Ma cpe Bele numeH3nje 3saysuMaTH 4 TO KOM CBMJy
cnojesa Hammera Hapona 6e3 pasnuke, a naume:

1.) Kon cemaka, Koju cauHmibaBa Macy Haiuera
Hapona, turo je 10% -- THM IIpupe3oM Ha nupekTHe

NpxaBue nopese npeonrepeheH, uuje je  6ujenno'

CTAHOC  TOLIKHM TIPHJIHKAMA y KOjuMA Ce HaNA3H H
OHAKO NoBeNeHO NO py6a nponacTu

2.) Kon sapowaka u uuTemureHuniuje, IuTO OBH, -

nokpaj ocTanora u Beh nosHarora, npxe, na he
ypenća csojum onupenćaMa ou Hauera cBeliTeHcTBa
CTBOPHTH noce6Hy KaCTy, cy uujem he uecyMisuBo
6uTu uamMujeieHo BJeKOBHO YCTpOjCTBO Halle LPKBE

3.) Kon csemreHcTBa, turo je yKuHyT up, ey

uujem je M3 TEeMOJbA Y3NpMaH I6HXOB MaTEpujaJIHH
OneTaHak

4.) Kon yuurerecTBa, uro je y ypen6u o6pahena
cnaća naxisa iHMa y HAMM IIKOJAMA

5.) Kon cBujy u cBakora, uro je dunaHcujanna
CTpaHa ypenće Tako cna6o o6pakeHa, na ce nmomy-
HeHHM M Be Cana rnosHaTHM CPECTBHMA HH Halle
CBEIUTEHCTBO OCHTyPATH HO MOXE, H AKO je anaBHH
M3BOp HberoBor noxoTKa, 6uP, YKHHYT, A4 KAMO nu
He ce 34oBOJ6HTH OCTAJIHM NponucuMa ypenće, kao:
ENapxljeKHM UEHTPAJIHHM yTIPABAMA, OCHHBAHEM doH-
noBa 3a rpocsjerHe u XxyMaHHTApHe CBpX€, NONu3a-
HeM CPOJHHX, CTPYUHHX M OCHOBHHX LIKOJIA, H3UpiKA-
BAHy M NOTNOMAraHeM OCHOBHHX, oncTojehiux 1uKo-
Na, H3APKABAHEM IIKOJICKHX HAJISOPHHKA, AIBOKATA,
enapxujcKux upk. CyROBa u ynpaBHux caBjera u T.I.
c jeuue

A c npyre crpane;
la 6u ce y Hapony yTBPIMO MHP, pen H 3a-

NOBOJ6CTBO, TE CE HA Taj HAYHH OTKNIOHHJIE HEIO-
TNeuHO TNOCIBEJIHLIE, KOJE Cy HHAYe HeMHHOBHC

Ha TeMeJy S 210. Tau. H. u npema XXI ocu.
OLp. ypenće npennaxem:

na BeNuKu ynpasuu u npocBjeruu caBjer usa6epe
H3 cBoje cpenuHe 7 nuua Kao noce6uu on6op, koju
he umaTu TauHo u cansjecno nmpeuusupaTu  mMaxne

* u HenocTaTke ypenće. OuuocHu ena6opar uma ce

YNyTHTH CBHjeM AyTOHOMHHM THJEJI4MA Yy 36MJEH HA
MMHIIJBeH€ HM npucTaHaKk. M3a Tora crioMeHyTH mo-
ce6uu on6op uma Taj ena6opar KoHauHo CPeNuTH
u no mMoryfiocTu noguujeru 1murTo npuje ekukoMe
YNpaBHoM H npocBjeTHoM caBjeTy u BEJIHKOM UPKBE-
HOM CY/ly HA ycBOjei:e H JAJE ypeuoBare.
"HanaMo ce, ga he y osaj on6op usa6panu
IBYAH 3HATH M XTJeTH H3BPIIHTH CBOjY NyXKHOCT.

m mi
Cynćuma ypenće.

Moerap, 4. anpuna.

Onpxan je Benuku cacranak Benukor Tipo-
cBjerHor CaBjera y CapajeBy.

Y canjeTy je nana 3HauajHa, KpyrHa pujeu:
YpeaG6a ne Baa.

