o tome, ko koga prvi pozove. Ele, vjere mi, imaju
s nama rugaju!
osnovu najnovijeg srpskog programa nije mo-
se postigne ono čega se Nijemci i Magjari
što onaj program nije pravi na-
program. Hrvati se neće pretopit u Srbe, kao
Hrvate, baš za to, što je zahtjev narod-
budu svuda i u svemu ravnopravni; i
sva naprezanja jednih i drugih u tome smislu ostat će
za svegi jalova. Sloga je moguća samo onda, ako Hr-
vati i Srbi, bez podjeljivanja na ,sfere“ i ,krajeve“,
što samo može potpiriti neslogu, združe se na 0$
novu narodnoga načela, koje je jednim i
drugim zajedničko, i uz zamjenito pošto-
vanje imena, vjere, pismena i zastave, u
zajedničkoj političkoj akciji i borbi za sje-
dijnjenje, nezavisnost i slobodu svih zema-
lja gdje živu Srbi i Hrvati, naime: Istre,
Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Srijema,
Banata, Bosne i Hercegovine*); svrhom da
se rečene zemlje sačuvaju od svake tu.
gjinske prituhe, i da narodu, koji u njima
žive, budu obezbijegjena sva prava što mu
po prirodi pripadaju kao samosvojnom na-
rodu; kao i sva ona prava, koja su mu za-
konom zajamčena u državi u kojoj žive.
Ne ti se sloga na ovome temelju, biva
na temelju posvemašnje i posvudašnje ravnoprav-
mosti, onda je bolje o slozi i ne govoriti, te pustiti Ni-
jemce i Magjare da slobodno izvagjaju svoj program,
koji se. kako viđjesmo, osniva na ,tovljenju“ ili ti
pžasićivanju“ napose Hrvata, napose Srb&, i napose
Slovenaca, svakog od njih u posebnim ,sferama“ ili ti
gajbama, ili, ako hoćeš, kokošinjacima . . .
Mi iskreno rekosmo svoju. Sad bi bilo red da
nam Srbi kažu što oni misle, i da li je naša misao bo-
lja nego ,srpska narodna misao“.
— main šta
—
Iz Banovine.
Zagreb, 6/X. 1908.
Središnji odbor hrvatske stranke prava držao je
u Zagrebu 5. o. mj. u 11 sati sjednicu na kojoj je pri-
sustvovao 21 član. Narodni zastupnici hrvatske stranke
prava jednoglasno su izabrali ponovno predsjednikom
g. d.ra Š. pl. Bresztyenszkoga. Na to je središnji odbor
stvorio ove zaključke: I. Čista stranka prava, pošto je
prihvatila program od g. 1894., ako se izjavi, da usva-
ja zaključke skupštine hrvatske stranke prava, držane
dne 29. siječnja g. 1903., može da stupi u hrvatsku
stranku prava iu jedinstvenu organizaciju za zajednički
rad. Il. Obzirom na neke novinske glasove kao da su
se izaslanici čiste straoke prava ušuljali u središnji
odbor hrvatske stranke prava u svrhu, da saznadu taj-
ne odbora, pa ih onda izdadu bivšemu banu grofu He-
dervary-u, očituje središnji odbor hrvatske stranke pra-
va na naročitu želju zastupnika čiste stranke prava:
1, da je upravo iz središnjega odbora hrvatske stranke
prava jošte prošle godine potekao poziv na čistu stran-
ku prava, neka izašalje svoje izaslanike u odbor, i 2.
da mu o izdavanju tobožnjih tajna nije ništa poznato.
