. lizovati u Austriji, a to Po poslije svega što so desilo, nemoguće ! rata ke Mood ako bude za prvu godinu iznije 5-6 mili treće >vjerojatno,si oj. widi ne bi ni osjetili. Naša će klanica razgra- nati (i mi se kao što vam re- koh, da će sve naše_starafie u tome, da sa što mae štete prođemo u borbi za dostojanstvo naše zemle i ekonomsku pasnoškije fenu. Mi 0, da ne će biti ni jednog Srbina, koji nas u ! borbi ne će s najvećim oduševle- fiem pomoći da istrajemo. Nema sumfie, da će : velikih žrtava . > Zbor srpskih trgovaca i privednika bio je sjajno posjećen. Nepregledna masa srpskih tr- govaca i industrijalaca nije mogla da stane u prostorije kod Bulevara, s toga je zbor održan kod Knez. Mihajlovog spomenika pred Nar. Pozorištem sa čijeg su balkona govorili pojedini govornici. Zbor je otvorio g. D. Čirković. Go- vorili su gg. J: Ž. Jovanović, Đoka Bračinac trgovac, izvoznik | nar. poslanik i Milija Milo- “ vanović trg. izvoznik i bivši poslanik. U svo- jim govorima svi su odlučno protestovali protiv zatvarafa granice prije no što je rok ugovoru sa Austro-Ugarskom istekao. Govornici su po- . g xdravleni burnim odobravanem. Zboru su stigle mnogobrojne brzojavne če- stitke iz cijele zemle. Rezolucija jednoglasno i oduševleno usvojena. Zbor je riješio da korpo- rativnožode g. ministru predsjedniku i preda rezoluciju. Fotograf je snimio cio zbor, koji se u najvećem redu i oduševleriu razišao. * Beograd, 14. Januara 1906. Na zemaljskom zboru Srba trgovaca uvo- znika i izvoznika posjećenom od 10.000 duša, a držanom u najvećem redu na pozorišnom tr- gu donesene su ove ODLUKE . 1. Svetosavski zbor srpskih građana odo- brava postupak srpske vlade, što ne pristaje na zahtjev austro-ugarske vlade, da se pismeno obaveže na mijenafe srpsko-bugarskog ugo- vora o carinskom savezu, kakvo bi austro-ugar- ska vlada zahtijevala. a 2, Zbor odobrava i prihvaća srpsko-bugar- ski ugovor kao mjeru zajedničke odbrane eko- nomskih i državnih interesa, koja nije upra- vlena ni protiv čijih legitimnih prava. 3. Zbor izjavluje svoje odsudno protivlene svakom pristanku a ma čiji pokušaj, da se srp- ski državni ugovori i prijatelske veze između balkanskih država unize do uloge prodajne ci- jene pri pregovorima s drugim državama. 4. Zbor izjavluje želu za održavane prija- telskih veza sa susjednom Austro-Ugarskom i za utvrđivafe trgovinskih veza s fiom na osno-“ vi lojalne uzajamnosti, koja bi u istoj mjeri o- bezbijedila srpski izvoz, naročito izvoz srpske stoke, u kojoj je obezbijeđen i austro-ugarski izvoz u Srbiju. 4. Prema sadašnoj vjerolomnoj austro-u- garskoj zabrani uvoza stoke i mesa iz Srbije protivno ugovorima koji su još u snazi, zbor izjavluje protest i zahtijeva upotrebu istih i sli- “od austrougarske zabrane srpskoga izvoza. šti srpskoj vladi. .takvom većinom. čnih mjera prema austro-ugarskom uvozu u Sr- biju, čim isteče rok ugovornom stanu. 