a. Nm X KOA ko“ , ue ogra njo o o Vo oen ka Poe o geta ske KO i lah od SOK LAKE I JOSH RL o Pato ooo roda “ lutističke gile donosi sa gobom, da to težište bude tamo preko. A na protiv, kada austrijska carevina bude, podijeljena na tri države i te tri države zajedno sa = Ugarskom budu sastavljalo državnu zajednicu pod vladom Habsburgovaca, vije li se onda nadati, da će od svakog pojedinog veći, od svakog pojedinog brojno jači i na polju javnog života od svakog po- jedinog školovaniji narod ugarski preuzeti političko prednjačenje; da će Ugarska davati pravac monar- "MRI da će to unaprijediti i ekonomsko osnaženje 3 Ugarske, kao što je i Pruska sebe ekonomno una- prijedila, čim je preuzela ulogu političkog vogje u Njemačkoj ? Stalna pretežnost Ugarske u današnjim ili ta- kovim odnosima, kakve ugarsko javno mnijenje pot- pomaže svojim današnjim simpatijama, to je na prosto sanjarija; a na slučaj da se češke težnje is- pune, biće to ozbiljni cilj, koji ćemo do mile nam volje moći ostvariti .... | > Ispunjenje čeških državopravnih težnja ne ugro- žava dakle ni zajednicu zemalja doma Habsburško- “ga, ni velesilski položaj monarhije; a Ugarskoj bi baš posve bilo od koristi. Neka dakle magjarsko javno mnijenje dobro promisli, kakav može biti kraj, ako podupire nje- mačku hegemoniju i neka pregje na stranu Čeha, i neka time pristane na to, da se omoguće zahtje- Vi ugarskoga sabora od godine 48. i 60, po kojima Valja ustavno upravljati i one zemlje Njeg. Veli- čanstva, koje leže van Ugarske. Domaće vijesti < dRaHJApuH. — Ilamy us XepuermoBora: Kao o omuqTo je mosnaTo, nam mapog Beoma je roenomyćaB . upema crpamnama, a 0c06uro oHga Ka 6y BeJHKH upasnana, na jon x Tome gang je erpaman mykH ocupomMax. Buao je To cjyrpu zam upaBoca. Bosknlia. V jeguom namem cezmy zolje y60r, mlaz HYTHHK, pogom ca rpauuna Tazunuje, 665 oćageuje moee; y * sagi»e Bpujeme uponyToBao je Ilpaom Topom, ranje ey “My NApoBaJu nelmro ojjeza mao u Karny ca umemom H. 1. Ceongu _gues 3). 1). us mnzocplja ogsene ra 6 Hamjepom za my ga Beqepy m KOHAK, AJH y TO upuenjeme oxangapu u oGđopume 6es6poj imrawa u npećanusaba Ha necperior mzapnlia ; nsmeljy OCTAJIOTA H OBO: — Kako Tu omujemi nocnru 1p- +HOTOpeEy Kauy? — To je sa6paeno! — Ta en Ayerpnjanan! — Mopam je 6awura! u Tr. 1. log y NOTOIE ZONIJIH CY ZO TOTA, ZA TA HBrHALIC HA yaH- uy HH KDHBA, HH ZYKHA, HELO CAMO 34 TO HITO je nocmo upnoropeky any! A omu sa Tum oy cje- JIH H Beuepaia y NomeHyTor ,.. Menu ce umnu za wangapuma uje gomymre- HO 3aJaBHTH y UpuBATHO NOponune, — ma jom moji onyojem Hm ozyox6euo — 6e3 mjeguor rmocza. Pa- ojerko za uma Koja kylia ma cezy, y kojoj mujeey “omu uamliemu. Wo nyme TO ne 6u 6uno HukakBo 810, az meljy wama ama ux koja y ram npnjn- . ymujy uupurTu HnsBjecny uponaraHay. Kan je pujeg o oxauzapuma, za upanmjerum < jom jemuy. Og nasag HekoJuKo gama y Xepneruo- BOME, IIO FPAAY, CBAKH Y4C, MOKETE BHZjETH KAHZA- pa naopyoxana zo 3y6a rzje mehe ramo amo. Illro be omu Ty? Hemamo zu onliueky nmozunujy. Jora Hrvatska koalirana opozicija. — Novo- sadskomu ,,Braniku““ piše iz Zagreba : Nedavno je izdala naša koalirana opozicija comunique, u kom hoće jasno da naglasi, da ona stoji kao jedinstvena i nepomućena parlamentarna stranka, no kogod je pročitao tu izjavu hrvatske koalirane opozicije, taj