oN / prije dići u svrhu narodne obrane, onda u svrhu pri- kupljanja sredstava za borbu. I diglo se je, Pa baš za to, jer je ljetošnji pokret bio ovakav, a uz to odlu- čan i impozantan, zadivio je svijet i uvjerio ga, da u hrvatskom narodu imade još dovoljno unutarnje dušev- ne snage. Dok smo teoretizovali — nijesu nas trpili, čim smo prešli na čin — počeše da nas cijene i da o nama vode računa. Pa kada se je napokon počelo radit, o sporazumu i slozi i sa Srbima i sa Talijanima, ovi su se vrlo rado odazvali ovoj ideji. Ovo što smo do sada rekli dokazuje, da je ova nova evolucija i logična i naravna, da je plod jake svi- jesti i potreba prakse, a dokazuje i to, da su naše ak- cije u svijetu uslijed svega toga porasle. Da smo pred koju godinu i htjeli tražiti u svijetu saveznika — od- bili bi nas, jer nijesu do nas ništa držali. Ali danas nam idu još i u susret, jer smo najprije sami pokazali da nas ima i da jesmo i da hoćemo postati neka moć, neka sila, jedna olina s kojom se mora računati. Da to nijesmo pokazali ne bi ni sa Srbima niti sa Ta- lijanima išlo ni lako, ni ne lako. Ne bi išlo nikako. A ovako bar donekle ide. I za to ovaj novi' preokret nije ni čudan, ni smiješan, ni sramotan. On ne znači da smo slabiji, da sami ne možemo odoljeti svima, ali da to ne priznamo ne bi značilo da smo jaki, nego da smo — ludi. To priznaju za sebe i drugi svaki put kada traže prijatelje i saveznike, pa i sada, kada se i s nama hoće da nagode. Da je naš preokret slabost — oni se ne bi nagagjali, nego bi zahtijevali i prešli preko nas. Ali kod nagagjanja se radi o tom, da nagodba udovolji obje strane, radi se o tom, da svak pri tom nagje svoju korist. I pri tom treba da budemo mi s na- še strane oprezni, razboriti, trijezni, da budemo jednom riječi na čistome. Kada se je radilo još samo o sporazumu i slozi sa Srbima izašao je u našemu listu niz članaka o ,Pro- gramu srpske nar. stranke na primorju i hrv.-srpskom nar. jedinstvu“. Ovi članci, pisani mirno i trijezno, po- budili su pažnju. Danas stojimo pred drugim jednim spo- razumom, pred sporazumom sa Talijanima, pa treba, da i ovo pitanje mirno i trijezno raspravimo.“ Pisac spomenutih članaka pošao je sa stanovišta narodnoga jedinstva Hrvata i Srba. Kod pitanja o slozi Hrvata i Talijana ne može o tome — naravno — biti govora. I eto odmah u tome vidimo svu razliku. (Go- vorilo se je o kulturnoj zajednici it.d. ali to je nešto drugo i o tome kasnije). Iz ove činjenice odmah slijedi zaključak, da sporazum sa Talijanima znači sporazum megju dva naroda, pa se prema tome i pitanje mora s toga stanovišta shvatiti. Uz to je u Hrvatskim zem- ljama našega naroda, koji se priznaje Srbinom daleko, daleko više, od onih, koji se priznaju Talijanima, pa je i pitanje sloge, dotično jedinstva sa Srbima važnije i prvo na redu. Za to smo u jednom od prošlih brojeva i rekli, da je pitanje o slozi sa Talijanima moglo doći na red istom nakon izmirenja Hrvata i Srba. A ovdje ćemo reći i to, da u velikom svijetu ćemo moći istom onda naći prave potpore i shvaćanja ako bude naš rad jao na podlozi sporazuma Hrvata i Srba. Ovo smo htjeli naglasiti za to, jer pitanje sporazuma sa Talija- nima nema tolike unutarnje političke važnosti za nas, kao što pitanje sloge sa Srbima, ali imade za to veliku vanjsku važnost, Unutarnju — važnost imade ovo