ii kći

uuna Koonepauuje. Jep ura je upyro Hau nyxoBHu
pan Hu XHBOT akO He acouujauuja yneuaraka, emo-
uuja, ocjekaja, uneja koje cMO OBJA OHNA NpHMHJH

HIH Hacrinjenuju. (Capuuhe ce).

BOJA

Cnop amepmuxux Cpća.

»Hosu Cp6oćpaH“ noHocH O OBOM IHTaisy 0-
Baj nujenu unaHak, € KOj4M Ce moTnyHo cnaxemo.

»Meby amepuukum Cp6uma pacnnaMTuna ce
oropueHa, ouwrpa 6opća panu cpneke upkBe. Ame-
PH4KH OpraHu CpricKH NyHH Cy uIaHaka, u3jasa, pe-
3onyuuja o oBoj crsapu. Bopća ce Bogu y npBoM
Peny npoTus pyckor Kanybepa, apxumaHupuTa Ce-
Bacrujana “Ila6osuha, Koju croju ua ueny Cpncke
Tiyxosie _Mucuje y Yukary, a 34 yCTAHOBJbEIE Ca-
MOCTAJIHE CpricKe enuckoridje.

C oco6uTHM 3AMOBOJBCTBOM OmaXaMO, na je y
OBOM CNOpy u36una Ha nosp y XuBa JIHA
cBujecT aMepnukux Cp6a, u HeOgombuHBa Texa Ha
ONPKAHEe HAPOJIHE HHJMBHNYAJIHOCTH. OBO HAM y-
nujesa aje, na ce Cp6u y3 osaky csujecr He he
TAMO JaKO H3ry6uT4 y TyljuHcKOM MOpy. CeBacTu-
jaH Ila6osuh xruo 6u, na Cpncka IlyxoBua Mucuja
ocTaHe Heka «unujana Pycke Ilyxosue Mucuje, a
4HTABHM NYXOBHHM XKHBOTOM CpliCKOF Hapona y A-
MEPHUH ynpasjbanu 6u pycku Kanybepu. AmMepunuku
Cp6u ocjehajy no nyie xXuBy M MCKPEHY IbyĆAB 3a
PycKu Hapon, u cxBahajy norpe6y comugapHocTu
CNOBEHCKE MH NpeKO ATJIAHCKOF OKeAHA, AJIH uNAK
xohe na ocrauy Cp6u. H sa TO je ca cum nmpu-
PONHA TeXKIbA AaMepHUKHX Cpća, na ce ocHyje ca-
MOCTANIHA Cpricka enuckoriuja, Koja 6u ce 6punyna
3A UPKBEHM MH IUKOJICKH KHBOT TAMOLIH>HX Cp6a.

Hauwe cy nyue cumnaruje Ha cTpaHu oBora
nokpeTa, Arm je Hauwe muiujbeise, na 6u oy 6op6y
Tpećano BOnuTH ca Iuro Mae xyuu, u na 6u je
Tpećano Wwro npuje CBpuuHTH TuMe na ce onmax
NnpucTynu opramu3šauuju cpneke enuckonuje. Hapon
je ša TO, u oHga Tpeća crBap pujeniuTu, a He Ho-
BuHapCcKOM 60p6oM pacnupuBaTu CTpacTH H yHOCHTH

pacrpojcTBo y Hapon, Koju y TybuHu Tpeća na ce:

36uje y wro uspuhe penose. He rpeća na Hawe
cTape norpjelike npeHocuMo u y HoBu csujer.

