Godina XV. U Dubrovniku 1. Aprila 1906. Broj 13 Cijena listi. Za AUSTRO-UGARSKU, ROSNU | HER- CEGOVINU na godinu Kruna 11. Za SRBIJU i CRNU GORU na godinu Kruna 12. Za Sve oštale_ zemle na godinu franaka 15 u zlatu. Za DUBROVNIK na godinu Kr. 10 Na pć godine.i nu četvrt godine surazmjerno. iber Pojedini broj listu 20 para -<uk JUSNO Vlasnik i izdavate| Dr. Mato Gracić. pe Našim pretplatnicima, —egij Ovo je posljednji broj koji ša- ljemo svima dosadanjim pretpla- tnicima. Idući broj poslaćemo sa- mo onima, koji su izmirili pret- platu za prošlu 1905. godinu. Redovne pretplatnike molimo da se požure sa pretplatom, pošto oni znaju da je za održanje lis'a jedini izvor pretplata. Administracija ,,Dubrovnika“. Dubrovnik, 31. marta 1906. Konferencija u Algecirasu već ge P - miče kraju. U momentu, kad ovo pišemo, možda su predstavnici svih zastupanih dr- žava došli do izvjesnog kompromisa, koji nas po svojoj sadržini slabo interesuje, jer ni baun- kovno, ni. policajno imarokansko pitanje m zadire u sferu naših interesa. Nas zanima druga stvar — novo Igrni- pisanje velikih _ sila, koje se prilikom 0+ konferencije tako jasno ispoljilo. Iza pobjedi engleske diplomacije nad njenom aZžijskom suparničvm — Rusijom, izvojevane u rusku- japanskom ratu i u pojavi ruske revolučije, usudila se Engleska na jedan novi dvoboj sa svojom industrijskom suparničom — Ny - mačkom. Na štrani Engleske stoji Francuska. Italija i Spanija. Njemačka je usamljena. Nju nije niko nikad ni volio. Nje su se samu bojali, dok je svojom snagom i Snagom svo- jih politički nadmudrenih saveznika imponu- vala. Sud je snaga njenih saveznika popustila, Njemačka se ne može na nju sasvim oslonil: i odmah se vidjela slabost njene diplomacije, koja je upravo jedino operisala sa snagon:. Na ovoj konferenciji to se jasno opazilo. Ovaj započeti duel Engleske i Njemačke ne će i 'ne može ostati bez uticaja na nas. Balkan je politički barometar. Na njemu se to najprije i najlakše osjeti. To se moglo vidjeti i kod flotne demonstracije, to se vidi sada na utakmici i podmetanjima u Cari rigradu, na posjeti engleskog kralja ernogor- skom knezu, na simpatiji prema srpsko-bu- garskoj uniji. Za Balkan je na svaki način kućpuo čas, da ovaj momenat iskoristi, ako on to bude znao. Ako balkanski narodi budu išli dosadanjim putem, ako se bude istorija po- navljala, mi sumnjamo, da će to on znati, da će on to moći. Mi smo i suviše sitni, da možemo uočiti velike momente i prema nji- hovoj veličini da možemo udesiti svoj rad. To je bilo uvijek u našoj istoriji od našeg dolaska ovamo pa do sada. Ta naša slabost postala je snagom naših protivnika, koju oni uvijek upotrebljuju protiv nas. A mi se toj snazi ne znamo oprijeti. U svoj svojoj malenkosti mi stalno mislimo, da smo svaki napose jedna veličina, kojoj se svi ostali moraju pokoriti. Dok velike sile nalaze za potrebno da sklapaju saveze, mi i na dalje stojimo na stanovištu ,sjajnog izo- lovanja“ i nadamo se ili bolje snijevamo, da će nas ono dovesti do uspjeha. Danas se i u politici kao i u industriji s uspjehom radi samo na veliko. Sitne radnje a malim kapitalima moraju da propadaju. Njih jedino udruživanje može spasti. Ali t v- onom anna vati Izlazi svake nedjele sn orma 2 i ba osjetiti potrebu tog udruživanja. A to Kel nas slabo ide. Mi se samo bojimo, da jedu druge izmegju sebe ne nadmudrimo. Što ia megjutim velike kapitiliste i jedne druge nadi- mudre, to mi slabo osjetimo ili to vrlo biz. zaboravimo. Mi smo se pomirili sa ulogom sitnih novaca u podiirivanju računa velikih sila se one zvale Rusiju i Austrija, ili Englesh: i Njemačka. S