Godina XV. U Dubrovniku 11. Februara 1906. Broj 6. Cijena lit Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu goru na go linu Kruna 12. 2» sve ostale zemlje na go. ja anaka 15 u zlatu. Za Vubrovnik na godinu Kr, J( Na pč godine 1 na čeivri godi, u razmjerno Pojedini broj lista 20 para. Pretplata j oglasi. Saju se administraciji Dubrovnik» Dogimi se šalu uredništvu. Rukopisi se ne vračaju. Za oglase priposlano, izjave javne zahvale, vačunska tzvj Šća i slične objave plaća se 20 par* vd reika (sitnijeh slova). Ako se vič- vuta štampaju, po pogodbi. Nefraunkovann pisma ne pri maju ge. Vlasnik i izdavatel] Dr. Mato Gracić. Svima dužnicima. Naročitim pismima dostavili smo svima dužnicima koji duguju za list. da bi znali koliki im je dug. Ko god ne izmiri dug do polovine mjeseca Marta obustavi- ćemo mu list, te _ ćemo poslije preduzeti druge mjere da do na- plate dogjemo. Kad gg. Pretplat- nici ne će sami da uvide da je za održanje ovoga lista jedini iz- vor pretplata, to mi moramo da bar_uštedimo kod štampanja i po- štarine lista. Ovo je posljednja opomena ko- jom se obraćamo dužnicima, te ćemo poslije ovoga da prečistimo sa svjma neurednim platišama. Administracija ,,Dubrovnika“. Dubrovnik, 10 februara 1906. »Kralj nije usvojio predloga, koje sam mu ja u ime koalicije podnio“. To su riječi, kojima je grof Andrassy pred bečkim novi- narima objavio završetak svoje misije, i koje mogu vrlo Jako u istoriji Ugarske postati znamenite, jer će označavali novu eru — eru organizovane narodne borbe. Tako bar glase izjave javnog mnijenja magjarskog, koje tu borbu otvoreno i s izgledom na uspjeh propovijeda kao odgovor jedne slobodne, ple- menite ničije na jednu razumljivu poruku iz Beča. Apsolutizam je u Ugarskoj nemoguć. Magjarima se ne da komandirati. S toga će mnogo, vrlo mnogo vremena i truda trebati, dok se s njima sklopi mir. Oni su svjesni, da će i borba s njihove strane morati biti mučna i teška, da će mnogo“ žrtava trebati. Ali narod Lujoša Košuta naviknut je podno- siti žrtve. Oltar njegove otadžbine nije nikada bez njih bio. U ovoj borbi Magjari moraju imati sa- veznika, ako žele, da njihova pravedna stvar što prije pobijedi. To i oni sami uvigjaju. Njihov vogja, veliki sin velikog oca, sprema se već na put po Evropi, da lično propagira pravednu stvar svoje otadžbine. Ali prije ovog velikog putovanja on dolazi na — Ri- jeku, da se najprije sa Srbima i: Hrvatima Sporazumije, da sklopi savez. Ako taj spo- razum uspije, čemu se imamo mnogo razloga nadati, naša stvar i magjarska stvar postaju jedno, naše narodno pitanje, zajedno s ma- gjarskim postaje evropsko pitanje. U tome i leži glavna važnost ove kon- ierencije i budućeg sporazuma. Glavni uzrok neuspjeha svake naše po- litičke akcije i ležao je upravo u tome, što nijesmo nikad pokušali za našu borbu zain- teresovati, zadobiti svijet izvan