6. Zbor apeluje na svijesti i rodoluble svih srpskih građana, da istrajni budu u na- metnutoj nam borbi, koju bi s naša malo- dušnost mogla svršiti na našusštetu. (|, 7. Zbor apeluje na dužnost srpske vlade, da svim sredstvima potpomogne pregaoštvo srp- skih građana, naročito da podesnim načinom priteče u pomoć onim srpskim izvoznicima, koji neposredno i najjače moraju osjetiti štetu 8. Ove odluke sazivački odbor neka saop- Rezolucija je jednoglasno usvojena i pre- dana vladi. , Na predlog predsjednika Cirkovića zbor je izjavio zahvalnost na držafiu onih naroda, a naročito Mađara, u austro-ugarskoj monarhiji, čija je štampa povolno po Srbe pisala u ovom sporu. Pregled. UGARSKA. — Grof “Andrassy bio je. primlen dva puta u audijenciju i odnio je ko- aliciji usmenu poruku kraljevu. Vijećara ekse- kutivaog odbora koalicije o odgovoru na ovu poruku trajala su dva dana. Poslanik Ugron, koji je pripadao radikalnoj grupi, istupio je iz odbora i prema tome se misli, da će ovaj od- govor ispasti u pomirlivom smislu. U Beču su međutim počela vijećana voj- ničkih zapovjednika. RUSIJA. — Na Kavkazu traju još nemiri. Gereral Linević javio je, da je u Vladivostoku sve mirno. Broj uapšenih revolucionara je tako velik, da.nema dovolno sudija, da ih preslu- šaju. Car je vrlo milostivo primio deputaciju .Saveza ruskog naroda“, koji želi održane autokratije. DANSKA. — 29. pr. m. umro je nenadno kra] Danske Kristian IX. U podne je primio u audijenciju, a u 3 sata po podne umro. Rodio se 8. aprila 1818. Negov sin nasljednik nosiće kao kra] ime Frederik VIII. Kći mu je ruska carica udova, a unuk novi norveški kra]. ENGLESKA. — Liberalna stranka ima veliku većinu u parlamentu nad svim stranka- ma. Vladina stranka odavna nije raspolagala mit soi . . .* Naši dopisi. Moerap, 15 (28) jauyapa 1906. (O ypxseno uxoaekoj asronomuju. — Zpywrso ,OGuauh“). — Bunjenu cemo pesonyuujy Kojy je noHuo u .ycBojuo enapxujeku upocBjeruu 4 ynpaBuu caBjeT u UpKBeHH cyn xepuerosauke enmapxuje, a cana NO3BOonuTE, na BaM H3 HalHx OHIbOKAKA NPHJIHKOM OLPIKABAHA cjenHHUA CAOTIIITHMO H&KE MOMEHTE, KOjU CY HMAJIH yruuaja ua cnomMeHyTy pesojmyuujy, u Koje Takokep 3HaTHO. KApaKTepHilIY Bjepcko npocBjeTiy ypen6y. EBo jenHor ojmomKa Tujex Ouexaka : Tlon- npencjenuuk caBjera r. Ilona Monu unaHoBe casje- Ta Heka rnpuje pacnpaBibaisa O CBjelUTeHHUKUM NJA- or“ Kojera CKH NIPONJI đeni očaja I. flasugosuh sura eT4. neduuuT ou Ilapepcanuin yauma, pale“: TaMa CACny he r. Nasunosuli u3Huj npopauyH 4 KoHeTaTyje- . OnjenuTeHuK , B. Hanomuibe, (KAKO CBAKH I oKO- arpany. suna;' najnpuje HanpaBu njiaH, CpauyHa, gurko he ra 3rpana 3anacTu, see: maTepujaj, na Tek oHNa npucTyna nocny: asronomuja uuje Ha Taj HA4HH NonHTHyTA. i pen6u“ "Bunu camMo TiaH 34 aBTOHOMMJY, au : maTepujana. Uynu ce u yrIpaBIba. NIATAHe i : Lllony, KaKo cy MOrJIH rIpBaLa ononmjeru: ypen6y : «asroHoMuju npuje, Hero IuTO Cy ce mocTapaJi4 3; onpx«ae HcTe. ) h Llona onroBapa, Na IioTIIMCHMUH ypenće uu- jecy npensubanu TOuKy norpe6y, Koja ce nokasyje ; game Hujecy MHCIIHJIH, NA he cBjeluTeHuuu4 odo "jesaru CTAJMy nnary Ha Kojy HH mo ,Ypen6u“ nHe- Many NIpaBo, Hero camMo TiaTy, Koja 6u Hanoknaba- Bana yKHHyTH 6HP. Ilapezkanum noka3yje, Huuuma 3ajaMuena Cramna S 105 T. a., Koju onpebyje ,CTaJIHy NJATy“ ; ce na r. Illona Kao TBOpau 3aKkoHa He nosnaje 1uTo je. y3a60ieHo. [lapexaHuHy npuupyxyiy ce ron Illuupo Craposuk u npyru csjemireHuuu, oTBapa ce Gypua nećara, koja je Tpajaja na cara. Hajsan npencjenHuK MHTPOTIOJIHT Npekuna cjenuiiny u yny- fyje