kojem je spomenuto oda-
slanstvo trojice izvijestilo o svojem razgovoru sa mini
strom-presjedniko
akon podulje rasprave stvoren je zaključak du
se unatoč otklonjivanja državne vlade preda u kabinet«
skoj pisarni molba za audijenciju.
Deputacija, koja je bila cod d.rn Koerbera saop-
ćila je nadalje, da je ministar-presjednik pozvao sve
dalmatinske zastupnike za sutra dan (24. o. m.) na raz-
govor da raspravljaju kako o pitanju audijencije tako
i o više drugih gospodarstvenih stvari tičućih se Dal-
macije. Većina prisutnih zastupnika izjavila se, da po
a.
Kod dal v taknuto je, d
hrvatski Spa ša Moi laže zega : kečtnjelin
sti u Beču uzetih koraka te da s» izraze si patije
za braću u Hrvatskoj, koja trpe. Nadalje je potaknuto,
da hrvatski zastupnici Dalmacije prirede u Zadru pros-
vjednu man fe' u.
bielod gajoja daimatiaški I Rčanski astapai i. koji so
ol u starski zastupnici, koji se
danas i: u Beču, ovo saopćenje:
»Mandat hrvatskih saborskih kao i zastupnika na
carevinskom vijeću služi isključivo humanitarnim pro-
bitcima u korist njihove braće u Hrvatskoj i Slavoniji,
Svrha tije, koju tražiše kod cara, uo
milostivo onamo vršio, da onim, koje bi možebiti pri-
jeki sud u Hrvatskoj osudio na smrt, nakloni svoju
previšnju milost te ustavi krvoproliće u Hrvatskoj. U
tom smislu glasiše mnogoorojni brzojavi, koji su po
stotini općina. društava, korporacija i pojedinaca iz Dal-
macije upravljeni na cara, kad je u Budimpešti boravio,
kamo su i zastupnici htjeli poći, da zatraže audijenciju.
Odatle proizlazi, da zastupnicima iz Dalmacije i Istre
nije bilo nipošto na umu, da tim ma kakvu političku
demonstraciju pred carem spoje ili naoseb da austrijsku
vladu angažuju za žalosne dogogjaje u Hrvatskoj i
Slavoniji.“
iii
. Pi
e e e
Nemiri u Hrvatskoj.
Ugledno uredništvo ,Vaterland“:;
., Prečesto su se u vašem čestitom listu iznijeli
nepristrani i simpatični članci. o dogogjajima u. Hrvat-
skoj, koje bi ovdje čitali sućutnom zahvalnosti, Xa nas
je pokrenulo, da Vam otpremimo ove retke, sa mol-
bom. da ih objelodanite u pohvaljenom vašem listu,
da iskažemo prave uzroke uemiri u našoj domovini.
Uzrok svijeh nemira tražiti je u osobi Bana«Khue-
na Hedervary, kog javno mnenje tuži, da ne brani u-
grožene probite Hrvatske. nego dapače da potiče ne-
prijatelje i stoji im uz bok. Nadasve u ovo doba. kad
se financijalna nagodba izmegju Ugarske i Hrvatske
ponavlja. knez Khuen Hedervary očito je dokazao da
mu se malo haje, e bi umapredio financijalno Stanje
pokrajina njemu poredanih! “ye
Autonomna vlada u Hrvatskoj, toliko je pgtobje-
na, da ju u prvoj polovici godine vas svoj bog x po-
troši; naše vlasti ne mogu i kad bi imali najbolje vo-
lje da doskoče potrebama puka našeg; strahoviti su
izostatci od poreza, u samom jednom kotaru u Slavo-
niji (dakle u strami najbogatije domovine) ovi dopiru
do oble svote od milijuua forinta; godine 1902 izseliše
se iz Hrvatske preko 20.000 osoba. sublizu jedan po
sto svega pučanstva, a treba primjetiti da su većina bili
ljudi bez obitelji; sve su naše željeznice gragjene na
korist Ugarskoj. ne imamo nikakvu izravnu svezu sa
dva glavna grada naše zemlje Zagrebom i Osjekom;
vozne cijene za trgovinu nepravedno su ustanatljene,
n, p. od Budim-Pešte do Senjske Rijeke ista je cijena
kao iz Zagreba do Senjske Rijeke i obratno: mi ne-
mamo luke, naša trgovina s godine na godinu nazadu
je. naš obrt D.sve je spao. u svoj zemlji jedva je 20
tvornica, i one u najvišem broju utemeljiše novci nje-
mački i belgijanski, -
Kako ekonomično tako i u narodnom smislu Hr
vatska je sgnječena. Po uagodbi g. 1868 $. 56. jezik
uredovn: i prometni u našoj zemlji isključivo je hrvat
ski. ipak koliko na željeznici toliko u opće u uredima
(csim poreznih) jezik magjarski koji posve jć nepoznat
našem puku biva faktično kao zakoniti jezik smatran.
