aču korist. Treba tražiti sveze i saveznika, treba ih
tražiti _i megju Nijemcima i megju Magjarima, a pri
tom paziti na svoju korist i iznuditi što se više može.
Moramo jednom postati i svijesni i politični i ustrajni
i diplomatični, moramo se jednom riječi, pokazati već
jednom zrelima za onu slobodu i jedinstvo, koju tra-
žimo i koja nam pripada. Moram» pokazati ne samo
što hoćemo, nego da to u istinu hoćemo i — umijemo.
Narodno jedinstvo Hrvata i Srba i
program srpske stranke na Primorju.
nL
Srpska stranka na Primorju nazivlje sebe narod-
nom, & ipak, rekosmo, njezin najnoviji program nije
narodni u pravom smislu ove riječi.
Ne želimo da nas se krivo shvati. Mi velimo: da
bi srpska stranka imala mnogo više prava da se zove
narodnom, kad bi se bila postavila na svesrpsko sta-
novište, nego što ima pravo da se narodnom nazivlje
onda, kad priznavajući u teoriji jedinstvo naroda, u prak-
si ga ipak dijeli na dvoje, označujući djelatnu sferu za
Hrvate jednu, a za Srbe drugu.
U značajnom komentu, kojim je ,Dubrovnik“ po-
pratio najnoviji program srpske stranke, rečeno je: ,Sr-
bi na Primorju, priznavajući slavensku solidarnost, po-
magat će Slavene u Monarkiji u njihovoj pravednoj bor-
bi.“ Megju Slavenima Monarhije Hrvati su Srbima naj-
tliži; oni su im braća, te je imperativna dužno t bila,
* da: Srbi na primorju tačno odrede svoje stanovište pre-
tia Hrvatima i njihovim težnjama. i to je izričito uči-
njeno (u programu) u pogled Hrvatske i Slavonije s
jedne strane, i Bosne i Hercegovine s druge“.
Očito je da se ovdje u praksi niječe što se u teo-
riji priznava. O Hrvatima se kaže da su Srbima naj-
mliži, da su im braća, mu pokle se ne kaže da su Hr-
vati i Srbi jedan narod, dolazi se do naravnog zaključ-
ka da su s Hrvatima do; uštena nagagjanja i pogagja-
nja do te mjere, da je trebalo da se čak i u programu
kodifikuju. Pokle je stanovište prama Hrvatima pogri-
ješno, i cijeli program srpske stranke na Primorju iz
temelja je pogriješan.
A da je ovo ovako, to ne kažemo samo mi, već
to priznavaju sami srpski političari. 0 stvari evo što
piše * samomu Dubrovniku“ poznati srpski političar
Nikola Stojanović: ,Polazeći sa stanovišta o jedin-
. stvu našega naroda, mi nalazimo, da je potpuno ne-
plodna prepirka 0 podjeli pojedinih kra-
jeva. Ako smo jedan narod, kao što su pr-
vi naši filolozi utvrdili, moramo onda cije-
li, kompleks zemalja gdje stanuju Srbi i
Hrvati oglasiti za zajednički... .. Mi s to-
ga smatramo mnogo korisnijim za opštu stvar mišlje-
pje najradikalnijih prestavnika jednih i drugih. nego
ovo pogagjanje, jer u pogagjanju leži ne-
gaćija jedinstva. U vrijeme opšte koncetracije ... .
mjesto da akomodacijom nadoknadimo ono što nema-
mo, rastavljamo i ono što je već zajedno...
tramo najpogrešnijim od svih predloga
za izmirivanje“.
_ I eto zašto pitanje o slozi Hrvata i Srba ide
sasvim sporo, tako sporo, da se čini e se s njime nig-
da na kraj neće izaći. I doista kako ćeš da se sa slo-
gom igda na kraj izagje, kad se baš u doba opće že-
lje za slogom, stvaraju programi u kojim kao da je
kodifikovana nesloga! Srpski program o kome je riječ
nije pravi narodni program, pokle mu manjkaju svi uslo-
vi da se takovim može smatrati.
