MEZE e.

Br. 23.

U DUBROVNIKU, 6. JUNA

1903.

Godina XIII.

 

GRVE

Cijena je listu

inu & poštom: na godinu 10 kruna, na po
štarski troškovi. Ku ne vrati list, kad mu pretplata mine,
polugodište.

Dogogjaji u Hrvatskoj.
Izjava hrvatskih i slovenskih zastupnika

Dalmacije, Istre i Trsta.

Već nekoliko tjedana zbivaju se teški dogogjaji
u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Žive demonstracije,
koje su se širom zemlje razmahale, brojna uapšenja,
posredovanje oružane sile i proglašenje prijekog suda
svratiše na sebe pozornost široke javnosti. Kao što
naravno, najživlji odjek nagjoše ti glasovi kod sunarod
njaka dalmatinskih i istarskih Hrvata, te Slovenaca.
Vijesti o ubijenima, o mnoštvu ranjenih i uapšenih po-
budiće silnu uzrujanost u narodu. :

Uslijed toga, osobito kad je s autentične strane
stigla potvrda da pokret ne jenjava, unatoč proglaše-
nju prijekog suda, hrvatski zastupnici Dalmacije osjeti-
še patriotičnu dužnost, da podignu svoj glas u prilog
jednokrvnoj braći. Tim jače im se ta dužnost nameća-
la, u koliko je poznato da je djelovanje narodnog za-
stupstva Hrvatske i Slavonije gotovo onemogućeno zbog
prilika, koje onamo vladaju. Prije svega bi zaključeno,
da se u posebnoj audijenci zamoli Nj. V. cesara i kra-
lja Franju Josipa I. za posredovanje radi obustave kr-
voprolića, posebice za pomilovanje onih. koji bi od pri-
jekoga suda bili na smrt osugjeni. Poziv upravljen po-
jedinim hrvatskim zastupnicima dalmatinskog sabora i
članovima carevinskog vijeća, kao što i hrvatskim i
slovenskim zastupnicima Istre i Trsta našao je opći
odziv. Nakon sama tri dana svi, osim nekolicine za-
priječenih, nagjoše se na okupu u Beču.

Zapitana audijencija nije bila dozvoljena. To je
uslijedilo na prijedlog austrijskog ministra predsjednika
iz državopravnih obzira prema drugoj poli monarhije.

Hrvatsko slovenska delegacija ipak se zadovoljna
vraća u domovinu, jer je svijesna, da je izvršila naj-
preču dužnost u času narodne žalosti_i jer ima  razlo-
ga držati, da njezino zauzimanje ne će ostati bez us-
pjeha, Odlučni korak narodnih prestavnika iz triju po-
krajina, osobito korporativni dolazak velike većine jed-
noga sabora k vladaru, takav. je pojav. koji mora imati
upliva pri prosugjivanju uzroka i zamašaja ovoga pokreta.

Ma koliko bile nesuglasne vijesti o dogogjajima,
to stoji, da u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji vlada silno
nezadovoljstvo, da to na mnogim mjestima nalazi o-
duška u opetovanim i tako žestokim manifestacijama
narodnog ogorčenja, da za obuzdanje nemira nije bila
dovoljna svakolika vojnička si'a u zemlji, već se mo-
ralo rekvirirati vojsku iz Austrije i iz Ugarske. Same
službene vijesti potvrgjuju nasilno rušenje brzojavnih
stupova i kidanje žica, trganje željezničkih tračnica,
pritvorenje činovnika, razoružanje žandara, oštećenje
uredovnih zgrada i formalne bitke naroda s oružanom
silom, po selima i po ulicama glavnoga grada Zagreba.
Napokon nepobitno stoji, i po priznanju službenih ;kru-
gova zagrebačkih, da je u više kotara došlo do krvo-
prolića da je bilo ubijenih (u Zaprešiću, u Kalinovcu,

POBLISTAK.

Jedna ideja.

Su ono po milijuna fiorini

Što su poslala braća iz Pekina,

Na mjesto da ih se dava tamo amo,

Kad bi se imalo zeru pameti samo,

I kad bi se moja htjela poslušat ,sentenca“,
U čas bi se mogla svršit današnja ,vertenca“ ,
Oko koje skupilo se toliko baba,

Sve po izbor Kaifast, Judi i Barabi.

*
. .