Buno 6u Benuko 3mo, na ce y osoj 6op6u ry-
6u nparoujeuo Bpujeme u Tpouie uaj6ojbe cHJe, Kaji
Amepuka u 6e3 Tora ripyxa uIHpoko mome sa 34paB
Haponuu pan. Ha HHTEJHTeHTHHM CHHOBHMA Cpn-
CKHM, KOj4 Cy KPeHyIH y AMepuky, nexu Benmuka
NJXKHOCT H OJFOBOPHOCT, 4 I>HXOB HCKPEHH IIATPHO-
Tu3aM nokasake um npasu nyrT. Tlo nawem ysjepe-
tby Tpe6a npuje cera la yTyBH Hapon cprcku y
Amepuu, na je weroB 6opasak TaMO npuBpemeH.
OpraHu iweroBu Tpe6a na ra ynyhiyjy HenpecTaHo,
na My je NyXHOCT, OK Ce omnopasu marepujajiHo,
BPATHTH ce y nocToj6uHy. »KamocHe eKkoHoMCcKke
npunuke Tjepajy Hau napon y AMepuky, aJIH oH He
Tpeća na ocraHe TaMO cTanHo. Jep Ma KakBE une
Cpricke ycTaHoBe y Amepuuu, oHe he unak ysujek
Guru npecnaće, na cpncku Hapon osako Hey« u 3a-
ocTao, Tpajo cauysajy on nperanaia y ooj BpeBu
KYNTyPHHjux Hapona, y 3eMJeu, Koja rHraHTcKHM KO-
pauuma une nanpujen. CpnekuM je ycTaHoBamMa Ta-
MO NJXHOCT, na npukyrubajy Cp6e, Koju Tamo noby
anu na ux xuBo nogcjeiajy Hua noBparak y orTa-
u6HHy. 1

H jou jenua Benuka NyxHOCT nexu Ha uHTE-
JIMTeHTHHM CHHOBUMA CpricKUM y Amepuuu. Ilpeko
MOpa Ojua34 nonajsuiie Hapon 43 kpajeBa, Koju cy
Hajrope 3aocranu u npuBpenuo u KYNTypHo, Koje
FoTOBo u Huje oćacjana cBjernocT cno6one u Ha-
nperka. 3a Taj uapog He Tpe6a Amepuka na 6yne
caMo u3BOp sapane, Hero u twuKona cnoćone. Opra-
HH CpNCcKu HeKA naHoMuHue ynyliyjy napon, na rnena
roneMy pasnuky usMeby Hauiux cKyueHux rnpunuka
H CnoGoHux ycTaHoBa aMepHukux. Heka My XUBHM

Gojama npukaxy, KaKO ce y cno6onu 6yjuo pasBuja
HBOT, 4 KAKO y MPAKy M TMUHH_ CBE ocTAaje Kp-
XI6ABO. Kau Hac Beh Hesomba Tjepa y Amepuky,
HeKa Hac 6ap Amepuka Hayuu na 6ynemMo crio6onuu
I6ynH. H onna he cBaku Hau AmepuKkaHau, Kana ce
BpaTu Ha cBoje orisuiuTe ocnoGoheH oj okoBa cep-
BHJIHOCTH, GHTH bopau 3a cno6ony orau6uue u Ha-
pona cBora. Oso je ualua_ uckpea nopyka 6pahu
npeko Mopa.« * 6.

sa
ve. . .
Naši dopisi.

Beč, 18 marta, — (Zbor pare | omla-
dine iz Bosne i Hercegovine). — U subotu, 10
ov. mj., održana je ovdje već najavlena skup-
ština bosansko-hercegovačkih akademičara bez
plemenske i vjerske razlike. Impozantan zbor
otvorio je ćand. jur. g. Melko grof Gučetić-
Gozze, pozdravivši skupštinare, nazočne posla-
nike: gg. Biankini, Vukovića, Perića, te mlado-
čeha Dyka, kao i prisutne reportere_ bečkih
novina. Potom je g. J. Dedijer u dugom, is-
erpnom referatu razložio muke i x s
stanovnika Bosne i Hercegovine, toga tužnoga
robla dvadesetoga vijeka. Negov govor, protkan
pričattem istinskih događaja, koji bi i najokorje-
lijem sreu izmamili suzu sažalnicu prema pa-
tničkoj raji, prekidala je svaki čas skupština
odobravafem i upacima na adresu tirjana. Ne-
tom se je sleglo dugotrajno odobravane, stupio
je na tribinu g: Babić i pročitao ovu resoluciju
složne omladine:

>Prošla je već četvrtina vijeka od kako je
Austro-Ugarska monarhija primila privremeno
u svoje ruke upravu Bosne i Hercegovine.

»U tom dugom * vremenu naš narod tih
krajeva, lišen svake slobode. nadajući se boloj
budućnosti, mirno je i trpelivo snosio velike
državno terete nove uprave i pokoravao se te-
škim zahtjevima vlasti, a uza sve to je soci-
jalno, prosvjetno i privredno daleko zaostao za
narodima bole sudbine, koji su se u istom vre-
menu razvijali samostalno i u slobodi.

