Godina XV. U Dubrovniku 4: Marta 1906. Broj 9. Cijena listu Za Austro-Ugarsku, Bosnu : flercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu goru na go dinu Kruna 12. / Z» sve ostale anaks 15 u zlatu. zemlje na goj Za Dubrovnik na godinu Kr, 1( Na pd godine 1 na četvri godiri urszmjerno Pojedini broj lista 20 para. i li Pretplata i oglasi. Saju se administraciji Dubrovniku .Dozgisi se šaju uredništva Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano.izjav javne zahvale, vačunska izvje šća i slične objave. plaća se 20 par? od reika (sitnijeh slova). Ako'se vič- puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovans pisma ne pii- maju ge. 7 Vlasnik i izdavate] Dr. Mato Gracić. Dubrovnik, 8 marta 1906. Sastanak srpskih, hrvatskih i magjarskih delegata, koji je bio odregjen za 19. i od- gogjen za 28. februara'nije se mogao ni tada održati. Beč ga je i prvi.i drugi put omeo. Dokaz, koliku mu važnost pridaje. U mržuji i intrigama vaspitani Beč nije mogao razu- mjeti osnovnog pravila ljubavi, da ona biva jača, što joj se veće prepreke na pub sta- vljaju. On je u održanju ovog sastanka vidio povredu glavnog principa svoje politike: di- vide et impera i hijeo ga je na svaki način onemogućiti, To im je pošlo za rukom. Ali da li će mu poći za rukom da održi “svoju politiku, to je drugo pitanje. Svijest o zaje- dnici interesa našeg i magjarskog naroda, ljubav prema slobodi i uzvišeni osjećaj pravde, koji nas i Magjare veže, mislimo da će biti i ostati jači od intriga. Putevi, na koje nas upućuju ovi naši osjećaji, znamo da 'su teški, znamo da ćemo fijima idući biti izloženi raznim napadajima. Po lavežu pasa mi već ćutimo, da lovci do- laze. Bijedna klika koja svoje beslidne po- slove tjera pod neprotokolirancm firmom Frank, Tomašić i drugovi daje nam na zna- nje, da je opasnost blizu. Ali mi je se ne “bojimo. Pravi ljudi pred njom nikada ne uzmiču. Svjesni svojih prava i svojih dužnosti mi se samo spremamo na obranu naših lije- pih planina i od nasrtljivih lovaca i od bi- jesnih pasa. Radi toga je ustanovljena naša »zajednica“, zajednica svih narodnih stranaka To su dobro razumjeli i oni, koji bi dobili meso i oni, kojima bi pripale kosti. S toga je sada tolika hajka na nju. U ovom historijskom momentu Beč je osjetio teškoću svoga položaja. Njemu je s toga neprijatno, što su se izabrani na- rodni predstavnici odlučili na drugu politiku, nego imenovani iz 1848 godine. On je osjetio, da bi mu sada mjesto sluga trebali prijatelji i da tih nema. A to je nejnepri- jatnije osjećane. < Svojom