se baš iz te izjave mogao o protivnom uvjeriti. Ta izjava naročito naglašuje, da je opozicija zaključila ,,nakon prijateljskih razjašnje- nja“ izjaviti, da diferencija megju njenim članovi- .ma nema. Baš kad je ta izjava izašla, javljali su dobro informisani peštanski listovi i plaćena susa- čka ,,Hrv. Sloga“, da je u koaliciji nastupio rasci- jep, te da jedna struja zahtijeva radikalniju takti- ku, a jedna da želi fuziju sa vladinom magjaron- skom strankom.. Koalirana opozicija nastojala je is- tina da pobije ove glasove ali Vas mogu, g. ured- naša opozicija u stadiju raspadanja. U ostalom, to je sa svim i prirodno. U njoj su se koalirali ljudi Skroz oprečnih nazora. Tu vam je zatucani klerikal Brešćenski sa ambjcijoznim i neozbiljnim Amrušem, tu je liberalni i duhoviti Dr. Derenčin, tu nespre- tni i ograničeni baron Rukavina, tu Bedeković i apotekar Modrušan sa popom Drom Žerjavićem, koji je prošle godine od riječi do riječi plagirao jedan Hinkovićev govor sa izborne skupštine u Varaždinu, tu Vam je sve dakle prije, nego sloga i jedinstvo. Za bolju ilustraciju te ,,gloge“ evo jednog najnovijeg dogagjaja. Dr. Potočnjak je podnio jedan predlog, koji zahtijeva da se sabor odgodi, dok god je na čelu vlade ban Hedervari, koji je ukaljan pravorekom gjurske porote. Taj predlog nije pred- sjednik ni pročitati dao. To je svakako najbrutalni- ja i nijinfamnija potvrda parlamentarne slobode. Sa tom mogućnošću računala je i koalicija, te je u klubu na predlog Derenčinov zaključena opstrukcija, ako ne bi predsjednik dao Potočnjakov predlog ni čitati. Pa šta se dogodilo? Nakon onakove povrede ustavne slobode koalicija ćuti, tek malo forme radi ona se buni, a nešto kasnije izlazi u , Obzoru“ odgovor ,Pest. Lloyd-u“, u kom proviruje sakrivena težnja za fuzijom sa grofom Kuhenom. To je djelo Brešćenskog. Ban dakle ima oslona i megju opozićijom i to baš megju njenim mračnim klerikalima, pa za to je onako otvoreno ustao protiv srpskih zahtjeva i protiv crkveno političkih reforama. Radi svega toga izjavio je sa veoma oštrom izjavom Dr. De- renčin svoj istup iz koalicije, te je jedino nastoja- \ njem biskupa Štrosmajera uspjelo bar za sada iz- gladiti ovu aktuelnu krizu. Pišu iz Kistanja. — 10. o. m. odijelio se od nas g. Vidak Mihail, pristav na sudu, pošto je bio imenovan sudcem u Vrgorcu, te smo g& svi Kistanjci lijepo otpratili. G. Vidak ostavio je me- gju nama najljepšu uspomenu zbog svoje učenosti, nepristranosti i pravičnosti. Rijetki su megju nama bili činovnici kao g. Vidak, i može se reći da je jedini što je ostavio ovako lijepu uspomenu. 'To je sa svijem i prirodno, jer rijetko dobijemo činovnika, koji poznaje duh narodni. i Hrvatska i Slavonija. — Zagrebački ,Srbo- bran“ s nove godine počeo je izlaziti svakoga dana. Čestitamo Srbima Zagrepčanima na njihovu na- pretku! Pregled Najznamenitija vijest ove sedmice jest odaši- ljanje ruske vojske na afgansku granicu t. j. na vrata Indije, koja je najdragocjenija od engleskih kolonija. Stvar se doduše prikazuje kao pokusna niče, uvjeriti po najautentičnijoj informaciji, da je: mobilizacija jednog vojnog odjela. Iz Tiflisa to jav- ljaju na ovaj način: Jedan vojni odjel poslan je »nZ& pokus“ željeznicom iz Tiflisa_u Baku, odanle lagjama na Kaspijskom moru u Krasnovodsk, a odatle