Po $. 46. iste nagodbe, imamo pravo da u Hr-
vatskoj u uredima, koji su zajednički za Hrvatsku i
Magjarsku. budu namješteni sami sinovi zemlje, a ipak
ih nema nego stoprv 2 po sto, a i to u najnižijem ste-
penima. Jedan Hrvat kao upravitelj štacije bilo bi čudo.
Tako se vrše kod uas osnovni zakoni carstva!
Mi se nalazimo u ovoj narodnoj i ekonomićnoj
mizeriji, kad pridogje vrijeme da se nagodba ponovi.
A sad je došao za naš narod čas, da dostigne narodno
i ekonomično poboljšanje svog položaja, a onaj koji je
bio pozvan da naše interese zastupa, da nas zagovara,
posve n's je predao na volju Magjara. U premaljeću
o. g. htjeli su u Zagrebu, Osjeku i u drugim gradovi-
ma. gledište našeg puka prikazati sa srestvima _posve
ustavnim. Za to bijaše objelodanjene brošure, članci u
listovima, bijaše urečene skupštine, sastanci šerlji-
vih ljudt — a maša je vlada zaplijenila brošura. x no-
vine, zabranila svake skupštine pod zapelom kazne, i
proćerala silom one skupštinare kaji se sakupili. Za to
duhovi se još više uzrujaše, Nezadovoljna tim, naša je
vlada postupala proti pozivača skupština, i proti izda-
vateljima novina, sa usilnim srestvima. Kad je tako bio
ugušen svaki izraz ustavnog života, u puku prestane
ustrpljenje. a u svoj se zemlji pojaviše prekoračenja
zakona. Nasilna srestva vladina, koja je zabranjivala
svako ustavno srestvo, morala su toliko više uvrijediti
i ogorčiti, jer u magjarskoj koliko u saboru toliko u
novinama i u skupštinama, istodobno uživali najveću
slobodu dapače pravu razuzdanost. Zagreb, Sisak, Osjek,
Šušak. Karlov e. Brod, Varaždin, Križevac, Mitrovica,
Vukovar, Požega. Gospić i drugi gradovi, dapače ista
sela upotrebiše silu, i srdžba puka zahvaćula je svijeh
koji su po svome čuvstvu na vladu pristajali, U tome
se stanju sad još naša zemlja nalazi, mimo svijeh opo-
vrgnuća, sa strane vladine. Srestva, koja tobože upo-
trebljava da namiri duhove, postižu protivni uspjeh,
što je ipak sa svim naravno, ako se ista u obzir uzmu.
Svaki dan oporbeni se listovi zapljenjuju: ured-
nici glavnih su novina pozatvarani, na dnevnom su redu
domaće premetačine i kod privatnih; svaka pošiljka.
dopokon i privatni listovi se na poštu otvaraju i pra-
ma spisu se postupa; u okolišima i najmirnijim dan i
noć oružnici sa bodežima naperenim obilaze,
Koje je čudo, da takova srestva izazivlju prokla-
macije u kojim je puk podjaren proti svome banu
(,turskomu“), Zaludu se niječi da u našem narodu vrije.
Vrije, ali je to vrenje izazvao Khuen-Hedervary sa svo-
jim represaljama. Prisilje divlje i tiraničko ne može
umiriti. Karakteristično je za ovog državnika, da on
preko svojih podčinjenih, svu krivnju nemiri navaljnje
sad na kler. sad na sočjalističae onjušene pokrete, da
pače malo je prije i htio o iome okriviti antisemitizam,
a sve to jedino da zabašuri pravi uzrok, a da opera
sebe i svoj sistem.