,Ako smo jedan narod, moramo onda cijeli kom-
pleks zemalja gdje stanuju Srbi i Hrvati proglasiti za-
jednički“ — riječi su gospodina Stojanovića. Malo ri-
. ječi, ali u njima leži ključ i osnov pravog narodnog
grama. Svi drugi osnovi i ključevi nijesu sposobni
da pitanje u pravu brazdu dovedu, najmanje pak pri-
jedlozi o podjeli pojedinih krajeva A pokle najnoviji
srpski program ne samo što ne proglasuje zajedničkim
cijeli kompleks zemalja gdje stanuju Srbi i Hrvati,
nego i počiva na neplodnom“ stanovištu o podjeli
sfera, i na pogagjanju ,u kome leži negacija narodnog
“, s toga se on mora u istinu smatrati najpo-
grešnijim od svih programa za izmirivanje.
_. Promotrimo stvar malo pobliže. O programu
se. tvrdi da je u njemu tačno odregjeno stanovište Sr-
bi na primorju prema Hrvatima i njihovim težnjama,
i to u pogled Hrvatske i Slavonije s jedne strane, i
. Bosne i Hercegovine s druge. Ko je taj, pitamo, da u
* ovi riječima ne vidi odmah krivo stanovište, s kojeg
gaža niti možemo
Balkanskoga pitanja.
polaze Srbi u prosugjivanju svojih odnošaja prama Hr-
vatima ? Hrvati se ovdje prekazuju pogotovo kao ne-
+ kakav drugi narod s težnjam sasvim oprečnim težnja-
ma Srbi. Ne niječemo: u vrijeme najžešće borbe iz-
megju jednih i dragih ovakovo shvaćanje moglo bi do-
nekle biti opravdano; ali u doba kad se uprav o tome
radi da se težnje jednih približe težnjama drugih, u-
porne se htjeti držati starih presuda, te na njima gra-
diti program narodne budućnosti, i suviše htjeti tome
programu dati narodni pečat, dok su sama nagagjanja
u njemu sadržana negacija narodnog jedinstva, to
je nešto što se nikako ne može odobrit.
! Četvrta tačka programa glasi: ,Srpska narodna
stranka, što se tiče balkanskoga, & u prvom redu bo-
gansko-hercegovačkog pitanja, drži se načela: Balkan
balkanskim narodima“. Pri ovome je dobro paziti na
ono što se kaže u komentu programa, biva da je u o-
programa odregjeno stanovište Srba napram
Hrvatima u pogled Bosne i Hercegovine.
. Napram tome izgledalo bi ko da Hrvati u pogled
Bosne i Hercegovine stoje na stanovištu sasvim drug-
je stanovište: Balkan balkanskijem na-
tamo i mi i oni govorimo isto, s tom
mi, i bez obzira ma ono što nspristrana
povjest kaže, temeljeći se samo na onome što su i srp
ski i hrvatski učenjaci utvrdili, biva na osnovu narod-
po kome se cijeli kompleks zemalja gdje
i Hrvati mora proglasiti zajed-
piti smijemo isključiti Hrvate
Pa i ako se je, kako se to u
azevsju save ču ušol ui a hawatalra
strane glasova da Bosni i Hercegovini treba prepust:ti,
da o svojoj sudbini sama i slobodno odluči, to još nije
dobar razlog da se u programu primorskih Srba sud-
bina rečenih zemalja već unaprijed u srpskom smislu
odregjuje.
Pitat će se, kako to. Stvar je posve bistra. Vje-
što upotrebljenim načelom: Balkan balkanskim narodi-
ma, tvrdi se da je odregjeno stanovište Srbi napram
Hrvatima u pogled Herceg-Bosne. Kad bi Hrvati bili
kakvi Nijemci ili Talijani, a ne narod sa Srbima jedan
i po krvi i po jeziku, stanovište Srbi bilo bi razumlji-
vo, i sasvim ispravno. Ali ovako, što to znači i na što
se dolazi? Isključuju se Hrvati iz sveze balkanskih na-
roda, dosljedno se ne priznaje njima zajedničko na-
rodno pravo na Herceg-Bosnu, te se naravnom poslje-
dicom ista dosugjuje isključivo Srbima i ne čekajući
da se ona o svojoj sudbini sama i slobodno odluči !
_ >O OOoS
.
Iz Banovine.
Zagreb, 15/IX 1903.
Bankerot. Sve više i više izbijaju ma javu pojavi,
koji pokazuju u kakovo je stanje dovela Banovinu vla-
davina Khuenova i pašovanje magjaronskih plaćenika.