orijentalskom futalističkom li losofijom mi. podnosimo svoju sudbinu i t- jo žaći pranenčina: cdi jatmno Jućeno — duano e ixosoj lu Grana, Y_emucay Okpyokunue o 26 JaHyapa 0B. POJ. Yupasnor On6opa Cpneke Hapojnue Crpauke ua Ilpumopjy, papu NoTpe6He coJu- napnocru 4 crpanauke. uenunune, 6e3 koje Ce He MOE HH BamucauTu yenjemau pa/r Huje/ne crpaHke, uornucanu mjecnu 0160p Cpneke crpanke y /Iy6GpoBuuky nagasšu cxo- /AHO Aa OBUM NYTEM CBPATH HA HIDKE OBHA- “eHa HadeJa naskiy cBux cBojux jeguomu- NIJ6EHUKA “JIAHOBA CpnicKe Hapoj/e CTPaHKe Y OBOM IPA, Cu TOIJIOM npeno DYKOM Ja UX Ce Ge3 H3ySeTKa UBPCTO JIPIKE Y CBAKOM MATOM CJYuajy: a). Hujenan «zau Cpueke crpanke . ne eMuje na cnojy pyky Ges npunose mjecunor OLOOpA Y AOFOBOPY Ca“ yupaBnimM O1GOpOM CTPAHKE HI KAHANAORATH 11 KAKRE “ACTH MJ AyokuocTu, Koja Gu My ce Kao NPuMUuTU Ce KAO TAKBOMC NOUYAMJA GuNO OZ Ma Koje CTpaHKe. 6; Ilpu raksum cayuajepumu ke mjecnu ouGop TPAXKUTH O/1 AOTNUHUX KaH/njaTa jaMerRo ga ke ce nocrojano Np- CBAKU NT KATU HANYTAKA Crpanke, Te na ke ce eBen- Tyaiuo 1 onpeku «an ona.Gyne ro saxrnje- BALA. /ly6posuuk 233 1906. Oa6op Upirene Hapogue Crpanre. »Slovenski Jug“. U Beogradu je otvorena čitaonica i osno- van klub ,Slovenski Jug“. Stvoreno je jedno malo središte za jednu veliku misao. Po agil- nosti i obrazovanu mladih, energičnih ludi, koji su istakli ovu misao i koji sada sačinavaju u- pravu ovih ustanova, po mudrosti i ugledu sta- rijih ludi, koji sačinavaju nihov odbor mi ima- mo mnogo razloga nadati se, da će taj centrum biti jak centrum, da će biti jaka poluga u po- pularisanu ove velike ideje. Nijesmo navikli, da budemo optimiste, jer imamo mnogo opravda- nih razloga za to. Ali u uspjeh ovog pokreta vjerujemo, jer je on nužna posledica našeg do- sadaneg nesnosnog stana. On ima svoje pravo na opstanak. Klub .Slovenski jug“ osnovan je .u cilu kulturnog jedinstva Južnih Slovena“, on ,ne pripada nijednoj političkoj partiji“, ali će ,uvi- jek simpatisati i potpomagati jačane demokra- tizma u Srbiji (i ostalim zemlama na Balkanu), za to što zajedno sa jačanem demokratizma ja- ča ideja. Balkanskog Saveza. Sovinizam je pro- tivnik naše ideje“. To su osnovni prineipi: klu- ba, a negovo oružje biće ,kultura (istinita ri- ječ, objašlefa, predavana, pisane i t. d.).“ j U doba političke pedanterije i sitnog in- trigantstva nama ovakav govor nadahnava no- vo. pouzdade u naše kulturne i političke spo- sobnosti. On se do sada vrlo rijetko čuo. Iza govora treba da dodu djela. Omladina, koja je kod nas bila tvorac i glavni pokretač liberalizma i radikalizma, hoće sada da bude tvorac i pokretač Jugoslavenstva. Mi joj želimo mnogo više uspjela u ovom pro- cesu sređivana naših političkih pojmova, nego Prepl ti glasi Šalu se Administraciji ,Dubrovni+a“. Dopisi se salu ukdniktea: Rukopisi se ne vraćaju. Za Oglase, Priposlano, Izjave, Javne zahvale, Računska izvješča i slične objave plaća se 20 para od retka potit (sitnijeh slova). Ako se viso puta štumpaju, po pogodbi Nefrankovana pisma no primaju se. Odgovorni urednik Antun Zipfel. što ga je imala u onom procesu prečišćavana, a naročito joj želimo mnogo, mnogo tolerantno- sti i stvaralačkog duha. Toga do sad nijesmo imali. A to nam je najpotrebnije, jer u tom leži — kultura. A BD > Nova. vlada u Srbiji. Beograd, 13 marta 1906. Prvi korak nove vlade generala Save Gru- jića bio je, da izađe na susret želi austro-ugarske vlade —- stavlenoj, istina, diskretno, ali ipak ne mane izrično — da poradi na obnavlanu pregovora radi zaklučeria_ novog trgovinskog ugovora s Austro-Ugarskom. Sasvim bi bilo no- grešno gledati