i n obivezan za sve općine. Prijedlog o nstanovljenju mjesta povjerenika za nadgledanje općina izručen je upravno-gospodarstvenom odboru. O zadnjoj tački dnevnog reda : Izvješće financijalnog odbora o redračunu zemaljske poljodjelske zaklade razvila se Vahna rasprava: Zast. Dr. Marović je žestoko napao vladu i pokrajinsko poljodjelsko vijeće, ,Kod pokrajin- Y- Ž Ječibag IA - glava, u kod vlade samo se . Komisije desno, komisije lijevo, pa trava po- jede konja.“ Sjednica 27. tek. Nastavlja se rasprava o poljo- djelskom proračunu, u kojoj učestvuju Dr. Majstrović, Biankini, Perić. prijedlog o jeziku. Evo ga u glavnim crta- isi, gdje ulaze stranke, bit će riješeni u je- e. se ne tadi o strankama, jezik će u- redovanja biti njemački, ali njemački se uredovati u političkoj službi: 1. Kad se bude dopisivalo s cen- ma: Svi ziku vojn uredima te s vlastima izvan pro- vincije; 2. na predsjedništvu namjesništva ; 3. na raču narskom uredu; 4. u gragjevnoj službi. — Za sada se hrvatski ne bi uvagjalo na financijalnim uredima zbog tehničkih poteškoća, ali će se njemački uvesti u svim granicama, koje bi vrijedile i za političke urede. — Na poštarskim uredima uvelo bi se hrvatsko ure- dovanje kroz pet godina, ali bi i tu imao svoja prava njemački jezik. — Za sud misli vlada, da mne bi bilo ništa g uveđenju hrvatskog unutarnjeg jezika. drugim riječima mogli bi napredovati n službi samo oni Dalmatinci, koji su vješti njemačkom jeziku, 4 kako tih nema, viša mjesta u službi bila bi . reservi- rana za Ni , & za Dalmatince ostala bi — kance- larija. Hvala! Grof Theodor Pojelov, po milosti Kkuenovoj ban hrvatski, boluje, a bolest je — tajna. Neke novine ho- će, di je zamijenio lijek, pa se sam otrovao. Po službe- nim buletinima to nije istina. Liječnici. koji ga liječe, izjavljuju, da je bolest u želudcu. — Kakogod bilo, o- pasnost nije još prošla. Sloga u Hrvatskoj Prepiranje o izjavi ,hrvatske stranke prava“, kojom nije htjela primiti ,čiste“, traje jos uvijek. a polemika počela je uzimati oblik, kojemu smo — vični. Jedan svećenik poručuje n. pr. obzora- šima, da samo sazovu skupštinu. pa da će im oni već kazati ,realističan“ rad. —- Po našem mišljenju o v- dje je zlo u odnošajima hrvatskim. Može se pobijati zaključak stranke prava, a može ga se braniti — pita- nje mane nije pitanje načela. nego pitanje taktike. Ali zapodjesti opet osobnu polemiku znači vratiti se na o- na vremena, kad je grijeh bio misliti na svoj način. Jedinstvo“ govoreći o reformama, koje bi htio zemaljski odbor uvesti u nadzoru općina, ne vjeruje da će se postići cilj, za kojim se ide. Nije dosta, da računi budu u redu, već da se ne troši novac utaman, a kad bi se i uvelo pregledača računa, da svake tri godine pregleda općinske uprave, to ne bi još značilo, da se novcima neće zlo upravljati. Jedinstvo“ predla- že s toga takovu reformu, gdje će se omogućiti ma- njini da kontrolira većinu. Slažemo se! — Na svrhu javlja Jedinstvo“, da je dobro proučilo pitanje pa da ima spravno još jedno triestak prijedloga. 