pitanje samo u Istri i Trstu, ali u Banovini i Dalma- ciji ne. Za to i treba to pitanje ogledati najprije. pre- ma toj vanjskoj važnosti, a onda istom prema onoj unutarnjoj. | IH. U koliko se sjećamo prva dva lista, koja su na- bacila misao, da bi se imali Hrvati i Tahjani zajednički braniti od Germanizma, bila su ,, Jedinstvo“ i ,Novi List“. Ali od onda je prošlo dosta dugo vremena. Po- kret koji je iza toga nastao u Banovini dao je zgode talijanskim listovima, da se za Hrvate zainteresuju. I ti listovi su u istinu simpatično pisali o nama. I zanimi- vo je to, da su simpatije, nastale u povodu tiranije Khuena i Magjara, dovele do bratimljenja u povodu straha pred — Germanstvom! Do nedavna su još naši listovi svaki čas spominjali, da treba paziti na prste Italije u Albaniji, a poglavito na djelovanje društva »Dante Allighieri“. I gle, baš u povodu svoje balkanske politike — susrela se Italija sa Hrvatima i za njih se zainteresovala, kao što je i srestvo izmjene misli bila baš ,Dante Allighieri“. Italija hoće bez sumnje da se pača u Balkanske stvari ne toliko iz teritoralno-političkih, koliko iz trgo- vačkih interesa. Ona isto tako neće da bi se Austrija proširila na Balkanu i tako ojačala. Zato ona i nastoji paralizovati upliv Austrije u Albaniji. Ali ona je uvi: gjela, da ima na istočnim obalama jadranskoga mora i Slavena i eto je gdje računa s Crnom Gorom. Ali na- pokon -uvigja, da su tu i Hrvati, sjeća se Visa, vidi, da se oni — htjeli na htjeli — moraju osloniti proti njoj na Aastriju. Uz to se izmiruju Hrvati i Srbi i eto — na taj način polagano sazrijeva kod Talijana misao, da treba i na Hrvate računati i — što više — s njima doći do nekoga sporazuma. U samoj Italiji dotle sve više nestaje prestavnika osvajačke vratolomne , a diže se pokoljenje rada i pro- Balkanu za nju nema zemalja. Ali imade zato drugih interesa, interesa ponješto (ali ako se pravo uzme ma- lo) kalturnih. & najviše ekonomskih. Prema tome, da je majbolje tražiti mirnim putem prijateljstvo balkan- skih Slavena, ali to prijateljstvo sebi i osigurati, t. j. nastojati, da se što više oslobode za to mnogo indirektnih — radi Njemačke. Itali- ja bi pako htjela da osigura za sebe za budućnost direktni ekonomski interes. Prve i druge države se za to ne možemo ni malo bojati — a da li ove treće? Od- mah ćemo reći: Ne! ali samo u tom slučaju ako Hr- vati i Srbi, barem prema vani, pa i u tom pitanju bu- demo kao jedan narod. U tom slučaju se je ne trebamo bojati ni politički, ni kulturno, ni ekonomski, dapače u svakom pogledu možemo iz ove konstelacije crpsti koristi. Ako dobro promotrimo stvar uvjeriti ćemo se da je tako. (Slijedi.) m =—— -- Postalia. Treći dio. I Sad, kad sam kroz ovo 9 mjeseca, otkad se ,Po- stalia“ neprestano suče, opisao samo maleni dio svega onoga, što se je dogodilo i što se dogagja na Pošti i Brzojavu u Dalmaciji, red je da se osvruem i na Ravnateljstvo Pošta i Brzojava u Zadru, leglo i iz- vor svih zala, što dosad navedoh. Ne mislim pisati o olimpijskom crnom biro-u, ni o višim i manjim detektivima; o onom crnom miteri- jalu, što kriju škrabice i ormari velikih i malih. gro- movnika;; o sramotnim olimpijskim spletkarenjima 'i ko- panju jama činovnicima Hrvatima ne samo na Ravna- teljstva ali i na Uredima; o svoj onoj sili tajnih iti po- vjerljivih okružnica i ,befehl-a“, kojih