. lizovati u Austriji, a to Po poslije svega

što so desilo, nemoguće !

rata ke Mood ako bude za prvu godinu iznije
5-6 mili

treće >vjerojatno,si oj.

widi ne bi ni osjetili. Naša će klanica razgra-
nati (i mi se kao što vam re-
koh, da će sve naše_starafie u tome, da sa što
mae štete prođemo u borbi za dostojanstvo
naše zemle i ekonomsku pasnoškije fenu.
Mi 0, da ne će biti ni jednog Srbina,
koji nas u ! borbi ne će s najvećim oduševle-
fiem pomoći da istrajemo. Nema sumfie, da će

: velikih žrtava

.
> Zbor srpskih trgovaca i privednika bio je
sjajno posjećen. Nepregledna masa srpskih tr-
govaca i industrijalaca nije mogla da stane u
prostorije kod Bulevara, s toga je zbor održan
kod Knez. Mihajlovog spomenika pred Nar.
Pozorištem sa čijeg su balkona govorili pojedini
govornici. Zbor je otvorio g. D. Čirković. Go-
vorili su gg. J: Ž. Jovanović, Đoka Bračinac
trgovac, izvoznik | nar. poslanik i Milija Milo-

“ vanović trg. izvoznik i bivši poslanik. U svo-

jim govorima svi su odlučno protestovali protiv
zatvarafa granice prije no što je rok ugovoru
sa Austro-Ugarskom istekao. Govornici su po-

. g xdravleni burnim odobravanem.

Zboru su stigle mnogobrojne brzojavne če-
stitke iz cijele zemle. Rezolucija jednoglasno i
oduševleno usvojena. Zbor je riješio da korpo-
rativnožode g. ministru predsjedniku i preda
rezoluciju. Fotograf je snimio cio zbor, koji se

u najvećem redu i oduševleriu razišao.
*

Beograd, 14. Januara 1906.
Na zemaljskom zboru Srba trgovaca uvo-
znika i izvoznika posjećenom od 10.000 duša,
a držanom u najvećem redu na pozorišnom tr-

gu donesene su ove

ODLUKE

. 1. Svetosavski zbor srpskih građana odo-

brava postupak srpske vlade, što ne pristaje
na zahtjev austro-ugarske vlade, da se pismeno
obaveže na mijenafe srpsko-bugarskog ugo-
vora o carinskom savezu, kakvo bi austro-ugar-
ska vlada zahtijevala.
a 2, Zbor odobrava i prihvaća srpsko-bugar-
ski ugovor kao mjeru zajedničke odbrane eko-
nomskih i državnih interesa, koja nije upra-
vlena ni protiv čijih legitimnih prava.

3. Zbor izjavluje svoje odsudno protivlene
svakom pristanku a ma čiji pokušaj, da se srp-
ski državni ugovori i prijatelske veze između
balkanskih država unize do uloge prodajne ci-
jene pri pregovorima s drugim državama.

4. Zbor izjavluje želu za održavane prija-
telskih veza sa susjednom Austro-Ugarskom i

za utvrđivafe trgovinskih veza s fiom na osno-“

vi lojalne uzajamnosti, koja bi u istoj mjeri o-
bezbijedila srpski izvoz, naročito izvoz srpske
stoke, u kojoj je obezbijeđen i austro-ugarski
izvoz u Srbiju.

4. Prema sadašnoj vjerolomnoj austro-u-
garskoj zabrani uvoza stoke i mesa iz Srbije
protivno ugovorima koji su još u snazi, zbor
izjavluje protest i zahtijeva upotrebu istih i sli-

“od austrougarske zabrane srpskoga izvoza.

šti srpskoj vladi.

.takvom većinom.

čnih mjera prema austro-ugarskom uvozu u Sr-
biju, čim isteče rok ugovornom stanu.