'benim cama u Trstu. Ima neko- liko vremena da je ministarstvo bilo naredilo, da se u parnicama, gdje su Slovenci optuženici, ima raspravljati slovenački. To nije bilo po ćudi odvjetničkoj komori u Trstu, pa kad bi sud tražio službeno od nje branitelja za tuženike, koji ne mogu platiti, predala bi obranu edvjetnicima, koji nijesu znali — slovenački. Po najno- j bi ministarstva može sud u takovom slučaju odsada uuaprijed sam birati branioca izmegju odvjet- nika, a ga nebi našao, može predati obranu i ko- jem sucu, koji je vješt slovenačkom — O ovim stvarima zborovali su ovih dana sloven ski odvjetnici u Ljubljani. Tu se čulo i čudnovatih stvari o ponašanju presjednika prizivnog sudišta u Gra- cu grofa Gleispacha. Ovaj je izdao tajnu okružnicu ko ja sudbenim činovnicima općiti sa Slovenci- ma slovenski ako znadu, da dotičnici poznadu i njemački. _ Pismo a Dr. Tresiću. Ricciotti Garibaldi, sin glasovitog Garibaldi, upravio je Dr. ću, ured- niku Jadrana“, pismo, koje bi i onako zbog osobe ko- ja piše, imalo znamenitosti, a još mu više davaju va- žnosti same prilike, koje su ga diktovale. Tu poručuje Garibaldi Hrvatima, ,da on cijeni lako i korisno za oba naroda udruženje proti općemu neprijatelju“, a to je pangerman uosobljen u idejama cara Vilelma. Sred- stvo, da se balkanski narodi odupru toj pogibiji. bila bi — balkanska federalizacija. — Milo nam je, da se u Italiji, zemlji gdje nas je uči tugjoj misli, podiže glas, koji šim političarima, koji su svezu slavenske i latinske rase smatrali potrebitom, da se odupremo jačem. Ali da dogje do nje, trebalo bi prvo svega da vaši talijono- mani razumiju svoj položaj. trebalo bi da se mauče gledati u nama prirodnog saveznika, a ne — svoga roba. Zakon o selj Javljaju iz Beča, da je već go- tov u ca i že tro posala novi ža o ljenju, te da ga sada ispituje ministarstvo pravde. Po toiu zakonu imala bi va štititi svoje iseljenike i u njihovoj u a a MR nje braneć nepoštenih agenata, kojim često na- sješe seoski puk. — Željeli bi znati, da li će se vlada pobrinuti i za to, da na konsulatima bude i ljudi vje- hrvatskom jeziku, kako su to nekoliko puta traži- z nilo mrsko robovanje pravo misaonim na- štih li paši zastupnici, Razumjeti svo, ručenike — bez | P doih se 48 otad ikako pt v zakon, pa kakav bio. »Vosna*, U odbor gjačkog umjetničkog društva »Vesne“ u Beču, su izabrani: gg. Aleksandar Šandel, predsjednik ; Franjo Baučić, podpresjednik; Tomislav hrvatski tajnik ; Svetoslav M. Peruzzi, sloven ; Vilko Sever, epi; Ivan Meštrović, ar- Gaber. namjesnik ; revizori: Marko Rašica g i Makso Gaspari. — Isto društvo raspisuje nagradu od K 69 za šest najboljih umjetničkih raglednjeg Pravo natječaja imadu članovi društva. Pišu nam iz Cavtata: Radi pomanjkanja saobra- ćaja izmegju Cavtata i Dubrovnika rodoljubi ovdje sa- M e ik akcije, a da dobave bol zgodan , putnici izbjeg mu i koju im pruža Račićeva karkaša ,Cavtat“ e u sodini 9 na por u luci. Eto već i sad u luci četi- a ima. nuždu za u Dubrovnik mo- noge tri dobra sata, nu s bolje i s tom karkašom, s kojom, ako će putovat, kurat život, Za danas ovoliko vidjet ćemo se još. i odavna naumiše sagraditi crkvu za svoj na- i dobiti dušobrižnika svoga roda i jezika. Pa eto, Francisca primismo 0, u kome neki odlični javlja, da su njihove namjere