umaHoBe, Heka ce mo cjyTpa crnopa3yMHjy M Ha cjyrpauey ejegumuy goliy ca KOHKPETHHM - TIpeJ- noroM. na je ypen6om cBjetuTe- naaTa; “ura us ypenće uy CyTpa nau noHemeHa je noskara pesonyuuja. Y cjenHuuku 3anucHuK yunma je jena Bpilo BaxHa HanomeHa a To je: ako BejuKu caBjer u cyu y Capa- jeBy nu 3emajbcKa Braga H& 64 HAMAKJIH CpelcTBO 3a nokpuhe neuuuTa, na y Tom cnyuajy uuje Mo- ryfiHo gabe pacnpaBibaie y ermapx. caB. 4 cyny. Heku cy OBO NIpoTyMauujiu. OBako: He 6yne JIH HO- Balla, He MOwe 6uTu HH aBroHomMnje, Te Hujecy 1o- 3BOJIHJIH, na Taj nacyc y pesonyuujy ybe, amu je HNaK y 3anmucHHKy ocTa0 ZA6MIBOKEH, Ma noysnaHa u3Bopa casnajeMo, la ce BoTH- paHux 10.000 KpyHa 3a IIKOJIE H&eMALy OKJIEH HCNJIA- TKTU, KAO M TO, Na neduuuT He 6u 6uo OTKJIOHEH HH OHLA, KAN 6H Ce CBELITEHHLIH 3AaNOBOJBHJIH Ca 1200 KPYHA FOJHIIHE TIJTATE. OBoronuiuiisy cBerocascky 6ecjeny y MocTapy Npupenujne cy cBe Halie ycraHoBe sajenHuuKu, Te je npocnaBa 6una u sHauaja u BeJNuuaHcTBEHA. Anu Hana cBujeM HCTAKJIO Ce Halle Cpricko ruMHa- CTHUKO upyluTBo ,O6unuhi“, koje je cBojuM ,rH- MHACTHUKHM CJIHKAMA“ H343BAJIO NHBJbEIBE H NONANA- He H NIPHBYKIO HA Ce Naxy ny6juKe. Ejsana BaM, xzagu Obumuhu, WuTo oHaKko «pa- CHO OCBjeTjacrTe cBoj u cpncku o6pa3. Cunofiđu Bau ycnjex uaj6omu je noka3, ura ce cBe Moxe, ruje je BOJbe, HCTPAjHOCTH, IIOKPTBOBAHA M onyiueBibeia. A _yenjex je! BuuiM; y TOJIuKO Y KOJIHKO je nocTHrHyT 34 KPATKO BpujeMe u GorMe y OCKy- IHUH CpejICTaBa. Hanamo ce, na he Gap caga MHOrH, Koju npe- MA FHMHACTH4KOM APYITBY y OmluTE Gjele nanu, NoKa3aTH BHIJE HHTOPECOBAHA 34 OBO MJALO Npy- '"ITBO, Te ra noTnomMofli4 4 MopajiHo u MaTepujanHo, KAKO 6u MOrJIO, na WTO nocTojuuje OlroBapa y3BHu- IEHOM LMJbY CBOME: pa3BMjatHy Tujenma, HETOBarHy 3ApaBIba H — CPIICKOF BHTELITBA, Panuua. svoje drugove. Nekoliko sporednih zavjerenika objese. Maršale de Cossć i de Montmoreney, čija imena bjehu također pomenuta u toku pro- cesa, uhvate i bace u Bastilu (4 maja). Dva dana nakon tih događaja Gučetić, koji se nala- gio na samom dvoru u Boa de Vensen, piše Senatu: »Primio sam pismo Vaših Presvijetlosti od 2 prošloga mjeseca. Naređuje mi se da se zadržim na ovom dvoru da pregovaram o je- dnom poslu sa kralem. Maršali di Monmoransi i di Kose zatvoreni su u Bastili. Ovo je veoma važan događaj. Otkad su oni zatvoreni, sve je mirno, a radi se ispod vode više no ikada. Mar- šal d' Anvil, Monmoransijev brat, na slobodi je, oružjem u ruci, što sve duhove drži u ne- izvjesnosti. Ali se ipak sa svih strana vidi, da su udarili pravijem putem i mnogi govore o yelikijem stvarima, a mnogi drugi iščekuju još više. Bio nam gospodin Bog u pomoći, ma da su naši grijesi zaslužili osvetu, a ne milosrd 20 po talijansku, uz tako opštu tugu cijele ove kralevine da se ne može zamisliti veće. Pa kako je uvijek živio prekatolički, tako je i pošao. Primio je sve svete tajne sa takvom srčanosti, da je prisutnima izgledalo nevjerovatno da mu je tako zlo. Držao je uvijek za ruku kralicu mater moleći je da polačkome kralu, negovome nasljedniku, preporuči negovoga brata, hercega d' Alanson, i Navarskoga krala, fegovoga zeta, a nagovarajući ove, na lijep način, da _mu, za- jednički sa kralicom, održe kralevstvo dok dođe i da poslušaju fezine mudre i |ubazne savjete. Sutra idemo u Pariz da sačekamo krala. Među- tijem se kralica regentkina stara da sve održi poslušno Negovom Veličanstvu, a narodi mole gospodina Boga da ga nadahne da izvrši sve ono što mu je brat započeo.