Godina XV.

U Dubrovniku 4: Marta 1906.

Broj 9.

Cijena listu

Za Austro-Ugarsku, Bosnu :
flercegovinu na godinu Kruna 11.

Za Srbiju i Crnu goru na go
dinu Kruna 12. /

Z» sve ostale
anaks 15 u zlatu.

zemlje na goj

Za Dubrovnik na godinu Kr, 1(

Na pd godine 1 na četvri godiri
urszmjerno

Pojedini broj lista 20 para.

i

li

Pretplata i oglasi.

Saju se administraciji Dubrovniku

.Dozgisi se šaju uredništva
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase, priposlano.izjav
javne zahvale, vačunska izvje
šća i slične objave. plaća se 20 par?
od reika (sitnijeh slova). Ako'se vič-
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovans pisma ne pii-
maju ge. 7

Vlasnik i izdavate] Dr. Mato Gracić.

Dubrovnik, 8 marta 1906.

Sastanak srpskih, hrvatskih i magjarskih
delegata, koji je bio odregjen za 19. i od-
gogjen za 28. februara'nije se mogao ni tada
održati. Beč ga je i prvi.i drugi put omeo.
Dokaz, koliku mu važnost pridaje. U mržuji
i intrigama vaspitani Beč nije mogao razu-
mjeti osnovnog pravila ljubavi, da ona biva
jača, što joj se veće prepreke na pub sta-
vljaju. On je u održanju ovog sastanka vidio
povredu glavnog principa svoje politike: di-
vide et impera i hijeo ga je na svaki način
onemogućiti, To im je pošlo za rukom. Ali
da li će mu poći za rukom da održi “svoju
politiku, to je drugo pitanje. Svijest o zaje-
dnici interesa našeg i magjarskog naroda,
ljubav prema slobodi i uzvišeni osjećaj pravde,
koji nas i Magjare veže, mislimo da će biti
i ostati jači od intriga.

Putevi, na koje nas upućuju ovi naši
osjećaji, znamo da 'su teški, znamo da ćemo
fijima idući biti izloženi raznim napadajima.
Po lavežu pasa mi već ćutimo, da lovci do-
laze. Bijedna klika koja svoje beslidne po-
slove tjera pod  neprotokolirancm firmom
Frank, Tomašić i drugovi daje nam na zna-
nje, da je opasnost blizu. Ali mi je se ne
“bojimo. Pravi ljudi pred njom nikada ne
uzmiču.

Svjesni svojih prava i svojih dužnosti
mi se samo spremamo na obranu naših lije-
pih planina i od nasrtljivih lovaca i od bi-
jesnih pasa. Radi toga je ustanovljena naša
»zajednica“, zajednica svih narodnih stranaka
To su dobro razumjeli i oni, koji bi dobili
meso i oni, kojima bi pripale kosti. S toga
je sada tolika hajka na nju.

U ovom historijskom momentu Beč je
osjetio teškoću svoga položaja. Njemu je
s toga neprijatno, što su se izabrani na-
rodni predstavnici odlučili na drugu politiku,

nego imenovani iz 1848 godine. On je

osjetio, da bi mu sada mjesto sluga trebali
prijatelji i da tih nema. A to je nejnepri-
jatnije osjećane. <

Svojom tradicionalnom politikom razdva-
janja Beč u ovom času ne može da operišć.
Nama više ne vladaju osjećaji, ni  djetinji
kaprisi, nego zdrav razum. To treba dobro
u Beču da razumiju kao što smo mi razu-
mjeli, da nam je jedini spas u koncentrisa-
nju narodne snage, koju on uzalud hoće da
razdvoji i oslabi.

Starješinstvo srpske i hrvatske zajednice,
stvoreno na Rijeci, znaće i moći će to uvi-
jek zapriječiti. Njegova sveta zadaća biće da
nas drži stalno na okupu do pobjede na-
rodne misli. Mi stoga s iskrenim zanosom
pozdravljamo zaključak zajednice, da o Uskrsu
u našem klasičnom gradu održi svoju prvu
sjednicu. Gradu Slobode nije moglo biti dato
veće zadovoljstvo nego tim zaključkom, kojim
je omogućeno da u njemu o uskrsu uskrsne
velika narodna misao, koju su bili na krst
razapeli i u grob sahranili fariseji i sa-
dukceji.

