MEZE e. Br. 23. U DUBROVNIKU, 6. JUNA 1903. Godina XIII. GRVE Cijena je listu inu & poštom: na godinu 10 kruna, na po štarski troškovi. Ku ne vrati list, kad mu pretplata mine, polugodište. Dogogjaji u Hrvatskoj. Izjava hrvatskih i slovenskih zastupnika Dalmacije, Istre i Trsta. Već nekoliko tjedana zbivaju se teški dogogjaji u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Žive demonstracije, koje su se širom zemlje razmahale, brojna uapšenja, posredovanje oružane sile i proglašenje prijekog suda svratiše na sebe pozornost široke javnosti. Kao što naravno, najživlji odjek nagjoše ti glasovi kod sunarod njaka dalmatinskih i istarskih Hrvata, te Slovenaca. Vijesti o ubijenima, o mnoštvu ranjenih i uapšenih po- budiće silnu uzrujanost u narodu. : Uslijed toga, osobito kad je s autentične strane stigla potvrda da pokret ne jenjava, unatoč proglaše- nju prijekog suda, hrvatski zastupnici Dalmacije osjeti- še patriotičnu dužnost, da podignu svoj glas u prilog jednokrvnoj braći. Tim jače im se ta dužnost nameća- la, u koliko je poznato da je djelovanje narodnog za- stupstva Hrvatske i Slavonije gotovo onemogućeno zbog prilika, koje onamo vladaju. Prije svega bi zaključeno, da se u posebnoj audijenci zamoli Nj. V. cesara i kra- lja Franju Josipa I. za posredovanje radi obustave kr- voprolića, posebice za pomilovanje onih. koji bi od pri- jekoga suda bili na smrt osugjeni. Poziv upravljen po- jedinim hrvatskim zastupnicima dalmatinskog sabora i članovima carevinskog vijeća, kao što i hrvatskim i slovenskim zastupnicima Istre i Trsta našao je opći odziv. Nakon sama tri dana svi, osim nekolicine za- priječenih, nagjoše se na okupu u Beču. Zapitana audijencija nije bila dozvoljena. To je uslijedilo na prijedlog austrijskog ministra predsjednika iz državopravnih obzira prema drugoj poli monarhije. Hrvatsko slovenska delegacija ipak se zadovoljna vraća u domovinu, jer je svijesna, da je izvršila naj- preču dužnost u času narodne žalosti_i jer ima razlo- ga držati, da njezino zauzimanje ne će ostati bez us- pjeha, Odlučni korak narodnih prestavnika iz triju po- krajina, osobito korporativni dolazak velike većine jed- noga sabora k vladaru, takav. je pojav. koji mora imati upliva pri prosugjivanju uzroka i zamašaja ovoga pokreta. Ma koliko bile nesuglasne vijesti o dogogjajima, to stoji, da u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji vlada silno nezadovoljstvo, da to na mnogim mjestima nalazi o- duška u opetovanim i tako žestokim manifestacijama narodnog ogorčenja, da za obuzdanje nemira nije bila dovoljna svakolika vojnička si'a u zemlji, već se mo- ralo rekvirirati vojsku iz Austrije i iz Ugarske. Same službene vijesti potvrgjuju nasilno rušenje brzojavnih stupova i kidanje žica, trganje željezničkih tračnica, pritvorenje činovnika, razoružanje žandara, oštećenje uredovnih zgrada i formalne bitke naroda s oružanom silom, po selima i po ulicama glavnoga grada Zagreba. Napokon nepobitno stoji, i po priznanju službenih ;kru- gova zagrebačkih, da je u više kotara došlo do krvo- prolića da je bilo ubijenih (u Zaprešiću, u Kalinovcu, POBLISTAK. Jedna ideja. Su ono po milijuna fiorini Što su poslala braća iz Pekina, Na mjesto da ih se dava tamo amo, Kad bi se imalo zeru pameti samo, I kad bi se moja htjela poslušat ,sentenca“, U čas bi se mogla svršit današnja ,vertenca“ , Oko koje skupilo se toliko