Bračjavi; koji su nam sig i Por

Srpsko-austrijski sukob.

Austro - Ugarska vlada već je zatvorila
svoju granicu za srbijansku marvu i svine. Sr-
bija je opozvala svoje delegate iz Beča. Tako je
i prije 1. marta došlo do carinskog rata.

Vlada kralevine Srbije misli sa svoje stra-
ne zatvoriti granice za austrijske industrijske
proizvode. U čitavoj Srbiji vlada oduševlene za
carinski rat, jer su svi uvjereni, de će jedino
na ovaj način moći doći Srbija do potpune eko-
nomske i političke samostalnosti. Sve stranke
su odbacile dosadara trvefia i stale odlučno uz
vladu, koja je na se uzela tešku ulogu da sa-
čuva dostojanstvo Srbije.

Evropejsko javno mnijere stoji na strani
Srbije. Organi magarske koalicije, koja predsta-
vla mišlete magarskog naroda, odobravaju dr-
Žaje srbijanske vlade i osuđuju politiku (olu-
hovskoga. Magarska pučka stranka već je iz-
dala izjavu, kojom osuđuje ovakovo ponašafie
prema .prijatelskom i susjednom narodu“. (G0-
vori se, da će i Rumunija stupiti u carinski
savez. Budimpeštanska općina će tražiti od
vlade, da barem propusti marvu, koja je već
kuplena, jer se boji, da ne nastupi nestašica
mesa u prestonici. Bugarska vlada i narod obe-
ćaju svestranu pomoć.

U Beogradu je održana konferencija trgo-
vaca, privrednika i industrijalaca, dakle ludi,
koji su najviše zainteresovani ovim pitatiem i
koji najbole poznaju ekonomsku snagu zemle.

Zbor je otvorio i fiime rukovodio g. Dim.
Čirković, trgovac i predsjednik upravnog odbora
Srp. Brod. Društva. kog lijepih, razložnih
Poraženi. govora gg. Manojla Klidisa, Bože

vkovića, Tome Mihajlovića, Milutina Savića,
ovana Đaje Joce Ž. Jovanovića i Aleksandra
kovića, koji su svi odobrili ugovor o carin-
skoj uniji sa arab kao nov zdrav poli-
tički pravac Srbije i iznijeli da se ne treba bo-
jati čak ni carinskog nika sa Austro-Ugarskom
ako bi nastupio, donijeta je odluka, da se naj-
dale u drugu nedjelu sazove veliki zemalski
zbor, koji bi donio resoluciju o ovom pitanu. U
isto doba izabran je odbor, koji će učiniti sve
pripreme za saziv ovog velikog zemal|skog zboru.

Ovaj izabrani odbor već je sazvao zemalski
zbor za 27 o. m.naSv.Savu. U proglasu upravlenu
srpskim građanima kaže odbor: Zadahnuti ovim
mislima, koje su prirodni izvod državničke uvi-
davnosti, srpske svijesti i narodnog ponosa, sku-
pimo se na veliki građanski zbor, da tim mi-
slima damo čujna i složna izraza; skupimo se
na veliki srpski zbor baš na dan sv. Save, te
da jednomjveličanstvenom srpskom izjavom do-
stojno proslavimo uspomenu najvećega srpskoga
prosvjetitela, čiji je život i rad posvećen bio ja-
čafnu srpske svijesti, zasnivanu državne samo-
stalnosti i balkanske slobode. Pod okrilem sv.
Save dokažimo na dan fegove proslave, da nije-
smo iznevjerili fiegovu misao“.

Nema sumne, da će građani slobodne Sr-
bije učiniti svoju dužnost i da će rado zabora-
viti izvjesne neprilike, koje im donosi sadašnost,
da uzmogu osigurati budućnost Srbije.