Riječ i pojam Dubrovnik značila su i
do sada jednu misao. 0 Uskrsu će ta misao
dobiti stvaran izraz. I kao Srbi i kao Du-
brovčani mi se tome mnogo i od srca ra-
dujemo.

obe

izlazi svake nedjelje.

JAJpYIKHO HATOJO Y SOMJEOPAJUŽI.

Kan je uayka yTBpnuna na je seMbopanuuuka
TIPOH3BOJIEA UHCTO H HCKIBYUHBO OPTAHCKE IIPHPOJE,
4 na onaj ucTu 3akoH ono6upawa Koju Bau KOJ
XKHBUX Gulia BaxH u 34 TIPOH3BOJIEHbY Y ZEMJBOPAJIHH,
jeuuomM pujeuu na je seMJbopajia npumujeeHa du-
3monoruja, npocBeieduje Jeyucke 3ajenuuue nocTa-
pane cy.ce nga cBoje 3emjbopaniuke oGaBujecTe o
TOME H JA ra cnpeMe, y Konuko je cuTHa _ cermbakoBa
cHara Tpaxuna Tylje capanie. Y TOM norjneny npBu
je KOpaK yuHibeH y Hbemaukoj,
XOTHLIE, HeHamMujepHo, aru je y ocHoBu teeroBoj
jexaja osa rno6yna. TlpBe MOJIEpHe SeMIBOPAJIHHUKE
3aupyre noHukne cy na opraHu3yjy  3eMJbOpanHH-
Ka 6eKOHOMCKH. H y Tome ce au cacToju mwuxoBa

HCTHHA_ BHIIE HE-

CYBPEMEHOCT, LITO Cy NOLIIE NyTeM KOju Tpaxku u
OGHIbEKABA  MONEpHA  3eMJBOPAJIA, A Hujecy ce
NaJIE 3ZABeCTH NIPHMAMJEHBAM H JIACKABHM IIpETIO-
CTABKAMA OHJAHIHHX COLHjAJIHHX pedopmaropa, Koju
Cy 3aMHuUbAJIH na je jenuHu npaBu 3aupyxHu ro-
KPeT y 3EMJBOPANI6H Moryh y caMOj NpOH3BOJEbH,
Y NodeTKy Cy 3eMJBOpanHHUKE Zaupyre Guje norna-
BHTO HaĆaBIRAYKE. OHe cy naćaBbaje cBojuM nmpu-
CTAJIHLAMA PANHE HAMUPMHLE 34 HBOT, a KacHHje
Hu sa TpPOM3BOJIHbY, KAO: cjeMeHe, CTOKy, CrIpABe,
HoBau Ta. Muoro ngousuje oHe cy npucrynujme u
opraHH30Baiby nponaje 3aupyrapckux mnpoH3BBna, a
jom «acuuje oGes6ujehety croke, ycujesa H Ip. Bpu-
jemuocTu Ha cemy. IlpousBojisu caMoj 3eMIbopaj-
HHuKe 3anpyre Hujecy npucrynanme ocuM usyserHo
u npuBpemeHo. Aj je 6poj TakBHX 3sanpyra 6uo
yBujek nocBe HesHaTaH. 3JeMIROPANHMUKA fipou3BOR-
Ib4_H& yCJIOBIJbABA PAL y BEJIHKHM pa3Mujepama, mTa
BHIIe MAJI4 — CHTAH pan MHOrO je ycnujeniuuju u
npoćurauHuju ou pana y senuko. 360r Tora u Bu-
nuMo na ce pujerko y kojoj 3eMJEM OCHHBAjy uc-
KIBYUHBO npou3Boljauke 3eMJBOpALHHUKE 3alpyre, a
ruje ux je u 6uno, oHe cy y6pso nponane unu
npenie Ha upyro mome panja. Nanac y uujemom
cBujeTy jena ako 6u «Mo mMorju Ha6pajaru 2—3
npon3Boljauke 3eMJEOpAJEMUKE 3alpyre, Na u oHe
jenBa xuBorape u onpxaBajy ce BjeliraukuM cpen-
CTBHMA BHIIE KAO OFJIENM MBBMjeCHHX TIOJIHTHUKHX
CTpanaka.') CacBumM o6paTHo OHOME LITO BHIHMO y
HHLyCTpHju, rnuje ce rnpepabyjy MpTBH npenmMeTu,
nakne rnje je Nmponec npoH3Bonie MexaHuuKu, y
JOeMJPOPAJH6H yCcnujex 3aBucu on 6puxJeuBora, crpy-
HHOTA, JIMUHOFA H y BeJIHKOj Mjepu pyuHora pana.
C Tora M BHIHMO na Ce CHTHA 3EMIROpANEMUKA
IIPOM3BOJEA CBE BHMINE IIAPH y CBHMA 3eMJbAMA,)
no« o6parHo cuTaH npepahusauku pag ce Buie
ycrTyna mjecTo KpynHoj mauuHckoj NpousBoniu. A
TO Omer cBonu 3ANPYKHH TIIOKĐET Y 3EMJBOPAJIbH
Ha y/ory opraHu3aTopa 36MJbOPAlHHKA  TIOFJIABHTO
KAO KYTILA H KAO NponaBua.