. »Svjesna toga cjelokupna bos.-here. aka-
demska omladina u Beču bez razlike vjere, po-
slije svestranog razmatrafia ovako žalosnih pri-
lika u svojoj domovini, duboko osjećajući po-
trebu svoga naroda i shvaćajući duh i zadaću
sadašneg teškog vremena — iznosi svoje za-
jeduičke stanovište i zahtjeve u javnost i ujedno
time manifestuje zajednicu i jedinstvo interesa
svih Bosanaca i Hercegovaca.

»Jasno je i razumlivo, da današna uprava,
koja nije u svome dugom nizu godina poka-
zala ni najmane vole ni spreme, da kulturno i
ekonomski unaprijedi naš narod, ne može imati
našega povjerena. Agrarno pitane, ovo veliko
zlo narodno, koje stoji na prvom mjestu kao
hajozbilnija smetiia narodnom razvitku, ne samo
u privrednom nego i u svakom drugom pravcu,
ostalo je neriješeno. Sve do današriega dana nije
se ni pokušalo, da se pristupi negovom  riješa-
vanu, ma da ono sačinava gotovo jedinu zadaću
austro-ugarske carevine kao evropskog manda-
tara u našoj domovini. Prosvjeta nije mogla
uhvatiti u narodu čvrsta korjena, jer se ona
jedino neiskrenošću uprave ograničavala na vrlo
mali dio naroda. Malena za to određena sred-
stva, pored drugih velikih izdataka za izgradu
vojnih tvrdava, strategijskih železnica, žandar-
merijskih i vojničkih kasarna, za platu mnogo-
brojnih i suvišnih činovnika i t. d. nijesu ni iz
daleka mogla podmiriti »rosvjetnu potrebu. U
cijelom vremenu od blizu tri decenija, okupa-
ciona je uprava imala samo na umu, du dezor-
ganizuje snagu narodnu, vršeći najstrožiji nad-

misli i sijući razdor — u

ku izmjenu

ajući sva
ugušavaj na žalost

tampom Ž
Zzor nad š pom, čemu je

otpuno uspjela. g
: PIR ilo tutorstvom bačen je na kocku

kulturni napredak i cijela budućnost rot
movine. Apelujemo zato na sve pozvan booki
da naš narod što izdašnije pomognu u

rotiv ove opasnosti. KBk Ma
E »Ova sed političkog, prosvjetnog t prv

obi tinala zadaću, da

vrednog haraktera, koja bi imala Kes:
izvojuje narodu samoupravu u svim g = 3B S
koje se tiču neposredno narodnog napre!sa,
dila bi najprije cilu:

a) potpune samoupr
opština; slobode štampe, zbora: di. 16
potpufavafa mjesta u državnoj slu a
domaćim: postavlada domaće vojske, koja |
prema državnopravnom položaju naše Mei
služila samo fenim interesima i u nezinim gra-
nicama; jednostavnijeg upravnog aparata;* :

b) podizana narodne prosvjete opšte-obavez-
nim i besplatnim školovafem; potpune xjersko-
prosvjetne autonomije svih vjera, koja će od-
govarati duhu i harakteru dotične religije: da-
vala štipendija u što većoj mjeri na izučavane
raznih nauka i u raznim zemlama;

€) riješena agrarnog pitafa, ali ne na temelu
dosadašnih štetnih vladinih naredaba, nego pra-
vedno i za jednu i za drugu stranu; samostal-
nog carinskog područja; ispomagana selačkog
staleža u ziratnoj zemli naselavafem pustih se-
lišta i krčevina; zabrani doselivafa stranih ko-
lonista; izgradi komunikacija, koje bi služile
jedino privrednin interesima naše zemle, a ne
tuđim i strategijskim svrhama; povraćana od
strane vlasti nepravedno oduzetih nepokretnih
imana bilo privatnim osobama, bilo gradskim,
seoskim ili vjerskim odnosno vakufskim opšti-
nama uz naknadu štete.