opet željeznicom u Kušk. Daljina od Tiflisa do Kuška iznosi 2050 kilometara, a ruska ju je vojska prevalila za osam dana, čijem je ruska vojna uprava vrlo zadovoljna. — Ova je činjenica doista porazila Engleze; ali ge njihovi listovi trude, da stvar predstave nepogibeljnom. U toliko se pronosi glas iz Londona, da će sadašnje ministarstvo odstu- piti, da učini mjesta liberalnom ministarstvu sa na čelu Rosebery-jem. Odstupanje ministarstva Sali- sbury-jeva bio bi znak da stvari engleske ne samo u Africi već i drugovgdje rgjavo stoje. Sila Boga ne moli, a Bog silu salomi. Sa bojišta u južnoj Africi nema važnih vijesti, osim da su Buri zauzeli gradić Kuruman i zarobili englesku posadu. Novi generalissimus Roberts i po- glavica glavnog štaba Kitehener stigli su u Kapsku kojoniju. Lord Methuen biće opozvan. I Francuska će znatno umnožiti svoju flotu. Dubrovačke vijesti Izbor zastupnika. — U utornik nekoliko minuta prije podne svršio je drugi naknadni izbor za grad Dubrovnik. Kandidat hrvatske narodne stranke (vladine) bilježnik g. Ernest Katić dobio je 188 glasova, a kandidat autonomne stranke pomor- ski kapetan g. Božo Banac 53, dakle svega 241 glas. Birača je bilo svoga 616. Birači gradske kurije dijele se u dvije vrste: porezniki bilo je 332, pripadnika 284. Megju pri- padnicima bilo je 232 birača, koji su svećenici, te državni, pokrajinski i općinski činovnici u službi i u miru. Od ta 232 birača nema ni 20 Srba. — Kad se uzme u obzir ovaj razmjer birača, koje vlada odregjuje i šalje, i k tomu nadoda da je kandidat hrvatske narodne stranke u isto vrijeme i vladin kandidat, tada se razumije broj glasova, što ga je dobio g. Ernest Katić. — Što je hrvatsko-vladini kandidat ovoga puta dobio više glasova nego pri prvom naknadnom izboru g. 1895., dolazi odatle: prvo, što se je broj činovnika pomnožio; drugo, što je autonomna stranka stupila u borbu, i tijem dala izbornomu činu tobožnji narodni značaj. Autonomna stranka stupanjem u borbu učinila je neprocjenivu uslugu hrvatskoj stranci u svakom pogledu, a sebe je izložila. G. barun Chlumetzki može biti zadovo- ljan, i ako je glasovao za g. Ernesta Katića, viteza Nanilova reda i obožavatelja u pjesmi knjaza Nikole (vigji poznatu odu izašlu u bivšem ,Pensiero Slavo“.) Srpska stranka nije učestvovala ovomu drugo- mu naknadnomu izboru, jer ne nalazi da se je po- ložaj, umjetno stvoren od vremena prošlijeh općin- skijeh izbora, ikoliko izmijenio. Ko pak to ne vje- ruje, neka se potrudi do državnog odvjetništva ili do našega uredništva, te pročita optužbu 6 novem- bra 1899. proti Vincenzo Gnomarello di Michele da Bisseglie. U vezi sa spomenutom optužbom dr- žavnoga odvjetnika, milo nam je, što su se hrvati i vlada složili u osobi g. Ernesta Katića, koji je u isto vrijeme i vitez i pjesnik crnogorski, pa tijem dokazali, da je crnogorska pogibelj dragocjeno sred- stvo za postizavanje političkijeh i ličnijeh koristi na štetu Srba. Cijenimo, da se ovake komedije nijesu odavna nigdje odigrale; a što je na žalost grad Dubrovnik postao teatrom za te komedije, treba zahvaliti u m sima vno dni kot os di prvovie redu hrvatima i njihovim pomagačima ba- runu Chlumetzkomu i Vladislavu Kaćanskomu, a u drugom redu onijem koji mogu.,. U utornik u veče bila je: obična: hrvatska demonstracija s