uskih granica naše otadžbine, što nijesmo nikada shvatili važnost simpatija javnog mnijenja evropskog. Sad će to iza ove konferencije sigurno biti drukčije, moraće biti drukčije. Dovodeći u sklad naše narodne zahtjeve sa magjarskim mi ćemo bez sumnje Magjarima učiniti veliku uslugu, jer ne će pred svijetom Ovu borbu njihovi neprijatelji moći više ogla- siti kao borbu tlačitelja Magjara, nego će ona morati izgledati kao borba potlačene Kzlazi svake nedjelje. Ugarske. Ali mi opet od njih dobivamo u naknadu simpatije, koje su oni već za svoju Stvar stekli i za koje se mi ne moramo mučiti. Dan sastanka je takogje vrlo zgodno došao i neće malo doprinijeti mogućnosti našeg megjusobnog sporazuma okolnost, što je u očima svih magjarskih patriota dan 4 februara, dan posljednje audijencije Andras- Syeve postao identičan sa danom 23. septem- bra, kad je eksekutivni odbor koalicije pri- mio kratak i razumljiv odgovor na svoje predloge. Iza 23. septembra nije se niogao očekivati bolji 4. februar, a još se manje može očekivati, da će neki novi datum, ako je u opće moguće, da do njega dogje, biti bolji od jednog i drugog. Magjari su s tim na čisto i s toga je mnogo veći i cpravda- niji izgled na potpuno akeeptiranje Zahtjeva naših delegata sa strane predstavnika ma- Sjarske koalicije u toliko više, što će to biti sigurno jedinstveni zahtjevi srpskih i hrvat- skih zastupnika, srpskog i hrvatskog naroda. Primjedbe naših protivnika, da će nas Magjari izigrati, jer nam ne mogu dati ni- kakvih garancija, nag ostavljaju potpuno hladne, jer će naša organizacija, koja će bez sumnje takogje biti predmet pretresanja na- ših delegata, postati naša najbolja garaneija, U nama samima tražićemo Suegu svoju ne obazirući se ni najmanje na naše Oprobane »prijatelje“, koji su nam vječito bez garan- Cija pričali o garancijama. Mi radi toga u ovom historijskom mo- mentu poklanjajući potpuno i neograničeno povjerenje našim predstavnicima, imamo tvr- do uvjerenje, da će naša pravedna stvar morati brzo održati sjajnu i veličanstvenu pobjedu, ako neustrašivo i bezobzirno nasta- vimo borbu u dosadanjem pravcu. mere UprBeo-ImRoJEKa ABTOHOMHJA y Poomu m XepneroBunu“'. HoBa UPKBeHO-IIpocBjeTua ypen6a sa npaBoc. Cp6e y BocHu u Xepuerosuuu CTynuna je y uBorT. ITiposeneHu cy us6opu sa oniurune u enapxuje: nouacHa 6ecnjarka mjecra cy nonyieeHa. Jonu uma na ce ca30Be u cacrade Benmuxu npocBjeruu u ynpaBiu CaBjer, na je ypen6a NOTNYHO OKHBOTBO- peHa. CBu cy uarjenu, na femo To MOPATH nyke “eKaTH Hero je mo Teuajy cTsapu norpe6Ho. Meky TAM Huje Ha OIMET perucTpoBaTu uaBjecHe uHHbe- HHLE, Na 6u ce nalie_ npujuke u Heku nojasu y Ha- lieM jaBHOM XHBOTY MOFJIE JAKIE pa3ymjeTu. Tipso: ypenća uuje oxuBoTsopena Y Poky on Tpu mjeceua, Kako je y caukuuju Hapeheno. Huje uyno. Na ce ycnocrasu maluunepuja ca gecerak pa3Hux anapaTra, Huje noBormsHo