većinom ispunje- 1 su dobili dušobrižnika u osobi Oca Frana urk, rodom iz Kranjske, & trogei kamen nove crkve je bio postavljen dne 4. tek. O! kratko iz za , ti posvećena sjeo a V i i " it dječaka, a nakon nje blizu tisuću osoba muškog im olakšati iseljiva- | našeg lista Kalifornije, Hrvati nastanjeni u San' spola, Iza ove, množine puka, vila se zastava BI. Gospe i Srca Isusova, koju su okruživale osam malih dijevo- jaka u bijelu otučenih, koje su držale u rukami kra- jeve vrpca hrvatske trojne boje, zastave padajuće, Slijedila je povorka hrvatskih i amerikanskih djaka te mnogobrojni svećenici i redovnici Franjevci, Domini- kanci i Isusovci, prateć Presvj. Nadbiskupa. Maožina ženskog spola išla je koncu velebnog ophoda. Kad op- hod stupi na mjesto odregjeno za gradnju crkve, pje- vači zapjevahu krasnu pjesmu: Do nebesa nek se ori, te Presvj. Nadbiskup blagoslovi i postavi temeljni kamen crkve, a nakon svršena obreda upravi narodu, u broju oko 8000 duša, krusni govor. Pošto bi ispje- vana pjesma Slatko Srce Isusovo, Otac Buontem- po upravi Hrvatima, materinskim jezikom. zgodan go- vor, milo od Hrvata slušan i primljen. Nadbiskup po- da blagoslov te se ophod u istome redu povrati na mje- sto. otkle se bio i uputio. Tako svrši ta velika hrvat- ska crkvena svečanost. Imamo pod okom nacrt veličan- stvene crkve. Nadbiskup Mongomery za njezinu grad nju prvi pokloni obilatu svotu. U istu svrhu cijela hr- vatska naselbina udijelila je mnogo novaca, a za posao pobrinuo se nadasve i brine se odjel hrvatskog društva ,Strossmayer“, kome je vogja revni gosp. Antun Pilko- vić, pelješćanin. g Hrvati u San Francisco! Što ste započeli, nastojte što prije dovršit: sve stoji u slozi. Za to. naučeni od iskustva, upozorujemo vas, da pazite vrlo dobro, da se ljubice nemira i nesloge ne uvuču u Vaše društvo i ne ometu Vaš na glasu moralni.i materijalni današnji napredak. U toliko mi Dubrovčani čestitamo Vam novi uspjeh vašega rada, zadovoljni da proti svakovrsnome protivniku, žive tamo držite tradicije mile svoje hrvat- ske domovine! — Stari Dubrovčanin. Pišu nam iz Cavtata. Dne 25. o. mj. kako je bi- lo javljeno slavio se je u ubavom Cuvtatu otvor hrvat- ske čitaonice ,Zore“. ,Zora koja je nekoć bila uga- snula obnovila se je u prvašnjem svom sjaju. Sveča- nost je ispala divno, (samo što nije prisustvovalo Hr- vatsko pjevačko društvo ,Gundulić“, sa hrvatskim tam- buraškim društvom, pošto nijesu mogli imat zgodan pa- robrod za izlet. Isto im s naše strane budi najljepša hvala.) ,Zorin“ dom bio je najljepše okićen zelenilom i trobojnicami. U jutro bio je blagoslov prostorija i za- stave, koja je iza blagoslova bila uzdignuta uz gruva- nje mužara Pošto je svršio blagoslov, bio je ljep zaku- sak, iza kojega je g. Presjednik Fagioni držao kitni govor. Mnoštvo naroda, Tamburaši na društvenoj taraci uprav nas iznenadili biranim programom i vještinom. U večer bila je rasvjeta uz nebrojeno bacanje vatro- meta sa društvene tarac«, što podavaše osobiti ćar onoj večeri. Preko rasvjete izvagjao je ,Zorin“ pjevački i tamburaški zbor u društvenim prostorijama divan pro- gram. Osobito se je svigjala društvena himna, priopće- na u prošlom broju ,Črv. Hrv.