Ali se ti pojavi danas počimlju sve više ticati kože
tih istih plaćenika. Khuen je ostavio prazne blagajne,
on je u Ugarskoj produljio krizu — i to osjećaju da-
nas u prvom redu plaćenici njegovi. Ex lex vlada. & u
tom stanju se ne plaćaju porezi. 1 to je još trebalo da
do kraja dovede bankerot. Ni u Hrvatskoj se ne pla-
ćaju porezi. Narod nevoljan ragje seli. U ovo zadnje
doba seli se upravo u ogromnom broju, da mora sva-
kom Hrvatu srce pucati od boli. Onaj koji seli i ne
misli na poreze. 1 tako je stanje na Markovom trgu
još očajnije.
Umanjenje plaća. Gotovo konsternaciju proizvodi
vijest, koja se sve više širi, da će biti umanjene čino-
vničke plaće, jer nema ni od kuda novaca. I to je na-
grada za našu službu, šapuću plaćenici, koji su dali
pucati na narod! Jest, to je plaća — koju su sami se-
bi svojim postupkom ti plaćenici privrijedili. Nezado-
voljstvo i razočaranje raste. Približujemo se stanju Tur-
ske, gdje takogier nijesu plaćeni činovnici i vojnici. Ali
oni tamo mogu da robe, a što će naši činovnici —
prezaduženi ? Upropastiti će i trgovce, koji su za volju
dobitka lizali pete vladi.
Sad je čas. da se opozicija krene i razvije agita-
ciju megju gragjanstvom i činovništvom. Sad bi mogla
da ad oculos prikaže apatičnim slojevima, a na poseb
činovnicima i trgovcima kako njih same sada guši sta-
nje u koje su doveli narod. Ovakova agitacija bila bi
bez sumnje u ovo dota uspješna. Ali, ali ...
Prirogjuju se slave, a to nebi smjelo biti baš sa-
da na dnevnom redu. Niko nema ništa proti tome, da
se kani proslaviti uspomena Starčevića, to bi dapače i
dobro bilo. Samo postoji jedna bojazan. Ko pozna do-
bre i lake upaljive Hrvate, taj se boji, da će i ovoga
puta u zanosu zaboraviti na akciju, za koju je danas
zgoda i prijeka nužda. Konstituirao se je veliki sveča-
zmzme m m- pr -
nika iz pokrajine, spremaju se razne brošure o Star-
čeviću, o prošlosti stranke prava, kao što i 0 prošlosti
neovisne, t. zv. obzoraške stranke, spremaju se iskazi
za slogu. Biti će svečanosti i lijepih izlijeva čuvstava,
ali danas bi trebalo drugačije raditi. Megjutim vidjet ćemo,
Organizacija ujedinjene opozicije ne ide naprijed,
a ove jeseni bi imala biti dovršena. Jedino u Viroviti-
ci je obdržavana skupština, a morale bi se obdržavati
svagdje i birati pouzdanike za zbor hrv. opozicije. Me-
gjutim se ne radi. Po kavanama se debatira i politizi-
ra, ,prati se napeto“ razvoj prilika, ali se u tom razvoju
ne kuša u našu korist aktivno sudjelovati.
redišnji odbor ,hrv. str. prava“ otkad je ostupio
Brešćenski ne miče se, a morao bi se sastati. Sve se
odgagja i čeka: što će 10. budućega ,čisti“ zaključiti.
Ali zaključili što mu drago — to nije isprika da se ne
radi. To jadno čekanje ubit će nas. Do 10 budućega
može nastati posve druga situacija! A mi sveudilj če-
kamo
Dojam zadarsko skupštine ,čistih“ vrlo je razno-
lik. Kušao sam da ispitam pojedine ljude o tome. Jed-
ni drže, da je zaključak većine na zadarskoj skupštini
lud, drugi ga odobravaju iz raznih razloga, a treći na-
pokon tvrde, da je to dogovorena igra, po kojoj bi se
onda ,čisti“ u Zagrebu mogli pozvati na Zadrane i ne
pristati na ,slogu.“ Kušao sam pitati i ,čiste“, ali ni-
šta jasnoga na doznah. Jedno sam mogao razabrati, &
to je, da im je čitav rezultat zadarske skupštine neu-
godan. Ovdje su oni za slogu. Megjutim se ne ću pre-
nagliti, nego ćemo počekati do skupštine.