I zbilja, bilo bi operae pretium znati:
Kad su ono negda bili stari Hrvati
Iza gora što se zovu ,Karpentarije“
(Gdje sigurno, ako ništa, bilo je arije“):
Je li ono što ih je na jug tjeralo
Bilo nešto slično onome što sada
Potomcima zadava toliko jada?

U

s .
Ele, kad promislim dobro, ja bih reko
Da negdašnji sakarpatski medvjedi i vući,
Sarmate, Skite i drugi hajduci
Nemadu što činit s današnjim h'jenama,
Što se, kako vidim, potežu. za nama:
Er, ako smo prije skakali od straha
Preko trista gori,
Sada nas je trista tisuć skočilo od jada
Preko svega mora;
Po čemu se razumije l'jepo:
Da ako je u vremena davna
(Kad je Kuljen po svjetu
Jedan razlog za skakanje
To sigurno u ova godišta,
Kad se svjetom novi Kuljen smuče,
Mi imamo raslogi i trista,
Da Binarske pozdravimo st'jene,

bodio
bio

 

M

 

unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, za Austro- Ugarsku, Bosnu i ll Izlazi syake subote.
godine 5 kruna. Za inosemstvo: 10 kruna i po- |
smatra se da je predbrojen i za došasto |

u Fužinam) da je u tri kotara i u dva grada proglašen
prijeki sud.

Prema ovakovoj situaciji ne mogu uspjeti poku-
šaji, da se pokret omalovaži, da ga se ; rikaže svijetu
kao niz neznatnih izgreda lokalne maravi. Da je tako,
ne bi se zaplijenom brzojavaka, otvaranjem listova i voj-
ničkim kordonima nastojalo spriječiti, da svijet sazna
pravu i cijelu istinu.

Toli ozbiljnim dogodjajima mora da su bez sum-
nje teški uzroci.

Umjetno stvorena agitacija, ako nema dubljeg u-
zroka nezadovoljstvu, ne bi bila mogla raspaliti takav
požar, osobito u seljaštvu, koje je svugdje najkonser-
vativniji elemenat.

Kakovi odnošaji vladaju u Hrvatskoj i Slavoniji,
o tome je vanjski svijet žalibože slabo upućen. U toj
iskušanoj zemlji pod krinkom parlamentarne ustavnosti
vlada samovolja. Izborno pravo ne uživa ni 3% pučan-
stva. Veliki dio birača sačinjavaju državni službenici,
koji se ne usugjuju glasovati protiv vladinih  kandi-
data. Većine se kod. izbora stvaraju pritiskom i nasi-
ljem. Štampa je skučena kao u nijednoj drugoj  pro-
svijetljenoj zemlji. Oporbeno se novinstvo progoni glo-
bama, zatvorima i zaplijenama. Pod vladavinom da
našnjega bana 102 movine bile su 3702 puta zaplije-
njene, a u jednom samom broju službenih novina (,Na-
rodne Novine“) od 18. 5. 1903. br. 153., oglašeno je
15 odluka o zaplijenama listova. Jedan sam zagrebački
dnevnik doživio je od 1, 11. 1883. do. 27. 5. 1903. ni-
šta manje :d 958 zapljena Općinska autonomija ne
postoji, i u opće je skučen svaki autonomni život. Po-
rota ne sudi za političke delikte, osim ako su tiskom
počinjeni.

Ništa bolje nijesu ni ekonomske prilike. Usljed
postojećeg odnošaja sa Ugarskom, Hrvatskoj se za vla-
stite potrebe daju samo 44%, njezinih prihoda. Faktično
još manje prima zbog nepotpunog prikazivanja prihoda,
kao što se razabire i iz zadnjih poslanica kraljevinskih
odbora Hrvatske i Ugarske. Ti prihodi ne dotječu ni
za pokriće troškova autonomne uprave. Pošto zajednič-
ki troškovi (osobito za vojsku, ugarski dug i investicije
učinjene za Ugarsku) zahtijevaju silne izdatke, porezni
je numet nesnosan. Posljedica je toga emigracija pu-
čanstva u tolikom opsegu, da se sada blizu česetina
Hrvata nalazi preko Oceana. Uporedo s izseljivanjem
pada gospodarstvena snaga zemlje, te je već do toga
došlo, da autonomna vlada — i u tome unicum parla-
mentarne vladavine nema i ne može sastaviti
budžeta.