Tpu mjeceua. Anu norpe6Ho je OBO CnoMeHyTu4, ma ce Buuu, ma cy OHM, KOj4 Cy HajBMIIE no3BaHM, ga GnMjy ma ce nponucu ypenHo TauHo Bpilie, caMu je npekpiunjiu, To ce npensukano u roBopeHo je, na 6u Tpe6ajno Npony*«u4T4 pok aa npoBahame, Tum BMIe, INTO je Guno nurawa HenpenBubeHux y ypen6u, Koja je Tpe6ano pujenuTu. Hujecy 6unu onpekeHu 4360pHH CpesoBu 3a enapxnjeke us6ope; nuje pujemieHo, kako he ce H3pauyHaTu u HanjaTuTu usHoce mro ux nnahajy omuruHapu, Koju rnopen CBojux ikona u3- Npx«aBajy u KOMYHAJIH& MJIH NpxaBH€; Huje puje- ueHo, xolie_ Jiu KMETOBU MOpaTu_njahiaru_npupes u Ha aruucky TpehuHy, u Ha npxaBHy NEeCEeTHHY MJIH CAMO HA CBOj IIpuXON, M T. 1. CBa oBa nura- HA OCTABMJIH Cy MUTPONOJIHTH MH Hapojuu Bohu HepujemieHa, ,jep je «parko BpujeMe“. Cag ce Bunu na je To Bpujeme 4 uHaue_6uyo KPATKO, AJIH NO- pesu sa KOMyHaJIHe IKONE HMjeCy pepyuuupanu a *) OBaj unaHaK no6unu cMo on jemuor yrnenior Bocanua. — Tip. Ypen. fipupe3 on Texaka u KMETOBA HannafieH je mo 6PyTO-IIPHXONYy, INTO He onroBapa uu IIpaBHUHOCTH HH NyXy ypen6e. YuHoBHHu, KojuMa je nmpupes sa ABTOHOMH€ noTpeće onmMjepeH Ha cBa 6epuBa, rmo- Tyuru cy ce Bnanu, u oBa je pujemuna, na uMany NJIATKTH NpHpe3 caMO og cranHe nnahe, a sa re- XKaKa:.ce HHKO He 6puHe. OH _nnafa u umro MOpa M LITO H& MOPA, H IITO MOXE H ITO He MOME. V HaleM je Texaky Hama Hapojua cHara, a mu ra Joli Hepa3yMHO H HEMMJOCHO TEPeTHMO. lipyro: Ma6opu cy H3BPINEHH_MUPHO. Pacnpa- Be y OMITuHAMA M y emapxujekuM on6opuma, ruje ux je 6uno, Tek CY XKHBAXHO, AJIH NOCTOjAHCTBEHO. To MOxe CNyKHTH HA uaćT HatlneM Ha pony. HeTuHa Cuo je HeouekuBaHux H3y3eTaka npu ua6opuma. Tako y enmapx. on6op u UPKBEHH Cyq mMuTponojnuje XeplleroBauke usa6paHu Cy OHM CBEIITEHHLH, Koje je ,Cpn. Pujeu“ xurocana Kao Hajrope Ibyle; nHa- POmHu npBak y /l. Tysnu muje usa6paH; 3a pede- PeHTa y enapxujeku on6op y Capajesy usa6paH je GuBLIH ypenuuk ,Cpn. Pujeuu“ Tpbuh, koju je oBy uacT on6uo; no Koju KaHnunaT Hap. Boka je Ha H360pumMa rportao, arm To CY CBE HE3HATHH ry6uulH. Onu, Koju cy ce oBakBom Hap. aBToHoMHjoM ony- NIOBJBABAJIH, MOTY y TJIABHOM Ca ucnanoM ua6opa 6HTH 3ANOBOJBHH, jep um oHu, Koju ce #0M He Ony- WeBJbaBajy, Hujecy xTjejnu KBapuTu pauyHa, jep Hu- jecy xTrjenu ucTuuaTu CBOj4X KAHNHNATA HH CBOra NporpaMa rnpunuKOM OB4X NpBux us6opa. Tpehe: HemaMo cpencrasa uu aa Hajnpeue norpeće asroHomuje. Ypen6a MCKJIEyuyje MOryfiHocT na Ce CTBOpe He&KH H3BHJIH. To usa3uBa oriure He- 3a1OBOJBCTBO. He 3Ha ce, ko ge sume pasouapao, Ba IM CBEIITEHHLIH H JUHTEJBH MII4 UJAHOBH emap- xujekux_on6opa. Tipumjepa panu HaBonumM, na y xep- UeroB. ernapxuju. rpe6a aa HajkaxHuje usnarke 155.000 kpyHa, a uma npuxona cnsera y dBemy 81.000 K. Huje 6ome uu y upyram enapxujama. HenocraTaK cpencraBa Haj jacuuje HJIJCTPHPA BpH- jenuocT ypen6e, y kojoj ce CNIOMHEHsY QOHNOBH, 3a- Klale, npocBjeTHu 3aBogu, 6oJHule, NoMOBu