U Beču, dana 25. fearuara 1906.
Cjelokupna  bosansko-hercegovačka akademska
j omladina u Beču.«

ave pojedinih političkih
i udruživana:

Na to su predstavnici pojedinih grupa, gg. Pe-
čar (katolik), Hagi Aliagić (muslin) i Eraković
(pravoslavni) u svojim referatima izjavili svoje
pristojane i podesnim, vanredno rječitim  ilu-
strovafiem tužnih prilika u krajevima malo sa
strane reklamne železničke tračnice Brod-Usko-
ple skrenuli pažnu slušalaca na besprimjerne
događaje, što se na sramotu XX vijeka deša-
vaju u okupiranim zemlama. Kad se je prešlo
na glasovane, resolucija je primlena jednodušno.
Zastupnik Biankini napio je po tom složnoj
braći, ujediftenoj omladini, obećavajući, da će

prvom prilikom iznijeti grozno stane u tim kra-
jevima, nadajući se, da će mu i predstavnici
češkoga naroda biti od pomoći, što je i mlado-
češki zastupnik Dyk potvrdio. Prijatnu čifeni-
cu, da je najzad blagotvorno uvjerene o potrebi

zajedničkog rada. balkanskog Slovjenstva ma-
nifestovalo svoju pobjedu i u redovima bosan-
sko-hercogovačke omladine,

pozdravila su g.
Matjašić (Slovenac), prof. Radulović (Dubrovča-
nin) i Isaković (Srbijanne). Omladina je, među
tim, preduzela potrebne korake, kako će po

velikim jevropskim listovima opisati istinsko
nesnosno stale u Hereeg-Bosni, a to na ustuk

plaćenićkim agentima -,zemalsko“ vlade, koji te

tužne krajeve prikazuju — gotova metamorfoza

iza okupacije! — zemalskim rajem —Z4—
Hus rope daamanuje, 12 Mapra. — JE

Mackn Opdop“ u Ipasocauune), =. Om Fana je
carpakena Hama nokpajuneka 6onHuua y Ulu6eHuky,
ox Tana narupa jena nyxHocT,; Koja Hu go nanac
ou ,3eM. On6opa“ Huje Guma NnouMapena, a To je,

iodlistak.

Nova Srpska Himna.

Srpski Ministarski Savjet, na osnovi stru-
čnih referata, usvojio je za Srpsku Himnu ovaj
tekst od Alekse Šantića: .

SRPSKA HIMNA.

Bože, na poja
Zemlje ove

Vaskrsa zlatnim suncem sjaj!
Pobedu, vence
Slave nove . š d

Š Kraju i rodu srpskom daj!

Verom otaca
Što slobodu

Preliše krvlju, daruj nas;
Da nam u svetu
I u rodu

Ostane svetlih dela glas!
Ko šarna svetlost
Duge pune

Što s neba goni crni mrak,
Nek dragi kamen
Srpske krune

Spaserlia srpskog bude znak!
Nek beli oro
Prčne, sine, .

I nove slave da nam plod;
S Avale plave
Nek se vine —

Jedinstvom svetim spase rod!

Predrasude.
— od Voltsir-a. —

Predrasuda je mišlene, koje se n& osniva
na suđenu. Tako se na svemu svijetu ulijevaju
djeci svakojaka mišlela, prije nego mogu da
rasuđuju.

"Ima vrlo dobrih predrasuda, to su one o
kojim se uvjerimo kasnijim prosuđivalem, Kad
razmišlamo.

Osjećaj nije prosta predrasuda; nego nešto
mnogo snažnije. Majka |ubi svoje dijete, ne za
to što joj se je reklo da ga ima ubiti, nego,
srećom, od sebe. Ne pritičeš iz predrasude u
pomoć tuđem djetetu, kojemu prijeti pogibao da
se strovali u ponorcili da ga divla zvijer ra-
skine.