“ Izvrsnom ispatku u opće pjevanja 1 tamburanja največa hvala ide velevri- jednom učitelju g. Ljubu Medini op. taj., a napose pak za pjevanje tenorima gospojici Mili Franić i g. Ru- dolfu Franiću. Poslje slijedila je večera, preko koje na- ravicam i oduševljenju ne bijaše kraja ni konca. Pre- ko večere držali su gospoda Presjednik Dr. Bendoni i Franičević birane govore, iza kojih je slijedilo čitanje množine prispjelih brzojavnih čestitaka koje su još vi še doprinijele uzveličanju svečanosti. Preko cijele veče- ri orio se je društvom, Živio! i Slava! hrvetskim veli- kanima. Iza večere ponovno je koncertirao tamburaški zbor. Po ponoći razigjosmo se svi potpuno veseli i za- dovoljni. Bilo braćo nama na čast, a na korist Hrvat- s 180 Milijuna kutija Globus-Putzekstrata bje u zadnje tri godine učinjeno i rasposlano do hemićkih fabrika dioničkog društva Fritz Schulz jun. u Lipskom i Egeru u B. To je tako začudna množina da čitatelj nije u stanju stvoriti o tome predočbu. Nastojat ćemo stoga ovu veliku rasprodaju pomenute tvrtke što se tiče Globus- Putzekstrata u slijedećoj zanimivoj slici da predočimo Kako je poznato, iznosi najviši objam zemlje okolo 40 milijuna metara, Kad bi se pako 180 Milijuna kutija Globus- Putzekstrata, i to a srednjoj velićini, nanizalo, to bi dala lanac od 10 Milijuna metara. Ovaj neizmjerni lanac od kutija u svo- joj duljini dostajao bi da četvrti dio zemaljske površine okruži. Na zemaljskom putu n. pr. ovaj bi lanac od kutija dokučio od Lipskoga do Pekinga; ekspresnom voza treba da ovaj put pre- vali 15 dana i noći. Svak dakle valja da se čudi ovolikoj rasprodaji, a koja rasprodaja jamči koli za valjanost toli za obljubljenost svemu svijetu poznatoj Globus-Putzexstrata dioničkog društva Fritz Schulz jun. Pronagjeno jest da su sveopće obljubljene i na sve strane e ne Kapljice sv, Mar! trg, najpotrebitije u svakoj kući imati, da se može bolesniku prva pomoć pružiti, a kod zdravih ljudi predusresti bolesti. Stoga upozo- rujemo gg. čitatelje na današnji oglas Gradsko Lje- karne, Zagreb Markov trg, koji se nalazi na 4. str. Teške probave, katari u drobu, dispepsije, neješe, lju- čavice itd., kao i katari disačih organa. nerazlučivanja uza kašlji, promuklosti su one bolesti, za koje su u- sotrebljava MirrOz== =a Gradska kronika. Lične vijesti. U srijedu dne 18 tek. naš presvije tli biskup Dr. Josip Marčelić, otputovao je u Kotor o0- datle će u Rim u službene pohode. Kako čujemo osta- ti će na putu 20 dana. Otputovao je ovih dana naš urednik gosp. Milan Marjanović u Zagreb, gdje se je u Četvrtak dne 28. o. mj. vječao sa gospogjicom Ankom Mrazovac. Vjenčanje. Jutros se je vjenčao g. D.r Baldo Po- dić, odvjetnik, sa g.gjicom ivaskom Birimiša. Potrebe upravo“ | historički razvitak u službo- sksi. Tuže nam se da su pri ovogodišnjem za- sjedanju sudbenog stola raporti žandarmarije bili nje: mački, a da su preslušaji nekih osoba, koji zanago ne lijanski ili ga jako malo znadu, bili sastav- znadu talijanski g + talijanski, Njemačke raporte trebalo je, da je- sudac prevagja na hrvatski a talijanske zapisnike u uopče ni razumjeli. — no“ zai n ne! sta