sa He- MoliHe, CHPOMAlIHE, CHpOVAN HT. 1. — caMO na je BHIIE uponuje. HesanoBoJecTBo mnouuise ga ce 6ynu u Kon HajonyINEBJBEHHjUX NpuCTAJIHLA ypen6e. Hapony, Ha- PO4uTO TexaKy, Teliko je uagonjafiaru Bpno ocjeTjbuB npupe3, jep He Bunu KopucTu Koja MY CE CTABIBAJIA y usrnen. CBewuTeHuuu u yiuTemu koju Tpaxe na HM ypenća ocurypa excucTeHuujy ocrajy rnaguu u OHM, KOj4 ywxuBajy. Gecrjarne uacTu, Tponie _3a NyTH€ TPOLIKOBe M3 CBOFA lena, page H panu cy NoMohiH, anu He Mory Hapony onmuesanuTu. A TBOPLIH Bap Hamum HaponuumM BobaMa, iumMa je saucTa 3aneno 34 o6paa. TIpesapuimu cy ce y PauyHy, a.34 TProBauKH TioHOC HeMa Belie Hesrone on oBe. Kon osakBora nuTawa crBapu 6una 6u' npBa sanaha nossanux pujeniuru nuTaie o na6asiuu CpeneTaBa MJIH HaNnycTuTH aBTOHOMMjy. Tlolybejiwe He MOX6 CuTu, jep ce y xBaJbey aBToHomuje y OmuTe 4 pany ro ypen6u nameko oTuniJo, na 6uemo MOFJIH YCTyKHyTH HaTpar. OcTaje caMo npBo, anu ce Ga oBo nuTaie ua6jeraBa. To ce Bugu no Tome lITO ce enapx. on6op y CapajeBy cacTao, KOHCTy- Hcao ce u ucTH ce gaH pasuiiao. CBe imrTo je pu- jelueHo, To je, na NHTAHE O CBEIITEHHUKHM TIJIA- bama ,Tpeća no6po NpoyuuTu“. Y MocrTapy je uuyo Texe. Hjanosu enmapx. on6opa noHujenu cy pe3ojy- udjy, na ce Tpaxe cpencrBa on Bnanje u na ce oBaj saxTjeB cTaBu Ha nueBuu pen Bem. Iipocsj. u ynpaBHor Casjera. Tum je curyauuja KapakTepu- caHa. ABToHoMHja ce He MOoxe onpxaru 6es Mare- pujajide nomoliu ca crpaHe Bnage. Topka ueruHa *u TeWuKa ocyna sa TBopue ypen6e. Bopunu ce ocamM ronuHa, na ce emanuiurnyjeMo on yrjenaja ,uuoBjepne BNACT4“ M CTBOPMHJIH CMO ypen6y. Cana ekcucTeHuu- jy UPKBE M IIKOJIE UHHHMO 3ABHCHy OJ NomMOfiu, KOjy Ham Bnaga MOoxe naTu umu on6uTu. JacHo je, ueMy ce 4 y jeuuoM M y ApyroM Cnyuajy MOXEeMO HAJNATU. Y Ty ropky ja6yky Teuko je sarpucTu, sa To ce Bem. TipocBj. Camjer u He casuBa. Huje ou rocno- nap cuTyauuje Bei Bnaja. Hma nojaBa, no Kojuma ce Moxe SZAKIbJUHTH, na ce kon Bnane onunaBr nyne, xohe Tu ,uenHyTu KECOM“. , ( »Cpn. Pujeu“ o cBeMy Tome fyTu Kao sanu- BeHa, 3a ty je rmaBHo rmurate, xolie gu cBeturTe- HHJIH no6uTu 100 K Buie unu Maibe, Odgovorni urednik Antun Zipfel. ui On uuTepeca je NOCMATPATH y OBaKBOj CHTyanlu- ja npxame u pan naponuux Boba u nipeMa _Hapojy H npema Bnanu, a jom uHTepecHuje npxase Bnajge. Ho o cBeMy TOME 4 O OHOME IITO »Cpn. Pujeu“ NHINe M IUTO HE NME npyru nyrT. of Srpsko-austrijski carinski rat. Narodna skupština je jednoglasno odobrila postupane vladino u sporu sa Austro-Ugarskom. “ode svih stranaka izjavile su, da su sa radom vladinim zadovolne i da su spremne braniti do“ stojanstvo otašbine do krajnih granica. Ova jednodušnost pokazala je stranom svijetu, da su Srbijanci svjesni građani i utvrdila je još jače simpatije, koje su sa svojim dosadanim ra- dom stekli. Jedan trgovac bio je sazvao skupštinu izvoznika u Beogradu nadajući se na taj