je broj nadasve neobično porasao iza ukiuuća zlogasnih jezičnih ferma- na, proti uredovanju na hrvatskom jeziku i proti hrvat- skom osoblju; o svoj sili tajnih privatnih i službenih sjednica za proganjanje pod jednom ili pod drugom for- mulom ovoga ili onoga činovnika ili poslužnika Hrvata zato što ureduje hrvatski ili pak zato što hrvatske no- vine iznose na javu olimpijske skandalozne zloporabe ; o nedostojnom pozivanju političke Vlasti da bi prona- šla činovnike, tobožnje pisce ,Postali&“ ; *) o onim sra- motnim i lažnim izvješćima na Ministarstvo Trgovine, kojim se podlo ocrnjuju čestiti i valjani činovnici H.- vati, koje, izmegju ostalog, i ako su najmirniji, prika- zuju kao fanatične hrvatske agitatore, panslaviste, drža- vi kojoj služe pogibeljne (!!) ili kao nervozne ili ma- hnite ljude, a to jer hrvatski ureduju ili pak da ih se sa kakova unosna ili inače zgodna mjesta makne ili turi u mirovinu, pak tad zamjeni sa kakovim rogjakom ili kojim god bilo mezimčetom gromovnika s Ravna- teljstva, ili pak, kad im je već jednom privatna i služ- tena prošlost i sadašnjost neporočna i svake pohvale dostojna, da ih sličnim klevetama za vazda upropaste ; o bezobzirnom zapostavljanju valjanih i čestitih držav- nih i nedržavnih činovnika (postmajstora i poštarskih poslovača) i pomoćnih činovnika Hrvata pri imenova- njima i pri promaknućima; o tom kako se u zvijezde kuju činovnici švabe i talijanaši i Ministarstvu prika- zuju kao najsposobnije i najizvrstnije sile pa sve da su i puke neznalice, a nasuprot i najsposobnije žinov- nike Hrvate prikazuje kao slabiće, koji tobože daleko izostaju iza njihovih kolega talijanaša; o tom [LL/)f: je generalni štab gospara Pattay-a postarao, da namje- sti sve poštarske opremače talijanaše kod državnih Ure- da i ouih nedržavnih I i Il/1 razreda prije nego li je izašla naredba o poštarskim pomoćnim činovnicima, ta- ko da su ti opremači talijanaši bili imenovani stalnim ili barem privremenim pomoćnim činovnicima netom je ta naredba bila proglašena, dok su mnogo stariji i spo- sobniji opremači zato što ne bijahu dodijeljeni nijed- nom od spomenutih Ureda prije izdanja te naredbe ostali i nadalje u službi kao nestalni opremači ili pak bez ikakove službe; o tom kako se svi nestalni opre- mači tako drže a mješte njih usprkos opstojećim pro pisima imenuju mnogo mlagji kandidati talijanaši; i ka- ko se uzimlju novi kandidati talijanaši, pa ćak i tali- janski podanici, za privremene pomoćne činovnike bez propisanih škola i bez poznavanja propisanih jezika i kako se ovi brzo usposobe i odmah u službi namjeste, dok se o kandidatima Hrvatima sa propisanim školama i sa poznavanjem propisanih jezika (hrvatskog i talijan- skog) i iza dugog čekanja zahtijeva ništa manje već da polože ispite iz hrvatskog i talijanskog jezika i tekar im tada milostivo dozvoljavaju da nastupe stoprv vjež- bu kod dotičnog poštarskog Ureda; o držanju i prima- nju samo talijanaša kao dnevničara na Ravnateljstvu Pošta u Zadru, koji ne znadu hrvatski; o pristranom vogjenju popisa (ruolo) pomoćnih činovnika i kandida- ta na ova mjesta, i o tom kako se ovaj popis drži taj- nim, mješte da ga se proglasi; o tom kako Hrvati kan- didati za činovnička i pomoćno-činovnička mjesta te poslužnici padaju na dotičnim stručnim ispitima većim dijelom zato što su Hrvati a