Postupak proti domostrantima se megjutim na-
stavlja. U Belovaru je doduše konačno ukinut prijeki
gud, ali za to će se povesti rasprava od prilike proti ti-
suću naroda. Isto se tako dižu optužnice proti svim
mogućini i nemogućim ,demostrantima“, U primorju je
neki dan osugjeno preko četrdeset žena. U zatvoru
čami još mnogo naroda. I to se onda još zove ,nova era“.
Ploveći teritorij. Progoni ne prestaju, tjeralice se
još izdaju za onima, koji još nijesu dopali šaka držav,
odvjetnika. Ali najklasičnije je ovo; parobrodi ,ug.-hr.
parobr društva“, te ,Adrije“ imaju se smatrati terito -
rijem hrvatsko-ugarskim i one proti kojima se još ka-
ni postupati, a došli bi na te parobrode može policija
uapsiti. I ove doskočica svjedoči o — novoj eri.
Promjene kod vlade opet su na dnevnom redu.
Klein ,neće“ da ostane više predstojnikom pravosugja.
Kandidata ima u izobilju. Spominju se Jakšić i prof
Luka Marjanović. Ne pojmimo kako je poznatu figurača
ovoga posljednjega mogla doći u kombinaciju. Ako bu-
de htio prihvatiti, najvjerojatnije je, da će biti imeno-
van Vladimir Mažuranić, sin pok. bana Mažuranića. On
je poštenjak, ali plah.
Lujo Vojnović od nekoga je vremena takodjer u
Zagrebu. Mota se i plete. Nije čudo. Podbanom je sa-
da Šumanović, da zašto ne bi Vojnović bivši ,erno-
gorski ministar“ postao u ovoj eri i kakov ,hrvatski
veliki župan“ ili što slična. Eto, kako se sve mijenja !
David Starčević dobio je pod starost ovih dana
opet dozvolu odvjetovanja u području izotone ZA.
Postalia.
VI.
Dok su se italo-germanska gospoda na Ravnatelj -
stvu Pošta u Zadru znojili gastavljajući fermane proti
zakonom priznatom hrvatskom jeziku, dotle (čudo ne
čuveno!) zaboraviše izdati naredbu proti zakonom ne-
priznatom i u Dalmaciji tugjem njemačkom jeziku !
Kiša fermana, što javnih, što tajnih sasu se u
ove zadnje dvije godine proti hrvatskom jeziku u zem-
lji, gdje je taj jezik zakonom priznat i gdje žive preko
97%, Hrvata; a ni cigli ciglati ferman ne ugleda bo-
žije svijetlo proti njemačkom jeziku, na kom se sve u
šesnaest dopisuje, makar taj jezik nije uredovni, ze-
maljski, državni, prometni ili posredujući u Dalmaciji,
gdje takogjer ni Nijemaca nema!
Potsjećamo zato slavnu italo-germansku gospodu
na Ravnateljstvu Pošta u Zadru, da se sjete i glede
njemačkog jezika one dužnosti, koju su toli revno i toli
rado vršili proti jeziku naroda, koji ih krvavim znojem
svojim pošteno hrani, te ih molimo, da već jednom iz-
dadu, pa ako hoće i , pogrešno“ (kako se obično vade !),
ferman, kojim se zabranjuje protuzakonito uredovanje
i dopisivanje na tugjem njemačkom jeziku i neka pre
stanu šiljanjem naloga i uputa na njemačkom jeziku
potčinjenom osoblju, koje u ogromnoj većini na tom
jeziku ni beknuti ne zna, a koje ga niti nije dužno
poznavati.
Bilo bi već vrijeme, da ,pogriješu“
dan takav zakoniti i zlatni ferman!