ILI. Središnji odbor hrvatske stranke prava sudjelovat
će kod otkrića spomenika Dru. A. Starčeviću po člano-
vima svoga presjedništa : gg. dru. Š. pl. Bresztyenszko-
mu, presjedniku, dr. Marijanu Derenčinu, njegovu za-
mjeniku i dru. Augustu Harambašiću, bilježniku, kojim
se mogu pridružiti članovi središnjega odbora. Presje-
dnik će u ime hrvatske stranke prava položiti vijenac
na spomenik.“ Napominjemo ovdje, da 4. |tačka za-
*) Pirtualno u ovaj program uključena je i Crnagora i Srbija,
pokle je to zahtjev narodnog načela; ali u aktuelwi politički
program ne mogu se uvrstiti, jer se nalaze izvan sklopa ove
Monarhije.
dio narodnih stečevina u Dalmaciji — sva ta narodna
aktiva stavke su iz knjiga baš ove skupine. Ako ovako
promotrimo stvar, onda će bilanca ove skupine iskazi-
vati još uvijek pasivnost, ali će biti mnogo, mnogo po-
voljnija. Ako li pako ne gledamo samo na efektivno
stanje, onda bi s obzirom na one dobiti, što ih može
i mora ova baština izbaciti u budućnosti — bilanca
mogla iskazati barem ravnovjesje, ako i veću ka-
kovu dobit ne može izkazati naprosto za to, jer uza
sve što navedoh pe postoji ravnovjesje izmegju kvantu-
ma potrošene narodne energije i stečenih uspjeha, a
baš obzoraška skupina je ona skupina, koja je od svih
ostalih najviše napinjala narodnu energiju. Magjaronstvo
je tu energiju slabilo što je više bilo moguće, Pravaš-
tvo je budilo svijest hrvatsku, ali nije već po naravi
svojoj budilo i napinjalo energije narodne. Ovo je či-
nilo gotovo jedino obzoraštvo. Od šesdesetih godina pa
do majnovijega vremena ono je svaki čas tu energiju i
podžigalo i trošilo. Kada bi se dalo naći neko mjerilo
za to, bio bi ogroman broj što bi iskazivao energiju
javnu i privatnu, moralnu i materijalnu, uloženu u vri-
jeme prije nagodbe, za borbe proti Rauchu, u doba
vlade, pa kasnije za vrijeme stranačkih
borba unutarajih sve do danas.
|
Norazmjer.
Svakomu, koji mirno promatra život hrvatskoga na-
roda u ovome prošlome stoljeću, mora da upade u oči veliki
nerasmjer izinegju naših velikih, poletnih aspiracija i na-
prezanja, te faktičkih, solidnih i trajnih uspjeha i tečevina.
dio uloženog rada
opet jedan neuspjeh naprezanja oko narodnog osvjede-
čenja, znak su slabosti naše svijesti na čije je uzgaja:
svoje «sile, o kojoj se to-
ključaka od 29. siječnja ove godine glasi: Hrvatska
stranka prava nova je stranka, koja se nimalo ne ve-
že na stranačke simpatije i antipatije, t. j. na stranačke
tradicije bud bivše stranke prava, bud bivše neodvisne
narodne stranke, ter će, imajući vazda pred očima gla-
vnu misao gore spomenutoga programa, upotrebom pri-
lika i shodnih ustavnih srestava nastojati oko njegova
ostvarivanja.
nHrv. Pravo“ donijelo je te rezolucije, a drugoga
se, dana tuži, da su mekako prehladne, ali za to krivi
realiste, koji da nijesu na 'nijedan način htjeli sloge!
Za uvjete sjedinjenja veli, da će se već naći način da
se složi stanovište ,čiste“ sa stanovištem ,hrv. stranke
prava“.
Izbori. ,Obzor“ je već u više mavrata upozorio
na nekoje priprave po kojima bi se dalo naslutiti, da
se spremaju novi izbori. Sada se ta vijest službeno de-
mentira. Ali — dementi ne znače mnogo. Prije prošlih
izbora takogjer su se dementirale glasine da će biti
prije vremena sabor raspušten --- i opozicija se je da-
la uspavati. A kad je zatekoše nenadani novi izbori —
došla je u sabor oslabljena gotovo za dvije trećine! O-
voga puta se ipak neće dati uspavati. ,Obzor je donio
statistiku i pregled iz kojega se vide izgledi u poje-
dinim kotarima, sada donaša tumačenje izbornoga reda,
drže se skupštine -— i čine priprave. Možda će ipak
biti bolje.