baba, Sve po izbor Kaifast, Judi i Barabi. * . . I zbilja, bilo bi operae pretium znati: Kad su ono negda bili stari Hrvati Iza gora što se zovu ,Karpentarije“ (Gdje sigurno, ako ništa, bilo je arije“): Je li ono što ih je na jug tjeralo Bilo nešto slično onome što sada Potomcima zadava toliko jada? U s . Ele, kad promislim dobro, ja bih reko Da negdašnji sakarpatski medvjedi i vući, Sarmate, Skite i drugi hajduci Nemadu što činit s današnjim h'jenama, Što se, kako vidim, potežu. za nama: Er, ako smo prije skakali od straha Preko trista gori, Sada nas je trista tisuć skočilo od jada Preko svega mora; Po čemu se razumije l'jepo: Da ako je u vremena davna (Kad je Kuljen po svjetu Jedan razlog za skakanje To sigurno u ova godišta, Kad se svjetom novi Kuljen smuče, Mi imamo raslogi i trista, Da Binarske pozdravimo st'jene, bodio bio M unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, za Austro- Ugarsku, Bosnu i ll Izlazi syake subote. godine 5 kruna. Za inosemstvo: 10 kruna i po- | smatra se da je predbrojen i za došasto | u Fužinam) da je u tri kotara i u dva grada proglašen prijeki sud. Prema ovakovoj situaciji ne mogu uspjeti poku- šaji, da se pokret omalovaži, da ga se ; rikaže svijetu kao niz neznatnih izgreda lokalne maravi. Da je tako, ne bi se zaplijenom brzojavaka, otvaranjem listova i voj- ničkim kordonima nastojalo spriječiti, da svijet sazna pravu i cijelu istinu. Toli ozbiljnim dogodjajima mora da su bez sum- nje teški uzroci. Umjetno stvorena agitacija, ako nema dubljeg u- zroka nezadovoljstvu, ne bi bila mogla raspaliti takav požar, osobito u seljaštvu, koje je svugdje najkonser- vativniji elemenat. Kakovi odnošaji vladaju u Hrvatskoj i Slavoniji, o tome je vanjski svijet žalibože slabo upućen. U toj iskušanoj zemlji pod krinkom parlamentarne ustavnosti vlada samovolja. Izborno pravo ne uživa ni 3% pučan- stva. Veliki dio birača sačinjavaju državni službenici, koji se ne usugjuju glasovati protiv vladinih kandi- data. Većine se kod. izbora stvaraju pritiskom i nasi- ljem. Štampa je skučena kao u nijednoj drugoj pro- svijetljenoj zemlji. Oporbeno se novinstvo progoni glo- bama, zatvorima i zaplijenama. Pod vladavinom da našnjega bana 102 movine bile su 3702 puta zaplije- njene, a u jednom samom broju službenih novina (,Na- rodne Novine“) od 18. 5. 1903. br. 153., oglašeno je 15 odluka o zaplijenama listova. Jedan sam zagrebački dnevnik doživio je od 1, 11. 1883. do. 27. 5. 1903. ni- šta manje :d 958 zapljena Općinska autonomija ne postoji, i u opće je skučen svaki autonomni život. Po- rota ne sudi za političke delikte, osim ako su tiskom počinjeni. Ništa bolje nijesu ni ekonomske prilike. Usljed postojećeg odnošaja sa Ugarskom, Hrvatskoj se za vla- stite potrebe daju samo 44%, njezinih prihoda. Faktično još manje prima zbog nepotpunog prikazivanja prihoda, kao što se razabire i iz zadnjih poslanica kraljevinskih odbora Hrvatske i Ugarske. Ti prihodi ne dotječu ni za pokriće troškova autonomne uprave. Pošto zajednič- ki troškovi (osobito za vojsku, ugarski dug i investicije učinjene za Ugarsku) zahtijevaju silne izdatke, porezni je numet nesnosan. Posljedica je toga emigracija pu- čanstva u tolikom opsegu, da se sada blizu česetina Hrvata nalazi preko Oceana. Uporedo s izseljivanjem pada gospodarstvena snaga zemlje, te je već do toga došlo, da autonomna vlada — i u tome unicum parla- mentarne vladavine nema i ne može sastaviti budžeta. K svemu tome nadolazi sistem vladavine, koji pu- šta da se vrijegjaju i prava dvostranim ugovorom za jamčena Hrvatskoj. Tako se nameće Hrvatskoj magjar- ski kao uredovni jezik kod željeznica i drugih zajed- ničkih ureda protiv izrične odredbe $$. 