VI.
izdavši i je:
Osim nedržavnih poštarskih i brzojavnih Ureda
III. razreda, sa kojima Ravnateljstvo Pošta i Brzojava
dopisuje sala samo hrvatski. ima ih još mnogo, čiji
naslovnici ne znadu već samo hrvatski li pak znadu
tako slabo talijanski da se ni deseta od onoga, što pišu,
ne može razumjeti. Ovi ljudi, premda uvjereni, da ne
znadu ni slova talijanski ili da samo nešto natu aju,
nijesu se usudili izjaviti, da ne znadu dopisiati tali-
janski, jer su razumjeli vrlo dobro spomenutu okruž-
nicu 56/Res. god. 1902. i jer vrlo dobro znadu, kakav
vjetar ua Olimpu duva, pak su se bojali, da im ne
stigne otkaz pogodbe o službi ili pak, da im se oduz-
me kakov prenos ili nanese kakova druga šteta (kako
se to na ža'ost dogodilo njekima ove godine, te se u
sudiše, da zapišu hrvatski). Mnogi pak izjaviše, da zna-
du talijanski (premda ne znadu), jer srca ne imadoše,
da se tom strahu otmu. Da pokažu djelom, da znadu
talijanski dopisivati, ovi bijednici moraju dabome mo-
liti Petra ili Pavla, da im sastavlja talijanska izvješća,
a razumije se, da valja platit i Petru Petrovo i Pavlu
Pavlovo. Ako li pak ne imadu blizu ni Petra ni Pavla
da im to sastavi, tad je red, da sami učine, pa kud
puklo da puklo; ali toga još ne rodi uwajka niti povi
tanana Latinka, koji bi takovo izvješće razumio.
Kažu nam, da ovakova izvješća potsjećaju na ono,
kako se pripovijeda, koje je jedan poštar nazad 80 40
godina upravio Ravnateljstvu Pošta u Zadar. u komu
23 immamišu aatalama šitala+. Strada navo mula rafta
carrozza zotta. tre busi tre rotta tre cedole orarie.
N. N. mostro postale non sa njente“.
VIII.
Poslijedica toga, što je Ravnateljstvo Pošta najed-
nom prestalo dopisivati sa potčinjenim Uredima na
hrvatskom jeziku i što je spomenutim okružnicama
zabranilo hrvatsko dopisivanje, odnosno što je dotične
činovnike uplašilo, tako da su se izjavili da znadu do:
pisivati talijanski i oni, koji taj jezik sasvim slabo
poznaju i na način, da apsolutno nijesu u slanju na
istome razumljivo dopisivati, bijaše, eto, da je Ravna-
teljstvo primalo izvješća, koja niko ne razumije, pak
je dotičnom Uredu moralo i mora toliko puta pisati
dok taj nagje osobu, koja mu rastumači, što Ravna-
teljstvo zbilja želi i koja mu zatim sastavi dotični od-
govor; nu megjuto — razumije se — Ured bude oglob-
ljen, zašto nije na svoje vrijeme n, pr. tekom pošte ri-
ješio dotičnu ravnateljstvenu odluku. Dogodilo se je
paćek više puta, da ni osoba, kojoj bi se dotični po-
štarski poslovač obratio za pomoć, ne bi razumjela ra-
di tehničkih izraza, što Ravnateljstvo hoće, ili bi ra-
zumjela nešto sasvim drugo, pak se je — kažu — za
to desilo slučajeva, da je dotični Ured ili bolje tumač
tekar iza dvadeset naloga u istom predmetu razumio
što je ravnateljstvo htjelo!
Da se je na taj način stvarala i da se stvara uza-
ludna pisanija i da je radi toga Ravnateljstvo prisiljeno
držati više činovnika nego li mu je u istinu potrebito
i nego li to imadu druga Poštarska Ravnateljstva istog
djelokruga ; te da se s druge strane na taj način si
luju potčinjeni poslovači, da izdaju uredovnu tajnu i da
se ponizuju pred onima, koje valja da mole i plaćaju,
da im istumače naloge Ravnateljstva i da im sastave
dotične odgovore, mislim, da je i odviše jasno; a da
je sve to jasno i italo germanskoj gospodi na Ravna-
teljstvu Pošta i Brzojava u Zadru, o tome zaista ne
može da bude nikakove sumnje.
(slijedi). Dubrovčanin.
Sedmični pregled.
Pokrajinski sabori u ovoj poli monarkije počeli
su vijećati i kod svih je najprije došla na dnevni red
pridržanje vojnika treće godine, Vlada je kušala da
spriječi te debate, ali svi sabori primaju jednoglasno
rezolucije proti pridržanju i proti Magjarima, te traže
saziv parlamenta.