blaženih ,potreba uprave“ i historič- Demonstracija U botu dne 24 t. bila je svršena ENE Kud kod gu. pala- če, vlasnosti Crkovinarstva St0ne Crkve. Kako je uvi- jek običaj kad se dovrši kakova nadogradnja kuće, vlas- nik iste priredi večeru radnicima, tako je i tu večer crkovinarstvo Stone Crkve učinilo. Već od prije znamo, da kod rečene kuće poduzetnik, radnici i težaci svi zabavljali su se njezini radnici puljizi, koji, kada su ge već ponapili, kada su im se rujnim vincem poraz- grijale njihove glave, tada su svi korporativno obašli grad iz sveg grla pjevajući talijanske pjesme. Ovakovih se može dogoditi samo u nas i u Kini. Iz Suda. Dne 27 tek. svršila je rasprava proti Stijepu Zanotti. c. k. poštarskom podčinovniku, koji je bio optužen radi zločina zlouporabe uredovne vlasti, Na temelju pravoreka porotnika bio je osugjen na 5 godina teške tamnice. Od 35 postavljenih pitanja, 25 ih je potvrgjeno a 8 ih isključeno. Zadušnice. U utorak, 3/XIl, u zbornoj crkvi sv, Vlaha na 8 i pd ura u jutro obdržavat će se zadušnice za pokojne članove ,Hrvatske Radničke Zadruge“. U Domenikanskoj orkvi kroz tekući mjesec Okto- bar propovijedao je mladi Domenikanac 0. Vice Bol- dovič, iz Bola, vrijedni propovijedaoc. Izlet na Lokrum. U prošlu Subotu je bio u Du- brovniku odbor obrtničkog povjerenstva iz Beča. koji putuju Dalmacijom, da razvide neke luke. Isti dan . podne priredili su izlet na Lokrum parobrodićem ,Ma- rija“. Parobrodić je bio okićen raznim znakovima a i nekim njemačkim zastavama Filhrer-ova izobraženost u XX. vijeku! Već je toliko put& da se povraćamo na istu stvar, naime: na drzovito postupanje nekih starijih vojnika sa nevoljnim novacima. pa s toga ne ćemo mimoići mikom ni onaj grozni čin, koji se je desio ove sedmice: neki ,uljud- ni“ filhrer Reg. Lacy br. 22, predvodio je nekoliko novaki ulicom ,Izmegju Bačvara“, te, pošto jedan ne marširao dobro — ko novak, čemu se nije čuditi — dogje pred ovog sa psovkama te ga udari šakom u glavu tako divljački, da je bio glavom zarijao. Narod, koji se je tu bio desio, grozio se je i osugjivao fii- hrer-ovu ,uljudnost“. — Zaključujući, umolili bi Vojničko Zapovjedništvo, da_malo olje otvore oči, i da uskrati prste nekojim . . 2.2... a našu mladež ne udaraju šakam, zapljuvaju i psuju, Jer na ovakav način ne postupa se ni s najgorim robovi- ma, i za danas punctum. Gragjani. Izgledno. Pokojni Ivo Kravić dubrovčanin nasta- njen u Trstu, €. k. lučki poglavar u mirovini, zavještao je cijeli svoj imetak od preko 28.000 kruna mjesnoj siromaškoj kući ,Domus Christi“ kojoj će preći u vlastitost nakon njegove udovice i brata mu kap. Nika. Rado bilježimo ovo humanitarno djelo vrloga pokojnika. Dao Bog te se u njegov primjer i drugi ugledali! Glazba. Sutra u 11 sati pr. podne Hrvatska Op- ćinska Glazba svirati će pred ,Lužom“. Poziv. Pozivlju se gg. članovi Hrv. Pjev. Društva Gundulić“ na (izvanrednu društvenu skupštinu, koja će se držati u društvenim prostorijama. u nedjelju dne 1/11 1903 u 2*/, ure po p. sa slijedećim dnevnim _ re- dom: 1. Dopis crkovinarstva Stolne Crkve; 2. Izbor upravitelja; 3. Eventualija. Napomena: Mole se go- spoda Pjevaći da što u većem