SakbyueHo je jenuornacHo, na ce ujenokynua
ypenća nogsprue pesusnju. Osaj npennor nomao je
on unaHoBa caBjera, Koju uujecy umaju yuewha y
noHaluamy 3akoHa; anu je ycsojeu u on oHux, Koju
Cy umanu yueuha. Csu nakne jenuako u jenuorna-
CHO Npu3Hajy, na ypen6y rpeća ogmax MujeaTu Ha
NIpBOM CACTAHKY H KOpakKy.

Kau oBako crBapu croje, HaMehe Ham ce

Hu Ha najkpahte.-Bpujeme Huje Morna . TNIPHXBATHTU
HH ONpXaTu, 34 KOjy uuxo nema nujene pujeuu, ma
H4 CAMH CBjeLITEHHUKH. H CBJeTOBHH  TBOPLIH FH€HH
T. j. aKO Cy OHM TBOpLIH. LllTAa je Tome y3poK, KO
je Tome KpuB ? Jecy mu cBjeToBibaniu, Koju ce ucTa-
Kole u Hakoume — no no6poj Boju —: no6ybenu
na ypene HecpeheHe nmpunuke y »KHBOTY. Bjepcko
npocBjeTe asToHomuje npaBocnaBHux Cpća? Hnu
CY MHTPOIOJIHTH, KAO IUTO je mnosHaTOo, y cBoj oBoj
CTBapu 6HJIH Tocpenuuiu u. Bpiuuuouu Tybe Bome
u Hapen6e ?

JecT, KpuBH cy jenuu u upyru, anu y3seBuu y
OL3HP NOĆPY BOJBY IIpBe, M3BHHABA HECIIOCOGHOCT,
a npyre saBucaH nomoxaj.

Tla uma nu KO, KOME Ce KPUBHLA H6 NA H3BH-
HyTH HH onpocTuTu ? Hma nu Ko, KOMy je no Haj-
MaHHX CHTHHUA 6HNO NO3HATO, KONHKO  OBAKOBA
ypen6ća Moxe noHujeTu KOpHCTH, pena u mMupa y
NIpaBocNaBHoj upkBH ? -

JecT, uma Tora KpuBua. Mu ra cB4 BHJHMO H
3SHAMO H BAHCTHHy U4ylHMO ce CMjenocTu rberoBoj.

HrparTu ce ca jenHoM upkBom u jepapxujoM y
3EMJ6H, HTPATH C6 CA UHTABHM HAPOJLOM, TIONHOCHTH
IbeTOBOj CBETOCTH NATpHjapxy H IEFOBY BeJuuaH-
CTBy LApy Ha noTnuc ypen6y, 3a Kojy Huje Hu up:
KBA HH Hapon, KOja ce Huje Hu 3a uačak mMorna
ONPKATH, 34 KOjY NUKO OJ NO3ZBAHHX HE peue noGpe,
pujeuu He caMo na Huje npaBenuo, Hero Huje Hu
Myupo.

Tlorpujemuka je Kpynna Guma, a oBakBe nmno-
rpujemike TEIKO MOry npoliu, na ce He ocBerTe.

Hero eTo npHjuke, na ce ucnpaBe, eTo pe-
Bu3uje ypenće! Bpanko.

ie
Pregled.

Ugarska. — Ministar pravde već je odstupio,
a s pouzdanošću se govori i o odstupu ministra
unutarnih poslova, koji će se onda navodno
posvetiti agitaciji za vladinu ,naprednu stranku“,
Pokret aristokratskih dama protiv austrijskih
fabrikata raširio se i među građanskim stale-
žom. Sve pristalice ovog pokreta nose lalu kao
svoje obiležje.

Iza napetog stana pred 11 aprila, kad su
morali biti raspisani novi izbori i kad se oče-
kivao manifest kralev i kao odgovor na nega
manifest koalicije, nastupio je znamenit preokret.
Min. predsj. Fejervary bio je u Beču i iza toga
se sastao u stanu Barabas-evu sa Košutom,
gdje su raspravlali o političkoj situaciji« puna
dva sata. Iza toga je Fejervary ponovo otpu-
tovao u Beč. Radi se o novom predlogu za
sporazum, po kojem bi članovi napredne i ne-
zavisne stranke obrazovali zajednički kabinet u
cilu, da se provedu novi izbori pod lozinkom
općeg izbornog prava. Košut je pozvao vođe
koalicije na vijećane.