Dr. Luogor je u dolnjoaustrijskom saboru rekao
ovaj govor: Jer Magjari ne dozvoljavaju svog konti-
genta novaka, moraju Austrijanci radi toga trpjeti. Du-
žuost zajedničke vlado bila bi, da samo one pozove Da
odgovornost, koji ne vrše svoje dužnosti. To je stano-
vita kinezka metoda odgoja kinezkih prinčeva, Tako-
vom kinezkom princu daju vazda po jednog drugara,
pa ako je princ neposlušan, dobiva njegov drugar ba-
tine. (Smijeh.) Ja sam tvrdo uvjeren, da će se objest
jednomagjarske klike ovako ili onako skršiti. Što mo
na dalje u ovoj borbi sokoli, to je držanje nemagjar-
skih narodnosti. Hrvati ne će nikada dozvoliti, da im
se magjarski zapovijeda. Hrvati su branitelji misli zan-
jelničke domovine; oni su žrtvovali svoje dobro i svo-
ju krv, da spase državu, pa će to i opet učiniti, ako
bude od potrebe. (Burno povlagjivanje na desnici.) Isto
vrijedi i za Nijemce. Oni su vazda do sada bili Magja-
roni te pristajali uz Magjare, no sada uvigjaju, kamo
će s time dospjeti, ako cijelo svoje biće žrtvuju judeo-
magjarskoj kliki. Isto vrijedi i za Rusine, Rumunje i
Slovake. Nuždno je samo, da se ove narodnosti podi-
gnu iz sna. Tako će biti postavljena velika vojska za
oslobogjenje naše domovine od jadeomagjarskog pri-
tiska. (Burno odobravanje. To uvigjaju i ondje, gdje su
do sada uvijek propovijedali mir. Mi želimo da dovi-
knemo k prijestolju : Budi hrabar, borče tamo gore,
ne daj se preplašiti uikakovim prietnjama. Za tobom
stoje svi Nijemci, Slaveni i sve caru vjerne narodnosti.
(Ponovno dugotrajno pljeskanje.)
Car je u Galiciji, kamo je išao na velike vojne
vježbe. lijepo primljen. Na pozdrav grofa Badenija, koji
mu je izložio potrebe i želje pučanstva, a ujedno ga
uvjeravao kako će Poljaci poduprijeti unutarnji red u
državi, odgovorio je vladar naglasujući potrebu uzdrža-
nja tog unutarnjeg reda. Te riječi bile su kazane na
adresu Čeha i Mogjara.
Češko nar. vijeće se nedavno konstituiralo, izabrav
u odbor članove iz raznih stranaka, osim onih velepo-
sjeda, te zaključilo uporno raditi i spremati narod za
svaki eventualni slučaj.
Misao odijeljenja Galicije od Cislajtanije, koju uz
Velikonijemce propagiraju i Velikopoljaci, dobiva u na-
rodu i inteligenciji poljskoj sve više tla, što se ima u
glavnom pripisati neumornoj agitaciji zast. prof. d.ra
Glonbinskoga i ,Slova Polskiego“. ,Gazeta Narodova“
konstatuje, da ,Slovo Polskie“ stiče svojom agitacijom
uspjeha u djaštvu i seoskom svijetu. Svepoljaci prire-
gjuju sada po Galiciji djelotvornu agitaciju za modije-
ljenje i samostalnost Galicije“. Početak je bio učinjen
2. kolovoza u Tarnobrzegu. gdje su govorili megju i-
nima i zast. grof Zdislav Tarnovski, Bomba i Kremps.
Glavnu su riječ o odijeljenju Galicije vodili djaci, ali
je važno. da se je i zastupnik Bomba u načelu izjavio
za odijeljenje Galicije.
Najnoviju senzaciju u ugarskom političkom živo-
tu čine otkrića magjarskoga lista ,Hazank“ 0 konflik-
tu u ministarskom vijeću. Po pripovijedanju ,Hazanka“
stvar stoji ovako: Odmah u početku, kad je Khuen-He
dervary zasjeo stolicu ministra presjednika, donio je sa
sobom osnovu, da bez obzira na izvanzakonsko stanje
raspusti ugarski sabor i raspiše nove izbore. U zadnjem
min vijeću je izjavio da ostaje kod svoje namisli, da
raspusti sabor, premda zna, da bi se takav korak pro-
tivio i ustavu i kraljevoj zakletvi. Da ne mora sabora
raspustiti i nove izbore provoditi u izvanzakonskom
stanju, odlučio je gospodin grof, da bilo na koji vačin
ukine ex-lex-stanje. jer je to uvjet, da dogje do većine
na kakvuje on kroz tolico godina bio navikao: većinu
pokornu i u svakom pogledu poslužnu.