broju prisustvuju radi prve tačke dnevnog reda. Uprava. Pišu nam iz Mlina (Župa Dubrovačka): Ovih dana bio je premješten odovle na Janjinu ve ečasni g. dn. Ivo Kinkela. Njegov odlazak žaljen je od svih do- brih župljana, jer kroz vrijeme njegova boravka u o0- voj parokiji znao je upravljat s njome kao otac, savje- tujući nas u svemu na dobro, te služeći .am od učite- lja, duhovnog i svjetovnog. Nastojao je nada sve, da se uzdrži u narodu moral, uzda masa i temelj svakog na- pretka. Ovakovi paroci su potrebiti u našoj parokiji, a ne sumnjamo, da će njegov nasljednik slijediti iste stope. Jedan pohod. Obrtničko povjerenstvo iz Beča pri- spjelo je u subotu 24. tek. u Gruž. Iz početka bilo je ustanovljeno, da prouči potrebe luka Šibenika, Spljeta i Gruža, ali je povjerenstvo isto bilo odredilo, da po- hodi i luke Ercegnovi. Risan, Sutomore, Korčula i Met- ković. Nego uslijed bolesti člana povjerenstva odjelnog Savjetnika grofa Auesperga, koji je morao ostati u Du- brovniku na liječenje, presjednik Povjerenstva Arthur Krup, ostao je u Dubrovniku da ne ostavi sama grofa Auesperga i za to je morao raspustiti povjerenstvo, ko- je dakle nije moglo više proslijediti pohagjanje i zato izostavilo pomenutih 5 luka. Povjerenstvo su sačinjavali ova gospoda : Arthur Krupp, vogja odbora, član gospodske kuće, veliki in- dustrijalac u Bendorfu i Essenu; Dimitrij Ecconomo, in- dustrijalac i veliki trgovac iz Trsta; Otto Giinther, in- dustrijalac i centralni upravitelj željeznih ruda; Georg plem. Hiitteratt, vlasnik brodova. upravitelj nStabili- mento Tecnico“ u Trstu; Hugo plem. Noot, presjednik kranjskog industrijalnog društve ; PI. Neumann, indu- strijalac i prisjednik trgovačke komore u Reichenber- gu u Češkoj; A. Schweiger, N. Singer, Oskar pl Mayer, A. plem. Schenken, A, Holzer, industrijalci i exporteu- ri; A. vitez Vuković, narodni poslanik, Sa strane raz- nih ministarstva: grof Auesperg, odjelui predstojnik mi- nistarstva unutrašnjih posala: dvorski savjetnici: Delles. Hillingen, barun Pretis i D. plem. Karminski, sa mini- sterijalnim perovogjom barunom Chlumezky, Holdorff i Dr. plem. i ga strane ministarstva trgovine. Dvor- ski savjetnik Dr. Schonka sa strane ministarstva željez- nica. Upravitelj državnih željeznica u Trstu savjetnik plem. Ruff: dvorski savjetnik Dr. Kiimstlen sa strane ministarstva financija. Savjetnik Dr. Caras i dva izasla- nika pomorske vlade u Trstu. rotno društvo. Kako javismo talijansko ope- retno društvo pod upravom C. Matucci dolazi dne 1, Novembra t. g. Sezona “e se otvoriti dne %. Novembra sa operetom u 3 čina i 8 slike od M. Moscetti ,Il Marchese del Grillo“, rimska legenda, koja je po svim kazalištima postigla veliki uspjeh. Društvo ima vrsni sila, a na glasu je zbog bogate garderobe i inscenacija. Kako čujemo ima već preko 100 predbrojnika za cije: lu sezonu na ulaz, a na sjedala i lože predbrojilo se kao nikada. Nade je stoga da će kazalište biti dobro posjećivano. Cijena je predbrojbe za cijelu sezonu kr. 29. za pola sezone kr. 14.50. a za sjedalo kr, 14.50 Pred- brojbe se još primaju kod kazališne blagajne do podne, 3. dojdućeg Novembra. Ulazna cijena je kr. 