6. Zbor apeluje na svijesti i rodoluble
svih srpskih građana, da istrajni budu u na-
metnutoj nam borbi, koju bi s naša malo-
dušnost mogla svršiti na našusštetu. (|,

7. Zbor apeluje na dužnost srpske vlade,
da svim sredstvima potpomogne pregaoštvo srp-
skih građana, naročito da podesnim načinom
priteče u pomoć onim srpskim izvoznicima,
koji neposredno i najjače moraju osjetiti štetu

8. Ove odluke sazivački odbor neka saop-

Rezolucija je jednoglasno usvojena i pre-
dana vladi. ,

Na predlog predsjednika Cirkovića zbor je
izjavio zahvalnost na držafiu onih naroda, a
naročito Mađara, u austro-ugarskoj monarhiji,
čija je štampa povolno po Srbe pisala u ovom
sporu.

Pregled.

UGARSKA. — Grof “Andrassy bio je.
primlen dva puta u audijenciju i odnio je ko-
aliciji usmenu poruku kraljevu. Vijećara ekse-
kutivaog odbora koalicije o odgovoru na ovu
poruku trajala su dva dana. Poslanik Ugron,
koji je pripadao radikalnoj grupi, istupio je iz
odbora i prema tome se misli, da će ovaj od-
govor ispasti u pomirlivom smislu.

U Beču su međutim počela vijećana voj-
ničkih zapovjednika.

RUSIJA. — Na Kavkazu traju još nemiri.
Gereral Linević javio je, da je u Vladivostoku
sve mirno. Broj uapšenih revolucionara je tako
velik, da.nema dovolno sudija, da ih preslu-
šaju. Car je vrlo milostivo primio deputaciju
.Saveza ruskog naroda“, koji želi održane
autokratije.

DANSKA. — 29. pr. m. umro je nenadno
kra] Danske Kristian IX. U podne je primio u
audijenciju, a u 3 sata po podne umro. Rodio
se 8. aprila 1818. Negov sin nasljednik  nosiće
kao kra] ime Frederik VIII. Kći mu je ruska
carica udova, a unuk novi norveški kra].

ENGLESKA. — Liberalna stranka ima
veliku većinu u parlamentu nad svim stranka-
ma. Vladina stranka odavna nije raspolagala

mit soi

. . .*
Naši dopisi.
Moerap, 15 (28) jauyapa 1906. (O ypxseno
uxoaekoj asronomuju. — Zpywrso ,OGuauh“). —
Bunjenu cemo pesonyuujy Kojy je noHuo u .ycBojuo
enapxujeku upocBjeruu 4 ynpaBuu caBjeT u UpKBeHH
cyn xepuerosauke enmapxuje, a cana NO3BOonuTE, na
BaM H3 HalHx OHIbOKAKA  NPHJIHKOM OLPIKABAHA
cjenHHUA CAOTIIITHMO H&KE MOMEHTE, KOjU CY HMAJIH
yruuaja ua cnomMeHyTy pesojmyuujy, u Koje Takokep

3HaTHO. KApaKTepHilIY Bjepcko npocBjeTiy ypen6y.
EBo jenHor ojmomKa Tujex Ouexaka : Tlon-
npencjenuuk caBjera r. Ilona Monu unaHoBe casje-
Ta Heka rnpuje pacnpaBibaisa O CBjelUTeHHUKUM NJA-

or“ Kojera
CKH NIPONJI

đeni očaja I. flasugosuh sura

eT4.
neduuuT ou
Ilapepcanuin yauma, pale“:

TaMa CACny
he r. Nasunosuli u3Huj
npopauyH 4 KoHeTaTyje-
. OnjenuTeHuK , B.
Hanomuibe, (KAKO CBAKH