Da se dokine izvarzakonsko stanje u zemlji, 0-
Inčia ia nredlažiti saharu i lade. predi ko-
f bi glasio ova "zaswpnička kuća prima bu 14
provizorij i osnove o novacima bez ikakve rasprave je-
dnostavnim glasovanjem.“ Presjednik saborski — to
dakako ne bi mogao biti grof Apponyi — imao bi svom
energijom naložiti glasovanje o tom predlogu, a gospo-
dina grofa ne bi smetala ni najmanje bura, koja bi se
u parlamentu uslijed toga podigla. Sjednice ne bi tako
dugo dao zaključiti, dok ne bi bio primljen njegov pre-
dlog. Čim bi većina polorno odglasovala za njegov pre-
dlog, zemlja bi bila riješena izvanzakonskoga stanja, &
gospodin Li grof rasputio sabor i proveo nove izbore
— koji bi mu donijeli većinu, pripravnu na još veća
parlamentarna nedjela. Gospoda ministri, kaže ,Han-
zak“, slušali su predlog Khuenov najvećom zapanjeno-
šću, a razdraženost je bila u ministarskom vijeću toli-
ka, da su ministri sa štolica poskakali na noge. Svi su
redom živahno prosvjedovali proti takvoj povredi ugar-
skoga ustava. Daranyi i Lang, su na koncu izjavili, da
se predlogu Khuenovi ne pridružuju, a ako kralj be-
zuvjetno želi, da se tj predlog provede, oni će zamo-
liti, da ih službe minstarske riješi, Jedini Tomašić bio
je uz Khuena.
arski kanddat za Ugarsko prijestolje. ,Pe-
sti Hirlap“, organ biršega ministra predsjednika baru-
na Banffyja, govoreć o magjarskim zahtijevima u voj-
sci kaže: ,Što sada magjarski narod traži u vojsci, to
nijesu nikakvi ustujci, nego od početka do kraja nje-
govo zakonom opraddano pravo, koje kralj mora dozvo-
liti, jer je na to pišegao. O austrijskim generalima,
glupim magjarožde1ma, diplomatskim lirima tu ue mo-
že biti govora. Ugrska hoće da bude država narodna.
Ne traži za to inoemskih saveznika proti vladaru, Ali
magjarstvo nema jotpuno vjere u prijestolonasljednika.
Mogli bi smo ovdj spomenuti Eitla Friedricha (sina
njemačkoga cara Wlima), koji je odgojen za magjarsko
prijestolje, koga negova ugarska pukovnija pozdravlja
kod svake zgode ;urnom ljubavi. Velika je stvar, da
sin njemačkoga cira govori bolje magjarski, nego pri-
jestolonaslijednik. Magjari dakle već otvoreno postav-
ljaju i naslijednile za svoje prijestolje.
U Srbiji jo traju neredi, Svjetina je priredila po-
novno bučne izgede pred uredništima oporbenih listo-
va. Vojništvo je tnoralo posredovati, te je mnogo o80-
ba raujeno. Časnci Niške posade prihvatili su rezolu-
ciju, kojom traže da se ubojice kralja Aleksandra ka-
zne. Veli se dapiče, da su odlučili sa svojim pukovni-
jama krenuti u Jeograd, gdje posada stoji uz ubojice
kralja Aleksanda. Uslijed toga moglo bi doći do suko-
ba, pa je iznova uapšeno u Nišu i Kragujevcu više ča»
snika. Iz Niša ): stigao prvi odjel uspšenih časnika u
Beograd. Kralj e nalazi u vrlo položaju.
Ustaše o dolaze u sukob s
vojskom. U platni više sela Globičice vojska se je
morala povući slog velikih gubitaka. Boris Sarafov je
lako ranjen prijednom sukobu u ohridskom kraju. 1
u Rijeci, gdje st Turci popalili i uništili 20 sela,
glašen je ustank. Konzularni su uredi
stima. da je u vijaletu monastirskom uništeno
100 sela, a u &ndžakatu — Kirkilisse 20-30 sela Za-