K svemu tome nadolazi sistem vladavine, koji pu-
šta da se vrijegjaju i prava dvostranim ugovorom za
jamčena Hrvatskoj. Tako se nameće Hrvatskoj magjar-
ski kao uredovni jezik kod željeznica i drugih zajed-
ničkih ureda protiv izrične odredbe $$. 56. i 57. hr-
vatsko-ugarske nagodbe, po kojima je u opsegu Hrvat:
ske i Slavonije uredovni jezik isključivo hrvatski. Sli-
čna se povreda zbiva izvješivanjem magjarske zastave
na uredima u Hrvatskoj i Slavoniji u očitoj opreci s $$.
61. i 62. istog temeljnog zakona, u kojima se za lir-

Pjevajući: patria ubi bene!
*

* *

Što su dakle poslala braća iz Pekina:

Ako su poslali pod kondicijon,

Da mi ovdi učinimo kakvu ,operacijon“ :
Falili su! . . . erbo nije na um palo njima
Da su u nas drugi ljudi, a druga i klima
Nego što je u Pekinu! . .
Iza to bi sve valjalo zamotat i vratit,

I rijet im, da sve naše operacijoni

Dovele su nas do potpune likvidacijoni,

I da drugo ne ostaje nego skupit tunju,

I učinit svi zajedno dobar sack in pack,
Ter zajedrit put Pekina ... daleko... ćak, ćak ...
Da onamo naselimo prostorije puste,

KO u doba legendarno Heraklija cara... .

A su ono pustijeh dinara,

Čim se hoće da zakrpi strahovita buža

Od Ljubljane do Gruža,

Nek se gradi u Pekinu velika gjemija,

Slična onoj što sad skavecana

Od valova silnog oceana

Počiva na mulu

U slavnome gradu Liverpulu:

Su deset fuguna,

S telegrafom, placom i teatrom;

Koja će nas svekolike su malo burdati

Kroz famozna Gibraltarska vrata,

U tri sama karga

Od Evrope stavit alla la rga;

Ter nas prevesti iz zemlje burokrata,
, Pušaka i soldata,

Bruderk i barata,

I političkih akrobata,

U zemlju gdje sloboda zlatna vlada,
Gdje slobodna čekaju nas braća .....
Onda ćemo na polasku zapjevati glasno,
Željni sreće, mira i pokoja:

e

 

 

Pojedini broj 20 para.

 

vatsku govori samo 0 jednoj zastavi — hrvatskoj, —
dočim se u poslima zajedničkim s Ugarskom označuje
zakonitim emblemom ne magjarska zastava, već sjedi-
njeni grbovi Ugarske i Hrvatske. U najzadnje doba,
kad je u Hrvatskoj, u oči obnove financijske nagodbe
s Ugarskom, nastao življi skupštinski pokret radi po-
boljšanja nepovoljnog financijskog odnošaja, bile su,
unatoč zakonom zajamčenom pravu sastajanja, zabra-
njene ne samo javne skupštine, već i pouzdani sastanci.

Iz navedenoga će svak razabrati, da ovaj pokret
u Hrvatskoj i Slavoniji ne ide za prevratnim svrhama,
da nije izlijev narodnosne mržnje.

Hrvatska, kroz svoje predstavnike i kroz javnu
štampu zahtjeva, da joj se poštivaju prava, dvostranim
ugovorom zajamčena i da joj se ne krati gragjanska
sloboda i ustavnost, koje vladaju u ostalom prosvjet-
ljenom svijetu.

Težak je današnji položaj hrvatskoga naroda. Ali
videć simpatije, koje pobudiše u svijetu patnje naše bra-
će i naša pravedna stvar, ne gubimo ufanja. Hvala ja-
vnoj štampi, ne samo slavenskoj već i tugjoj, osobito
njemačkoj i talijanskoj, koja zaboravljajuć narodni an-
tagonizam, podiže svoj glas nama u prilog. Hrvati toga
nikada neće zaboraviti, kao ni inih dokaza bratskog
šaučešća, što ih primiše od slavenstva, navlastito od
jednokrvne braće Slovenaca i Srba. Dao Bog, da nas i
unaprijed svako ozbiljno narodno pitanje nagje tako slo-
žne i pripravne, da jedan drugome bratski pomognemo.

Zadnji dogogjaji dopriniješe bez sumnje, da se u
stranom svijetu rasprše presude, koje su još vladale o
narodu hrvatskome.