TaKBHX  30MJ6OPANHHUKHX 3anpyra panu Ha-
GaBke cBera oHora uro je aeMIbopanHuky norpe6Ho
34 XKHBOT H IIPOH3BOJHby 4 panu npo6uTauuuje npo-
naje beroBux rnpousBoja u npepahesuHa, uma na-
Hac Bpjio MHOrO y cBujeTy. Huje nam Hamjepa na
OBlje M3HOCHMO HHXOB 6poj. AJIH LITO He MOXKEMO
NponycT4TH a na He KaxeMo To je, na je TakaB
NOKPET  JCJIOBIBEH CAMOM  CYBPEMEHOM  TEXHHKOM
3EeMJEOPAJHHUKOM, KOja ocjeka 36MJBOpANHHKOBY CJIA-
6OcT NOFJIABHTO y OBHM nBjeMa HeTFOBHM QYHKLU-
jama. 3eMIbOpanuuk je noBojmbuue jak Kao npouaBo-
bap, ocoćuTo ryje je u 3EeMJBHIITE NIpaBHJIHO pac-
nopekeHo uji 6ap rjje ce mnong NoBOJbHHM yCJIIOBHMA
naje 3akynuTu, u rnje ce npxaBa MJIH NPyILTBO
IbeTOBO cacTapano o rmorpe6Hoj panioj  cnpemu

') Taxpa je na npumjep La colonia agricola di Ostia
(y Mranuju) Koja je njeno couujanucra Tamomuiesux (Bun. La
Rivista Verde on 10 cenrem6pa 1905, cTp. 2), sarum -Ty
CKOpO OCHOBaHa TakORE Le colonie coopćrative de Tirman,
y Amupy (Bun. Le Musće Social, on asryera 1905, crTp.
216), Nok cy y HANPOTHB EHFNeCKE NOTPOIIAYKE 3anpyre,
Koje Cy y cBoje mpujeMe nmomarane cnuuaH nokpeT, nano
CACBHM HaNycTHNe Taj npaBau u cama noMaxy HacemaBate
nojenuHaua HH 34upyx«HO 34Kylb€EHOj HIH KyNJbEHOj 3EMIBH,
anu He y cmujepy 3ajen p Beh saj
Hna6aBke u nponaje. npousBona. Y cBoje BpujeMe uyBeHu
poemneztrmeckie aprenu“ y Pyceuju naBuo cy seh npueranu
na nenajy u »KuBe.

?) Y_Eurneckoj, KNaCHUHOj 36MIEH KPJTIH€ JEMJBOPAJIHE,
oBaj ce npoues y BenuKko onaxa u cBe Buie uupu. (Bun.
Entstehung und Riickgang des landwirtssehaftlichen Gros-
sbetrieh in England, von Dr. Hermann Levy, 1904).