tradicionalnom politikom razdva- janja Beč u ovom času ne može da operišć. Nama više ne vladaju osjećaji, ni djetinji kaprisi, nego zdrav razum. To treba dobro u Beču da razumiju kao što smo mi razu- mjeli, da nam je jedini spas u koncentrisa- nju narodne snage, koju on uzalud hoće da razdvoji i oslabi. Starješinstvo srpske i hrvatske zajednice, stvoreno na Rijeci, znaće i moći će to uvi- jek zapriječiti. Njegova sveta zadaća biće da nas drži stalno na okupu do pobjede na- rodne misli. Mi stoga s iskrenim zanosom pozdravljamo zaključak zajednice, da o Uskrsu u našem klasičnom gradu održi svoju prvu sjednicu. Gradu Slobode nije moglo biti dato veće zadovoljstvo nego tim zaključkom, kojim je omogućeno da u njemu o uskrsu uskrsne velika narodna misao, koju su bili na krst razapeli i u grob sahranili fariseji i sa- dukceji. Riječ i pojam Dubrovnik značila su i do sada jednu misao. 0 Uskrsu će ta misao dobiti stvaran izraz. I kao Srbi i kao Du- brovčani mi se tome mnogo i od srca ra- dujemo. obe izlazi svake nedjelje. JAJpYIKHO HATOJO Y SOMJEOPAJUŽI. Kan je uayka yTBpnuna na je seMbopanuuuka TIPOH3BOJIEA UHCTO H HCKIBYUHBO OPTAHCKE IIPHPOJE, 4 na onaj ucTu 3akoH ono6upawa Koju Bau KOJ XKHBUX Gulia BaxH u 34 TIPOH3BOJIEHbY Y ZEMJBOPAJIHH, jeuuomM pujeuu na je seMJbopajia npumujeeHa du- 3monoruja, npocBeieduje Jeyucke 3ajenuuue nocTa- pane cy.ce nga cBoje 3emjbopaniuke oGaBujecTe o TOME H JA ra cnpeMe, y Konuko je cuTHa _ cermbakoBa cHara Tpaxuna Tylje capanie. Y TOM norjneny npBu je KOpaK yuHibeH y Hbemaukoj, XOTHLIE, HeHamMujepHo, aru je y ocHoBu teeroBoj jexaja osa rno6yna. TlpBe MOJIEpHe SeMIBOPAJIHHUKE 3aupyre noHukne cy na opraHu3yjy 3eMJbOpanHH- Ka 6eKOHOMCKH. H y Tome ce au cacToju mwuxoBa HCTHHA_ BHIIE HE- CYBPEMEHOCT, LITO Cy NOLIIE NyTeM KOju Tpaxku u OGHIbEKABA MONEpHA 3eMJBOPAJIA, A Hujecy ce NaJIE 3ZABeCTH NIPHMAMJEHBAM H JIACKABHM IIpETIO- CTABKAMA OHJAHIHHX COLHjAJIHHX pedopmaropa, Koju Cy 3aMHuUbAJIH na je jenuHu npaBu 3aupyxHu ro- KPeT y 3EMJBOPANI6H Moryh y caMOj NpOH3BOJEbH, Y NodeTKy Cy 3eMJBOpanHHUKE Zaupyre Guje norna- BHTO HaĆaBIRAYKE. OHe cy naćaBbaje cBojuM nmpu- CTAJIHLAMA PANHE HAMUPMHLE 34 HBOT, a KacHHje Hu sa TpPOM3BOJIHbY, KAO: cjeMeHe, CTOKy, CrIpABe, HoBau Ta. Muoro ngousuje oHe cy npucrynujme u opraHH30Baiby nponaje 3aupyrapckux mnpoH3BBna, a jom «acuuje oGes6ujehety croke, ycujesa H Ip. Bpu- jemuocTu Ha cemy. IlpousBojisu caMoj 3eMIbopaj- HHuKe 3anpyre Hujecy npucrynanme ocuM usyserHo u npuBpemeHo. Aj je 6poj TakBHX 3sanpyra 6uo yBujek nocBe HesHaTaH. 