Otkaz nagodbe preporuča ,Hrv. Pravo“. Magjari
su je prekršili, sada nemaju oni vlađe, a mi financijal-
ne nagodbe — pa bi bila zgoda da uzmemo svoje po-
sle u svoje ruke. Lijepa misao, ali — ko će uzeti po-
sle? Magjaroni neće, a opozicija bogme ne može. Tre-
balo bi prije svega srušiti današnju većinu — ali za
to treba da se bolje radi. manje strančari i deklamira.
a više ide u kotare. Treba da se povede skroz prak-
tična borba proti magjaronstvu — a ne proti ovoj ili
onoj struji u samoj opoziciji!
»Nar. Obrana“ je bila zaplijenjena, jer je doni-
jela tajni nalog banov, da činovnici pripaze na akciju
opozicije za izbore i na skupljanje novaca u izborne
svrhe. Bilo bi doduše udobno za vladu, da poplijeni na-
rodne novce — pa da tako pokrije malo od svoga de-
ficita!
Novi pučki list kani izdavati dr. A. Harambašić
uz sudjelovanje gg. svećenika Tomca, Šafrana i Jemer-
šića. To bi bio uz ,Dom“. ,Hrv. Narod“, ,Seoske No-
vine“ i ,Prijatelj Naroda“ već peti pučki list!
U Otočcu je bila velika pučka skupština. koja je
primila rezoluciju za financijalnu samostalnost, slobodu
štampe. izbora i sastajanja, te za uvedenje komunika-
cija u Lici.
radikalna stranka obdržavala je prošloga
tjedna u Okučanima svoj zbor, na kom je primljen
opširan program državopravni, politički, ekonomski,
autonomni i kulturni. Polazeći sa temeljnog principa:
Država je radi državljana, traži radik. stranka od države,
da osigura svojim državljanima opstanak i tinapregjuje
njihov svestrani razvitak. U državopravnom pogledu
traži rad. stranka, da se zak. čl. VIL: 1867. izmijeni u
smislu što veće samostalnosti zemalja krune sv. Stje-
pana prema Austriji, a isto tako, da se Hrvatskoj dade
što šira samouprava i samostalniji državopravni položaj
prema Ugarskoj. Napose traži financijalnu
samostalnost u svim granama. Glede utjelov-
ljenja Dalmacije Hrvatskoj radikalna je stranka iz na
rodnostnih načela za utjelovljenje. ali iz političkih pro-
ti njemu dotle, dok se ovdje ne promijene sustav
i prilike.
Zatim traži program potpunu ravnopravnost srp-
skoga naroda s hrvatskim, ćirilice sa latinicom, zaokru-
ženje po mogućnosti raznih korara prema hrvatskom i
srpskom življu, slobodnu upotrebu ćirilice u zajedničkim
financijskim, poreznim, poštanskim i brzojavnim uredima
Hrvatske, konfesijonalne škole i pravo javno-
Hoćemo li, da se iz te tegotne situacije iskopa-
mo, moramo da si težinu i zamašnost te činjeniee što
jasnije predočimo, da taj nerazmjer što jače osje-
timo, što intenzivnije proćutimo. Ne treba pogibelj
procjeniti, ali ni omalovažiti -— ali se ne smije zatvo-
riti oči pred njom.
Onda će možda velika, skrajnja nužda pokrenuti
u nama one sile i sposobnosti, koje se u svakom zdra-
vom organizmu ovakoj nedaći javljaju i probude ovim
skrajujim naporom borbe za očuvanjem sebe i svojega.
Ali jasnoću pogleda ne smijemo nikada dati da nam
bilo ko ili što zamuti, pamet i svijest ne smijemo da
izgubimo. Bezglavost u ovakim slučajevima se teško
osvećuje. Mi patimo mnogo od općenitoga glavinjanja,
koje je znak slabosti i nepouzđunja u sebe, Moramo
da se uzdamo u sebe -— samo u sebe i kao pojedinci
i kao socijalne grupe i kao narod. Moramo da ostane-
mo u duši jaki i da budemo spremni i na ono, što je
čovjeku najteže: na odsugjenje samoga sebe, na napuš-
tanje udomaćenih predsuda, običaja i iluzija: Naš polo-
žaj traži od nas da budemo u prvom redu strogi, pra-
vedni, razboriti i brzi, Ovo nije doba romantičnih ideja,
paša situacija traži u prvom redu potpuno shvaćanje
uzroka i srestava kojima se možemo iz tog polo?aja
sigurno i solidno izvući, te — akcije, brze, svestrane,
energične akcije.