Ali predrasuda ti dava povoda da jednog
čovjeka štuješ, jer nosi stanovito odijelo, sve-
čano hoda i govori. Tvoji roditeli tebi su rekli
da se moraš tom čovjeku pokloniti i ti ga po-
štivaš, prije nego i znaš, zaslužuje li tvog po-
štovana: postaješ stariji i stičeš više poznavana
i opažaš da je ta čovjek varalica, pun oholo-
sti, sebičnosti i lukavstva: sad prezireš, što gj
prije štovao i predrasuda uzmiče pred sutlom,
Iz predrasude vjerovao si u priče, koje su ti u
djetinstvu pripovijedali; tebi su pričali da su
Titani boj bili sa bogovima, i da je Venera lu:

kaTojiuKy  Kameny, carpanu m ona, a
y3 cnuke. TlosnaTo je cBakomy na
xy 6onuuy CIujexy .Gomecuuuu Ha naj“
s pres : kpajeBa, 6uBa us Kuuncke, Bp. |
jex e kpajume. Houue Onhinne pasa
naBajy cBoje monpuuoce, u

yroj 6ouuuu. Benuku Spoj
sa Koje MMNepaTusko |

yuuHu OHO, TO uy

na ce
TipasocnasHe 6ore

naJbHX  HALIH
juuke. H CkpanuHcK
BHOCHO CBAKO roje
gecTOo HMAMO J noMeH
npasocnaBanjex 6ojecHuKAa, 2
namehe ce 1y»HocT, na um

aBy npunana. :

ri dres 6u HeTauaH KA He 6u crnoMeHyo meto,
Ipe MIjETpHPA TOCNONy HA »SeMaJ, Op.

qa cy OTPary He#KONBKO TONMhi na
ote

mro jou 60

Karo je, ; nd
Z Tpaxema u HacTojama oHnatniser Ilu6enckop
uecTa TP: :

napoxa, sa Kora Moe CJIOGONIHO Ia s. na s
6uo heb HaponHu CBELITEHHK — ke =: saneny
u TO, y najuemopajiHujoj Kyuu, y Kyfu, nje. pako
dA KeH6 H....> , Tioji H8TOBOPOM, na sena
ae nonecHujer mjecTa. ie je as : Piju
ipeM on6uBeHo 6umo, a IuTo je sme m ornare
oHAKOBY HPCKY YBPJeNy  NPABOCNag.
IKHMX, 34 e
moj sjepu, uje Mu nosKaTo. a :
JenaH GonecHuK rmnpeBjepuo je, e ce
u y GOuunu MHIOCPIHe CECTPE hiw,
ABY HOBE CIIALIEHE yu,
u 6uo je onojaH op,

Hane

cBojoj BOJbH, I
je cy BeruKa 6neHuja y CT
BonecHuK je nocjnuje ympo,

BEIITEHHKA. :
gi pu je 6omecHuK u on cBoje BOJE n
oneT Teluka MOPAJIHA Q
BOpHOCT NAJA HA OHO, soja My Hujecy nana.
juke na Kpo3 BpHjeme cBoje GonecTu rnpube
OJITAPY, BHIH CBoTA CBetuTeHuKa, u Ty Bory o
Moji. Huje uyno ako GonecHHK y dao STpNIM
y TenikujeM uacoBuma, najieko ou = cBoje mane
nu6e, najieko On “EIBANH ON CBOT CPIA, npube
na ma u He 6uo rieeroB!

6narocnoB Tyhe Bjepe,

XpaM CBEIITEHHKY,
ITipuje Hero 3aKIBY4HM, norpe6Ho je mano.

nopebera. .
Onse roguHe OTBOpHNO Ce HOBO OKPJXHO pan

nutmre y Illy6eHuky, H y teeroBujeM TaMHMllama .|
Mu cMO Buljeju y3 KATOJIHUKY HM IIPABOCIIABHY
nejy. Aru na, Ty Huujecy umajiu pujeu Hani JI
Kao Ha ,3emMajb. Oe6opy“. 8

Ilokpaj usBenea Kaneje y nomenyToj 60uui
norpe6uTo je jom na ce onujene Bohere Marni,
u na To Bpulu npaBocjaBHu  iuu6eHcKu napox BI
MOCTAJIHO OJ KATOJIHUKOTF KANEJIAHA.

OBO, H OBOJIHKO, y HME TIPABIEe H MOPAMI
can no Kora je Heka TIpoBHja. sE

Pregled.

UGARSKA. — Pronose se glasovi, daće |
izbor novih poslanika biti na 12. aprila. Vlada |

poziciji radi nezinih tobožnih odnosu sa srpskim :
i bugarskim državnicima. Grof Apponyi držao |
je u svom izbornom kotaru govor, kojim jema
rod pozvao na najodlučniji otpor. Budimpeštan
ski studenti i građani nekih gradova protesi j
rali su na zborovima i u javnosti protiv
šafa pape u državne poslove Ugarske.