Hrvatski narod, toli zaslužan za civilizaciju, koju
je cijenom krvi svojih ponajboljih sinova spasio od na-
vale barbarstva, bolje upoznan i pravednije sugjen, us-
čuvat će sigurno i nadalje simpatije civilizovanog svi-
jeta, biva najjačeg saveznika za postignuće narodnog
ideala. = ša
Iz sastanka držanog u Beču o Duhovima god. 1903.
Predsjednik : Dr, Pero Čingrija, zastupnik na dalma-
tinskom saboru. — Dr. Roko Arneri, zastupnik na dalm.
saboru. — Josip Bakota, zast. na dalm. saboru — Ju-
raj Biankini, zast. na dalm. saboru i ma carevinskom
vijeću. - Manfred pl. Borelli, knez Vranski, član g08-
podske kuće carev. vijeća. -- Lovro Borčić, zast. na
dalm. saboru i carev. vijeću. — Brnja grof Caboga, c.
k. komornik i zast. na dalm. saboru. — Juraj Carić,
zast. na dalm. saboru. — Dr. Juraj Ferri, zast. ua
carev. vijeća. — Ivan Goriup, zast. na tršćanskom sa-
boru. — Dr. Bduardo Grgić, zast. na dalm. saboru. —
Dr. Vicko Ivčević, predsjednik dalm. sabora i zast. na
carev. vijeću. — Dr. Niko Katnić, zast. na dalm. sa-
boru. — Dr. Petar Klaić, zast. na dalm. saboru i
carev. vijeću — Božo Korlaet, zast. na dalm. saboru
— Dr. Ivan Majstrović, zast. na dalm. saboru. —
Vicko Milić, zast. na dalm. saboru — Josip V  Porić
zast. na dalm. saboru i carev. vijeću. — Ivo Prodan.
zast. na dalm. saboru. — Antun Radić, zast. na dalm.
saboru — Mato Radimiri, zast. na dalm. saboru -

Adio, Korber, draga dušo moja!
Sbogom i ti, prijatelju stari,
Proslavljeni Khuen-Herdervary
Bog pomogo i tebe i Szella
Goluchowskog, Kallay-a, Handela,
I što god vas potenaca ima
Liepo zdravlje želimo vam svima !
Da budete vidjet na Balkanu

U sred noći ko po bljelu danu;
I neka vam od Budima grada

Bude ravno sve do Carigrada!!
Šeremeta.

Uzdisaji prognanog sina!
.Srcem plačem, a dušom umirem
Za Hrvatskom tužnom domovinom ginem.
Tmasti oblak sad se nad njom vije
Mnoge sinke domovine, crna zemlja krije
Sa pokoija ovih što se sada zbiše
U vječnost se mnogi naglo preseliš,
I to sve za prava — milog doma svoga
lIzginut će rado — svi osim — jednoga
A taj jedan «a Hrvatskom vlada
Sa zapovjedi njeg've cieli narod strada
Devetnajest je ljeta što na stolcu sjedi
Zbog odredba njeg'vih narod strepi, bliedi
Poslovica davna, što no krasno gudi
Slavjani su narod, golubinje ćudi
Donekle i jesu, ali više neće
Dosta su se naužili te maćuhske sreće,
'Toga robstva lance, stresti sada
Pa makar i zašli u klance jadikovce
Kao što i jesu — eto ušli sada
Krvi tielo njihovo — za slobodu pada
Rodjen sinak — u rod — oštar naboj šalje
Sjedne sinak — s druge otac u krvi se valja
Ali neka. Hrvatske nam probugjene svjesti

 

$ lica domovine — nitko neće smesti

 

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“
ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 2) para. Oglasi
skaju po pogodbi i uz razmjerau popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, a ne-
irankirana pisma ne primaju se,

 

RVATSKA

vi, u Dubrovniku gdje su utušljivi. Za izja-
koji se vile puta ti-

Nikola Ribičić, zast. na dalm. saboru. — Dr. Petar Bu-
žević, zast. na dalm. saboru. — Dr. Otokar Rybar, zast.
na tršćanskom saboru. — Dr. Josip Smodlaka, zast.
na dalm. saboru. — Vjekoslav 6, zast. na istar-
skom saboru i carev. vijeća. — Dr.Iran Štanbuk, zast.
na dalm. saboru, — Dr. Dinko Trinajstić, zast. na istar.
saboru. — Dr. Ante Trumbić, zast. na dalm. saboru.
— Dr. Adam Verona, zast. na dalm. saboru. — Antun
vit. Vuković-Vučidolski, zast. na carev. vijeću. — Dr.
Josip Zaffron, zast. na dalm. saboru i na carev. vijeću.
— Eta

a .. e. e
Najnovije. vijesti.