glazbom; pjevali su hrvatići poznatu bugarsku melodiju sa riječima : marš, marš, Du- provnik je naš; jedan, dva, tri, na dvor Srbi. svi! A da se zahvale autonomašima, dovikivali su im: u Polju. Sva se ta demonstracija izvršila pod zaštitom ć. k. žandari u pruskoj kacigi i općinske policije. Molimo g.a načelnika, da bi poučio svoje hrvatiće, na koje bi tanke grane spali općinski prihodi, kad bi se mogao ostvariti smisao njihovi- jeh riječi: ma dvor i u Pulju. U ostalom šalu na stranu, ali u vremenu ,mira i reda“ željeli bi, da ge onako ne provocira i ne vrijegja. : Lijepi đar. — G. Risto Škuljević, velikotržao u Trstu, darovao je ovdašnjoj pravoslavnoj orkvi dva svijećnjaka od tuči posrebljena. Svijećnaci su liveni u lijevaonici Michieli u Mlecima a po na- crtu g. Besarela iz Mletaka. Svijećnaci su procije- njeni 10.000 kruna. 2 od Doista kneževski dar. Srpska društva. — Od uprave Dubrovačkog Radničkog Društva primili smo: ,Daje se na znanje članovima Dubrovačkog Radničkog Društva, da će svake nedjelje u draštvenijem prostorijama biti na izmjence: jedne nedjelje igra tombule s igrahkom, a druge nedjelje samo igra tombule. Ove nedjelje je igra tombule s igrankom. Ovaj raspored vrijedi, dok se društvo ne preseli u nove lokale“. — U petak u veče, na pravoslavni zadnji dav od godine, bila je zabava s igrankom u ,,Slogi“, Druga društva. — ,Ceška Besjeda“ u upravu za g. 1900. izabrala je: gg. Jana Cižeka, Jana Millera, Vaclava Lekhy, Augustina Viteka, Mate- ja Trs. Bani a Željezni put. — Upozorujemo one koje uti- šti na oglas na četvrtoj strani o preduzimanju rad- nju na željeznom putu Gruž-Uskoplje. Porez. — Fasije za ličnu dohodarinu i pri- hodarinu imaju se prikazati vlastima 15 februara 0, £. kao zadnji rok. — Samo osobe, kojijeh godi- šnji dohodak podložan porezu ne prelazi 1000 for., oproštene su od prikazivanja fasije za ličnu doho- darinu; ove osobe ipak imaju pravo prikazati fagije svojevoljno a i dužne su to učiniti, ako bu- du na to izrijekom pozvane. Oprošteni su od plaćanja poreza lične dokođarine samo oni, kojijeh prihod ne ide preko 600 for. Takogjer oprošteni su od poreza prihodarine (imposta sulle rendite), te usljed toga i od prikazivanja fasije, one osobe, ko- jijeh dohotei podložni prihođarini ni sami za. sebe ni zajedno s njihovijem ostalijem dohotcimea ne prelaze 600 for. | k Malo odgovora i razgovora. — Crvena veli, da su brojke zlato, pa kuša brojevima podati- jem za hrvatsko-vladinog kandidata g. Ernesta Ka- tića i brojkama pregjašnjijeh izbora, da dokaže opa- danje srpske u Dubrovniku. Mi bi samijem riječi- ma pisaca Crvene mogli dokazati protivno, 'sli ns ćemo se pozivati na njihovo neozbiljno piskaranje već na članak prečasnog Ante kan. Lispopili u ,Na- rodnom Listu“. Prečasni Liepopili ondje je ocrtao vjerno snagu i položaj stranaka u Dubrovniku. — Istiaa je da su brojke zlato; ali kao što ima zlata double tako ima lažnijeh brojaka, a to su baš one iznesene u Crvenoj. Samovoljnijih zaključaka mi još nijesmo čitali. Kad bi mi stali da rešetamo ono 188 glasova podatijeh bez borbe g. Brnestu Katiću, izašlo bi da najmanje 20 birača, da je bilo prave bor- be, ne bi bili glasali za hrvatskoga kanditata. Pe i ono 168 glasova što preostaje, ne bi bili .svi do jednoga, da je bilo borbe, glasali za hrvata, što