Čovjek, koji je na glavi vlade od 20 godina u
Hrvatskoj, pokazao je veliku sposobnost prevladati du-
hovima s'estvom demoralizacije i sile; ali od uprave
mudre zakonite i ustavne kako i od smjera nema ni
traga, Naš puk pogiblje odgovornima za sadašnji polo-
žaj grofa Khuen Hedervary. i po svemu što se kazalo,
ne može biti zaćuano, ako je kod našeg puka prevla-
dalo uvjerenje, da se magjari hoće preko grofa Heder-
vary osvetiti za godinu 1848.
no je stalno: nij dan emiser ugarske nebi bio
potkopao jače životne probitke puka Hrvatskog, kako
je grof Khuen Hedervary,
Hrvatska polovica Svibnja
profesor
orus.
.
—-
Bratsko saučešće.
Pišu nam iz Rijoko Dubrovačko; Općinsku Vijeće
na javnoj sjednici držanoj dne 27, Maja izrazi žalost i
sućut za tužnim stanjem u Hrvatskoj, ističuć solidar
nost s onamošnjim pa i glasujuć 200 kruna pri-
pomoći za postradale žrtve, Ne istoj sjednici megju vi-
Jećnicima sakupilo se drugih 225 kruna, dočim još se
sakupi aju drugi prilozi.
Pišu nam iz ovoga, dne 26. Maja. Netom
nam stiže glas o žalostnim dogogiajima u našoj miloj
užoj domovini, Općina, Hrvatska Čitaonica, Srpska
taonica i Hercegnovsko Radničko Društvo ivvjesiše za-
stave na po ljenke. Općina brzojavila Nj. V. proseć
milost a Hrvatska Čitaonica poslala ovaj brzojav: ,Hr-
vatski narod, koji je znao uvjek junačka liti svoju krv
za svoga vladara i domovinu, sada mevino lije svoju
krv, jer traži svoja prava. Molimo Viteškog Vlaćara.
kojemu je najmili:e gezlo ,instiija regnorum fandamen-
tum“_da zavrieči toliko zlo vrt: *> nažrtvov
unod poe
Čitaonice obdržane su dne 26. Maja svečane zadušnice
za nevine žrtve. Misa bi opjevana našom milom glago-
ljicom. Mnoštvo naroda prisustvovalo. Posred crkve di-
zaše se velebni mrtvački odar, okićen cvjećem i vjen-
cima, vjenac Hrv. Citaonice na vrh odra bijaše ukrašen
hrvatskim vrpcama.
Pišu nam iz Šibenika. Jutros, četvrti dan žalosti,
grad u najvećoj crnini, električne svjetiljke crnim velom
ovijene gore. U izlogu dućanu već od nekoliko dana
izlagaju se sve vijesti, koje javljaju pokolj u Banovini
i pokret u Dalmaciji. Raznaša se jo gradu na tisuće
raznih pjesama i proglasa. Žalosti saučestvuje cjelo gra-
gjanstvo bez razlike stranaka. Jučer i danas obustav-
ljena predavanja u školama. linpozantna. mjesna i tu-
žna povorka krenula sa ,poljaue“ oko:/9 s, pr. p. Su-
djelovala općinska Uprava, Vjeće , Sokol“. Vatrogasci,
»Kolo“, Citaonice, mnoštvo djevojaka i žena, pa gragjani
i narvd iz okolice. Zvona svih «crkava turobno brecala.
U Bazilici odslužena tiha glagolska misa. Na gospod r-
skom tigu narod klekao, ,Kolo“ o: pjevalo pjesmu , Hrvat-
skoj“ rječi D.ra Zahara, glazba Novaka. Tad je povorka
krenula obalom uz perivoj, gdje se dizao slavoluk sa
više vienaca, od kojih jedan imao je crnu vrpcu sa nat-
pisom: ,Junacima poginulim za slobodu Hrvatske.“ Na
»poljani“ je dr. Krst«lj oslovio narod, predočiv mu ža-
losne dogagjaje u Banovini i predloživ na prihvat slije-
deću resoluciju.
,Narod Šibenika i okolice, sakupljen na javnoj
skupštini dneva 24. Maja 1903. daje oduška teškoj boli
radi groznih dogagjaja u Hrvatskoj.“
Bezdušno osiromašivanje brvatskoga naroda i iz-
rabljivanje njegove gospodarstvene snage, sustavno vrje-
gjanjo njegovih naravnih i zakonitih prava, zulum reak-
cionarne vladavine grofa Khuena, koja je uništila sav
ustavni život, protuzakonito namećanje na teritoriju
Hrvatske emblema Magjarske državne ideje i Magjar-
skog jezika, brutalno postupanje Magjarskih činovnika
proti Hrvatskom narodu. preziranje njegova imena i je-
zika, nagoni izmučeni i od svakoga zapušteni i osa-
mljeni Hrvatski narod na skrajni očaj i odpor.