56. i 57. hr- vatsko-ugarske nagodbe, po kojima je u opsegu Hrvat: ske i Slavonije uredovni jezik isključivo hrvatski. Sli- čna se povreda zbiva izvješivanjem magjarske zastave na uredima u Hrvatskoj i Slavoniji u očitoj opreci s $$. 61. i 62. istog temeljnog zakona, u kojima se za lir- Pjevajući: patria ubi bene! * * * Što su dakle poslala braća iz Pekina: Ako su poslali pod kondicijon, Da mi ovdi učinimo kakvu ,operacijon“ : Falili su! . . . erbo nije na um palo njima Da su u nas drugi ljudi, a druga i klima Nego što je u Pekinu! . . Iza to bi sve valjalo zamotat i vratit, I rijet im, da sve naše operacijoni Dovele su nas do potpune likvidacijoni, I da drugo ne ostaje nego skupit tunju, I učinit svi zajedno dobar sack in pack, Ter zajedrit put Pekina ... daleko... ćak, ćak ... Da onamo naselimo prostorije puste, KO u doba legendarno Heraklija cara... . A su ono pustijeh dinara, Čim se hoće da zakrpi strahovita buža Od Ljubljane do Gruža, Nek se gradi u Pekinu velika gjemija, Slična onoj što sad skavecana Od valova silnog oceana Počiva na mulu U slavnome gradu Liverpulu: Su deset fuguna, S telegrafom, placom i teatrom; Koja će nas svekolike su malo burdati Kroz famozna Gibraltarska vrata, U tri sama karga Od Evrope stavit alla la rga; Ter nas prevesti iz zemlje burokrata, , Pušaka i soldata, Bruderk i barata, I političkih akrobata, U zemlju gdje sloboda zlatna vlada, Gdje slobodna čekaju nas braća ..... Onda ćemo na polasku zapjevati glasno, Željni sreće, mira i pokoja: e Pojedini broj 20 para. vatsku govori samo 0 jednoj zastavi — hrvatskoj, — dočim se u poslima zajedničkim s Ugarskom označuje zakonitim emblemom ne magjarska zastava, već sjedi- njeni grbovi Ugarske i Hrvatske. U najzadnje doba, kad je u Hrvatskoj, u oči obnove financijske nagodbe s Ugarskom, nastao življi skupštinski pokret radi po- boljšanja nepovoljnog financijskog odnošaja, bile su, unatoč zakonom zajamčenom pravu sastajanja, zabra- njene ne samo javne skupštine, već i pouzdani sastanci. Iz navedenoga će svak razabrati, da ovaj pokret u Hrvatskoj i Slavoniji ne ide za prevratnim svrhama, da nije izlijev narodnosne mržnje. Hrvatska, kroz svoje predstavnike i kroz javnu štampu zahtjeva, da joj se poštivaju prava, dvostranim ugovorom zajamčena i da joj se ne krati gragjanska sloboda i ustavnost, koje vladaju u ostalom prosvjet- ljenom svijetu. Težak je današnji položaj hrvatskoga naroda. Ali videć simpatije, koje pobudiše u svijetu patnje naše bra- će i naša pravedna stvar, ne gubimo ufanja. Hvala ja- vnoj štampi, ne samo slavenskoj već i tugjoj, osobito njemačkoj i talijanskoj, koja zaboravljajuć narodni an- tagonizam, podiže svoj glas nama u prilog. Hrvati toga nikada neće zaboraviti, kao ni inih dokaza bratskog šaučešća, što ih primiše od slavenstva, navlastito od jednokrvne braće Slovenaca i Srba. Dao Bog, da nas i unaprijed svako ozbiljno narodno pitanje nagje tako slo- žne i pripravne, da jedan drugome bratski pomognemo. Zadnji dogogjaji dopriniješe bez sumnje, da se u stranom svijetu rasprše presude, koje su još vladale o narodu