Čuju se ovakove riječi već od duljeg vremena,
ali ostaje uvijek pri riječima, a bit će tome glavni ra-
zlog taj, što oni, koji tako misle i govore — govore
drugima i za druge, a sebe izuzimlju, jer nemaju toliko
odvažnosti da podvrgnu kritici sami sebe, te da povu-
ku i ma sebe konsekvencije, pa i kako teške bile, Ne-
maju srčanosti da makar i sami sebe operiraju, 1 na
taj način nastaju amo tamo veću klici jalovi pokušaji,
da se vuče dalje po starom običaju onako kako se da
i u koliko se može, Ljudi misle da je glavno zlo u to-
me, što se prije nije nje slušalo i slijedilo, oni su avje-
reni o valjanosti svojih ideja kao što i o plemenitosti
namjera. Ali jedna je od temeljnih pogriješaka naših
ljudi, što misle, da u praktičnom životu vrijede nešto
namjere, dapače i više nego konkretni čini. Namjere
mogu etički opravdati čovjeka, ali život sastoji iz
posljedica konkretnih činjenica. Ovo vanje na-
sti, čim ispune zakonske propise, sarazmjernu potporu
svih srpskih kulturnih ustanova, napose srpskih
vjero-ispovjednih škola iz zemaljskih
sredstava, ravnopravnost pravoslavne i katoličke cr-
kve, srpsku zastavu kao znak narodnog obilježja. Na-
dalje traži radikalna stranka što širu autonomiju
općina, kotara i županija, slobodu štampe,
ukidanje kaucije, slobodu zborova i udru-
ženja, te opće neposredno tajno glasova-
nje, obavljanje izbora po partijskim listinama uz osi-
guranje prava manjine, U točki 17. veli sc: ,Nepo-
sredno zakonodavstvo u ustavnim i svoj
nim i financijskim pitanjima; i ukidanje
gornjeg doma“. Zatim se traži lična sigurnost, taj-
nu pisama, ukidanje smrtne kazni isvih prijekih sudo-
va, besplatno sugjenje, liječenje i nastava itd.
Srpska radikalna stranka izjavljuje se protiv toga,
da se Bosna i Hercegovina konačno vežu s Austro-
Ugarskom, te zastupa načelo: Istok iztočnim na-
rodima“ U ekonomskom dijelu programa veli radikal-
na stranka, da će svim silama raditi oko promicanja
udrugarstva. ,Buduća reforma društva leži u
zadrugarstvu“. Za to će tražiti, da se zakonima
što više olakša i pomogne stvaranje svakovrsnih za-
druga. proizvodnih, prodajnih. nekupnih, trgovačkih
it.d., koje će moći da rade savremenim sredstvima
i da tako ojačaju slabe it.d.
Radikalna stranka traži, da se uvede pravedniji
razrez poreza na zemlju, uvagjanje progresiv
nog poreza na imetak i zaslugu, dokinuće neizrav-
nih poreza na životne namirnice, varoške potrošarine i
monopola duhana, a da se uvede slobodno pečenje ra-
kije. Zatim se traži uvedenje potrebnog broja zemljo-
radničkih pokušališta s obzirom na mala zemljišta, pu-
tujuće gospodarske učitelje, zaštitno poljodjelsko zako-
nodavstvo, u kom napose ističemo: obvezatno o0-
siguranje hranitelja za slučaj smrti, bo-
lesti, nesreće i nemoći, te obvezatno dr-
žavnopravno osiguranje protiv tiče, vatre
i pomora stoke.