I oKO-
 arpany. suna;' najnpuje HanpaBu njiaH, CpauyHa,

gurko he ra 3rpana 3anacTu, see:
maTepujaj, na Tek oHNa npucTyna nocny:
asronomuja uuje Ha Taj HA4HH NonHTHyTA. i
pen6u“ "Bunu camMo TiaH 34 aBTOHOMMJY, au :
maTepujana. Uynu ce u yrIpaBIba. NIATAHe i :
Lllony, KaKo cy MOrJIH rIpBaLa ononmjeru: ypen6y :
«asroHoMuju npuje, Hero IuTO Cy ce mocTapaJi4 3;
 onpx«ae HcTe. ) h

Llona onroBapa, Na IioTIIMCHMUH ypenće uu-
jecy npensubanu TOuKy norpe6y, Koja ce nokasyje ;
game Hujecy MHCIIHJIH, NA he cBjeluTeHuuu4 odo
"jesaru CTAJMy nnary Ha Kojy HH mo ,Ypen6u“ nHe-
Many NIpaBo, Hero camMo TiaTy, Koja 6u Hanoknaba-
Bana yKHHyTH 6HP.

Ilapezkanum noka3yje,
Huuuma 3ajaMuena Cramna
S 105 T. a., Koju onpebyje ,CTaJIHy NJATy“ ;
ce na r. Illona Kao TBOpau 3aKkoHa He nosnaje 1uTo
je. y3a60ieHo.  [lapexaHuHy npuupyxyiy ce ron
Illuupo Craposuk u npyru csjemireHuuu, oTBapa ce
Gypua nećara, koja je Tpajaja na cara. Hajsan
npencjenHuK MHTPOTIOJIHT Npekuna cjenuiiny u yny-
fyje umaHoBe, Heka ce mo cjyTpa crnopa3yMHjy M Ha
cjyrpauey  ejegumuy  goliy ca KOHKPETHHM - TIpeJ-
noroM.

na je ypen6om cBjetuTe-
naaTa; “ura us ypenće
uy

CyTpa nau noHemeHa je noskara pesonyuuja.
Y cjenHuuku 3anucHuK yunma je jena Bpilo BaxHa
HanomeHa a To je: ako BejuKu caBjer u cyu y Capa-
jeBy nu 3emajbcKa Braga H& 64 HAMAKJIH CpelcTBO
3a nokpuhe neuuuTa, na y Tom cnyuajy uuje Mo-
ryfiHo gabe pacnpaBibaie y ermapx. caB. 4 cyny.
Heku cy OBO NIpoTyMauujiu. OBako: He 6yne JIH HO-
Balla, He MOwe 6uTu HH aBroHomMnje, Te Hujecy 1o-
3BOJIHJIH, na Taj nacyc y pesonyuujy ybe, amu je
HNaK y 3anmucHHKy ocTa0 ZA6MIBOKEH,

Ma noysnaHa u3Bopa casnajeMo, la ce BoTH-
paHux 10.000 KpyHa 3a IIKOJIE H&eMALy OKJIEH HCNJIA-
TKTU, KAO M TO, Na neduuuT He 6u 6uo OTKJIOHEH HH
OHLA, KAN 6H Ce CBELITEHHLIH 3AaNOBOJBHJIH Ca 1200
KPYHA FOJHIIHE TIJTATE.

OBoronuiuiisy cBerocascky 6ecjeny y MocTapy
Npupenujne cy cBe Halie ycraHoBe sajenHuuKu, Te
je npocnaBa 6una u sHauaja u  BeJNuuaHcTBEHA.
Anu Hana cBujeM HCTAKJIO Ce Halle Cpricko ruMHa-
CTHUKO upyluTBo ,O6unuhi“, koje je cBojuM ,rH-
MHACTHUKHM CJIHKAMA“ H343BAJIO NHBJbEIBE H NONANA-
He H NIPHBYKIO HA Ce Naxy ny6juKe.