“

IberoBoj. Aj je ou_cna6 Kao Kynau, oco6uTo ako
je cuTaH, TE je npunybeH na Kyrnyje Ha cuTHo. Y
TOM CNyu4ajy KPYNAH 3EMJBOpAJHUK CTOju  NajeKO
H3HaJ Hera. [laHaura HaNpenHa 3EMJbEOPAJIE:A Tpa-
xu Gojbera u ona6paHora cjeMmeHa, Koje Mamu 3se-
MJBOPAJIHHK He yMHje caM na HaGaBH, HJIH ra Ha-
baBjba mocBe ckyrio, jep maGaBiba Majo u ro Tpehe,
“ETBPTe MJIH HaK meTe pyke. OHa Tpaxu Butie
fy6peTa oco6uTo Benuky KOJIHYHHy  BjeluTauKora
by6peTa, a Ty ce MAJIH 3eMJBOPANHUK TEK HajBulue
sapa u npennahyje, jep y Toj speru TproBuHe uma
MHoro 3moynorpeća Koje TeK CTpyuHO 3Habe H Ky-
IIOBHHA HA BEJIHKO MOE OTKNOHHTH.“) OHa — najbe
-— Tpaxu Goe cnpaBe, Koje cuTaH 3EMIBOPALHHK
Takokbe TeluKO MOXEe cam na Ha6aBu, oco6uTo Behie
MALIHH& COJbAK CAM HMKAKO HMWje Kanap ma HCKO-
Pucryje, uru. ura. Mana Be noGur Guru ceJaky
&4KO OH NPOHM3BOJH He MOMKE Gombe GuTu a oBamMo
CBE INTO MY TpeGa 3a XKHBOT HIM NIpOH3BOJEby TIJIA-
ha cKyrio. HberoBa KynoBHa cna6ocT Moxe My Om-
Hujeru cBy no6uT Kojy no6pa npousBojia noHece.
Tako ucTo je cuTaH 3eMJBOPANHUK CJA6 Kao npo-
naBau, jep Many KOomuuuHy cBojux rmpousBona He
MOXK6 Na HOCH HA naneKky mujauy, ruje cy uujeHe
ĆoJke, HHTU My MaTepujanHo cTare nonyiiTa na
ueka mok ce ujede He moripase. Y oća oBa cnyuaja
YCcaMIbEHA HM HejaKA CHara CHTHOFA 3eMJBOpAlHHKA
Tpaxu jauera ocnonua, u oH je nmpunybeH na ra
TpaxuH y yupyxuBary Koje Taj ocnonau saucTa naje
Y noBoseHoj mjepu. Moxe ce peliu_ na cyspemena
NPOH3BOJIE6A y 3ZOMJBOPAJE:H MOpA La MJE pyKA TION
PYKy C OBHM yCTAHOBAMA; HHTH Ce OHA (Hanpenna
3EeMJBOPAJIH>4) MOE 3AMHCJIHTH aKO MaKap jelua on
OBuX noronaća ockynjeBa.

To je rmaBuu cMuCao cyBpeMeHora 3a1py»Ho-
ra NoKpeTa y 3eMIBOpajieH Hu ako ce Ganu jenaH
jiujeT4MH4HAH NOFJIEN HA BPCTE 3ZEMJIROPAJHMUKUX 34-
oBa he ce rmo-
cTaBka camo jou 6ome  carmenaru u ocBjenouuTu.
MHoro6pojue 3eMJbOpanHuuKe saupyre koje nocToje
y npocrpanoMe cBujeTy y orpomHoj cy Behiuuu Ha-
GaBIbAYKE M TEK 34 iHMA noJIAZE oHe Koje ce cTAa-
Pajy o nponaju npousBoga cBojux 3axpyra.

upyra Kojux naHac HajBuiuie uma,

(HacraBuhe ce).

,

*) PPAHUyCKH 3EMJBOPANHHUKH CHHNHKATH Ca CBOjuM CaBe-
3MMA  yCrijeliH Cy na 34 NOČIEOJIbHX NECET FONHHA, CNycTE
uujedy sjemraukor by6pera sa 50%,! Ocum Tora omu umajy
cBoje naGoparopuje y kojuma ce csako by6pe anajin3npa
npuje Hero 1uTo ce Kyru,

ol

Izborna reforma.