kako opet ovi službenici, ako su talijanaši ili švapski ,kulturtraegeri“ prolaze pa ne znam kakovi zvekani i glupaci bili i kako su ispitne komisije sastavljene gotovo uvijek od samih talijanaša ; o tom kako se Hrvati činovnici i potčinovnici i poslu- žnici bez ikakva obzira premješćuju iz jednog u drugo mjesto Dalmacije a talijanaši puštaju da služe samo ongje, gdje je njih volja ili ongje, gdje to zahtijeva interes talijanaške stranke; o tom kako se ove službe- nike Hrvate progoni i kazni za svaku i najmanju ma lenkost dočim takovim službenicima talijanašima i kad agitavaju, kad javnim političkim demonstracijama su- djeluju i kad prave javne škandale bilo bez bilo u odo- ri ,borsagliera“, ,cannottiera“, musikanata i t. d., niko ni tamo se ne samo, ali ovi to rade kadgod i po sa vjetu italo-germanske iredente na Ravnateljstvu Pošta u Zadru, koja ih opet za počinjene škandale na sve moguće načine pred političkom vlasti brani ; o tom ka- ko se nezakleti poštarski vježbenici Hrvati otpuštaju od službe za najmanju pogriješku a talijanaši (& la Cas- sani), koji bez dozvole ostavljaju službu ongje, gdje su za kaznu poslati i kojima je prošlost takova, da bi imali s mjesta izgubiti službu još i sad ne samo mirno uživaju svoje mjesto, ali ih se pače nagragjuje vanred- nim promaknućem ; o tom kako su gotovo sva mjesta +) Osobito su bile pune ruke posla u Dubrovniku, te se istra- šivalo i preko bajuneta i preko salonroka i preko duhova“ & ma žalost i preko nekih istih Hrvata. A ,Dubrovčanin“ se šeta po placi“ i smije se usaludnoj muci i naprezanju i ispuhanoj magradi sve ove čeljadi & nadasve nekih ,vrijednih, dobrih i po- šrtvovnih Hrvata“ 11! — Pisac. upravitelja Ureda, njihovih zamjenika i u opće sva važnija mjesta pri državnim Uredima zapačana samo sa zgoljnim talijanašima ikako se onim rijetkim činov- nicima Hrvatima, koji pukim slučajem zasjedoše na ta- kovo koje mjesto kopa jamu na sve moguće načine; 0 tom kako se činovnici pa i poslužnici talijanaši šeću po čitave mjesece na dopustu a Hrvate se ćak i bo- lesne siluje, da rade i kako se, činovnici talijanaši bez ikakovih specijalnih zasluga sa obilnom plaćom ili koji su kapitalima ili posjedom dobrostojeći, obasiplju sa obilatim remuneracijama a Hrvatima ne samo da se ne daje nikakovih remuneracija, već i kad su sa mnogo- brojnom obitelji u nevolji bilo radi bolesti bilo radi ko- jemudrago druge nesreće, krati se i najmanja novčana pripomoć; o tom kako se sramotnim načinom pod ko- jomgod formom snizivaju pristojbine za nižu poslužnič- ku službu postmajstorima i poštarskim poslovačima Hr- vatima a povisuju Talijanašima; o tom kako se za za- kup poštarskih prenosa ae raspisuje nikada natječaj i kako se sve moguće radi, da dotični prenos dopadne ako je ikako moguće zakupniku talijanašu; o tom ka- ko se ocrnjuju hrvatske parobrodarske plovitbe pred Ministarstvom Trgovine; o tom kako se primaju mita i darovi; o tom kako se varaju narodni zastupnici, koji se kojim bilo poslom obraćaju Ravnateljstvu Pošta, kako im se lažno prikazuje, da Ravnateljstvo hrvatiše gotovo više nego bi i sami željeli, a megjutim se i ona riješenja što gdjekoji referenti na Ravnateljstvo sastave na hrvatskom jeziku za Urede, koji se tim istim jezi- kom dopisuju sa Ravnateljstvom, jednostavno paraju sa strane njekih viših činovnika a da