3JeMIROPANHMUKA fipou3BOR- Ib4_H& yCJIOBIJbABA PAL y BEJIHKHM pa3Mujepama, mTa BHIIe MAJI4 — CHTAH pan MHOrO je ycnujeniuuju u npoćurauHuju ou pana y senuko. 360r Tora u Bu- nuMo na ce pujerko y kojoj 3eMJEM OCHHBAjy uc- KIBYUHBO npou3Boljauke 3eMJBOpALHHUKE 3alpyre, a ruje ux je u 6uno, oHe cy y6pso nponane unu npenie Ha upyro mome panja. Nanac y uujemom cBujeTy jena ako 6u «Mo mMorju Ha6pajaru 2—3 npon3Boljauke 3eMJEOpAJEMUKE 3alpyre, Na u oHe jenBa xuBorape u onpxaBajy ce BjeliraukuM cpen- CTBHMA BHIIE KAO OFJIENM MBBMjeCHHX TIOJIHTHUKHX CTpanaka.') CacBumM o6paTHo OHOME LITO BHIHMO y HHLyCTpHju, rnuje ce rnpepabyjy MpTBH npenmMeTu, nakne rnje je Nmponec npoH3Bonie MexaHuuKu, y JOeMJPOPAJH6H yCcnujex 3aBucu on 6puxJeuBora, crpy- HHOTA, JIMUHOFA H y BeJIHKOj Mjepu pyuHora pana. C Tora M BHIHMO na Ce CHTHA 3EMIROpANEMUKA IIPOM3BOJEA CBE BHMINE IIAPH y CBHMA 3eMJbAMA,) no« o6parHo cuTaH npepahusauku pag ce Buie ycrTyna mjecTo KpynHoj mauuHckoj NpousBoniu. A TO Omer cBonu 3ANPYKHH TIIOKĐET Y 3EMJBOPAJIbH Ha y/ory opraHu3aTopa 36MJbOPAlHHKA TIOFJIABHTO KAO KYTILA H KAO NponaBua. TaKBHX 30MJ6OPANHHUKHX 3anpyra panu Ha- GaBke cBera oHora uro je aeMIbopanHuky norpe6Ho 34 XKHBOT H IIPOH3BOJHby 4 panu npo6uTauuuje npo- naje beroBux rnpousBoja u npepahesuHa, uma na- Hac Bpjio MHOrO y cBujeTy. Huje nam Hamjepa na OBlje M3HOCHMO HHXOB 6poj. AJIH LITO He MOXKEMO NponycT4TH a na He KaxeMo To je, na je TakaB NOKPET JCJIOBIBEH CAMOM CYBPEMEHOM TEXHHKOM 3EeMJEOPAJHHUKOM, KOja ocjeka 36MJBOpANHHKOBY CJIA- 6OcT NOFJIABHTO y OBHM nBjeMa HeTFOBHM QYHKLU- jama. 3eMIbOpanuuk je noBojmbuue jak Kao npouaBo- bap, ocoćuTo ryje je u 3EeMJBHIITE NIpaBHJIHO pac- nopekeHo uji 6ap rjje ce mnong NoBOJbHHM yCJIIOBHMA naje 3akynuTu, u rnje ce npxaBa MJIH NPyILTBO IbeTOBO cacTapano o rmorpe6Hoj panioj cnpemu ') Taxpa je na npumjep La colonia agricola di Ostia (y Mranuju) Koja je njeno couujanucra Tamomuiesux (Bun. La Rivista Verde on 10 cenrem6pa 1905, cTp. 2), sarum -Ty CKOpO OCHOBaHa TakORE Le colonie coopćrative de Tirman, y Amupy (Bun. Le Musće Social, on asryera 1905, crTp. 216), Nok cy y HANPOTHB EHFNeCKE NOTPOIIAYKE 3anpyre, Koje Cy y cBoje mpujeMe nmomarane cnuuaH nokpeT, nano CACBHM HaNycTHNe Taj npaBau u cama noMaxy HacemaBate nojenuHaua HH 34upyx«HO 34Kylb€EHOj HIH KyNJbEHOj 3EMIBH, anu He y cmujepy 3ajen p Beh saj Hna6aBke u nponaje. npousBona. Y cBoje BpujeMe uyBeHu poemneztrmeckie aprenu“ y Pyceuju naBuo cy seh npueranu na nenajy u »KuBe. ?) Y_Eurneckoj, KNaCHUHOj 36MIEH KPJTIH€ JEMJBOPAJIHE, oBaj ce npoues