“ .Tek 18 februara 1575 Henrika III miro- pomazaše u Rensu (Reims). Ali o dubrovačko- Vam što kraće mogu da ne bih rekao nego li što tjeskoba ovoga vremena do- pušta.< Kralevsko dostojanstvo svuda bijaše slavodobitno, ali sim kra] umiraše. Gučetić šale 22 maja ovaj kraiki izvještaj koji je napisao na srpskom jeziku (nella nostra lingua) jer nema šifre: 1 nemochian toliko slo da lieenizi se »straxe veoma a ostala gospoda szienega martva »saseto ga darxe sa siciava a od iucer pocela- »muie febra velika.< : -Osam dana docnije Karlo IX pođe Bogu na istinu, a sutradan Gučetić saopšti Republici kralevu smrt: >Bogu je ugodho bilo< piše naš vlastelin 31 maju »pozvati jučer Negovo Veli- . čanstvo k sebi u 3 sahata, biva od prilike na me vlastelinu, kome istorija dosudi da prisu- stvuje posledfiim trenutcima predposlednega Valoa, nema više ni traga, ni glasa. Negova se prepiska prekida sa pisamcem od 5 juna i baš u trenutku kad bismo imali da saznamo što je uradio za Republiku i je li i u koliko je uspio u hegovoj misiji. »Punijeh pet godina zadrijema pitate i konsulata i zastave. Nema sumne da su stvari kroz sve to vrijeme ostale kako su bile prije Nofijove intervencije i da je Republika bez prekida uživala svoje povlastiee u Misiru“. -Posledni Valoa, sred ponovnih vjerskih ratova i skandala negovog dekadentskog dvor sjeti se Dubrovnika one iste godine kad se pin govi najodličniji pravnici nakaniše da glasovi- 90.000. «pyHa. | odi: xoju xohe, na Hexy. npunpeMu | norpe6uT4: VIL Y- .. e Domaće vijesti. | Koni ija sa Mašarima biće 19. fe koko ja definitivno utvrđeno, te n držat Hotel Europe“ na Rijeci: Magarski lalsog | će na18.,a Srbi i Hrvati nešto prije, da uzmi | održati zajedničke konferencije. Rasprava Frank-Potočnak odgođena je na molbu Dr. Potočnaka, ali izgleda, da K došla s druge Srane. > k E oda stranka se opet predomislila je htjela službeno učestvovati na kofere; Bia je Kossuth bio pozvan. Valda su im izvjesne strane zabranili, a oni su svakako ka, koja samo čeka na komandu. “Majka Jugovića“, drama kneza Iva "davaće se u beogradskom kraljev 17. februara 0. &- Mokranag je e kompozicije, što dolaze u vića, pozorištu šio muzikaln komadu. Novinstvi dro hrvatsko i S odluku dubrova ševlenem. Dr. Franko Potočlak pozvat je od zaj čkog suda na saslušane za 6. februara radi gove poznate fiemačke brošure. : Rasprava o zločinu u Polešniku. — U pone. djelak 29. pr. ara o i zastava. — Sve patriotsko: rpsko novinstvo pozdra: čke općine o zastavi. m. počela je pred zađarskijem šudom interesantna rasprava proti Don Frani | Tomuaševiću, Šimunu Kovačeviću i Oštrić radi umorstva Ane Raučigaj o di nagovarafia na umorstvo. Rasprava će trajati 12 dana i zinog svršetka potrudićemo se, da potezima prikažemo našim čitaoci Otrovao se župnik. — U Klot otrovao se tamošti župnik Mirko p ge da je ovo otrovafie u svezi sa i tiv fega radi odnošaja sa jednom uda Pišu sa Neretve. — U našoj okoli vio je ,Hrvatski Dnevnik“ na sve str se i Srbima i Hrvatima. Niti se tra niti se pita ko kojoj stranci pripada. Čudn je, ko stoji nemu za leđima, kad ovako. da prosipa: Ostale stare hrvatske novine, su mnogo bole uređene, jedva kubure, a , odmah počine rad na veliko. Mi smo u Neretvi naviknuti na razn plave i uvijek ih se bojimo, jer nam nika bra ne donesu, a najmalie se nadamo d ove crne poplave. Ha yraea. — H onfiuna JlyuruuKa, y Bajyhu HueocnopuBy morpe6y TipocBjeTHo-Ip NpyurBa ,Cpneke 3ope“, npunoxuja je Heka Hu oBo norpuH NpuBATHHX JIMA HM upyliTaBa, TOJIH4KO M HalIHX ABTOHOMHHX HalWloj ycTaHoBH. * ONA3ZHBY = KOJIHKO Ba ,Cpmexy Bopy“. — Ilpusuakom | KpeHor uMeHa Jlasapa CedepoBuha rpujnoxuunie 43 Mopniea rr. Huxona PycoBuhi, napox, 1 K, Tomu Kacanu | 1 K, Joso Bep6eposuh 1 K u Jlasap Cedeponili. IK. —T. Hnzo Parkosuhi us Hoy-Jopka noc 20 K. — Mjecro decruTama Boxufiux rIpa3HHkA, HOBe ronuHe 4 KpcHux cnasa npujaTemumMa T. Noi Hukona Kpeuak us Nuuma 2 K. — IlpunukoM CMP Tu Npare Bpknuhi .us O6poBua npunoxuo je ron Hukona Kpeuax u3 Nunma 2 K, a npumakoM CNpi danske zakone kralevine. Mjesto poslanika u Carigradu bješe iza Nodijevog odlaska upražneno. Sekretari Žil de Nodj (Gilles de Noailles) i Se- bastijen de Žije (Sebastien de Juyć), otpravlahu kraleve poslove. na Bosforu. Ovome drugome Henrik III ponovi 16 januara 1579 stara uput- stva u još jačoj formi.“ : »Iz ovog energičnog kralevog Pisma mo- žemo razumjeti da je Gučetićeva misija ili ostala bez uspjeha ili dajbudi bez konačnoga uspjeha ali vidimo i to, da su Dubrovčani, ne vođeći računa ni o franeuskom kralu, ni o Gučetiće- voj misiji, pošli za jedan korak dale u fiiho trgovačkoj politici na Istoku. Ali Dubrov na žalost, nije više imao svog velikog zaštit Mehmed Pašu Sokolovića. Iuubimci nasljednika, Murata III, koji još prije i prognali sve Sokolovićeve Prijatele smakoše najzad i god. 1579.“ »Kratko vrijeme iza to novi poslanik, Germigny, kojega već poznajemo iz drijskom sporu. Usprkos kom kra] mu bješe na Dubrovnik, da knezu pre Pismo i da u kralevo im Sovu zaštitu i dobre us ptembra 1579. novi posla Velikim Vezirom Ah kapitulacija. Jedna od Pitafie o Dubrovčanima. ko Žermifija, da Dub voj nik, nika Selimovog bjehu ubili i štićenike Velikog Vezira_ ove iste ga stigne u Carigrad Baron de Germoles, Izvještaja o Aleksan- ražmirici sa Republi- redio da prode kroz da fegovo Svojeručno e ponudi Republici fe- luge u Carigradu. Se. nik otpoče Pregovore sa med Pašom za obnovu spornijeh tačaka bješe Francuska tražaše, pre- rovčani budu naročito tom Ordonnance de Blois (1579) POprave gra- e pod francu- Ahmed Paša nastojaše da budu izuzeti. Dubrovčani, ali uf lud. Clanom I. kapitulacija između Murata Il i Henrika III. od god. 1581 biše obvežanii | Dubrovčani da brodare pod francuskom 28 stavom. : E > ePitafe je, dakle, bilo djelomično riješeno Francuska je ponovno bila proglasila svoju stani hegemoniju u Levanti. Ali što se moglo na vati: »definitivno« za Dubrovčane? Za nih 1 kad jedna stvar nije bila sasvijem izgubl Dubrovnik će ugrabiti Prvu priliku da se francuske zaštite na moru, a tokom XVIII jeka će čak s uspjehom i tući francusku yinu u Levanti. (Gontaut-Biron) da | Pol zastave, Englezi.