»Novi Srbobran“ piše o ovom pitanu:

Pa, onda, krajne je već vrijeme, da se
Srbija ekonomski emancipuje od Austrije. Sad
joj se za to pruža zgodna prilika. Ona je nije
izazvala, ali, kad je prilika tu, treba da se isko-
risti. Treba upotrebiti sve, da se od sad stvore
uslovi za ekonomsku nezavisnost Srbije. Dosad
je fen položaj bio upravo tragičan. Imala je
uvijek na umu svoju nacionalnu misiju. No, kad
god je htjela da načini ma kakav korak u tom
pravcu, našla se pred bečkim vetom, koji je
obično pratila prijetna, da će se zatvoriti gra-
nica srpskom izvozu. A, Srbija, naviknuta već
na tradicionalnu pijaeu, a u svojoj oblomovštini
u strahu od kakvog radikalnog preokreta, re-
dovno se pokoravala vetu na štetu svoje na-
cionalne misije! Ovakvo stale ne može se duže

trpjeti. Iz nega je izlaz samo u dva pravea: ili
u ekonomskoj nezavisnosti ili u političkoj neutra-
lizaciji Srbije. Na ovo posledne ne smije da
pomisli an srpski rodolub. Ostaje akle,
da se svi Srbi okupe pod zastavu ekonomske
nezavisnosti Srbije. - : i

Izgleda da će tako i biti. Sva ozbilna
štampa srpska pozdravila je odlučnost srpske
vlade u ovom pitafu. Organi-sviju svjesnih
olitičkih strašaka odobrili su neno držane. Sr-
ija se danas nalazi u jednom taboru. A to je
on
želeli, da te vidimo.

Dalmaciji, donosi krasan uvodni članak o ovom
sporu, koji u cijelosti donosimo :

Srbija je, kako smo već bili brzojavno
obavješćeni, otklonila uvjete Austrije glede svo-
ga carinskog saveza sa Bugarskom, jer da su
ispod fezinog dostojanstva. A Austrija je na to
odgovorila odmah — represalijama. Austrijski
konsul u Beogradu ne će da vidimira marvinske
putnice za stoku, koja je određena za uvoz u
Austriju. Očekuje se suviše, da će Austro-Ugar-
ska zatvoriti posvema granicu srpskom izvozu
stoke i svila, upotrebiv kao izliku marvinsku
bolest.

Hoće li ovo djelovati u Srbiji? Hoće — i
već je djelovalo. Ali ne onako, kako žele go-
*spoda udešavači balkanske politike u Beču, već
kako to nalaže ponos jednog malenog ali česti-
tog naroda, koji je svojom krvi slobodu otku

io. Ova ekonomna borba, za kojom se dakako

kriju političke aspiracije, pobudila je u Srbiji
narodni entuzijazam. Među srpskim trgovcima
već se vodi agitacija, da se Austo-Ugarskoj
otkažu sve narušbe, te da se prevoznoj robi,
koja iz Austro-Ugarske prolazi kroz Srbiju, na
granici prave poteškoće.

Austrijske represalije polučile su na koncu
konca to, da je sva prilika, da će srpsko-bu-
garski savez došaste sedmice biti s aklamacijom
primlen koli od srpske skupštine, toli od bu-
garskog sobralia. S

Nastaje pitafie, kako će austrijska i ugar-
ska vlada opravdati svoje postupane pred na-
rodnim predstavništvom. U Ugarskoj je već ve-
ćina pučanstva, preko predstavnika mađarske
i... osudila držane vlade i izrazila simpa-
tije Srbiji. A u Austriji? Idemo u susret sa-
stanku carevinskog vijeća, pa ćemo čuti. Uvje-
reni smo, da će slavenski zastupnici ustati proti
ovakovom postupanu i pozvati na odgovornost
vladu, koja, u službi berlinske politike, mi-
moilazi istinite interese vlastitih podanika, a
gazi prava susjedne slobodne državice, koja je
kriva samo za to, što ne će da bude slijepa
pionirka tuđih političkih aspiracija.