U korist zanatlijskih i industrijskih radnika, pro-
palih zemljoradnika. nadničara, da se stvori
radničko zaštitno zakonodavstvo, koje da ih
štiti u zdravlju, životu, kao i od svakog nečovječnog
isisavanja Zatim ima da se ukine carinska
zajednica s Austrijom, koja priječi razvi
tak industrije u našoj domovini. (?.) A time
da se stvori radnom narodu prilika za rad i
zaslugu te da ne mora napuštati svoju otačbinu i ići
u svijet, — da se pri stvaranju industrije ide za tim,
kako bi se ta industrija podizala državnom
potporom (na zadrugarskoj osnovi, -- da se
iz zemaljskih sredstava kupuju sitnija i krupnija zem-
ljišta, koja dolaze na prodajn. Ta zemljišta da se ustu
pe potrebnim zemljoradnicima onoga kraja, (a u
prvom redu onima, čija su i bila), koji će kupo-
vninu otplaćivati; uz jeftinu kamatu u mnogogodišnjim
obrocima. Ovako da se postupa i sa državnim dobrima.
Priopćujem vam ovaj program, jer je u istinu
značajan i svake pažnje vrijedan. Neću se za sada u-
puštati u kritiku, ima tu stvari s kojima se ne mo-
žemo složiti nikako, ali mogle bi se i naše stranke
naučiti od fsrpskih ra'ikalaca u kolikim pitanjima
ima jedna stranka da odredi svoje stanovište. Danas
u tom pogledu vlada megju nama ne samo dizorijenta-
cija, nego pravi koas.
zčmdiiičotiftčtinio
Postalia.
XV.
Izgleda, ele, kao da je Ravnateljstvo Pošta u Za-
dru razdijelilo potčinjene mu nedržavne Urede na hr-
vatske i na talijanske, kao što nam je Rim razdijelio
župe na latinske i glagoljačke, s tom razlikom, da pa
Ta eto: naši ljudi traže uvijek kod kojeg javnog čina,
neku sakrivenu, sumnjivu namjeru, i to redovito zlu a
ne dobru. To nam je već u krv prošlo.
Ali jednom bi to zamjenjivanje čina i namjere i
to štetno mnijenje, da se kritikom čina vrijegja i na-
mjera, taj politički sentimentalizam (u koliko nije zbi-
lja hotomična zlonamjernost) u kome se davimo, morao
da prestane pred činjenicama, koje moraju da svakoga
gabrinu i koje su dosta očite i snažne, koje pokazuju
neuspjeh na svim linijama i kod svih stranaka. Već
ilirska strauka nije u političkom pogledu mogla da se
pohvali nego skrajnijim razočaranjem i neuspjehom.
Svi sabori na početku ustavnoga doba mogu da se po-
hvale sa malo boljim uspjehom: niti je bilo unutarnjeg
suglasja i sloge, niti je bilo prama vani moći. Učinilo
se nije usprkos oduševljenja i požrtvovnosti u harodu
ništa, učinilo se nije ništa uza sva naprezanja tolikih
muževa, uza svu intelektualnu snagu zastupnika, uz
najbolje namjere, Formirale se stranke, koje već tride-
set godina vode sav naš javni život i zaokupljaju je-
dnostrano sav naš interes. Ali šta su one htjele a šta su
postigle ? Unioniste htjeli nagodbom spasiti Hrvatskoj o-
sebnu narodnost i jezik — ustav, a danas je ipak naša
narodnost ugrožena, naša ustavnost gotovo iluzorna. Da-
nas je ustavnost mnogo bolja u onoj Austriji, čijeg su
se naši oci centralizma bojali. Šta je postigla narodna
stranka nakon one strahovite borbe proti Rauchu. Po-
stigla je vlast i — reviziju nagode, u kojoj nije osim
u pitanju kvotnom — ništa promjenila. A gdje su ve-
liki jugoslavenski sni, gdje su uspjesi u boju protiv
dualizma, gdje je sa hrvatske strane uspjeh kojim bi
se pospješivalo poslavenjenje monarkije i federacije na
roda? Gdje je sloga sa ostalim Slavenima juga, gdje
su unutarnje slobodoumne i napredne uredbe liberalne
napredne stranke? Gdje su blagodati revidiranih para-
grafa nagode? Energija koju je razvila prama drugoj
domaćoj stranci raspršila se prama vanjskim faktorima
prama Ugarskoj i Magjarima, Šta je sa neodvisnom
strankom? Gdje su njezini uspjesi bilo u pogledu iz-
vršivanja ili popravka nagode, bilo u smislu državnog
prava? A napokon gdje su uspjesi stranke prava? Ona
koja se je nadala da će biti realnoga istom onda postignuto,
kad budu svi Hrvati njeni članovi, jedinstvene misli i
Pošti u Dalmaciji ima još i treća vrst uredan, na
državnih, koji su njemački; pa izgleda kao da je
obje one diobe jedan i te isti prst! Razumije se
samo po sebi, da su samo mali neznatni Uredi hrva
ski, kao što su male i župe glagoljačke!