Na odgovor ,uficijoznim lažima“ ministra-presjed-
nika D.ra Korbera, koji je izjavio, da u Hrvatskoj ne-
ma nikakovih žrtava, već da je samo jedan poginuo. ko-
ji se je nabi na oružničku bajunetu (!ll) prenosimo iz
,Obzora“ (30 svibnja) popis glavnih svibanjskih žrtava
koje su do sada bila ustanovljene: Ivan Pasarić, seljak
ustrijeljen po oružniku 11 travnja u Zaprešiću. Juro
Krajačić-Varžić, seljak, ustrijeljen po oružniku 22 svib-
nja u Kalinovici. Imbro Bartolić, seljak, jen po
oružnicima (3 hitea i 2 uboda bodom) 25 svibnja u Mi-
hovljanu. Nikola Starčević, seljak. mastrijeljen (umro)
po oružniku 22 svibnja u Fužinama. Jedan seljak, ustri-
jeljen po oružniku u Udbini. Mijo Vuković, seljak, na-
strijeljen po oružniku 18 svibnja u Gračinu (smrtna 0-
zleda — um.07). Miško Bartolić, seljak, nastrijeljen po
oružniku 25 svibnja u Mihovljanu (smrtna ozleda — u-
mro? — Pri tom je dobio jedan oružnik tešku -ozledu
sjekirom po glavi). Stjepan Hodjanec, seljak, uboden po
oružniku 11 svibnja u Zaprešiću (smrtna ozleda — \-
mro?). Jakov Vuković, seljak, uboden po oružniku 18
svibnja u Gračinu (teška ozleda). Stjepan Petreković,
seljak, uboden po oružniku 21 svibnja u Zaprešiću \(te-
ška ozleda) Prigodom pucanja oružii ka na narod u Gra-
činu, Mužinatila i Kalinovici dilo“ j6 višera
ka, koji su po drugima što odneseni, što odveđeni, te
se nalaze u skrovitoj privatnoj njezi. Oblast ih još ni-
je ustanovila. Priopćeni podatci tiću se, kako se raza-
bire iz gornjega imenika, samo slučajeva oružničke in-
tervencije. Daljnjih žrtva hrvatskih dogogjaja, što je do
sad ustanovljeno, imade težko ranjenih preko trideset,
te jedna gospogjica a lako ranjenim ni broja se ne zna.
U samom Zagrebu zatvoreno je kroz to vrijeme preko
450, megju njima 12 gospogjica, a u čitavoj Hrvatskoj
preko 2000. Od poznatijih ličaosti zatvoreni su i nala-
ze se u sudbenim uzama: Profesor Pasarić, Dr. Heimri,
Dr. Potočnjak, Dr. Šuperina, Dr. Lorković, St. Radić,
V. Wilder, Jemeršić župnik, Tomljenović župnik, Šušnjar
i Škrinjar klerici, Suhomel ljekarnik (pušten na slobo-
du), Čupak i Dujak knjižari, Korač i Bukšek, vogje so
cijalista; Elegović, Levačić, Kučera, Rakoš, Lenac, prav-
nici; Hočevar i Polić, srednjoškolci. Suspendirani su
Trnski, kotarski predstojnik u Križevcu (zatvoren); Ma-
rac. načelnik brodski; Dr. Dobrila gradski ko-
tarski predstojnik Mrzljak; kotarski sudac Čepulić; Vr-
banić i Sifter. porezni činovnici. i

Dalmatini! zbiti napred složimo se sada svi
Hrvatska nam krvca u žilama silno vri
Prednjačit ću svima, kao Hrvat prav
Premda me je oborio teške sudbe lav
Zagreb mi je mili! rodni grad. — Ali ah-ah
Ali u Dalmaciji sam siguran i zdrav %
Jer da i ja tome izložim si život zlat'
Teško da b' se našla duša, ka b' žalila zat,
Čina, čina a ne nagle smrti

Samo čini nevolju tome će satrti

Složimo se dakle sada svi

Tamošnju siročad poduprimo mi

Domovina život sada traži naš

Umriet za nju nije nuždno baš

Jer iz tiela kad odleti dah

Mrtvi smo uvjek i za narod sav

A dok živimo mi čine činimo

Pa i sada i teškome stanju tom

Pomoz'mo patničkome rodu hrvatskom.

Hram budućnosti.

IL
Progledajte jednom, naša braćo mila
Jednim nas je mlijekom majka sadojila
Ostav'mo se kavge, manimo se svagje
Srba i Hrvata s nesloge slovisk snagje.