Po postupanu Austrije u ovom sporu dalo
bi se zaklučiti, da će nezina vanska politika i
nadale ostati onakova, kakova je bila i do sada.
Pa i poslije općeg izbornog prava? To pravo
mora da bude ,sui generis“, kad ima misiju,
da očuva i nadale ovoj monarhiji, koja bi po
broju pučanstva morala biti slavenska, nepri-
rodni nemački karakter. Kad bi izborno“ pravo
bilo pravedno, onda bi taj karakter  sasma
drukčije izgledao, onda. bi ova monarhija tra-
žila, da sa slavenskim susjedima živi u miru i
lubavi, a ne bi na svaki način tražila kavge.

To je trebalo reći, da se ne promisli. da
sa Srbijom traže kavge slavenski narodi ove
monarhije. O, ne, traži ju naprotiv ona politika,
čiju gorkost baš najteže osjećaju ovi narodi.

»Naše Jedinstvo“ donosi na uvodnom
mjestu : :

Doznajemo da će odmah kad se otvori
parlamenat biti sastanak jugoslavenskih posla-
nika u parlamentu, Hrvata, Srba i Slovenaca,
radi prekinutih trgovačkih pregovora između
Austro-Ugarske i Srbije. Ne jedan, nego više
nih će u parlamentu podvrći oštroj kritici poli-
tiku Goluhovskog i sve ove presije što se čine
protiv Srbije i Bugarske u ime trgovine za fo-
mačke političke cileve na Balkanu.

Znamo za mišlene dalmatinskih poslanika,
te možemo javiti otvoreno, da su svi poslanici
Dalmacije za to, da se osudi otvoreno politika
Austro-Ugarske, osim jednoga ratlacika: čije
nam mišlene još nije poznato.

o, što imponira. Zdravo Srbijo! Takvu smo

.Narodni list“, organ hrvatske stranke u |

“| dina, zbratimlena u odbrani životnih. interesa

i jeti, isto je i sa
ko smo mogli razumjeti, i.
i osbvg bratskog nam slovenskog naroda,
koji misle kao i naši. di Mei
Oni će u Beču govoriti 1 sa p ijem
ostalih slavonskih, pri kiri ahe: hre
i Čehe, radošću smo. čiti t
Mano odličnog polskog poslanika, po koja
am da će mei Poli, barem dobar dio ovih,

f' istome kolu. ; i \
: Pri zaklučku lista doznajemo, da se 1 u
talijanski poslanici pridružuju, a po Svo, pri
ova stvar doći će na “dnevni red i u niihovome

' klubu. Ka
Sa eovi Vjeki: organ bugarske vlade piše i
.Srbija i Bugarska u uređenu međusobni
odnosa upravlaće se samo svojim ajeta
i ne mogu dopustiti ničiji uticaj, već ka ge 44
riti protiv tog uticaja, toliko sa uspjenom, *
liko su složne i jednodušne. Srbija 1 Bugarska
koliko god mogu ići će zajedno # u drugim pi-
tanima, ruku pod ruku, i nikakav stran uticaj
ne može pokvariti naše tijesne prijatelske odnose“.
.Slovenski Narod“, organ slovenačke libe-

e piše: E
koe S od Slovenci, koji osjećamo austrijsku
politiku na svom tijelu, želimo Srbiji, da sa:
svori odlučnosti produži borbu protiv austrijskih
pretenzija, jer smo uvjereni, da se mora austrije
ska akcija koja je započela proti. srpsko-bugar-
skom carinskom > savezu, završiti sa velikom
blamažom i štetom Austrije, samo ako Srbija i
Bugarska budu složno ustrajale kao saveznice

jedna pored druge“.

Srpsko-bugarska omladina u Beču prema
carinskom savezu. — Najnoviji trgovinski odno-
šaji s političkim koloritom između Srbije i Bu-
garske sabrali su na okup u ponedjelak,
29. ov. mj., velik. broj bečke srpske i bugarske
omladine. Pod predsjedanem jednog člana hr-

vatske omladine tekla je ta skupština, kakovih
' smo rijetko dojako“vidjeli, u najlepšem redu i
zanosu, te je iza iserpnog referovana triju srpskih
i dvaju bugarskih omladinaca, a uz oduševlene
pozdrave predstavnika hrvatske i slovenske
omladine primlena jednodušno ova resolucija,
što je u skladu s Bugarima predložio g. Jevtić:

.Srpsko-bugarska akademska omladina u
Beču, skuplena na zajedničkom zboru 22. (9) I.
1906. godine u Beču:

1) oduševleno pozdravla srpsko-bugarski ca-
rinski savez, jer u nemu vidi početak sloge oba
bratska naroda, sloge, za kojom su toliko žu-
dili svi srpski i bugarski patrioti i koja je jedino
u stanu, da omogući sivarnu odbranu samostal-
nosti obiju država i slobodno samoopredijelene
nihove dale zajedničke sudbine;

2) zato zahtijeva od obe vlade i oba zakono-
davna tijela, da se u odbranu carinskog saveza
ne zaustave sve dotle, dokle ne budu očito u-
groženi najvitalniji treovački interesi jedne ili
druge savezne države;

3) u toliko energičnije pak apeluje srpsko-
bugarska akademska omladina u Beču na oba
bratska naroda, za slučaj, da se ma što desi,
neka ne napušta put ka zbliženu, kojim su već
udarili, i neka se sa puta, kojim se jedino po-
stiže ci] zbratimlena, ne daje zavesti niti cini-
čkim intrigama niti laskavim došaptavalem, pa
dolazilo to ma s koje strane.

U tvrdom uvjerefu, da će razumno shva-
ćen patriotizam slaviti svoju pobjedu nad svima
preponama, srpsko-bugarska akademska omla-

svojih naroda, dovikuje: “Neka živi Balkanska
Konfederacija! Neka živi nezavisno i slobodno
balkansko Slovjenstvo!“ .

Ispfevavši prvu kiticu »Oj Slaveni!“, omla-
dina se je u kasno doba noći rastala, prožeta
krasnini upečacima i tvrdo uvjerena, da .ni kakva
zemska sila nije višo u stanu Zapriječiti iskreno |
bratimlere i lijepu budućnost balkanskog Slo-
vjenstva. i a 4

vori prekinuti.

i : rotiv uvoza svila, rogate.
Austro-ugarska p 4 x m

-lomstvo.

odulović, Frano pl. Bizzarro, sekretar na ov

od našeg naročitog izvještača :
22. januara. — Bvi

*oŽ su preko austrougarske granice. Vla
stirao izvještaj iz Beča da su trgovinski pr
' Uslijed tog izvještaja srpska
da će još danas pozvat Anga delegate da

te iz Beča.
,. 93. januara. — Trgovinski pregovori

među Srbije i Austro-ugarske prekinuti. Sr |
delegati opozvani iZ Beča. Austrija zabranila uvoz
svifa iz Srbije bez svakog stvarnog povoda, jer
svile zdrave. Srbija prima carinski rat. n
svojevolno žrtvuju 50 procenata plate drža
Sva javnost jednodušno odbija drske bečke
atake na dostojanstvo nezavisne Srbije. B:

* 96. januara. — Srpska vlada uložiće k
bečke vlade protest radi mjera koje je poduze

pernate živine iz Srbije jer je t

marve i i ;
vinski: ugovor još u kreposti pa suo a
protuzakonite: te se mogu označiti kao vjer

Pregled.

AUSTRIJA. — Parlamentarizacija kal
neta Gautschova, u koji je trebao stupiti
schatta kao nemački, a Pacak kao češki nin
star nije uspjela. Gautsch se nada da ćei
toga moći provesti izbornu reformu.

UGARSKA. — Fejervary je bio
primlen u audijenciju. Iza hega je poz
Andrassy. Očekivaju se znamenite odluk:

RUSIJA. — Buna se u Rusiji po
lično stišavati. Na 22. januara kao na
eu krvoprolića petrogradskog nije došlo
do nemira. Socijaliste u stranim državama
slavile su ovaj dan.

ENGLESKA. — Liberalna stranka
bijedila prilikom izbora konservativnu strar
Broj fenih glasača znatno je porastao što i
glavnom ima pripisati fiezinom odlučnom :
zimanu za slobodnu trgovinu.