» Veliki dan“ u sitničarskom austrijskom
parlamentu već je bio. Ministar-predsjednik
Gautseh iznio je svoju izbornu reformu i obra-
zložio je. Utisak je bio — opće nezadovolstvo
i razočarane. Sve grupe i sve stranke očeki-
vale su, da se nihovim želama više u susret
izade. Nekima se ne dopada sam izborni sistem,
nekima broj mandata, koji bi fihovoj narodno-
sti pripao, a nekima podjela izbornih srezova,
A ipak će sigurno predlog ministarstva biti u-
svojen. To je austrijski specijalitet. Stranke se
ne lute, što su istinski nezadovolne, nega što
se boje, da protivne grupe ne budu mislile da
su potpuno zadovoljne i da prema tome svoje
zahtjeve ne povećaju. Dalmaciji je ostavlen isti
broj poslanika. Ona s toga gledišta ne kMmože
ništa da primijeti, jer, i da je povećan nibov
broj, na fiih se ne bi obaziralo kao što se ni na
dosadanje nije obaziralo. Oni su neznatna ma-
fina, a kojoj je vladi stalo do mafiine? Nije čudo,
ako radi toga interesi Dalmacije budu i u bu-
duće vječno zapostavlani kao i do sada. Dobi-
vaćemo stalno i u buduće obećana, a Dalma-
«cija se naučila životariti slušajući komplimente
i očekujući ispunene praznih ministarskih obe-
ćana.

Ni od ove izborne reforme ne će s toga
biti Dalmaciji dobiti, jer će i u buduće morati

svi govori fefih zastupnika ostati glas vapiju-
ćega u pustini. Noj treba mnogo više — treba

istinskog rada, za koji nije do sada nijedna
austrijska vlada pokazala ni voje ni smisla.

Odgovorni urednik Antun Zipfel.

Tlegeceroronumiuna BOJKOT
CpIOKOr o6porBopa.

Bnaro Hapony, Koju uMa cBojux BenukaHa u
KOj4 4x 3Ha uujeuuTu. Y H>HXOBOj BEJIHUHHH OTFJE-
na ce BeJIHu4uHa nyxa u cBujecTu Hapona, Koju ux
je nao. To cy nNouubenuue HapojHor TajeHTa, po-
NOJbYĆIbBA M pa3BuTKA. Tora pagu cBaku Hapon “u
CTHHe cBoje BeJuKaHe usHau oGuuHux Jeynu, jep
THME TOME CBOj yrmen u rmnpenouaBa npumjepe,
Koju Bprio nako pabajy upyre, Moxua jaue u u3pa-
3uTuje.

Cpncku Hapou y TOM norneny cToju Ha je-
HHOM On NpBux MjecTa, jep je cBa ieroBa ucTopnja
HCIIperIJIETeHA IbynuMa, Koje 6u u upyru uaponu
TIOLITOBAJIH HM BHCOKO NPXKAJIH, TE CE C IbHMA HM TIO-
HocHJIH. BoraTcTBO BpJIuHa, Haponue cBujecru u
YMHHX CIoCco6HOCTA TOJIHKO je 3aoKkyrujno cuHoBe
Hauera Hapona, na no 6pojy cBojux BenuKkaHa cTO-
jaMmo y penosuma 6pojuumjux Hapona. To uuje camMo-
XBAJIHCAbE€, BEN IOHOC, y KOME Ha3HpeMO rapaH-
Tuja 34, OUyBaHe CBOor  Hapojiior umMeHa.

Ha jyuaukoM MernaHy uMaMQ CNABHHX u mo-
HOCHHX Xepoja; HA YMHOME TIOJ6Y BEJIHKHX yMHHKA ;
Ha yMJeTHHUKOM BpJIHX_ MajcTOpa; HA no6poTBopHoj,
H>HBH  TIOXBAJIHHX BeNuKAHA, MT. m. Ha cBujem
naKNe, rpaaMa 3Haa, yMjeiva u POnoJby6Iba uMa-
MO 3Bujesna, Koje mo Hekaga u = ocTanoM cBujery
cBujeTIe.