u tom koraku jedno popuštane Srbijino, štetno po fen državni ugled i dosto- janstvo, i napuštare stanovišta, zastupanog do tada od kabineta [.. Stojanovića. Prije daleg izlagana, nužno će biti neko- liko riječi i o novom kabinetu. Nov kabinet je, kao i pređašni, čist izraz samostalne stranke i kao takav potpuno parlamentaran. Poslanici, general Sava Grujić i Karamarković, izabrani su bili u skupštinu kao radikali nezavisno i od imladeg i od starijeg krila sa programom zbli- žeria oba krila i uništena svake suprotnosti iz- među nih. Kada se, povodom najnovije mini- starske krize, nije moglo doći do želenog spo- razuma između staroradikalne i samostalnora- dikalne stranke, što je za žalefe, a ponovno raspuštafie_ skupštine i naređene novih izbora nije sada nikako ležalo u državnom interesu, to je. general Grujić, da bi u ovim. teškim pri- likama omogućili uspješan parlamentarni rad, primio se sastava Vlade sa samostalnim radi- kalima, od kojih ga politički i tako nije dijelila nikakva veća nesuglasica. Tim svojim ulaskom u Vladu on je sa svojim drugom poslanikom doprinio da se Vlada sada naslana na mnogo veću parlamentarnu grupu. Inače su ostali u kabinetu svi članovi sta- re vlade. Pukovnik Antonić koji je pored. op- sežnog ministarstva vojnog otpravlao skoro tri mjeseca i poslove ministarstva spolnih poslova, nije, s početka, već umoran od mnogog rada u ta dva, tako važna resora, nikako htio da se ponova primi za ministra, ali su prilike sobom donijele, da je on, na posletku, opet pristao, da primi jedno ministarstvo, i to ono spolnih poslova, za koje je on i do sada pokazao, da ima i dovolno takta i umjetnosti. I ako vojnik, koji nije do sada pripadao ni jednoj partiji. po- litičkoj, stao je on — a dosledno jeon toi morao učiniti, primivši se portfeja u jednom samostalno-radikalnom kabinetu — potpuno na stanovište politike te stranke, te će i spolna politika, koju on bude vodio, biti u duhu po- litičkog pravea samostalne radikalne stranke. Ministar-predsjednik, general Grujić, primio se ministarstva vojnog, a ministarstvom finansija upravlaće privremeno ministar građevina Vlada Todorović, pošto se dosadašfi ministar finansija, dr. Milan Marković, nije htio više primati mi- nistarstva. Uzroci tome, izgleda, da su i poli- tički a i finansijsko-politički, koji su fega lično pobuđivali, da se za sada tog resora ne prima, i ako je ostavio državne finansije u potpunom redu, sa gotovinom od 6'/, milijona i isplaćenim svim laniskim obavezama državnim, kao i oni- ma za prva tri mjeseca ove godine, pri svemu tome, što je opšte poznato, da se prvih mjeseca u godini poreza najslabije uplaćuje, a u to je doba pao i carinski rat sa susjednom monarhi- jom, pa je bilo skoro sa svim izostalo naplaći- vane carine na earinarnicama. Priznavajući mu vlada taj rad i prihvaćajući negovu upravnu finansijsku politiku predložila je kralu dra Mar- kovića za odlikovane, pa ga je krali odlikovao ordenom Bijeloga Orla. : Nova vlada raspolaže sada sa većinom od 6 glasova, naime 83 poslanika samostalno-ra- dikalne stranke stoji nasuprot opozicija sviju partija i frakcija _ od 77 poslanika. Opozicija je napustila opstrukciju, koja, u ostalom, nije bila opravdana ni radi povoda, zbog kojega je za- snovana, ni radi teških političkih i političko- trgovinskih prilika i odnošaja, u kojima se ze- mla nalazi, i koji neminovno zahtijevaju, da su sve parlamentarne partije na okupu, da bi se mogla riješavati sa opozicijom, a protiv tenih glasova, najvažnija pitana, koji su na dnevnom redu; a ta opstrukcija, na posletku, nije se ni malo slagala sa jednodušnom