ih se na odgovor- nost ni ne pozove; o tom kako se i pred narodnim zastupnicima i pred Namjesništvom lažima i izvrćanjem činjenica dokazuje, da tobože sve ono, što se o zlopo- rabama i zulumu na Pošti u novinam čita, nije istina ; o tom kako italo-germanska iredenta privatnim putem pomoću prijatelja i kolega u Beču nastoji da osujeti na žalost većim dijelom s uspjehom eventualne pred- loge Ravnateljstva — učinjene iz puke nevolje — Mi- nistarstvu Trgovine ili kojoj drugoj pretpostavljenoj Vlasti u Beču, da se u kakovojimakar i neznatnoj stvari dade ravnopravnost hrvatskom jeziku i. 0. i. 0. i. 0, O svemu ovome ne mislim za sad pisati, jer Bog sam zna, kad bi tada sa ,Postaliama“ svršio, a meni je, da barem privremeno završim, eda se malo odmo- rim a usput pričekam jeda li se što promjeni. Razu- mije se pako, da ako na Pošti i Brzojavu u Dalmaciji ostane pri starom, da ću pomoćju Božjom nastaviti, ali tadar po onoj pjesnikovoj: mjer što kašnje, sve to ja- če tuče.“ (Slijedi) Sedmični pregled. Zast. kuća. Rasprava o Koerberovom govoru odu- ljila se je i u ovaj tjedan. Izjave Korbera nijesu ni- koga zadovoljile. Lijepe riječi. Tako je n. pr. o jezič- nom pitanju u Dalmaciji kazao ovo: ,Vlada je u jezič- nom pitanju učinila strankama iserpivih izjava o svojoj pripravnosti za opsežno jezično susretanje. Ja ne mogu vjerovati, da su te ponude bile ozbiljno odbivens. U svakom slučaju one ostaju svjedokom iskrene vladine želje, du u toj zemlji riješi jezično pitanje u smislu na- rodnih potreba. — Zast. Borčić je odgovorio lijepim go- vorom u kojemu je megju inim kazao i ovo: Nijemci zapovijedaju Korberu, koji vodi protuslavensku politiku. I u Dalmaciji se je htjelo uvesti i treći zemaljski je- zik, na korist njemačkih barunića, kao u Bosni-Herce- govini, ali sve stranke složno proti tomu ustaše. (+0- vornik je proti pokušaju vladinom najenergičnije prosvje- dovao, Razložio jezatim o gospodarskim odnošajima, o mršavim svotama opredijeljenim Dalmaciji u proračunu, te se osvrnuo na govor ministra Korbera prošlog ožuj- ka, u kojem je sdruženje Dalmacije sa Hrvatskom naz- vao utopijom. Ako je sdruženje utopija, onda je uto- pija i cetinski izbor i pragmatična sankcija it.d, Glede blagodati, učinjenih od austrijske vlade Dalmaciji, go- vornik pozivlje ministra, nek dogje, da vidi užasno sta- pje, u kojem se nalazi Dalmacija, kojoj bijahu najveći neprijatelji Turci i — bečka vlada“. — Rasprava je o Korberovim izjavama svršila tek u sjednici od 1.0. m. Mladočesi hoće da nastave opstrukciju, te hoće da se raspravi o ukinuću $. 14. Čosi i Talijani. Na drugomu mjestu javljamo o pogovaranju glede sporazuma Čeha i Talijana. U zad nje doba stigao je mlaki dementi iz Beča, ali u njemu se kaže, da se nije povelo još nikakovih for. pregovora. Megjutim je zanimivo to, da je istoga dana, kad je de- menti izašao, Čeh Stransky u parlamentu branio Tali- jave od napadaja Nijemaca u Insbruku. Za jozično pitanje. Nekoje novine javljaju, da mi- nistar-predsjednik Korber misli pozvati našo zastupni- ke na carevinskom vijeću na konferencu o riješenju je- zičnog pitanja. Ovima pako o tom nije ništa poznato. Dr. Gortscher pretsjednik prizivnog sudišta u Za- pru biti će valjda imenovan ministrom pravde. On bi se primio, ali bi mu za svaku eventualnost ostalo saču- vano mjesto na prizivnom sudištu