Tipumjepu wuxoBu Tpeća na nonyisyjy npa3-
HHH€, KOje jom  Hujecy_ nonyibeHe, a name ux je
HaponHo  Tujeno unak nyo u npenyHo. Kako
PEKOCMO,  HMAMO LOCTA; HMAMO XH HAK HH TAKHX,
Koju: jolu u gaHac rnpenisaude y NogMuPHBAHy NOTpe-
ća, Te ce MCIIOJbABAjy y CBAKOJIHEBHOM XMBOTY. Ta-
KAB jenaH ,npumjep HaMjepHu cMO naHac ucrafiu, jep
je TOJIMKO .M3pa3HT, NA TIpeKO Hera He MOXKEMO
HeonaxeHo rnpofiu, a ya TO HaM je Bpujeme Hame-
THJJIO NyXKHOCT, KOja M3 3AXBAJIHOCTH  NIpOHCTHUE.

Ha 14 (27) de6pyapa unaBpuiuno ce je
50 roguHa x«uBoTa BemuKor cprnekor no6po-
TBopa_.by6omupa Kpemanosnuha. To je sa > cBe-
uaHu, a 3a CpncTBo pujerku naH. UuraBo je Cpn-
CTBO Tora NaHa CTaJo, MHCJIMINO H TIPOMHCJIHJIO,
IuTO 3Hauu 50 roguHa xuBora u rpeko 25 pana na
HaponHoj HHBH, 4 TO pala o6uieHa, Koju je nao
BHJIHA H peaJiHa rijoja.

HemMa, MHCJIHMO, CplicKOr Kpaja, ruje ce He
3Ha 3a ume Jby6omupa KpemanoBulia u ruje ce
OHO NJXKHHM IIOLITOBAH€M H HCKPEHOM 3aAxBaJIHOLIhy
He cnomMHie. H Cp6ujanau u Lilpuoropau, u Boca-
Hau u XepueroBau, u Cpujemau u BaHauaHuH, H
Crapocp6ujaau u Makenonau, na u Hau Tlpumo-
pau 3Ha 3a uMe oBor cprickor no6poTBopa. CBHu
kpajeBu Haluu ocjeTuju cy napexJbuBocT Jby6uHe
pyke. OH ce Huje orpaHuuuo Hu Ha jenaH Kpaj, Hu
Ha jeuuy oco6y; HuT4 Ha nojeguHy yCTAHOBY, HHTH Ha
nojenuHo npyiurBo. Ko ce je ron Ha i Hamjepuo,
Hawao je sey6asHa npujema u Huje ce 6e3 ycnjexa
OL Hera onaneuuo; Koje rogi je NPYIITBO OCHOBAHO,
6uno je mouamheHo napexJbuBoliliy ieroBoM. H
HaWle npumMopcko mMesumue  TlpocBjeTHO-npu4Bpenuo
LpyuwrBo ,Cpncka 3opa“, uuju je sanaTak Jby6o-
MHp KpemaHoBuli no6po pa3yMHO, MOXK6 O TOME C
Oco6uTOM Jby6aBJby na npuroBujena.

llro je nocTa KAPAKTEpHCTHUHO, HHKAJA OH
Huje nasao u nujenuo, na ce6e yaBucu, Behi na rio- :
Maxe, KO nomohiu Tpe6yje. H To je pujerka BpIIHHA
KojoM ce Majo KO Moe na moxBajiu. Tojmuko je
HCTHHA, A NaHAC HHKO H& MOXE TIOy3LAHO JA KAKE
Koja je cBe“no6porBopHa njena Jby6omup yuuHHo;
CBAK 3Ha na ux je uuHuo; cBako mMjecTo u CBAKH
Kpaj MOXe na uaHece mo Koju npumjep, ama je TeK
HCTHHA, na 64 cBa Ta no6pouuHcTBa TeluKo 6uro
Ha6pojuTu.

Nonoceliu_oBy 6nujeny cIuKy BeJmuKkor no6po-
TBOpa, ucnyisyjemo jenaH nuo cBoje nyx«HocTu, koje
cy HaM HAPOlHH HHTepeCH  HAMETHYJIH, jep no-
TA4yu HETOBO CIABJbE, CPETHO NpOBeLEeHy IEJECe-
TOFOJMIIEKLY, HujecMO MOrnu a na ce He cjeTuMo
H HeroBux njema, Koja cy TonuKo u3pa3suTa, na ux
je ueMorylie mumMoufin.

Cp6u c o6ana njasora Janpana npunpyxyjy
ce pujeTkoj CB&4aHOCTH  BeJIHKOF  CpricKOr  no6po-