Ejsana BaM, xzagu Obumuhu, WuTo oHaKko «pa-
CHO OCBjeTjacrTe cBoj u cpncku o6pa3. Cunofiđu
Bau ycnjex uaj6omu je noka3, ura ce cBe Moxe,
ruje je BOJbe, HCTPAjHOCTH, IIOKPTBOBAHA M
onyiueBibeia. A _yenjex je! BuuiM; y TOJIuKO Y KOJIHKO
je nocTHrHyT 34 KPATKO BpujeMe u GorMe y OCKy-
IHUH CpejICTaBa.

Hanamo ce, na he Gap caga MHOrH, Koju npe-
MA FHMHACTH4KOM APYITBY y OmluTE Gjele nanu,
NoKa3aTH BHIJE HHTOPECOBAHA 34 OBO MJALO Npy-
'"ITBO, Te ra noTnomMofli4 4 MopajiHo u MaTepujanHo,
KAKO 6u MOrJIO, na WTO nocTojuuje OlroBapa y3BHu-
IEHOM LMJbY CBOME: pa3BMjatHy Tujenma, HETOBarHy
3ApaBIba H — CPIICKOF BHTELITBA,

Panuua.

svoje drugove. Nekoliko sporednih zavjerenika
objese. Maršale de Cossć i de Montmoreney,
čija imena bjehu također pomenuta u toku pro-
cesa, uhvate i bace u Bastilu (4 maja). Dva
dana nakon tih događaja Gučetić, koji se nala-
gio na samom dvoru u Boa de Vensen, piše
Senatu: »Primio sam pismo Vaših Presvijetlosti
od 2 prošloga mjeseca. Naređuje mi se da se
zadržim na ovom dvoru da pregovaram o je-
dnom poslu sa kralem. Maršali di Monmoransi
i di Kose zatvoreni su u Bastili. Ovo je veoma
važan događaj. Otkad su oni zatvoreni, sve je
mirno, a radi se ispod vode više no ikada. Mar-
šal d' Anvil, Monmoransijev brat, na slobodi
je, oružjem u ruci, što sve duhove drži u ne-
izvjesnosti. Ali se ipak sa svih strana vidi, da
su udarili pravijem putem i mnogi govore o
yelikijem stvarima, a mnogi drugi iščekuju još
više. Bio nam gospodin Bog u pomoći, ma da
su naši grijesi zaslužili osvetu, a ne milosrd

20 po talijansku, uz tako opštu tugu cijele ove
kralevine da se ne može zamisliti veće. Pa kako
je uvijek živio prekatolički, tako je i pošao.
Primio je sve svete tajne sa takvom srčanosti,
da je prisutnima izgledalo nevjerovatno da mu
je tako zlo. Držao je uvijek za ruku kralicu
mater moleći je da polačkome kralu, negovome
nasljedniku, preporuči negovoga brata, hercega
d' Alanson, i Navarskoga krala, fegovoga zeta,
a nagovarajući ove, na lijep način, da _mu, za-
jednički sa kralicom, održe kralevstvo dok dođe
i da poslušaju fezine mudre i |ubazne savjete.
Sutra idemo u Pariz da sačekamo krala. Među-
tijem se kralica regentkina stara da sve održi
poslušno Negovom Veličanstvu, a narodi mole
gospodina Boga da ga nadahne da izvrši sve
ono što mu je brat započeo.“

.Tek 18 februara 1575 Henrika III miro-
pomazaše u Rensu (Reims). Ali o dubrovačko-

Vam što kraće mogu da ne bih rekao
nego li što tjeskoba ovoga vremena do-
pušta.< Kralevsko dostojanstvo svuda bijaše
slavodobitno, ali sim kra] umiraše. Gučetić šale
22 maja ovaj kraiki izvještaj koji je napisao
na srpskom jeziku (nella nostra lingua) jer
nema šifre:
1 nemochian toliko slo da lieenizi se
»straxe veoma a ostala gospoda szienega martva
»saseto ga darxe sa siciava a od iucer pocela-
»muie febra velika.< :

-Osam dana docnije Karlo IX pođe Bogu
na istinu, a sutradan Gučetić saopšti Republici
kralevu smrt: >Bogu je ugodho bilo< piše naš
vlastelin 31 maju »pozvati jučer Negovo Veli-

. čanstvo k sebi u 3 sahata, biva od prilike na

me vlastelinu, kome istorija dosudi da prisu-
stvuje  posledfiim trenutcima  predposlednega
Valoa, nema više ni traga, ni glasa. Negova se
prepiska prekida sa pisamcem od 5 juna i baš
u trenutku kad bismo imali da saznamo što je
uradio za Republiku i je li i u koliko je uspio
u hegovoj misiji.