način pokvariti utisak, koji je proizvela resolucija sve- tosavskog zbora. Ta se skupština međutim pre- tvorila u skupštinu, koja je sazivača nazvala izdajnikom i donijela resoluciju za carinski rat. Učesnici ove skupštine su iza svršetka priredili demonstracije pred stanom Baluggića, dopisni- ka bečke ,Presse“ i pred uredništvom »Štam- pe“. Baluggić je radi toga bio pobjegao u Ze- mun, a kasnije je dao izjavu, da prestaje biti dopisnik ,Presse“, Broj stranih listova, koji simpatišu Srbiji svakim danom raste. Osim bugarske izjavila je i budimpeštanska universitetska omladina svoje simpatije Srbiji. U Budimpešti je vlada zabra- nila zbor omladine, koji je u tu svrhu bio sa- zvan. U samoj. Austriji viđeni trgovci i indu- strijalei izjavluju se protiv postupka austro- ugarske vlade. Osim slovenskih interpelacija poslanika Vukovića i Klofača i drugova, o ko- jima smo već javili, našlo se u austrijskom par- lamoutu i Nijemaca, koji su odlučno osuđivali postupak austrijskih ministara. Na skupštini cetiiskih građana, održanoj 1. februara 0. g., donesena je o srpsko-austrij- skom sporu ova ž Rezolucija. Građanstvo prijestolnice Crne gore, saku; pleno na današfiem zboru radi manifestovara svoje solidarnosti sa braćom iz Srbije u nihovoj pravednoj borbi za ekonomsku nezavisnost svoje države, donose ovu rezoluciju: 1) Cetiisko građanstvo, vjerno idealima koji sve Srbe oduševlavaju i gotovo da za rihovo ostvarene prinese i najteže žrtve i dušom i sr- com, učestvuje u borbi braće iz Srbije za eko- nomsku nezavisnost nihove uže otagbine; 2) Ubijedeno da je ekonomska nezavisnost Balkanskih slovenskih država garancija i ni- hove političke samostalnosti, Cetinsko građan- stvo, budući u ovom trenutku vjeran tumač osjećana sviju sinova Crne gore, tvrdo vjeruje, da će braća u Srbiji istrajati u započetoj pra- vednoj borbi sa neprijatelima Srpske i Balkanske nezavisnosti i da će svi Srbi složno i pregalački raditi na ostvarenu naših narodnih ideala. . Ujedno je poslan ovaj brzojav u Sofiju: Predsjedniku trgovinsko-industrijske komore Grozevu Sophia. Cetinsko građanstvo sa današneg mitinga pozdravla srpsko bugarsku zajednicu Predsjednik mitinga Vuko Vuletić. Poluzvanični list ernogorske vlade ,Usta- vnost“ ističe takode simpatije crnogorskog na- roda prema braći u Srbiji. Dvi su izgledi prema pisafu listova, koji stoje blizu austro-ugarskoj vladi, da će se brzo obnoviti pregovori, jer je austrijska vlada već uvidjela, kakvu je pogrješku učinila sa preki- danem pregovora i neopravdanim represalijama. | af Predstavka bosansko-hercego- vačkih kniževnika ministarstvu. Kniževnici i publiciste iz Bosne i Hercego- vine bez razlike vjere i narodnosti uputili su na bos.-here. ministarstvo u Beču ovu predstavku: V. Ministarstvo! Vrnae Jedan od prvih i najeglavnijih uslova, da se kultura u narodu podigne i ojača, svakako |