Austrija. — Istodobno s raspustom  parla-
menta sazvan je kraliski zemalski sabor, ali jo
došlo do opstrukcije slovenačkih liberala radi
izbornog reda. Usprkos pregovaralima nije se
moglo doći do sporazuma i mirnog rada.

Rusija. — Izbori za državnu dumu protekli
su svuda u miru. Pobjeda je u glavnom na
strani slobodoumnih stranaka. Opaža se, da su
konstitućionalne demokrate pobijedile većinom
u gradovima, a konservativha stranka u selima.

Maroko. — Jedva jedanput riješeno je, ma-
kar i privremeno, marokansko pitane. Već je
sastavlen zapisnik o sporazumu. Predstavnici

Nemačke i Franeuske dobili su čestitke od svo- :

jih vlada na uspjehu, premda se veli, da nema
pobjeditela, ni pobijeđenih:

ve * .
Naši dopisi.

Knin 31/8. — (Skola za pletene košarica). —
Uslijed dopisa iz Opuzena štampanog u br. 12
»Dubrovnika“ — ja bih jednu drugu stvar pre-
dložio glede škole za pletene košarica.

Selo Strmica obiluje u velike rakitom, ko-
ja se početkom avgusta reže i guli, te je Du-
šan Širko kupuje i šale okružnom sudu u Ši-
beniku poprječno po jedan milijun strukova
svake godine, a ostane je još možda toliko
neobrezane.

Radi ovolikog materijala bio je god. 1901
sa strane paroha i učitela upućen glavar Str-
mice, da Namjesništvo pita školu za pletene
košarica. Namjesništvo je u načelu pristalo da
će zavesti školu, ali pod uvjetom da selo Str-
miea ili općina obvežu se dati nužne prostori-
je, ogrjev i rasvjetu.

Općina je bila za to urekla seoski zbor,
koji zbog seoskog siromaštva, elementarnih šte-
ta, troška oko zidana nove crkve, a priprema-
jući materijal i novce za zgradnu seoske škol-
ske zgrade, nije mogao primiti taj teret na se,
a uprava općinska mogla je barem ovaj trošak
predložiti na zajednicu, kad se tiče ovako ko-
risne industrije. I tako je ovo pitafe zaspalo,
a i danas glavar Strmički ima odluku Namje-
sništva, da će ono zavesti školu, ako se po-
nude prostorije.

Zato sam ja mišlena da ,Srpska Zora“ ili
općina Kninska (zajednica) prime na se trošak
za kućnu kiriju, i da porade da se u Strmici
otvori škola za pletene košarica, pošto je godi-
ne 1901 Namjesništvo na to bilo pristalo.

Kad bi se škola otvorila u Strmici, to bi
»Srpska Zora“ ili općina Kninska mane potro-
šila, nego kad bi slali jednog ili dva mladića
sa pripomoći da idu u Opuzen učiti se, jer u
Strmići ima na više mjesta uzeti kuća pod ki-
riju, a-svo bi pokrivao trošak do 200 kruna
godišnih.

Ovo nije velika svota, ali bi ona dala
s vremenom lijep plod, tim više što u Strmici
opstoji osnovna škola, pa bi se nezini daci mo-
gli iz pletarske škole poslati u Beč ili Prag.

Ovim redcima nemam ništa protivno do-
pisu iz Opuzena, nego ovaj bi predlog bio jev-
tiniji, jer bi se više daka naučilo, kad bi od
strane Namjesništva bila otvorena škola u Str-
mici, a isto Namjesništvo ne bi imalo ništa pro-
tivno ustanovlenu pletarske škole u Sturmici,
kao što ni god. 1901 nije bilo protivno, nego

je bilo volno ustanoviti, da se je ko imao ob-
vezati za prostorije. A kod ovolikog materijala
ne bi ni pravo bilo da Dalmacija ima .. je-
dnu pletarsku školu, kad ih može imati više.
Ja rekoh svoju u najboloj namjeri iuhna:
di da će uprava Srpske Zore“, dogovorno
s našom općinom poraditi da se osnuje pletar-
ska škola u Strmici, tim više, što je ovo jedan
od bolih zanata. Narodni prijate].
3. anpuna. — (ITpagora omfuna u
E Sna oj DauyHuMa .rpdneke
ontfiune y MocTapy usHocHIu cy njenoKyriH4  npu-.