»Punijeh pet godina zadrijema pitate i
konsulata i zastave. Nema sumne da su stvari
kroz sve to vrijeme ostale kako su bile prije
Nofijove intervencije i da je Republika bez
prekida uživala svoje povlastiee u Misiru“.

-Posledni Valoa, sred ponovnih vjerskih
ratova i skandala negovog dekadentskog dvor
sjeti se Dubrovnika one iste godine kad se pin
govi najodličniji pravnici nakaniše da glasovi-

90.000. «pyHa. |
odi: xoju xohe, na Hexy.
npunpeMu | norpe6uT4:

VIL Y-

.. e
Domaće vijesti. |
Koni ija sa Mašarima biće 19. fe
koko ja definitivno utvrđeno, te n držat
Hotel Europe“ na Rijeci: Magarski lalsog |
će na18.,a Srbi i Hrvati nešto prije, da uzmi

| održati zajedničke konferencije.
Rasprava Frank-Potočnak odgođena je
na molbu Dr. Potočnaka, ali izgleda, da
K došla s druge Srane. > k
E oda stranka se opet predomislila
je htjela službeno učestvovati na kofere;
Bia je Kossuth bio pozvan. Valda su im
izvjesne strane zabranili, a oni su svakako
ka, koja samo čeka na komandu.
“Majka Jugovića“, drama kneza Iva
"davaće se u beogradskom kraljev
17. februara 0. &- Mokranag je
e kompozicije, što dolaze u

vića,
pozorištu
šio muzikaln
komadu.
Novinstvi
dro hrvatsko i S
odluku dubrova
ševlenem.
Dr. Franko Potočlak pozvat je od zaj
čkog suda na saslušane za 6. februara radi

gove poznate fiemačke brošure. :
Rasprava o zločinu u Polešniku. — U pone.

djelak 29. pr. ara

o i zastava. — Sve patriotsko:
rpsko novinstvo pozdra:
čke općine o zastavi.

m. počela je pred zađarskijem
šudom interesantna rasprava proti Don Frani |
Tomuaševiću, Šimunu Kovačeviću i
Oštrić radi umorstva Ane Raučigaj o
di nagovarafia na umorstvo.

Rasprava će trajati 12 dana i
zinog svršetka potrudićemo se, da
potezima prikažemo našim čitaoci

Otrovao se župnik. — U Klot
otrovao se tamošti župnik Mirko p
ge da je ovo otrovafie u svezi sa i
tiv fega radi odnošaja sa jednom uda

Pišu sa Neretve. — U našoj okoli
vio je ,Hrvatski Dnevnik“ na sve str
se i Srbima i Hrvatima. Niti se tra
niti se pita ko kojoj stranci pripada. Čudn
je, ko stoji nemu za leđima, kad ovako.
da prosipa: Ostale stare hrvatske novine,
su mnogo bole uređene, jedva kubure, a ,
odmah počine rad na veliko.

Mi smo u Neretvi naviknuti na razn
plave i uvijek ih se bojimo, jer nam nika
bra ne donesu, a najmalie se nadamo d
ove crne poplave.