su pregjašnji izbori dokazali. Kad je srpska stranka bez ikakve agitacije zadržala onoliki .broj birača od glasanja, bila bi doista sa agitacijom i radom po- Podlistak > Najnovija povjest Dubrovnika od Ivana kan. Stojanovića Ne ćemo sad iznositi sve legende i sve priče dubro- vačkoga naroda (recimo sad ovako, sit venia verbo!) od kojijeh su mnoge izumrle sa starijem, jer sve nijesu bile sačuvane pismom. “Mi smo ih u mladosti i za doba popovanja čuli mnogo, ali smo ih malo zapamtili, jer ih nijesmo pisali, radi čega se sada kajemo. “Iznosim jednu koju sam bio zabilježio i predao nekomu književniku iz Švedske. Pamtim je, jer nema nego 4-5 godišta da sam je čuo. Jedne rajske noći mjeseca julija sjedio sam na mjesečini pokraj mora “na Trstenomu. Do mene jedan gospar dubrovački. Razgovarali se 0 'Trgtenomu, o Brsečinama, o glasovitoj Mariji Fačendi, koju je pohodio opat Fortis i čuveni hrvacki književnik Kukuljević, o “ platanima 'Trstenoga, pod kojijem je hladovati isto toliko slatko, koliko deklamovati u hladu koju Virgilijevu eklogu, i koji se broje u najviša stabla sadašnje Evrope, i da osobito jedan platan Trste- noga usporegjuju s platanom Kefisoje, sela blizu Atene, ili s oni- jem u Kasturi-u, selu na Krfu, ili s onijem Bujugdere na “ Bosforu, premda je prvi platan evropski u Stankiji na otoku Kiosu u Grčkoj. A kad bi se na Trstenomu osušili i poginuli oni platani, za nastajne vijekove raste jedan na Orašcu, koji će ih zamijeniti. Govorili smo još, kako ima predaja, da god. 748. dogje iz Mostara ona Garište bogat katunar Vuk Ovčarević sa golemijem stadom i prvi od Srba uljeze u ono latinsko dubrovačko plemstvo (Lupus Pecoralis, poslije porodica Gozze) i umrije god. 815. ostavivši sina Nikolu, koji porodi Radula, Labinju, Vidosava i Vukosavu, od kojijeh potječe porodica Gozze, čuvena u povjesti dubrovačkoj radi toliko slavnijeh ljudi. Sred razgovora, u kojemu smo bili, bane “Konama stara žena s Lopuda, velika govoruša, i sjede da čeka dokle dogje lagja, da je preveze prama nama. Izmegju ostaloga ta žena počne sipati o Lopudu pri- jašnjemu i što je sad, te reče, da se jur sve ispunilo što je negda u staro doba, prorokovao neki popo, ,sveti dum Gjuro“. I kad je zapitasmo, da nam priča što o tomu pope, ona poče ovako sve u jedan dušak: »Š ove obale od Brgečina naši gu stari u ljetnijem noćima gledali ophod oko crkve i glavice od Šunja, koji su činili sveti Apostoli izlazeći iz crkve zajedno s popom, svetijem dum Gjurom!). To su bila nevina vremena, kad grijeh svojijem ornijem krilima nije još bio zastr'o Dubrovnik. Sveti pop dum Gjuro čuo bi od sv. Apostola. mnogo tajna o zgodama nastajnijem, ali mu bi zapo- vigjeno, da ih nikomu ne kazuje. Sveti pop dum Gjuro imao je još živu mater. Ova žena bila je vrlo pohlepna da obazna, što njezin gin čini svu noć u erkvi od Šuuja. Jednu noć izide iz kuće, dogje sama do Zunarda2), pogje preko Vrača i zaustavi se da čeka sina, dok se vrati. Kad ovaj pristupi, majka klekns preda nj i zakune ga materinjijem mlijekom, da joj reče, što zbore s. njim sv. Apostoli. Kako što Hristos nije mogao svojoj majci odreći čudo u Kani ga- lilejskoj, tako sveti pop dum Gjuro nije mogao da ne očituje majci, što su mu objavili sv. Apostoli, i reče: Doći će vrijeme, da će za- povijedati svaka