času, kada po cjeloj Hrvatskoj Banovini rodo-
ljubi čame u tamnicama, lijeva se nevina krv, prijeki
sud vješa narodne osvetnike. Narod Sibenika i okolice,
spojen vezom jedne krvi zajedničkog stradanja i patnja,
udivljenjem šalje pozdrav neustrašivim borcima, uwuče-
nicima, te zaključuje. da će oduševljeno i ustrajno po-
dupirati svaku borbu za zaštitu potlačenih narodnih i
ustavnih prava Hrvatskog Kraljevstva. tvrdom vjerom
u uskrsnuće narodne slobode i jedinstva.“
Cijeli marod prihvati ovaj zaključak uruebesnim
klicanjem : ,Sliva mučenicima“, ,Slava Jelačiću“, ,Do-
lje Khuen“. Živila Hrvatska“, te otpjeva narodnu bi-
mnu mirno i dostojanstveno razigje se.
Pišu nam iz Selaca na Braču. Netom se je na
Spasovdan čula vijest o tužaom stanju u Banovini sva
mjesta ove općine zaviše se u crno. Barjaci na po stje-
ga, erni sagovi po zatvorenim prozorim još sveudilj viju.
Brzojavne molbe bijahu upravljene Nj. Vel. Premilosti-
vomu Našemu Kralju za pomilovanje osugjene braće i
za obustavljenje krvoprolića u bijednoj nam Hrvatskoj
na ime Općine, društava i pučanstva. Od najprostijeg
seljaka do naiizobraženijeg gospodina, svak se nepre-
stano i živo zanima za stvar. Svak teško osjeća narodnu
bol. Za u Nedjelju 31. tek. naročiti odbor prijavio je
vlas'i držanje javne pučke skupštine za prosvjed, a sa-
zvano je i općinsko vjeće na vanrednu sjednicu u istu
svrhu. Pošto danas u Sumartin dolaze dva parobroda
ugarsko-hrvatskog društva, mnoštvo naroda iz Selaca
i Novogsela pod trobojnicom u crnini sa trobojnom vrp-
com na prsima pohrliše u Sumartin, sa rodoljabnim Su-
martinjanim, zabtjevat neka i rečeni parobrodi dadu
vidljiva znaka — snimanjem barjaka na po stjega —
narodnoj tuzi. Nijedan parobrod nije se privuzio opali
ali ipak videć mjesto u crnini a parod skupljen gdje
zahjeva da pokažu znak hrvatske žalosti, snižiše barja-
ke na po stjega, na što zaore urnebesni poklici: ,Ži-|
vjela Hrvatska!“ ,Slava hrvatskim žrtvama pavšim za
hrvatske pravice!“ ,Dolje Hedervar:!“ ,Abcug Magja-
ri!“ ,Slava junacim, koji padoše kao branitelji zakona !“
Nakon prolaska parobrceda narod se mirno razigje pje-
vajuć. Još Hrvatska ni propala, i Živjela Hrvatska! Ista
stvar bila je i u Poljicima.
Nego prvo dolaska parobroda stigoše oružnici po-
staje Pučiške u Polja, a oni postaje Supetarske u Sel-
ca i Sumartin. Nijesu se u stvar mješali, jer se narod
ozbiljno i dostojanstveno ponašao.
Općina Kotor u svom proglasu kaže: ,U Hrvat-
skoj pala je po treći put krv od kada na banskoj sto-
lici sjedi magjarski komesar grof Khuen-Hedervary.“
Sugragjani! U petak dne 29. tek. ni 10 ura prije podne
obdržavaće se u crkvi Sv. Klare zadušnice te apelujuć
na svačije rodoljublje, na svačiju sućut. preporučujemo
neka svak te ikako može pogje da se Bogu pomoli za
postradalu b. aću.