hrvatskome. Hrvatski narod, toli zaslužan za civilizaciju, koju je cijenom krvi svojih ponajboljih sinova spasio od na- vale barbarstva, bolje upoznan i pravednije sugjen, us- čuvat će sigurno i nadalje simpatije civilizovanog svi- jeta, biva najjačeg saveznika za postignuće narodnog ideala. = ša Iz sastanka držanog u Beču o Duhovima god. 1903. Predsjednik : Dr, Pero Čingrija, zastupnik na dalma- tinskom saboru. — Dr. Roko Arneri, zastupnik na dalm. saboru. — Josip Bakota, zast. na dalm. saboru — Ju- raj Biankini, zast. na dalm. saboru i ma carevinskom vijeću. - Manfred pl. Borelli, knez Vranski, član g08- podske kuće carev. vijeća. -- Lovro Borčić, zast. na dalm. saboru i carev. vijeću. — Brnja grof Caboga, c. k. komornik i zast. na dalm. saboru. — Juraj Carić, zast. na dalm. saboru. — Dr. Juraj Ferri, zast. ua carev. vijeća. — Ivan Goriup, zast. na tršćanskom sa- boru. — Dr. Bduardo Grgić, zast. na dalm. saboru. — Dr. Vicko Ivčević, predsjednik dalm. sabora i zast. na carev. vijeću. — Dr. Niko Katnić, zast. na dalm. sa- boru. — Dr. Petar Klaić, zast. na dalm. saboru i carev. vijeću — Božo Korlaet, zast. na dalm. saboru — Dr. Ivan Majstrović, zast. na dalm. saboru. — Vicko Milić, zast. na dalm. saboru — Josip V Porić zast. na dalm. saboru i carev. vijeću. — Ivo Prodan. zast. na dalm. saboru. — Antun Radić, zast. na dalm. saboru — Mato Radimiri, zast. na dalm. saboru - Adio, Korber, draga dušo moja! Sbogom i ti, prijatelju stari, Proslavljeni Khuen-Herdervary Bog pomogo i tebe i Szella Goluchowskog, Kallay-a, Handela, I što god vas potenaca ima Liepo zdravlje želimo vam svima ! Da budete vidjet na Balkanu U sred noći ko po bljelu danu; I neka vam od Budima grada Bude ravno sve do Carigrada!! Šeremeta. Uzdisaji prognanog sina! .Srcem plačem, a dušom umirem Za Hrvatskom tužnom domovinom ginem. Tmasti oblak sad se nad njom vije Mnoge sinke domovine, crna zemlja krije Sa pokoija ovih što se sada zbiše U vječnost se mnogi naglo preseliš, I to sve za prava — milog doma svoga lIzginut će rado — svi osim — jednoga A taj jedan «a Hrvatskom vlada Sa zapovjedi njeg've cieli narod strada Devetnajest je ljeta što na stolcu sjedi Zbog odredba njeg'vih narod strepi, bliedi Poslovica davna, što no krasno gudi Slavjani su narod, golubinje ćudi Donekle i jesu, ali više neće Dosta su se naužili te maćuhske sreće, 'Toga robstva lance, stresti sada Pa makar i zašli u klance jadikovce Kao što i jesu — eto ušli sada Krvi tielo njihovo — za slobodu pada Rodjen sinak — u rod — oštar naboj šalje Sjedne sinak — s druge otac u krvi se valja Ali neka. Hrvatske nam probugjene svjesti $ lica domovine — nitko neće smesti Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 2) para. Oglasi skaju po pogodbi i uz razmjerau popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, a ne- irankirana pisma ne primaju se, RVATSKA vi, u Dubrovniku gdje su utušljivi. Za izja- koji se vile puta ti- Nikola Ribičić, zast. na dalm. saboru. — Dr. Petar Bu- žević, zast. na dalm. saboru. — Dr. Otokar Rybar, zast. na tršćanskom saboru. — Dr. Josip Smodlaka, zast. na dalm. saboru. — Vjekoslav 6, zast. na istar- skom saboru i carev. vijeća. — Dr.Iran Štanbuk, zast. na dalm. saboru, — Dr. Dinko Trinajstić, zast. na istar. saboru. — Dr. Ante Trumbić, zast. na dalm. saboru. — Dr. Adam Verona, zast. na dalm. saboru. — Antun vit. Vuković-Vučidolski, zast. na