y BenuKko onaxa u cBe Buie uupu. (Bun. Entstehung und Riickgang des landwirtssehaftlichen Gros- sbetrieh in England, von Dr. Hermann Levy, 1904). “ IberoBoj. Aj je ou_cna6 Kao Kynau, oco6uTo ako je cuTaH, TE je npunybeH na Kyrnyje Ha cuTHo. Y TOM CNyu4ajy KPYNAH 3EMJBOpAJHUK CTOju NajeKO H3HaJ Hera. [laHaura HaNpenHa 3EMJbEOPAJIE:A Tpa- xu Gojbera u ona6paHora cjeMmeHa, Koje Mamu 3se- MJBOPAJIHHK He yMHje caM na HaGaBH, HJIH ra Ha- baBjba mocBe ckyrio, jep maGaBiba Majo u ro Tpehe, “ETBPTe MJIH HaK meTe pyke. OHa Tpaxu Butie fy6peTa oco6uTo Benuky KOJIHYHHy BjeluTauKora by6peTa, a Ty ce MAJIH 3eMJBOPANHUK TEK HajBulue sapa u npennahyje, jep y Toj speru TproBuHe uma MHoro 3moynorpeća Koje TeK CTpyuHO 3Habe H Ky- IIOBHHA HA BEJIHKO MOE OTKNOHHTH.“) OHa — najbe -— Tpaxu Goe cnpaBe, Koje cuTaH 3EMIBOPALHHK Takokbe TeluKO MOXEe cam na Ha6aBu, oco6uTo Behie MALIHH& COJbAK CAM HMKAKO HMWje Kanap ma HCKO- Pucryje, uru. ura. Mana Be noGur Guru ceJaky &4KO OH NPOHM3BOJH He MOMKE Gombe GuTu a oBamMo CBE INTO MY TpeGa 3a XKHBOT HIM NIpOH3BOJEby TIJIA- ha cKyrio. HberoBa KynoBHa cna6ocT Moxe My Om- Hujeru cBy no6uT Kojy no6pa npousBojia noHece. Tako ucTo je cuTaH 3eMJBOPANHUK CJA6 Kao npo- naBau, jep Many KOomuuuHy cBojux rmpousBona He MOXK6 Na HOCH HA naneKky mujauy, ruje cy uujeHe ĆoJke, HHTU My MaTepujanHo cTare nonyiiTa na ueka mok ce ujede He moripase. Y oća oBa cnyuaja YCcaMIbEHA HM HejaKA CHara CHTHOFA 3eMJBOpAlHHKA Tpaxu jauera ocnonua, u oH je nmpunybeH na ra TpaxuH y yupyxuBary Koje Taj ocnonau saucTa naje Y noBoseHoj mjepu. Moxe ce peliu_ na cyspemena NPOH3BOJIE6A y 3ZOMJBOPAJE:H MOpA La MJE pyKA TION PYKy C OBHM yCTAHOBAMA; HHTH Ce OHA (Hanpenna 3EeMJBOPAJIH>4) MOE 3AMHCJIHTH aKO MaKap jelua on OBuX noronaća ockynjeBa. To je rmaBuu cMuCao cyBpeMeHora 3a1py»Ho- ra NoKpeTa y 3eMIBOpajieH Hu ako ce Ganu jenaH jiujeT4MH4HAH NOFJIEN HA BPCTE 3ZEMJIROPAJHMUKUX 34- oBa he ce rmo- cTaBka camo jou 6ome carmenaru u ocBjenouuTu. MHoro6pojue 3eMJbOpanHuuKe saupyre koje nocToje y npocrpanoMe cBujeTy y orpomHoj cy Behiuuu Ha- GaBIbAYKE M TEK 34 iHMA noJIAZE oHe Koje ce cTAa- Pajy o nponaju npousBoga cBojux 3axpyra. upyra Kojux naHac HajBuiuie uma, (HacraBuhe ce). , *) PPAHUyCKH 3EMJBOPANHHUKH CHHNHKATH Ca CBOjuM CaBe- 3MMA yCrijeliH Cy na 34 NOČIEOJIbHX NECET FONHHA, CNycTE uujedy sjemraukor by6pera sa 50%,! Ocum Tora omu umajy cBoje naGoparopuje y kojuma ce csako by6pe anajin3npa npuje Hero 1uTo ce Kyru, ol Izborna reforma. » Veliki dan“ u sitničarskom austrijskom parlamentu već je bio. Ministar-predsjednik