Ž u ucre sa 1905. ronuHy :
Sise pa“ K. 294.092:53

u3naTaK » 288.997:72
Metiy nojenuH4M  CTABKAMA sonara Hac sa
naHac HajBuine saHuma »Hacrana“ Te heMo ce na
TO OCBPHYTH CA HEKOJIUKO pHjedH :
Ha Gnarajue rpancke omuruHe y_MocTapy
uanaro je y 1905 romuHH : di
1. Tipunomofi ša npxABHy TPTO-
BAUKy IIKOJIJ
2, HanpxaBawe MJIIKe OCHOBHO
NP>KABHE LIKOJIG
3. HanpxaBae »*KeHCK& OCHOB-

He IP!KABHE IIKOJIO K 8.791:09.
4. Ba oGje OCHOBHE IIKOJIG ,NP- | ko

Bapuna“ K 2.066:32
5. llUfaneHnuje # 4280 —

Vxynuo K 32:546'91

Nakjie 3a HM3NpXKABAHe&  BJIAINHHPX OCHOBHHX
iukoJTa (ocum muruneHnuja) usnaje ce u3 rpancKke 6ja- |
raje (uawer orurer 3ajenuMuKor HOBIIA) 32.546:91 S
KpyHa, nok sa Cprcky mapoliHy  IuiKOJIy Huje .laTo
HH LIurJIor jenuor xermepa. | “

BHany Ju sa oso Hamu sacrynuuuu? Jecy su
UuHujii KAKBE KOPAKE, CTABJBAJIH KAKBE TIpemIor€e;
na ce u Cpnekoj muKOJIH rmnomofi naje? Hnu u He
3Hany Ha uro ce Tpoluu TaBaHoBo OJAro, MJIH 3Ha-
ny na ce uuue HeBjeniTu ?

Tipasna saxrujeBa, ga ce u Cprekoj IlIkonu
ON CTpaHe FpancKe OILITHH& NPYXH NoTnopa ca- |
pasmjepHo npemMa cBoTu Kojy naje 34 IPXKABHE IlIKO-
je u npema 6pojy TpaBocnaBHHx nNnpurnaiHuka oBe .
online. TA najsehiu nuo npuxona ornhuHckor nona-
34 Ha NpaBOCNaBHe. '

Ulra Bule Mu HA To H npaso umamo. Bjep-
c«o npocBjerHoM ypen6oM 3a rpaBocjraBHe ojnpeljeno |
je, ma osu nHemany mnaharu HuKakBA ropesa sa
npxaBHe luiKkojre y MjecruMa, ruje rmocToju Opneka fi
HApOHA IIKOJA, yCIBEN uera 64 = MOPAJIH TIpABO-
cnasuu 6uru ocjo6ohemu u on _oBor mnopesa om
HuHckor.. Aru 6ynyfi_ duje mMoryhe ycTaHo;
nuKO onKuHckor rnopesa Ha rmpaBociaBHe cnana,
jenuHu je uaqduH, na.ce 34KOHy 341OBOJBH, aKO Tpan-|
CKe onfimHe cBake roguHe y npopauyHy BOTupajy
CTAJIHY NOTIOpy 3a Oprcke 1ikojie u TO KoriukO Hk
npanaja npemMa oHoj €BoTu BorupaHoj sa npuaBne
lliKOJIE.

Enapxujeku čaBjeT Tpe6ao 6u ma ce OnMaX
onfiiiu o6paru — ako To seli HHje yuuHuo, ca
OBuM 3axTjeBOM Iia, KaKO MocTApekoj orihiuuu Tako
# ocranujem, jep cse rpancke onhune usnpxaBajy
BJIANAHE LIKOJTE. ć

NnuTawe: saumro je noHeumena ypenća, Koja ce
Podlistak.
U Serezn.
(Iz kriige ,Maćed i Maćedonci“ od Ivana Ivanića).