Ha yraea. — H onfiuna JlyuruuKa, y
Bajyhu HueocnopuBy morpe6y TipocBjeTHo-Ip
NpyurBa ,Cpneke 3ope“, npunoxuja je
Heka Hu oBo norpuH
NpuBATHHX JIMA HM
upyliTaBa, TOJIH4KO M HalIHX ABTOHOMHHX

HalWloj ycTaHoBH.
* ONA3ZHBY = KOJIHKO

Ba ,Cpmexy  Bopy“. — Ilpusuakom | KpeHor
uMeHa Jlasapa CedepoBuha rpujnoxuunie 43 Mopniea
rr. Huxona PycoBuhi, napox, 1 K, Tomu Kacanu |
1 K, Joso Bep6eposuh 1 K u Jlasap Cedeponili.
IK. —T. Hnzo Parkosuhi us Hoy-Jopka noc
20 K. — Mjecro decruTama Boxufiux rIpa3HHkA,
HOBe ronuHe 4 KpcHux cnasa npujaTemumMa T. Noi
Hukona Kpeuak us Nuuma 2 K. — IlpunukoM CMP
Tu Npare Bpknuhi .us O6poBua npunoxuo je ron
Hukona Kpeuax u3 Nunma 2 K, a npumakoM CNpi

danske zakone kralevine. Mjesto poslanika u
Carigradu bješe iza Nodijevog odlaska upražneno.
Sekretari Žil de Nodj (Gilles de Noailles) i Se-
bastijen de Žije (Sebastien de Juyć), otpravlahu
kraleve poslove. na Bosforu. Ovome drugome
Henrik III ponovi 16 januara 1579 stara uput-
stva u još jačoj formi.“ :

»Iz ovog energičnog kralevog Pisma mo-
žemo razumjeti da je Gučetićeva misija ili ostala
bez uspjeha ili dajbudi bez konačnoga uspjeha
ali vidimo i to, da su Dubrovčani, ne vođeći
računa ni o franeuskom kralu, ni o Gučetiće-
voj misiji, pošli za jedan korak dale u fiiho
trgovačkoj politici na Istoku. Ali Dubrov
na žalost, nije više imao svog velikog zaštit
Mehmed Pašu Sokolovića. Iuubimci
nasljednika, Murata III, koji još prije
i prognali sve Sokolovićeve Prijatele
smakoše najzad i
god. 1579.“

»Kratko vrijeme iza to
novi poslanik, Germigny,
kojega već poznajemo iz
drijskom sporu. Usprkos
kom kra] mu bješe na
Dubrovnik, da knezu pre
Pismo i da u kralevo im
Sovu zaštitu i dobre us
ptembra 1579. novi posla
Velikim Vezirom Ah
kapitulacija. Jedna od
Pitafie o Dubrovčanima.
ko Žermifija, da Dub

voj
nik,
nika
Selimovog
bjehu ubili
i štićenike
Velikog Vezira_ ove iste

ga stigne u Carigrad
Baron de Germoles,
Izvještaja o Aleksan-
ražmirici sa Republi-
redio da prode kroz
da fegovo Svojeručno
e ponudi Republici fe-
luge u Carigradu. Se.
nik otpoče Pregovore sa
med Pašom za obnovu
spornijeh tačaka bješe
Francuska tražaše, pre-
rovčani budu naročito

tom Ordonnance de Blois (1579) POprave gra-

e pod francu-
Ahmed Paša

nastojaše da budu izuzeti. Dubrovčani, ali uf
lud. Clanom I. kapitulacija između Murata Il
i Henrika III. od god. 1581 biše obvežanii |
Dubrovčani da brodare pod francuskom 28
stavom. : E
> ePitafe je, dakle, bilo djelomično riješeno
Francuska je ponovno bila proglasila svoju stani
hegemoniju u Levanti. Ali što se moglo na
vati: »definitivno« za Dubrovčane? Za nih 1
kad jedna stvar nije bila sasvijem  izgubl
Dubrovnik će ugrabiti Prvu priliku da se
francuske zaštite na moru, a tokom XVIII
jeka će čak s uspjehom i tući francusku
yinu u Levanti.

(Gontaut-Biron) da |
Pol zastave, Englezi.