Općina Brukovačka megju ostalijem kaže: ,U ča-
su kad po cjeloj Banovini rodoljubi čame u tamnicam,
kad se ljeva nevina krv a prijeki sud vješa, Općinsko
Vijeće svjestno svoje zajednice krvi, osjećaja i nada sa
hrvatskim narodom u Banovini, šalje pozdrav plemeni-
tim borcima, historijskim mučenicima, kliče: ,Slava
mučenicima“, te zaključuje da će podupirati ustrajno
svaku borbu za potlačena narodna politička i ustavna
prava Hrvatske Domovine.“
Pišu nam iz Cavtata, 28/5. Mrtvu misu pjevao je
u staroslavenskom jeziku trećoredac iz Ercegnovoga,
crkva je bila dupkom puna. Sred crkve dizao se kata-
falak sa natpisom: ,Pred slavnom uspomenom poginu-
lih radi pravde, klekni, pomoli se * Iza sv, misa Dr, Jo-
zo Bendoni držao je narodu pred crkvom govor, u io+
jemu je u kratko izložio važnost iuomenta, zagovarajuć
solidarnost sa neustrašivim borcima za narodnu slobo-
du i ujedinjenje. Završio je poklikom: ,Slava Hrvatskim
mućeaicima“ koje mu se pokliku narod oduševljeno
odazvao. Varoš je bila u korotu, dućani zatvoreni, za
stave na po stijega. crni sagovi itd.
Pisu nam iz Budve, U Ponedjeluik dne 25. Svi-
bnja držale su se svečane zadušnice u ovoj nadžupskoj
crkvi za vječni pokoj Hrvatskih mučenika, koji su po-
ginuli, na sred crkve bijaše podignut veličanstveni ka-
tafalk na pet podova sa mnogim duplirima i sviječama,
vas pokriven vjenčevima. lovorikom i naravnim cvje-
ćem. Na pročelju katafalka stajaše natpis: ,Za žrtve
domovinske ljubavi u Hrvatskoj“ ; s jedne strane; ,Po-
ko; vječni mučenićkim dušama“; a s druge: ,Vječna
slava narodnim mučenicima“. Zadušnicama prisustvovali
su u ernini svi katolički gragjani i gragjanke, dok je
školska mladež imala erni znak oko lijeve ruke, Pred
crkvom i na društvu ,Sloga“ vijale su zastave na po
stijega, dok su prozori društva i katoličkih kuća za
strti bili crnim sagovima. Dirljiv prizor bijaše gledati
sve prisutne sužawm na očima, se je pokojnicim
poslije svete mise odrješenje davalo, Ovako smo čedno
al iskreno odali dužnu počast oplakanim žrtvama, nad
čijim grobovima mogu danas svi Hrvati da ponove žarke
i sanutljive stihove, kojima je Antun Njemčić veličao
u heroično ilirsko doba ,Srpanjske žrtve.“
Či. [ Jeste, budi vama vječna slava, našeg roda mućenici veli!
Zrake sjaju oko vaših glava. lovori su vaši neuveli;
Slava vam, a onim kletva. kih ste bili krvna žrtva.
Pošto se po svim kotarima Hrvatske i Slavonije
nevina krvca naše braće prolijeva, pošto je cijela Bano-
vina ucrno zavijena, Hrvati Budve u dogovoru &a svo-
jim župnikom i crkovinarima odrediše ove godine pro-
svaku izvansku svečanost prigodom Sv. Ivana,
inaće kb e II L M M i k U
Ne
Sv. Ivana bude namijenjen i otposlan ucvijeljenim poro-
dicama poginulih Hrvata za koje pored toga posebni
odbor pokrenuo je sakupljanje milodara.
Pisu nam iz Cavtata, 28/5. Upravitelj ove općine
na ime općinskog zastupstva brzojavno je vapio od Nje-
gova Veličanstva da bude milostiv Križevačkim osugje-
nicima i da se udostoji posredovati neka se obustave
krvoprolića; takogjer brzojavno interesovao je gg. za-
stupnike neka u istu svrhu osobno posreduju kod Nje-
gova Veličanstva; zamolio je brzojavno Njegovu Visost
Nadvojvodu Prestolonasljednika neka bi za onu ljubav
i odanost, koju su Hrvati višekrat monarhiji i dinastiji
iskazali i krvlju zasvjedočili, izvolilo uložiti svoj veliki
upliv za pomilovanje osugjenih i umirenje bijedne Hr-
vatske; sazvao je danas općinsko vjeće na izvanrednu
sjednicu, koje će kao pravi i jedini tumač narodnijeh
osjećaja. stvoriti zaključak te će biti od utjehe i po-
stradalim i preostalim borcima za pravicu i narodnu
slobodu. Zatim je prihvaćen jednoglasno slijedeći| za-
ključak: Općinsko zastupstvo u Cavtatu sakupljeno da-
nas na izvanrednoj sjednici dava oduška teškoj boli ra-
di užasnih dogogjaja u Banovini: šalje oduševljeni po-
zdrav i udivljenje neustrašivim borcima radi pravde;
glasuje novčanu pripomoć od kruna 500 za unesrećenu
rodbinu stradalnika; zaključuje da će ustrajno podu-
pirati svaku poštenu borbu za zaštitu potlačenih na-
rodnih pravica Hrvatskog Kraljevstva.