Tip. Sereza. — Srpski jezik u Serezu. — Berberin riješava
filološku stranu maćedonskog Pitaria. — Ućumat. — Kod
Nuri-paše. — Grkomani u Meglisu. — Kod Stojan-efen-
dije. U Mitropoliji. — Zadužbina carice Jelene. — U
»grčkim mrežama“. — Berar i Berl. — Grčka gimnazija.
— Rakigija dobrotvor. — Srpska djeca. — Srpske pje-
sme. — Kod konsula. — Grčke šoviniste. — Verković.
— Grci i Skoplje. — Pazarni dan. — Bugarski pan-

sionat, križara i crkva. Ž

Hotel Evropa, gdje sam odsio, bješe u
toliko evropski hotel, što su mu sobe dosta u-
dobne, ali u toliko ne evropski, što nije imao
kuhirio, te sam za sve vrijeme svoga bavlefa

morao jesti ili po ,aščinjcama" u varoši, ili:

trošiti konserve, koje sam spremio, da mi po-
služe kao hrana po selima. Tako sam i pri
prvom ručku u Serezu morao trošiti svoju sop-
stvenu ambulantnu kuhinu. 2 ž
Po ručku izašao sam u varoš i Prvi utisci
bili su dobri. Varoš je dosta uređena i bavlene
mi se u noj učinilo prijatnim.
Serez ima naravno tip turske varoši, kuće
su većinom od kamena, kojega je u okolini u
izobilu. Dosta je kuća na sprat i skoro _ svaka
ima vrt. Veći dio kuća je licem sa ulice, ali ih
ima dosta, koje su u dvorištu, a s ulice ih za-
tvara kameni zid sa kapijom. U Serezu ima
dosta lijepih zgrada, dva hotela (,Evropa“ i
»Carigrad“), više restorana (aščinica), naravno
a la turque, uređenih apoteka, poslastičarnica,
uređenih trgovačkih 'radfia i pokrivenu čaršiju,
koja je o pazarnom danu, utornikom, vrlo živa
i prepuna selaka iz okoline. e
Pošao sam čaršijom da tražim ,ućumat«
“(zdafe okružne vlasti), gdje ću se, po dužnosti,
predstaviti mutesarif-paši (okružnom načelniku)
sereskog sanđaka. Po čaršiji se čuje najviše

srpski, za tim grčki, a rjeđe turski govor. Srp-
ski govore selaci, koji su došli na pazar, grč-
kim zborom pak paradiraju Serežani varošani,
uobražavajući da su tim ,inteligentniji“. Inače
na domu i oni govore srpski.

Kako nijesam bio obrijan, to potražih prvo
berberina, ali nigdje da spazim tanir od tuča,
taj uobičajeni berberski znak, Svratim kod jed-
nog trgovca, koji“mi se već po tipu učini da je
Srbin, pa ga upitah:

— Ama po Bogu, brate, zar u Serezu nema
berbera ?

— Ima, kako ne, koliko ih sakaš. Odi
tamo, deka visi onaj bel peškir.

Udoh u tursku berbernicu. Da je turska,
to sam već pretpostavlao, jer je taj figarov za-
nat u ovim krajevima isklučivo u turskim ru-
kama, kao i sarački, puškarski, i još neki drugi
zanati. 1 nijesam se prevario. Berberin je do-
duše bio Turčin, no ipak mei tu razumješe
srpski.

— Znaš li aga. srpski? z

— Ne znavam, ama će se razbirame, jer
jas znavam, kako se ovde zbori.

— Sakaš da kažeš: bugarski.

Evet efendum, po bugarski.

Pa deka si ti naučio da bugarski zboriš?
U Serezu?

— Jok, šanum! Jas sam, efendum, mua$er
(iselenik) iz Bugarije, iz Šumle, ama od ono
asli (pravo) blgarski lav (govor) mnogo dumi
(riječi) poboravih, jer se ovde inako (drugače)
zbori.

— Kako?

— Koga (kada) jas poslije muarebo (ru-
sko-turskog rata) dojdoh v Siros (u Serez), ]u-
di inako zborat, ne kako v Bugarija. Jok &a-
num, nije ovde asli (pravo) blearski. Tako
zborat i vo Niš i Srbistan (Srbija). Ama se
naučih, te sega (sada) i jas zboruvam, kakoto

oni, blgarski li je, srpski li je, ne znavam,
pravi karaš'k (smješa)...