FRANCESKA. — Sastavleno je ,v
ministarstvo“ pod predsjedništvom  Sarriena.
Nemu pripadaju najbole snage radikalne Fram
ceske. Radi radikalnosti fegove proriču mu ne
prijateli brzi pad, ali i oni misle, da će ono me |
nistarstvo provesti izbore. dd

— U ugleniku kod Courričresa, jednog |"
sela sjeverozapadne Franceske, dogodila se
Žasna nesreća radi eksplozije otrovnih i ubita- y
čnih plinova. Platilo je životom preko 120018 |
dnika. U Franceskoj i po cijelom kulturnom #
jetu kupe se prilozi za siročad postradalih
tava.

bila Adona. O | dvanaest godina držiš ove priče
istinitim, od dvadeset godina smatraš ih duho-
vitim alegorijama. .

Mi želimo da razvidimo u kr
vrste “predrasuda, e da _metnemo
gazdovane. Možda ćemo otkriti, d
koja smo cijenili da posjedujemo,
u našem uobraženu.

atko različite
reda u naše
a bogatstva,
opstoje jedino

Culne predrasude. Nije li čudnovato da
nas naše oči stalno varaju, Pak i ako smo
oštrovidni, a naprotiv da nas naše Uši ne va
raju? Ako tvoje lijepe uši čuju:. ,Ti si lije :
ja te Wubim* stalno je da ti se nije roi, a
te mrzim, ti si ružna“, Ali ogledalo nu. :
ravno, a ipak se da dokazati, da Sl se preva io
i da je negova površina Neravna. Vidiš sr S.
kao da ima dvije stope u Priječniku, a j i k je
dokazano da je milijun Puta v ses
e Čini se kao da je bog istinu
uši a bludfu u tvoje oči, ali
tiku, i vidjećeš da te bog
a da nije moguć a s
prikazuju, higo ik io .

&€e. nego zemla,
Postavio u tvoje
Prouči samo op-

11 predmeti + drukčije
ju h sada vidis.

Fizikalne predrasude
Sec također, zem]
svim

t :
ko Sune: ,izlazi«
a stoji. mirno

ZI Ma stoj = ovo
Prirodne fižikalne

» mje-
su sa-
Predrasude. Ali da su
d su kuhani erveni kao
iječe hromost, jer
da mjesec ima utie

rakovi dobri g:
krv; da jegule
amo tamo;

tl krv, jer

> Be utijuju
aja na naše bo-

nije hotio prevariti, -
,

lesti, jer se je jednom opazilo, da je nekom b?
lesniku ognica pogoršala pri manku mjeseca <
Ove su misli i tisuće drugih bludne starih ar
latana, koji prosuđivahu bez razmišlana i
bijahu prevarene varalice.

. Mlistorijske predrasude. Množini historik.
Skih izvještaja vjerovalo se je bez istraživani
Pak je i to vjerovate predrasuda. Fabij Piko.
PIPovijedaše da je mnogo vijekova prije he

vog doba jedna Vestalinka iz Albe Longe bik.
e

silovana, kad je izišla da zahiti krčag
da Je rodila Romula i Rema; i da je ove d0
Yučica; it. d. Rimski narod vjerovao je o)
Priči i nije ni istraživao je li u ono doba 7
bilo Vestalinaka u Laciju; je li vjerojatno: 4
: <ralevska kći ostavila manastir sa krčegov.
može li se zamisliti da vučica doji djecu mj.
da ih poždere, Predrasuda stajaše čvrsto id
Jedan fratar Piše, da je Klodvig u bici jd
Tolbiaka, kad je bio u velikoj pogibli, zavjeh
sada ako se spasi, da će se pokrstiti;
rirodno u takoj se prilici obratiti tu fi
ie BoJ djeluje li tada naj jače vjera U i
% Je čovjek rodin» Ima li“ hrišćanina, KO.
iki kakvom boju sa Turcima radije 0 e
Prečistoj Djevici nego Muhamedu? Go",
također da je golubica donijela u klunu g
licu ula, da 1 a jedi!

bogu?

Klodvig b ii
: S bude pomazan, o)
andio Zastavu, koju su pred fimo nosili O