u Zadru. vjednik Austrijske ratne mornarice, barun Spaun otstupiti će sa svogamjesta i poći u mirovinu na- kon zasjedanja dojdućih delegacija. Govori se, da će ga naslijediti nadvojvoda Karlo Stefan. Slavonski i talijanski djaci u Reču demonstrirali su pred sveučilištem proti Nijecima. Posredovalo je re- darstvo. Dva stražara, koja su povukla sablje, izbita su do krvi, a 6 je djaka bilo uapšeno. Talijansko svoučilište. Prošloga tjedna došlo je do burnih sukoba izmegju talijanskih i njemačkih djaka u Insbruku, jer su Talijani htjeli otvoriti slobodne tali- janske sveučilišno kursove. Vlada je te kursove zabra- nila. Ovi su dogogjaji našli odjeka i u Italiji, Iratri, to se demonstrirelo proti Nijemcima i Austriji. Talijanska je vlada nastojala da spriječi te iskaze. -— Najnovije vijesti glase, da je naša vlada obećala Talijanima, da će privremeno, dok se ne otvori u Trstu ili drugdje ta- lijanska pravna akademija (dakle ne sveučilište), otvo- riti paralelne kursove u Beču. Dubrovčanin. Ratno priprave. Prema vijesti ,Reichswehra* img, de 86 bataljona naše države biti do 7, aprila za eventualni marš na Balkan. 17 od tih po. ći će u okupirane zemlje, gdje će ih ukupno biti 54, Ostalih 19 bataljona stajati će! pripravno u nutarnjosti monarkije. Za slavonska sveučilišta. Prirediti će slavensko djaštvo u Beču idućega četvrtka u ,Resursi“ veliky skupštinu za ustanovljenje sveučilšta u Ljubljani iu Brnu. Iz Ugarske. Tisza je bio počeo opstrukciju silom svladavati te je prošle sedmice u 9 satnoj sjednici pro- turao uz najveću buku opozicije predlog da se obdrža- ju na dan 2 sjednice i tako izmuči opozicija. Napokon je počeo dio opozicije misliti na nagodbu. Košut je da. pače javno izjavio, da se magjarski zapovjedni jezik ne može postići u današnjim prilikama, ali da se mogu postići izborna reforma, magjarska obuka i druge so- cijalne reforme. Tisza je na to izjavio, da vlada za tim ide, te je naglasio, da ga Košutov govor uvjerava, e je moguće jedno približenje. I već su se javljale vijesti o poboljšanju situacije. Tiszu nije ništa emetalo (barem no ako ne) što je Ap- pony smatrao dvostruke sjednice povredom posiovnika, te je sa 34 druga istupio iz liberalne stranke, U nadi, da će se opozicija primiriti, izjavio je Tisza, da će dati ostavku ako ova glasuje provizorij, vojnički kontigenat i promjenu poslovnika. Ujedno drži neprestano govore kojima je svrha, da megju izbornicima diskreditira opo- ziciju — jer će čini se biti naskoro raspuštena zast. kuća. Ali iz istih razloga opozicija nije odobrila (po koji već put?) izjave Košuta i zaključila nastaviti te- hničku opstrukciju. Košut se je zahvalio na presjedni- štvu stranke i kani iz stranke istupiti. Trg. ugovor s Italijom. Prošloga četvrtka stigli su u Rim austro-ugarski poslanici za pogagjanja glede sklapanja provizoričnog trgovačkog ugovora izmegju Austro-Ugarske i Italije. Pri njihovu dolasku pričekali su ih talijanski ministar-presjednik Giolitti i ministri Tittoni, Luzzatti i Rava, — Košutova stranka zaključi- la je žestoko pobijati u ugarskom saboru privremeni trgovački ugovor sa Italijom. ednikom austrijske del. bitće ove godine iza- bran barun Chlumetzky a predsjednikom Ugarske de- legacije grof Julio Szapary. Ovogodišnja sjeditba delegacija biti će vrlo krat- ka. Zajednička vlada će se ograničiti samo