V
XVI.
Od godina i godina, odavna dakle, nedržavni
štarski i brzojavni Uredi dopisivali su hrvatski megi,
sobno i sa poštarskim i brzojavnim Uredima vani
macije (kako svjedoči i okružnica 27/10 1894. br. 19.7
te i sa Ravnateljstvom Pošta i Brzojava u Zadru
ikakove zaprijeke; i od godina i godina. odavna
to isto Ravnateljstvo odgovaralo je na njihova izvj
i 8 njima se dopisivalo na hrvatskom jeziku; a iza ju,
ve ukinutih jezičnih fermana ili bolje okružnice 1
1902. broj 17280 i odredbe 2/2 1903. broj 296 i i
službenih govora na hrvatskom jeziku, što je gos
Pattay držao nedržavnim činovnicima na službenom n
govom putovanju i iza učinjenih bilježaka na hrvatsk:
jeziku u knjizi revizije pri dotičnim Uredima, te i
službenog hrvatskog govora g. savjetnika Brilli drža
nim poštarskim činovnicima u Dubrovniku, to isto
vnatelistvo no će, da odgovara hrvatski na hrva
izvješća potčinjenih Ureda i ne će, da dopisuje hrv
ski, već samo sa ono 1! nedržavnih Ureda III. raz
čiji naslovnici bijahu toliko smjeli, da se godine 1
izjaviše, da su kadri dopisivati samo u hrvatskom jezi
To isto Ravnatelj tvo eto ne će, makar vrlo
bro znade da oni Uredi, koji mu iza ukinuća spo
nutih fermana počeše pisati hrvatski. ne znadu talij
ski ili sasvim slabo, tako da nijesu u stanju bez tugj
pomoći razumljivo tahjanski pisati, ili barem lakše
bolje hrvatski pišu.
To isto Ravnateljstvo ne će, makar vrlo do
znade da, kako već dokazah, radi toga služba zapinj
i da se tako nanosi šteta ne samo dotičnim činovnici
ali i državi.
Pa su još italo-germanska gospoda na Ravna
stvu Pošta i Brzojava u Zadru toli smiona, da hoće
što po to da prikažu neupućenim, kako oni nijesu nj
dili nikada i kako mne rade proti hrvatskom jeziku
Tako je, doduše, i Pilato prao ruke; ali djela te go
spode najbolje govore!
Nema para, vele italo-germanska gospoda! Sa try
škovima se lažno vade, kad se što od njih traži zah
vatski jezik, za hrvatski narod, a hiljade i hiljade kry
na bacaju za ničim opravdana i za dotičnike štetna pr
mješćivanja hrvatskog osoblja, i za dalmatinske poštar
ske i brzojavne uredbe skroz izlišno izdavanje Narei
benih Listova i svih službenih knjiga i pouka te pošt,
brzojavnih tiskanica na njemačkom i na talijansko
jeziku!
XVII.