fela od čeljadi; pametni ljudi i učeni tad će mu- čati i valjaće da čine što im bude zapovigjeno, i još će biti pogr- gjeni i zanemareni. Doći će vrijeme, da će biti pogrgjene i zanema- rene zemlje; i ne će niko htjeti da trudi težački. Tad će se svuda graditi putevi. Biće putevi, putevi, sve novi putevi. Putevi će biti ondje, gdje se nekad kopalo i sijalo. Doći će vrijeme, da će baštine ') Na otaru u parohijalnoj crkvi na Lopudu, stoji 12 kipova sv. Apostoli, od pozlaćena drva. Govori se da su ih Lopugjani kupili u Londonu, i da su se ti kipovi prije nahodili u kraljevskoj bogomolji Henrika VIII. Pošto se kralj i narod engleski odmetoše od erkve rimske i osnovaše anglikansku crkvu, erkovni su ge . predmeti katolički prodavali. ?) U Dubrovniku Zunardo se zove svaki put, koji dospijeva u dva puta (ital. bivio). Riječ dolazi od pokvarene riječi Zuna (mjesee); dakle put u slici mjeseca kad je u užbi, strada biforcuta, > moore na Lopud koji se protegao |! biti zabataljene, novac će biti sve, i novaca biće više nego je cijena: sva koga nepomičnog imanja. Novac će biti jedino imanje. Kad nastanu ove stvari, popovi više ne će biti kako sveti pop dum Gjuro, popo- vi i episkopi ne će odvajati dobrotom nego prostranijem i lijepijem kućama i pretilijem objedima. Njihova će erevlje u hodu škripucati, njihovi će se prsteni iz daleka vidjeti; to će biti njihovi znakovi da su popovi. — To se sve brzo obazna po Lopudu, jer majka dum Gjura, popa svetoga, nije mogla mučati, a i cijenila je da čini dobro djelo, kad sve to razglasgi.“ ira Bijah a Rijeci. Jedno večer Miho Mare Marinove*) zadocnio doći doma. Ja sjedio na obali Rijeke, a do mene Mare Marinove, čekajući sina, i zametnusmo razgovor. Žena počne da priča: »Ćula sam od svoje babe, kako je živio neki hajduk, koji je odro i sme kao na stotine putnika. Dotuži mu jednom taj život te pogje u grad i ispovjedi sve. Svećenik, čuvši koliko je ljudi ubio, ne usudi se da ga odmah odriješi, nego mu reče, da čeka od Boga koji znak oproštenja, i dade mu drven Gijepac, govoreći: Boravi u molitvi i u postu kao isposnik sve dokle proevati ova batina, koju ćeš usaditi u zemlju kod tvoje pustinjačke pećine. Hajduk učini Sve, što mu gve- ćenik naredi. Jedan dan stojeći pred pećinom, ugleda gdje prohodi neka baba. Kamo ideš? upita je. Ona mu isporiječi, da je grdna ziohotnica, da joj je Već od djetinjstva drago bilo rastavljati milo od dragoga, i da baš u taj čas ide da opravi taj posao, jer da je čula da se dvojica u najbližoj varoši srčano 'megju sobom miluju. Isposnik se iz dna duše uzbuni na te riječi i klikne u zanosu svoje *) U Rijeci, a mislim jednako i u svijem primorskijem selima, mladića i djevojku zovu u narodu menom majke a ne oca, n, pr. Miho Mare Marinove, Mare Katina Ivo Madin i 08. To ima neko moralno "značenje. Očevi se u. prhpidetjon aida nj kesa brodarstvom ili ribanjem, te ih za mjeseca i godin& nije doma, a 2 : kaj na za malo. Radi toga uzgoj djece visi o materi. Otac je u prvo do- riki S. Za Dog gra Sjanskomu i prirodnomu. Miho Mare Marinove n. pr. znači, ke % roka sin sine: koja mu je umijesila svojijem uzgojom onu ćud koju eno, 1 da je Marin (pomorac) zakoniti muž Mare. Tsko se dakle govori a šalu. U selima, gdje su ocevi težaci, ovo- po nekomu zakonu moralnomu, a ne ga nema.