1.20. a za djecu, podoficire i mjesne djake para 80. sjedala para 60, Svjetska panorama. Ovdješnja ,svjetska carska orama“ pruža lijepu zgodu, da se općinstvo poza- vi dobrim slikama iz sviju krajeva svijeta. Ovoga tjedna je na programu: putovanje po Zapadnoj Nor- veškoj i Kristijaniji, a nastajnog će se vidjeti Berlin i iktora Emanuela III. u isti, Dubrovački parobrodi. ,Gundulić“ jučer otputovao iz Trsta za Marianopoli, krcat magnezite. ,Balkan“ na 28 t. otputovao 12 Skyros za Trst, krcat rude. ,Beatrice“ krca ugljevlje u Methil-u za Trst. — ,Becher“ na pu- u iz wood za Galac, prazan. — ,Dubac“ na pu- tu iz Anverse za Dunav, prazan. — ,Gradac“ iskrca- va žito u Londonu. — ,Naprijed* na putu iz Liver- la za Glasgow, prazan. — ,Prazattus“ na putu iz angaroga za Anversu, krcat žitom, — ,Epidauro“ kr- ca rudu u Poti. — ,Istok“ na putu iz a Rotterdam. krcat žita. — ,Orjen“ na putu iz Liver- ulazak kralja - +& za Carigrad, prazan. — ,Leopoldina“ na putu iz orthahield za Dunav prazan, — Zora“ u Anversi krca, su puljizi. Do kasno doba noći u rečenoj zgradi j Prosvjeta. Iz pjesama Paše Antuna Kazali, Ova od nas već avljena knjiga je ovih dana javnosti te se može dobiti ili kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare, koja u Hrvatskoj, Dalmaciji, Istri, Bosni i Hercegovini. Cijena je knjizi K 1,80, s poštarinom 10 h. više. Bassano Gabba: Dottrine religiose e sociali del Conte L. N. Tolstoi. Milano, Fratelli Treves, 1908. — I opet jedna nova knjiga o Lavu Tolstoju i to ne kao propovjedaču, nego kao filozofu. Pisac naime ispitava njegove religiozne i socijalne ideje, pustivši na stranu njegove novele, pripovijesti, romane, za koje sam is- kreno ispovijeda (senza aleun rammarico pero), da ih je inkopetentan prosugjivati. Odatle valjda mi ne- tačnost u prosugjivanju duševne evolucije u dnši veli- koga Rusa, kao n. pr. ona, da je Tolstojevo obraćenje na ,Kršćanstvo* neočekivan fenomen, a ne re- zultat dozrele evolucije. Rekoh, opet nova knjiga. jer ove godine tiskana. ali teško da nešto baš nova otkri- va, i ako nas pisac odmah na prvoj strani uvjerava, da se je na taj posao dao ,dopo aver notificato le molte inesattezze e le strane deficienze che si incontrano in tutto quanto fu detto e scritto, in Italia e fuori, intor- wi all' sageleh che ha preso a : e ijednome spisatelju, to se je sigurno o Tolstoju - la ogromna masa knjiga, i to i filozofu | umjetni- ku i pedazogu i ,kršćaninu“ i t. d., pa je zato teško, da se o njemu što baš nova napiše. T pisac misli, da će sve to popraviti, a megjutim svo- joj radnji rabi sve same već dobro poznate tiskane i pisce, koji su pisali o ,tolstojizmu“, kao Waliszewskoga, Vogiiea. Ossip-Lourića, Bienstocka i dr. Tolstoj mu je regbi neiskren, jer u knjizi ,Moja vjera“ kaže, da je za mnogo godina bio pravi nihilista a tek kasnije, da ga je obasjala zraka milosti, dok mu žena, grofica Sofija Andrejevna protivno tvrdi. Njegovo obraćenje nije plod zrele evolucije, jer u svim njego- vim beletrističnim djelima uzalad tražiti zametak budućega mu vjerovanja. Iz Lowenfeldove analize Tol- stojevih književnih radnja Gabba zaključuje, da Tol- stoj nije nikako imao