carev. vijeću. — Dr. Josip Zaffron, zast. na dalm. saboru i na carev. vijeću. — Eta a .. e. e Najnovije. vijesti. Na odgovor ,uficijoznim lažima“ ministra-presjed- nika D.ra Korbera, koji je izjavio, da u Hrvatskoj ne- ma nikakovih žrtava, već da je samo jedan poginuo. ko- ji se je nabi na oružničku bajunetu (!ll) prenosimo iz ,Obzora“ (30 svibnja) popis glavnih svibanjskih žrtava koje su do sada bila ustanovljene: Ivan Pasarić, seljak ustrijeljen po oružniku 11 travnja u Zaprešiću. Juro Krajačić-Varžić, seljak, ustrijeljen po oružniku 22 svib- nja u Kalinovici. Imbro Bartolić, seljak, jen po oružnicima (3 hitea i 2 uboda bodom) 25 svibnja u Mi- hovljanu. Nikola Starčević, seljak. mastrijeljen (umro) po oružniku 22 svibnja u Fužinama. Jedan seljak, ustri- jeljen po oružniku u Udbini. Mijo Vuković, seljak, na- strijeljen po oružniku 18 svibnja u Gračinu (smrtna 0- zleda — um.07). Miško Bartolić, seljak, nastrijeljen po oružniku 25 svibnja u Mihovljanu (smrtna ozleda — u- mro? — Pri tom je dobio jedan oružnik tešku -ozledu sjekirom po glavi). Stjepan Hodjanec, seljak, uboden po oružniku 11 svibnja u Zaprešiću (smrtna ozleda — \- mro?). Jakov Vuković, seljak, uboden po oružniku 18 svibnja u Gračinu (teška ozleda). Stjepan Petreković, seljak, uboden po oružniku 21 svibnja u Zaprešiću \(te- ška ozleda) Prigodom pucanja oružii ka na narod u Gra- činu, Mužinatila i Kalinovici dilo“ j6 višera ka, koji su po drugima što odneseni, što odveđeni, te se nalaze u skrovitoj privatnoj njezi. Oblast ih još ni- je ustanovila. Priopćeni podatci tiću se, kako se raza- bire iz gornjega imenika, samo slučajeva oružničke in- tervencije. Daljnjih žrtva hrvatskih dogogjaja, što je do sad ustanovljeno, imade težko ranjenih preko trideset, te jedna gospogjica a lako ranjenim ni broja se ne zna. U samom Zagrebu zatvoreno je kroz to vrijeme preko 450, megju njima 12 gospogjica, a u čitavoj Hrvatskoj preko 2000. Od poznatijih ličaosti zatvoreni su i nala- ze se u sudbenim uzama: Profesor Pasarić, Dr. Heimri, Dr. Potočnjak, Dr. Šuperina, Dr. Lorković, St. Radić, V. Wilder, Jemeršić župnik, Tomljenović župnik, Šušnjar i Škrinjar klerici, Suhomel ljekarnik (pušten na slobo- du), Čupak i Dujak knjižari, Korač i Bukšek, vogje so cijalista; Elegović, Levačić, Kučera, Rakoš, Lenac, prav- nici; Hočevar i Polić, srednjoškolci. Suspendirani su Trnski, kotarski predstojnik u Križevcu (zatvoren); Ma- rac. načelnik brodski; Dr. Dobrila gradski ko- tarski predstojnik Mrzljak; kotarski sudac Čepulić; Vr- banić i Sifter. porezni činovnici. i Dalmatini! zbiti napred složimo se sada svi Hrvatska nam krvca u žilama silno vri Prednjačit ću svima, kao Hrvat prav Premda me je oborio teške sudbe lav Zagreb mi je mili! rodni grad. — Ali ah-ah Ali u Dalmaciji sam siguran i zdrav % Jer da i ja tome izložim si život zlat' Teško da b' se našla duša, ka b' žalila zat, Čina, čina a ne nagle smrti Samo čini nevolju tome će satrti Složimo se dakle sada svi Tamošnju siročad poduprimo mi Domovina život sada traži naš Umriet za nju nije nuždno baš Jer iz tiela kad odleti dah Mrtvi smo uvjek i za narod sav A dok živimo mi čine činimo Pa i sada i teškome stanju tom Pomoz'mo patničkome rodu hrvatskom. Hram budućnosti. IL Progledajte jednom, naša braćo mila Jednim nas je mlijekom majka sadojila Ostav'mo se kavge, manimo se svagje Srba i Hrvata s nesloge slovisk snagje.