Gautseh iznio je svoju izbornu reformu i obra- zložio je. Utisak je bio — opće nezadovolstvo i razočarane. Sve grupe i sve stranke očeki- vale su, da se nihovim želama više u susret izade. Nekima se ne dopada sam izborni sistem, nekima broj mandata, koji bi fihovoj narodno- sti pripao, a nekima podjela izbornih srezova, A ipak će sigurno predlog ministarstva biti u- svojen. To je austrijski specijalitet. Stranke se ne lute, što su istinski nezadovolne, nega što se boje, da protivne grupe ne budu mislile da su potpuno zadovoljne i da prema tome svoje zahtjeve ne povećaju. Dalmaciji je ostavlen isti broj poslanika. Ona s toga gledišta ne kMmože ništa da primijeti, jer, i da je povećan nibov broj, na fiih se ne bi obaziralo kao što se ni na dosadanje nije obaziralo. Oni su neznatna ma- fina, a kojoj je vladi stalo do mafiine? Nije čudo, ako radi toga interesi Dalmacije budu i u bu- duće vječno zapostavlani kao i do sada. Dobi- vaćemo stalno i u buduće obećana, a Dalma- «cija se naučila životariti slušajući komplimente i očekujući ispunene praznih ministarskih obe- ćana. Ni od ove izborne reforme ne će s toga biti Dalmaciji dobiti, jer će i u buduće morati svi govori fefih zastupnika ostati glas vapiju- ćega u pustini. Noj treba mnogo više — treba istinskog rada, za koji nije do sada nijedna austrijska vlada pokazala ni voje ni smisla. Odgovorni urednik Antun Zipfel. Tlegeceroronumiuna BOJKOT CpIOKOr o6porBopa. Bnaro Hapony, Koju uMa cBojux BenukaHa u KOj4 4x 3Ha uujeuuTu. Y H>HXOBOj BEJIHUHHH OTFJE- na ce BeJIHu4uHa nyxa u cBujecTu Hapona, Koju ux je nao. To cy nNouubenuue HapojHor TajeHTa, po- NOJbYĆIbBA M pa3BuTKA. Tora pagu cBaku Hapon “u CTHHe cBoje BeJuKaHe usHau oGuuHux Jeynu, jep THME TOME CBOj yrmen u rmnpenouaBa npumjepe, Koju Bprio nako pabajy upyre, Moxua jaue u u3pa- 3uTuje. Cpncku Hapou y TOM norneny cToju Ha je- HHOM On NpBux MjecTa, jep je cBa ieroBa ucTopnja HCIIperIJIETeHA IbynuMa, Koje 6u u upyru uaponu TIOLITOBAJIH HM BHCOKO NPXKAJIH, TE CE C IbHMA HM TIO- HocHJIH. BoraTcTBO BpJIuHa, Haponue cBujecru u YMHHX CIoCco6HOCTA TOJIHKO je 3aoKkyrujno cuHoBe Hauera Hapona, na no 6pojy cBojux BenuKkaHa cTO- jaMmo y penosuma 6pojuumjux Hapona. To uuje camMo- XBAJIHCAbE€, BEN IOHOC, y KOME Ha3HpeMO rapaH- Tuja 34, OUyBaHe CBOor Hapojiior umMeHa. Ha jyuaukoM MernaHy uMaMQ CNABHHX u mo- HOCHHX Xepoja; HA YMHOME TIOJ6Y BEJIHKHX yMHHKA ; Ha yMJeTHHUKOM BpJIHX_ MajcTOpa; HA no6poTBopHoj, H>HBH TIOXBAJIHHX BeNuKAHA, MT. m. Ha cBujem naKNe, rpaaMa 3Haa, yMjeiva u POnoJby6Iba uMa- MO 