Korčulanski i Šibenski Hrvati i Hrvatice skupa sa
zadušnicama za blagopokoj žrtava u Hrvatskoj posve-
tiše na njihovu uspomenu ushitne pjesme.
Pišu nam iz Slanoga, 28/5. Čim stigoše vijesti da
u Križevcima prijeki sud vješa i da se po cijeloj Hrvat:
skoj nevina hrvatska krv prolijeva, općina i druga dru-
štva ganuti tim užasnim dogagjajima brzojaviše odmah,
Nj. Veličanstvu. u Budimpeštu vapeć milost za život
križevačkim osugjenicima na smrt i obustavu krvopro-
lića u Hrvatskoj. — U istom smislu brzojavila je Op-
ćina i našem zastupniku Biankini u Beč, Za već pogi-
nulu nam braću očitana je sv. misa u župničkoj crkvi,
kojoj je prisustvovalo mnoštvo naroda a posred crkve
bi podignut ukrašeni katafalak. — U znak žalosti za
nevine žrtve Općina i druga društva drže tri dana tro-
bojne na po stjega.
Mol ASI
Brzojavne i najnovije vijesti.
Korčula, 29. Maja. Jutros u zbornoji crkvi sveko-
likoj crninom zastr'om, veličanstvenim udrom, mnogo-
brojnim svijećama, vijencima Općine, odbora Hrvatica,
litaonice, odlomka Račišća urešenim, obdržavane sve-
čanu zadušnice za upokoj duša, poginulih žrtava za slo-
bodu i jedinstvo hrvatske domovine. Prisustvovalo mno-
gobrojno općinstvo muškog i ženskog spola sa pridje-
venim hrvatskim vrpcama. Odbor.
Kotor, 29. Maja. Glagoljačkoj misi zadušnicam
sudjelovalo mnoštvo naroda, zastupnici hrvatskih bo-
keljskih općina, sva naša društva, hrvatsko radničko
divštvo položenim barjakom in corpore. Crkva dupkom
puua; isticao se osobito krasni spol. Na gorućim grad-
skim fenjerima i na svim hrvatskim kućama crnina. Ža-
lobna povorka ophodnjom kroz glavne gradske ulice o-
duševljeno klicala slova mučenicima, pereat Hedervary
i ostalo. Impozantna ovacija priregjena pred ,Wurm-
brandom“ zastupnicima Veroni, Cariću (Radimiri ostao
u Splitu na liječenje). Silnim ushićenjem otpjevana Li-
jepa naša; mnogo se očiju orosilo suzama. Srbi posli-
je nekoliko sastanaka odlučiše sinoć definitivno nesu-
djelovati već samo zatvoriti dučane iza trajanja zadu-
šnica, nu ni tom zaključku nepokoriše se svi. Općina.
Dogogjaji u Hrvatskoj. Javljaju ,Pester Lloydu“
iz Rijeke: Dok je na Sušaku sve mirno, ponavljaju
se u ukulici domvuotacije. U Nv umu obilazilo
je mnoštvo od više stotina ljudi i potrgalo sve magjar-
ske natpise. S poštarskog ureda skinut je magjarski
grb. Pošto oblasti nije dostajalo sila za utišanje de-
monstracije, zamoljena je vojnička pomoć. U okolišu
su demonstranti na više mjesta prerezali brzojavne i
telefonske žice, a brzojavne stupove prepilili. — O do-
gogjajima u Fužinam: u petak po ne sabralo ze
do 400 osoba pred željezničkom postajom, da na nju
navale, Pjevali su hrvatske pjesme, vikali proti banu i
Magjarima i zamazali sve magjarske natpise. Bilo je i
mnogo žena i djevojaka. Demostranti su vikali: ,Ubijte
željezničke člnovnike! Smrt Magjarima!“ Na stanici bi-
la su u sve 4 oružnika i molili mnoštvo, da se razigju,
ali to nije pomoglo. Poš'o nijesu poslušali, oružnici
su pucali najprije u zrak, a onda u mnoštvo.