MAROKO. — Konferencija, koja ima
uredi marokansko pitale radi sporije nego #
se i sama nadala. Marokanski zastupnici
konferenciji na svaki predlog kažu samo ,ni
i to otežava rad, koji i inače ometaju mno
svečanosti i čašćena delegata. i

PERSIJA. — Šah persijski morao je 1
kode svom narodu dati ustav. Nihov parla
nat zvaće se ,don pravde“. Ako se bude
gledao na svoje evropske drugove, ne će m
Živati to ime. ,

=a

Naši dopisi
pisi.

Beč, 22, 1. 1906. — Dubrovčani u
kod namjesnika gospara N. Nardelli. —
dući da se novo imenovani dalmatinski nal
snik sada nalazi u Beču, to su Dubro
ovdje živu, uhvatili priliku da ga pozdri
izraze svoju radost na ovom visokom
vanu svomu sugradaninu gosparu Niku Narde

Stoga prekjuče u Subotu 10: o. mj. dobar broj
Dubrovčana, a na čelu im veleučeni g. Milan —
vitez Rešetar, profesor na ovdještem Univerzi
tetu, podeše da posjete novoga namjesnika u.
»Hotel. Ungarische. Krone“ gdje je namjesnik
odsio. Osim pomenutog prof. Rešetara bili su:
Primarius Dr. Božo Kurajica, Prof. Melko Ri

Šnem vrhovnom sudištu, Luko marquis Bona

crtali. Nađe pisma konsula Vanto-a i fegove

izvještaje. kralu o Aleksandrijskome incidentu.
Francuski grand seigneur mogao j& sada jednim
pogledom prozreti politiku Dubrovnika i tačni
smisao fiegovoga ličnoga prijema tamo. Senat,
koji je u onome istome pismu na krala izjavli-
vao, da će svakome biti znano _ ,da mi, što se
tiče službe francuskoj kruni, ne ustupamo i ne
ćemo nikada nikome ustupiti u Jubavi i odanosti“
nije za tu lubav i za tu odanost htio da ustupi
niti jednu jedinu paru od svoga trga u Levanti, ni
najmafeo slovo od svojijeh povlastica u Misiru.“

Tri dni po dolasku u Carigrad _Noij adre-
sova na Velikoga Vrzira neku vrstu ultimatu-
ma, četiri prijedloga, koja je Sokolović imao
bezuslovno da primi, i od kojijeh je treći glasio:
- Da francuski konsuli koji su od nezapamćenijeh

> vremena (da tempo immemoriale) namješteni u

Egipatskoj Aleksandriji i u Sorijskome Tripo-
lisu budu povraćeni u fiihove stare povlastice
i održani u fihovoj staroj vlasti, kako su to
uživali za vremena presrčtnoga i presilnoga cara
Sultana Sulejmana toliko nad Dubrovčanima i
nad stanovnicima ostrva Skio koliko nad ma
kojim drugim franačkim narodima.“

Ali Nodij ne mogaše ništa da postigne. Bješe
došao praznoruk i sa gordošću staroga krsta-
škoga viteza. , Veliki Vezir bješe jednako gord,
nepristupan prijetiama. Ne bješe mu žao da

ponizi poklisara jedne velike države koja se bješe
ponudila da ga miri sa Mlecima, a da uzme pod

holično saopšti kralu da je sve dočkan, jen su Du-
brovčani voć dobili novu potvrdu svojijeh tristo-
godišfiijeh povlastica, čak proglasivši se u Di-
vanu »podanicima i haračarima Sultanovijem.«