3Bujesna, Koje mo Hekaga u = ocTanoM cBujery cBujeTIe. Tipumjepu wuxoBu Tpeća na nonyisyjy npa3- HHH€, KOje jom Hujecy_ nonyibeHe, a name ux je HaponHo Tujeno unak nyo u npenyHo. Kako PEKOCMO, HMAMO LOCTA; HMAMO XH HAK HH TAKHX, Koju: jolu u gaHac rnpenisaude y NogMuPHBAHy NOTpe- ća, Te ce MCIIOJbABAjy y CBAKOJIHEBHOM XMBOTY. Ta- KAB jenaH ,npumjep HaMjepHu cMO naHac ucrafiu, jep je TOJIMKO .M3pa3HT, NA TIpeKO Hera He MOXKEMO HeonaxeHo rnpofiu, a ya TO HaM je Bpujeme Hame- THJJIO NyXKHOCT, KOja M3 3AXBAJIHOCTH NIpOHCTHUE. Ha 14 (27) de6pyapa unaBpuiuno ce je 50 roguHa x«uBoTa BemuKor cprnekor no6po- TBopa_.by6omupa Kpemanosnuha. To je sa > cBe- uaHu, a 3a CpncTBo pujerku naH. UuraBo je Cpn- CTBO Tora NaHa CTaJo, MHCJIMINO H TIPOMHCJIHJIO, IuTO 3Hauu 50 roguHa xuBora u rpeko 25 pana na HaponHoj HHBH, 4 TO pala o6uieHa, Koju je nao BHJIHA H peaJiHa rijoja. HemMa, MHCJIHMO, CplicKOr Kpaja, ruje ce He 3Ha 3a ume Jby6omupa KpemanoBulia u ruje ce OHO NJXKHHM IIOLITOBAH€M H HCKPEHOM 3aAxBaJIHOLIhy He cnomMHie. H Cp6ujanau u Lilpuoropau, u Boca- Hau u XepueroBau, u Cpujemau u BaHauaHuH, H Crapocp6ujaau u Makenonau, na u Hau Tlpumo- pau 3Ha 3a uMe oBor cprickor no6poTBopa. CBHu kpajeBu Haluu ocjeTuju cy napexJbuBocT Jby6uHe pyke. OH ce Huje orpaHuuuo Hu Ha jenaH Kpaj, Hu Ha jeuuy oco6y; HuT4 Ha nojeguHy yCTAHOBY, HHTH Ha nojenuHo npyiurBo. Ko ce je ron Ha i Hamjepuo, Hawao je sey6asHa npujema u Huje ce 6e3 ycnjexa OL Hera onaneuuo; Koje rogi je NPYIITBO OCHOBAHO, 6uno je mouamheHo napexJbuBoliliy ieroBoM. H HaWle npumMopcko mMesumue TlpocBjeTHO-npu4Bpenuo LpyuwrBo ,Cpncka 3opa“, uuju je sanaTak Jby6o- MHp KpemaHoBuli no6po pa3yMHO, MOXK6 O TOME C Oco6uTOM Jby6aBJby na npuroBujena. llro je nocTa KAPAKTEpHCTHUHO, HHKAJA OH Huje nasao u nujenuo, na ce6e yaBucu, Behi na rio- : Maxe, KO nomohiu Tpe6yje. H To je pujerka BpIIHHA KojoM ce Majo KO Moe na moxBajiu. Tojmuko je HCTHHA, A NaHAC HHKO H& MOXE TIOy3LAHO JA KAKE Koja je cBe“no6porBopHa njena Jby6omup yuuHHo; CBAK 3Ha na ux je uuHuo; cBako mMjecTo u CBAKH Kpaj MOXe na uaHece mo Koju npumjep, ama je TeK HCTHHA, na 64 cBa Ta no6pouuHcTBa TeluKo 6uro Ha6pojuTu. Nonoceliu_oBy 6nujeny cIuKy BeJmuKkor no6po- TBOpa, ucnyisyjemo jenaH nuo cBoje nyx«HocTu, koje cy HaM HAPOlHH HHTepeCH HAMETHYJIH, jep no- TA4yu HETOBO CIABJbE, CPETHO NpOBeLEeHy IEJECe- TOFOJMIIEKLY, HujecMO MOrnu a na ce He cjeTuMo H HeroBux njema, Koja cy TonuKo u3pa3suTa, na ux je ueMorylie mumMoufin. Cp6u c o6ana njasora Janpana npunpyxyjy ce pujeTkoj CB&4aHOCTH BeJIHKOF CpricKOr no6po-