Pala su tri demostranta. Na to se demonstranti po-
vukoše i odniješe sa sobom ranjenike. Niko nije uapšen.
U to se je brzojavilo po vojničku pomoć. Slijedećim
vlakom prispjela je jedna kompanija vojske; kada su
vojnici iz vagona izlazili s nataknutim bajonetama, na-
palo ih je mnoštvo. Onaj što je nosio zastavu, e
ravno pred zapovijedajućeg poručnika Selaka, koji ga
rani sabljom u noge. — U Liču bilo je u isto vrije-
me takodjer demonstracija, koje je utišalo vojništvo.
Uapšeno je 36 demonstranata koji su otpraćeni odmah
u Ogulin. — slučaju u Kalinovici javljaju iz
Zagreba: Za demonstracija u nedjelju u Samoboru, uap-
šen je neki mladi seljak iz sela Kalinovice, nu uspjelo
mu je iz zatvora pobjeći; dva oružnika pošla su za
njim u Kalinovicu, da ga ponovo uapse. Zatvorili ga
u općinsku kuću, na što došli općinari da ga oslobode.
Oružnici su pucali i ubili seljaka Gabriela Krajačića
a Antuna Krdjačića ranili u nogu.
b. 24. svibnja Iz pokrajine dolaze vijesti o
neprestanim pobunama. U Križevcima. uza sav prieki
sud, vlada velika uzbugjenost, jer uarod ne vjeruje u
grozne posljedice ;rrijekog suda. Narod kaže, da la-
šenje prijekog suda, bez pr kraljeva, nije zakonito.
Zatvoreno je mnoštvo seljaka. Većina ih je ranjeno, a
to je sada za njih prava sreća, jer im prijeki sud ne
može sudit. U Bakru su prekjučer spalili na glavnom
trgu banovu sliku. U Crkvenici i Selcima zamazani su
svi magjarski nadpisi i poštarski prozori. U Osjeku
pobiše se magjarski i hrvatski vojnici radi magjarske
pjesme. Iz Daruvara javljaju, da je vlak izmegju Pa-
kraca i Barča bio napadaut od demoostranata, ali da
nesreće nije bilo. Teretne vlakove izmegju Koprivnice
i Gyekinesa pratili su žandari. Most preko Drave čuva
vojska, jer se je doćulo, da ga seljaci kane spaliti, Iz
Plasa preko 600 ljudi prekjučer pošlo uzduž tračnica,
polupali jednu stražarnicu, napali vlak kamenjem, tako
da se je morao vratiti. Dne 19. 0. m. u Brodu poe
se vojnici i gragjani. Ranjen je gostioničar Čavčić, Kod
izgreda izmegju Pase i Meje uapšen je jedan čovjek,
koji je bio odveden u zatvor u Bakar. Pučanstvo, na-
oružano kamenjem i batinam, htjelo je navaliti na ko-
tarski ured, da oslobodi njega i ostale uapšene.,
i K -- rastjeraše ih. Uapšena su 23 muškarca i 1 žena,
U Vinodol, gdje je polupano sve, što je magjarsko i
magjaronsko, poslana je vojska. U Senju obnoviše se
demonstracije u velikoj mjeri, te se tamo sada vodi
inkvizitorska istraga. Zatvoreno je preko 80 osoba, me-
gju kojima nekoliko pravnika i starina Gržetić. Tamo
vlada velika uzbugjeuost. Izmegju Plasa i Zlobine di-
gnute su željezničke tračnice i polupane stražarnice.
U Novojgradiški seljaci kamenjenjem i batinama de-
monstrirahu, iza kako zamazaže sve poštarske skrinjice.
Otpremljena je tamo vojska. U Leskovcu, blizu Zagre-
ba. bio je čitav pokolj. Narod je uz poklike: ,Nećemo
:
i
š
i
a
:
e
lja demolirao, a žandari nišu mogli po
““