To je bilo dosta za moje bilješke i ja odoh,
pošto me je Turčin obrijao i srećno riješio filo-
lošku stranu maćedonskog pitala na svoj, do-
duše, nenaučni, ali sa svim ubjedliv i razumliv
način.

Prvog čovjeka, koga sam sreo, upitah gdje
je ućumat, i on mi lijepo srpski odgovori i
uputi mo tamo.

Ućumat je sada u nekoj maloj, staroj zgra-

di, hanu, koji je država uzela pod kiriju, dok
nova zgrada ne bude gotova.

Na kapiji stoje dva zaptije (žandarma),
koji me uputiše preko uskih stepenica na gor-
hi sprat. U predsoblu, čija su vrata zastrta ći-
limom, neki stari oficir pokaza mi uslužno vrata
od pašine odaje, u kojoj zatekoh pašu sa neko-
liko činovnika.

Počeh razgovor francuski, no on poslije
nekoliko riječi pozva svoga ter$umana (tumača)
pošto mi je prethodno izjavio da samo turski i
grčki govori. Paša me je vrlo lijepo dočekao,
jer mu je i službeno javleno iz Soluna za moj
dolazak. Nuri-paša je visoka stasa, Prosijed, ali
još snažan, kočoperan čovjek, u najbolim godi.
nama. Lice i držalo pokazuju izvjesnu inteli-
genciju, svojstvenu Ciritlijama t, j. Krićanima
u koje i on spada. > :

Odaja pašina skro je j
red sika . diiad odao. adis a
velikim ćilimom, a pred paš šo a. ..

je , ed pašom pisaći sto koji

mu služi samo za knige i hartije, jer piše RE

i svi Turci, na kolenu. ena

: hdi :

set, Među panoi pao noč (okružni

zapaz

narodnom odjelu; rekoše
se izdaje za G ijo6 ;

»e ini s ji Srpski Sovorio kao i

sereških grkomana 2 Je to jedan od onih

> SOL SU Zaboravili

Es sa-
ih jednog starca u

. 3
mi, daje trgovac, koji

Svoju

Pravu narodnost, pa, ne htjevši da budu Bu-.
gari, postaše Grci —- i to ,Grei“, koji bole zna-
ju srpski no grčki, koji imaju slavu, pjevaju
srpske narodne pjesme i drže srpske običaje.
Osim ovog starca bilo je još nekoliko članova
me$lisa, među fimai prota, zastupnik otsutnog
mitropolita. ;
Paši sam saopštio cil moga puta: pribira-
ue. trgovinsko-privrednih podataka. Što je imao
podataka, dao mi je, a za ostalo uputio me je
na sereske veće trgovce i strane konsule, koji
su bili dobri, te su me poslužili traženim po-
dacima.
Pri rastanku zamolih još pašu, da mi da-
de, sigurnosti ra i, žandarmsku pratfu do Du
šanova manastira Sv. Jovana Preteče u Meni-
hejskoj Planini, kada tamo pođem, što mi on
rado i obeća. Tom Prilikom čuh, 4. u Serezu
taj manastir više Poznat pod imenom ,Marga-
rit", no pod imenom , Agijos Joanos Prodromos“
(Sv. Jovan Preteča).
Od paše odoh da
pomoćniku (muavinu) S
Bugarinu. G Stojan im
ložaj novim
Resultat tih
vilajetski i

učinim posjetu pašinom
tojanu efendiji Gans'ovu,
a da zahvali za svoj po-
reformama u evropskoj Turskoj
»Teforama“ bio je taj, da su kao
u srpsk i:

e vi Pe . . i:
Pandurov i i nako ooo 2.
Toz, gdje im
ćedoniji, doš

tako bijednu reputaciju, sumna-
Bugarin moći podići ugle
SOVvore i gereski Grkomani,
Bugarina za muavina jako
U se češće žalili u Carigrad:
Muavina nalazi se u uda“
ka. Kad sam ga posjetio;

g Kaneelarija g.
lenijem djelu kona