ozbiljne filozofske , & bi se kasnije bio mogao posvetiti uzroka i svršetka ljudskoga bivova tvrgjuju svi oni, koji ga iz bli im moguće, da mu izmjere znanje. genjev tako o Tolstoju mislio. Nije se diti, što Tolstoj, koji je po dva puta i to baš u vrijeme, kad ju njezin resantnijom i ljepšom, u svim svojim spisima nigdje ne pokaza, da je razumio i zato se divio lijepoj Italiji. Isto se tako tumači, za što Tolstoj onako vori o velikim filozofima u Njemačkoj i osobito o Hegelu i Augustu Comteu. Nego nas će valj- da više zanimati ono, što Gabba govori 0 ambijentu, u kojem se Tolstoj-moralista rodio i gdje se je njegova djelatnost = a to je nužno, da mu se po zasluzi ocijene i mo- ralne ideje. Rus je žalostan i ustrpljiv, ali ta njegova žalost nije poi bi kJ privela na sije jstvo, nego neka žalost neradina, a ta mu u ju i vodi ga u — ropstvo. Rus nije sklon ia do =. ubiti; njegova je ma- linkonija fatalistična i on robuje. U Rusiji vlada indo- lencija, uzvišene aspiracije su rij idejala nikak bolji krugovi u svojoj tobožjoj kulturi pogagjaju vulgarnijim pozivima, niža ruka živi skoro . tinja. Takovo društvo potrebuje zbilja propovjednika i pučkoga riformatora. 'Tome pridodajte preveliku sklo- nost k misticizmu, koji je vas samo u V b bez duha, bez nauke. A taj vjerski osjećaj odgovara melankoničnoj ćudi naroda, kojega je ponizilo je sredstava za opstanak i samovolja viših, Uz to Rus ne vidi nego samo jednu stranu stvari, za drugo se ne brine, Ruski nihilizam najljepši je plod ope ORE. Eto iz takova je ambijenta nikao Tolstoj ; Oe" ga je ambijenat okruživao, kad je stao, EE najveće probleme. Tolstoj je positivista, ali rasigniran, anarhista, ali fatalista. 1 sko preinačen, ali o svakako ovaj se upliv opaža u svim Tolstojevim religi- em poduzećima. I ovdje Gabba počinlje da olstojeve vjerske nazore ističući pa jevizam“ ne da se svesti zatim prelazi, da pretresa segno političke i ideje. 0 e g ča v i e u sistemati jegov u ostao je bezuspješan. Talstojevo s su kulture, koja je još u povojima. Po nas ne mogu biti interesantne. Sav ov religij ku- ljen očito kaže, da on nema nikakove moderne kultu- re, kako mu to mnogi i i strani u. Pri koncu svoje knjige Gabba se na način života tulskoga i dokazuje, da nema nikakova sklada izmegju njegovih riječi i čina. Tuj iznosi neke osobito zanimive stvari. Ovo bi bio u kratko sadržaj Gabbove o Tolstoju, za koju bi se valjda moglo kazati : jedna više & o predmetu, koji se već po stoti pot, pootretši i ispituje. Isto, samo malo drugovačije. — P. Ivša Mijov. JAVNA ZAHVALA. Dno 9 augusta t. g. preminu u Trstu Ivo Kravić, Dubrovčanin, €. k. lučki kapetan u mirovini, ostavivši svoj cijeli imetak od preko 25:000 kruna ovomu Zaklo- ništu siromaha ,Domus Christi.“ Potpisana Uprava donosi na javno znanje ovo ih | plemenito djelo krstjanske ljubavi, na čast. rodoljubno- mu dobrotvoru, komu od Boga vapi Vječni pokoj i har- siromasima. Dubrovnik, 23 oktobra 1903. 1 JOSIP Biskup. Milan Marjanović, odgovorni urednik. Dubrovačka Hrvatska Tiskara. GOSTIONA kod Sv. NIKOLE, Prijeko. RSS Dobra hrana u abonamentu u gostioni i izvan iste. Dubrovnik ,ROZARIJE“ 812 ma Veliki i bogati