izjavom. cijele skupštine u priznaru držana prošlog kabineta u sporu s Austro-Ugarskom, jer je, konsekven- tno tome, trebalo tu vladu, baš sa čisto opozi- cijonog stanovišta, podržavati sve donde, dok ona taj spor ne riješi: bijelo ili erno. Sada, ka- da je skupština potpuna, vladina stranka ima dosta mogućnosti, da ispravno parlamentarno, skupa sa vladom, riješava pitana, koja će doći na red pred skupštinu. Na taj se način utješno riješila jedna parlamentarna kriza, koja bi dru- gim kakvim riješeiem, neminovno donijela ve- likog kvara. našoj parlamentarnosti i pokolije- bala — u zemli i' na strani —- vjeru i povje- rene u stalnost naših ustavnih i parlamentarnih prilika. Sa velikim zadovoljstvom mora se prihva- titi potpuno ustavno i skroz korektno držafe krune pri riješavanu i raspletu ove teške krize. Kruna je, vjerna svojoj zadatoj riječi o čuvanu ustava i parlamentarnosti, potpuno tako i po- stupala — kao što se to drukčije nije moglo ni očekivati premda je bilo pokušaja, di- skretnih napomena i savjeta, da se kriza riješi na način, koji bi bio sve drugo, samo ne par- lamentaran, Vlada je skupštinu morala za neko vrije- me, do 9. aprila uklučivo, odložiti, da bi u me- duvremenu spremila potreban materijal — za- konske predloge — za dalni skupštinski rad, a ponajglavnije s toga, što ima sad da dovrši ona tri važna pitaria, koja su još na dnevnom redu, a ta su: zaklučene trgovinskog ugovora sa su- sjednom monarhijom, Pitafe o zajmu i pitane O preoružafu vojske, pa da ondai te prevažne državne stvari — trgovinski ugovor i zajam — iznese na definitivno riješene pred narodnu skupštinu. Prelazeći sada na već otpočete pregovore o zaklučenu trgov. ugovora sa susjednom mo- narhijom, vala prije svega istaći nekolike na- pomene, koje imaju da rasvijetle cijelu stvar, Poznato je, da je vlada Stojanovićeva pri- hvatila rezoluciju skupštine, da se ni provizo- rijum; ni konačni trgov. ugovor sa Austro-Ugar- skom ne sklopi, ako i u jednom i u drugom ne bude Srbiji zagarantovana veterinarna kon- vencija, ili, uopšte, slobodan uvoz i provoz stoke i stočnih proizvoda. Pređašna se vlada strogo i pridržavala te. rezolucije, ali i nova vlada, premda su se pod fiome promijenile parlamen- tarne prilike, jer su ponovo ušle u skupštinu stranke, koje su do tada tjerale opstrukciju, a koje su, još prije, jedne u skupštini, a druge u svojim partijskim organima, tražile i zahtijevale, da se što prije uspostave trgov. prijatelske veze sa susjednom monarhijom, nije u tom pogledu radila drukčije, no što je to činila prva vlada samostalno - radikalne stranke. U ostalom, ni vlada, ni vladina stranka nijesu protivni, niti mogu biti protivni, ispravnim i dobrim trgovin- sko- političkim odnošajima s Austro-Ugarskom, ali samo moraju ti odnošaji biti takovi, da su očuvani bitni interesi i jedne i druge strane. Nova je vlada, dakle, započela — i to, kao što je već rečeno, na izričan Poziv austro-ugarske vlade — pregovore. sa susjednom monarhijoni radi sklapana novog trgov. ugovora. Naši dele- gati već su u Beču, i tamo će produžiti radna ugovoru, počev odande, gdje se bilo stalo, kada je ono austro-ugarska vlada, u de- cembru mjesecu prošle godine, odjednom pre- kinula započete pregovore, koji su bili već pri- lično. odmakli. Izgledi su, da će ti pregovori moći okončati za 3-4 nedjele. Ali i naši privredni i trgovinski interesi, kao i oni susjedne monarhije, zahtijevali su, da se privremeno, bar nekako, udese naši medu- sobni trgovinski odnošaji, dok se pregovori o novom trgov. ugovoru ne okončaju, i dok taj ugovor ne dobije sa obiju strana zakonsku po-