.Dva mjeseca doenije otomanska flota od
250 jedara plovijaše put grčkoga mora da traži
neprijatela.. Razumije se da je taj izlaz bio tek
demonstrancija i ništa više. Uz prkos razdvoje-
nosti hrišćanskih saveznika, Porta se nije više
mogla odvažiti da stavi na kocku posledriu svoju
flotu. Produže se, dakle, Noij-ovim posredova-
nem pregovori sa iznurenijem Mlecima, a pro-
duže se i pregovori oko dubrovačkoga posla.
Ma da su Dubrovčani uspjeli bili da. ponove

preokretu u aleksandrijskom  pitanu. On nije
mogao dozvoliti da jednim mahom propadne
francuska trgovina u Misiru i ustade živo oko
velikoga vezira da se zabrani rad dubrovačkome
konsulatu u Aleksandriji. Dubrovački poklisari
Andrija Bundić i Givo Rastić (Resti), zbufteni
Nofij-ovim  tvrdoglavstvom, tražiše iz Dubro-
vnika nove instrukcije.“ Senat im odgovori. 8.
Maja. .Svojom običajnom odredenošću, Senat
koji gotovo ništa ne ostavlaše inicijativi svojijeh
predstavnika u inostranstvu, bješe u ovom u-

s: zA
3

e

svoju zaštitu malu Republiku. Itako Nodj melan- <

kapitulacije sa Portom, Nofj se ipak nadaše.

putstvu odredio svoje stanovište. u Meksandrij-
skome pitanu. Dubrovnik nije mogao da odstupi
“od odbrane svoje trgovine u Misiru. Ona bješe,
kako smo vidjeli, starija od francuske i sveča-
nim dokumentima zagarantovana. Nofij-u je u
'ostalome to bilo potpuno jasno. U Negovom iz-
vještaju od 10 juna, nacrtavši cijelu nama po-
znatu istoriju “spora _ sa Dubrovnikom još od
vremena Henrika II, poklisar obraća kraljevu
pažnu na posledice ove dubrovačke novine za
francusku trgovinu u Levanti: >Nijesu samo
Dubrovčani u pitafu: jer ako ovi produže kako
su počeli, nemojte ni sumrati da, tek bude
skloplen mir, Đenovezi, Florentinci, Napolitanci
Ankonitanci i Milanezi postići će to isto. Jer
nema ništa ovdje što ne bi bilo potkuplivo i na
taj način: eto vam Španolaca ustoličenijeh kod
ove Porte, Vaš prestiž raspršen i Vaš aleksan-
drijski konšulat oboren, pa uslijed toga uništena
sva trgovina Vašijeh podanika u Levanti i na-
arta noi uvozna čarina u Marsili
Nofi : Bom Pismu od istoga dana
Jo ne govori više sa starim ari

svojoj teškoj misiji u Cari Pohani .
odrekao Sultanu SB ba jea seas “a vd
' ; * 1 otjerao kapigi-baše.
stasa n jooj . darivati i darivati, moliti,
€ SAKO 10 do “virtuoznosti. znahu

SVE stare republike a naročito )u rovnik,
m I b

li >Ovaj
i Nodj državnome sekretaru »n i

e radi

KE rk

pade

Dum Andro Spiletak, te daci: Frano V uletić

= —

nego samo za one koji su prisutni, koji nava-
luju i okoji dosađivaju. Špadski kra] drukčije
rodi i nadam se da će i naš jedan dan isto tako
raditi; ali će moje vrijeme: biti već prošlo.«“ |
. Dubrovački senat tjeraše međutim svoju |
tradicijonalnu politiku s Portom, Zajedno s pi“ |
smom od 20. Juna šale svojim poklisarima po-
vele četiriju Sultana, da mogu uspješnije. bra-
Niti interese Dubrovnika. I dubrovački poklisari
održaše pobjedu kod Velikoga Vezira velikoga
fihovoga Prijatela“, piše _Noaj, toliko više što
je Srbin (d? Eselavonye) i rođen sasvim blizu
grada Dubrovnika.“ Na vijest, da je“ Sultan |
Moto povlastice FT ubrovčani po
u Aleksandriji govori ici i
Pa jea < odg odgovori poslanicima pi-
vaju poslane im p
S francuskijem pok
da paze

stvari, nije mog
vanu privilegija. Tr
skoga krala i uvjeriti
Dubrovnika i da
nijesu povrijeđeni
u tolikoj mjeri ka
IX. Presude su P

drugi Veliki Vezir na Sokolovićevo mjesto, ništa