Ogromna većina državnog i medržavnog potti
brzojavnog osoblja u Dalmaciji zna bolje hrvatski neg
talijanski, a opet sve to osoblje (izuzevši nekoliko stn
naca, koji ne znadu ni talijanski) zna hrvatski; nut
nje uredovanje na Pošti i Brzojavu u Dalmaciji u
brvatskom jeziku. kako već dokazah, zakonito je i im
lo bi pače imati prednost, a takovo urcovanje ne \i
zapalo ni prebijene pare, pa ipak Ravnateljsti
Pošta i Brzojava u Zadru ne će da uređuje hrvatski
ne samo, ali neće ni da odgovara na hrvatski
izvješća potčinjenih Ureda, već samo na ona od ve
spomenutih 11 m državnih Ureda. Kud jasnije, kud od
tije pristranosti ?
Ta, ako Ravnateljstvo Pošta po &. 19. temelju
državnog zakona. (dopisuje hrvatski sa 11 Ureda, jas
je. da po istom zakonu može dopisivati i sa 20, 4
100 ili sa svima. jednom kad su svi ti Uredi u jedu
i te istoj zemlji i kad zakona ni propisa nema, kq
promjenjuje ustanovu $. 19. tem.drž. zakona na štetu i
na korist jednog ili drugog Ureda! To može tim laki
kad, kako rekoh, sve činovničko i poslužničko osobij
hrvatski znade i kad osoblje na Ravnateljstvu zna u
kogjer hrvatski izuzevši ono stranaca, tako zvani
opet nije niti što konkretna postigla, niti sve Hrval
zaokupila, niti se pokazali njeni ideali u ovakoj fort
šireni dovoljno jakima da ispune sav karakter našega ći
vjeka, a da i ne govorimo o postignuću glavnog cili
Ako idemo tako dalje možemo se pitati i to, što
postigli i oni omladinovci, koji su htjeli da osvježe ni
vim socijalnim mislima našu politiku, te da ujedne S
be i Hrvate? Sravnimo li s time pako koliko je ni
narod potrošio sila u borbi unionista dok su došli 1
vladu, koliko ih je potrošijo za doba narodne oposić
je, koliko ih je potrošio za doba pravaškog najradika
nijeg razmaha i koliko ih upravo u tutanj danomil
gubi, to ćemo morati da upravo jezu osjetimo.
Gdje leži jedan od glavnih uzroka svega ovoj
nerazmjeris, mnogo u tutanj potrošenih sila, nije tešl
odrediti, Leži u staroj stranačkoj grupaciji, u nami
stranaka samih, u njihovim megjusobnim odnošjim
Da je tako, kako će se razabrati iz pregjašnjega ru
glaban ja o trima glavnim političkim skupinama. Oni
sam nacrtom pokušao opravdati misao već u prvo
člančiću izraženu riječima, da se one ,tri historijsl
političke misti u našemu narodu u prošlosti često uzi
jamuo pobijale, a u novije doba upravo progonile“ i
za to, jer njihovi nosioci nijesu bili toliko zreli da
buhvate sve njihovo zna.aenovanje i shvate njihove
zajamne odnose“, I eto, jer nije bilo dovoljno razun
jevanja za vezu koja postoji izmegju one tri i
nije bilo smisla za kooperaciju sviju narodnih sila,
nije sav rad bio osnovan na širokoj pučkoj osnovci.i
nije bilo jednom riječi prave političke zrelosti ni 4
mokratskoga duha — za to je nastao ovaj nerazuj
izmegju potrošene energije i slabih uspjeha. Pridodsr
li k tome još i pomanjkanje socijalnoga i ekonomski
ga rada, onda će nam stvar biti još jasnija.
O neuspjesima na socijalnom i ekonomskom pol
može se malo govoriti, jer se je i malo radilo i W
prezalo. Ali mnogo zavaravaju kulturni uspjesi nl
Priznati se mora da smo tu uznapredovali, ali je i
dosta žalosno, da što nijesmo sasma prodrli s nijedoi
našim beletristom, s nijednim filozofom, socijologom
inim znanstvenim velikanom (osim nešto historije i fi
logije) u Europu. Dapače nije ni prama nutra
uspjeha : nijesmo još kulturno ujedinili naš narod,
ila, &
eamo na kulturnom polju. osim par pokušaja, ništa mo6