na tromje- sečni budgetni provizorij. Neki članovi njemačke pučke stranke potaknuli su pitanje, ne bi li se svi austrijski delegati ogradili proti tome, da se delegacije pred Bo- žić upotrebe samo kao aparat za glasovanje (proračuna. Imala bi se zapriječiti i svaka odgoda delegacija. Stan- ka u vijećanju imala bi potrajati samo preko božičnih blagdana. Iz Banovine. Skupštine se nastavljaju. Nedavno su u samoj Djakovštini bile 3 vanredno posjećene skup- štine. U Požegi je na skupštinu došlo 6000 ljudi. Ne- koji od ,čistih“ smetaju i hoće da rastepn skupštine. Zbilo se je to u Dugomselu. — Polemike se nastavlja- ju. — Sabor će biti sazvan 15. 0. mj. Istodobno i kra- ljevinski odbor. — Veli se da je provizorni budget do- bio već sankciju od kralja. — U Zagrebu je bila ve- lika skupština proti skupoći, a kani se prirediti i više političkih skupština. — Na više skupština se u resolu- cijama tražilo sjedinjenje Dalmacije. Turska i Srbija. Porta je naložila svojem posla- niku u Beogradu da prosvjeduje kod srpske vlade, jer da ista nestavlja nikakovih zaprijeka prelaženju bugar- skih ustaša preko srpske megje. ka sreučilištua omladina početi će na skoro izdavati list ,Slavenski jug“, u kojem će zastu- pati ideju saveza balkanskih država i svih južnih Sla- vena. Knez Lujo Vojnović, bivši ministar pravde u Cr- nojgori, bijo je, ovih dana, primljen u saslušaj od kra- lja Petra. Knez Vojnović kani zadržati se u Beogradu više dana, te primiti kakova državnu službu. B. Shrafov u Boogradu. Iduće nedjelje doći će glasoviti vodja macedonskih ustaša, Boris Sarafov, u Beograd i tu će držati konferencu o macedonskim od- nošajima i načinu ratovanja kod ustaša. Turski konsul nastojao je, da to spriječi, ali nije uspio. Revizija Drovfusovo parnice. Francuskoj vladi prikazani su rek bi, novi dokazi nevinosti. Sva štampa, pa i nacijonalistička, piše, da će kasacijoni dvor uki- nuti osudu vojničkog suda u Renesu i proglasiti Dreyfusa nevinim. mMalijanski sabor otvorio se je 1. 0, mj. Giolitti je naglasio poboljšanje financija, povoljne izglede za ure- gjenje trgovačkih ugovora, prijateljske odnošaje s dru- gim vlestima, te najavio meoge socijalne-ekon. reforme, Domaće vijesti. Industrijalno vijeće će ove nedjelje raspravljati o unaprijegjivanju našega brodarstva i ribarstva uz dal- matinsku obalu. Odbor je raspravljao o izvještaju gosp. Giinthnera, da se odmah konačno preurede luke ju Ši- beniku, Spljetu, Gružu, Zadru i Kotoru. U tom je po- gledu gosp. Giinthner izrekao o Dalmaciji oduševljeni i lijepi govor. Nu njegovo je izvješće u industrijalnom vijeću naišlo na otpor dvojice članova, te se je zamet- nula duga rasprava, u kojoj je govorijo i poljački zas- tupnik Kolišer; ovaj je kazivao od koje je gospodar- stvene znamenitosti Dalmacija za Austriju. Odgovorijo je i zastupnik Vuković, pa se oštrim riječima oborio na govore Singera i Schweigera, koji su bili proti izvještaju gosp. Giluthnera. Na glasovanju je, po prijedlogu zastupnika na ces. vijeću dra Kolischera, bilo odlučeno uzeti na sna- nje izvjestiteljev izvještaj, pa i ovaj, i prijedloge 0 razvitku dalmatinskih luka preporučiti Vladi, da ih potanko uzme u obzir. Iz Jelse nam pišu dne 2. Paosinca: Dneva 80. mi- nulog, mj. bi predana jelsanskom župe upravitelju, mol- ba od sto potpisanih kućevlasnika, koja doslovno glasi: