hepi RAS IRN“. i aja ŠA U groblu Svetoga Mihajla u Gružu mno- go i mnogo famila iz Dubrovnika ima svoje grobove. Dum Niko Zlovečera tim familama udario je neku osobitu taksu za mise koje oni nemu naručuju na upokojelie duša fihovih mr- tvih. Taksa od 2 krune, koja se plaćala za ti- hu misu i prekađere groba u doba prijašnih paroha Gruža, sada ne vrijedi, jer je Dum Ni- ku Zlovečeri ta taksa niska, on traži sada po 3 krune i čisto bistro kaže: da kod nega nema tihih misa od 2 krune. — Ima on donekle i pravo, jer u Lapadu nema konkurencije, pak zna da ćeš morati platiti koliko on traži, jer je to cijena još niža od one što bi morao platiti svešteniku, koga bi iz Dubrovnika u Lapad poslao da svetu misu očita. Nekim pak, koji nemaju odakle da plate fegovu povišenu tarifu, kaže: da nema vreme- na govoriti mise za fiihove mrtve. Nekim pak, od kojih se možda nada da će naplatiti barem po svojoj tarifi, čita mise i bez da ih naručuju. Hoće li gospodin Kristo Kurajica da ga o ovim navodima uvjerim, neka vama, gospodine uredniče, pošale dopis ili ispravak, pak ću ga ja poslužiti. Da mnogopoštovani Dum Niko Zlovečera nije, kao paroh, andio mira i Jubavi, navestiću danas ovaj fakat. Živi u Gružu siromašna obite] Antuna Bradaša. Kod kuće su Bradaš Antun i Vica supruga i kći im Nikica, a dva su im sina Ivo i Vice u Americi. Otac, mati i kći živjeli su siromaški od svoga truda a sinovi su ih iz Amerike obilno pomagali. Kći se Nikica vjeri. za pravoslavnoga Milana Jankovića, pak, kad je nadošlo vrijeme da se vjenčaju, pođe mati i ona k Dum Niku Zlovečeri da zapitaju kršte- nicu i da se za dotična proglašena dogovore. Dum Niko Zlovečera, mješte da, kao sve- štenik i apoštol_mira i Jubavi, nastoji uvjeriti po svojoj dužnosti, kao katolički Pop, ali mirno i sa razlozima svojim i mater i kćer, o nesho- dnosti onakove veze, pak na svrhu, uvjerivši se o uzaludnosti svoga nastojana, ispuštati zapita- nu krštenicu, koju on nije smio zanijekati, sta- ne se na kukavnu mater derati: »Da je bole da joj kći bude k...a, nego da za vlaha po- đe; da joj kći — ako li Je u drugome staru — pode u bonicu da tamo rodi, pak da je poslije temu preda, a da će se on za iju starati.!) — Ako li joj kći zbila pode za vlaha, da ne će vi- še znati za sinove") koji su joj dotle jedina pot- pora bila, i da će činiti da joj gospodin Mato Dik uskrati mjesečnu milostinu, a da će Jan- kovića kroz 24 sata sa žandarima dati potje- vati iz Dubrovnika, i ako joj se kći — koja je vjenčana, budi mimogred rečeno, zadržala svoju vjeru — pođe ikada ispovidjeti kod koga svoga popa, da je ne će ispovidjeti već iz crkve svoje izbaciti, Ja bih svjetovao gospodina Kurajicu da se on ne upuštava u dalu obranu nečega što se ne daje obraniti, već neka rađe taj nesnosni posao pušta pokrovitelima mnogopoštovanoga Dum Nika Zlovečere koji ga ot6, barem do sa- da, javno ne brane, jer ga i oni dobro pozna- vaju a za fi će se založiti tek onda, kad na- stane vrijeme da se Gružanima mora, ne na fihovu već na svoju korist, protrti soli na glavu. ').A_ dijete? Zar _možda ponijeti ga u klaustro Male Bruće, kao mačiće što se tamo bacaju? — Op. slagareva, *) Od toga časa sinovi su faktično zapustili roditele te “im niti Pišu niti pomoći šalu. — Op, dopisnikova. MoeTap, 16. Mapra (8/4) 1906. — (Ceo6a y Amepuky. Pusno). — Ceoća y Amepuky 43 Topie XepueroBuHe jenuako Tpaje u cBe TO Behima ysuma Maxa. PeKnu cMo Beh, na je y rmaBHoM y3poK ceo6u CHPOMAIITBO H HEBOJbA; AJIH HCNOCTABHMO Ce, Ia ux uma NocTa, Koju ceme 6es uKakBe Hyxne a uma ux 3HaTaH nujem, koju og sojeke 6jexe. Mucao sa ceo6y saBnanana je Kao KakBa ernugemuja. 3eMIe ce ripo- najy unu najy y samor, MapBa ce naje y Gesnjee, caMo na ce nobe no nyruor Tpoluxa. Hexu cy ce oGpahianu UpKBeHO-IUKOJICKUM on6opuma sa 3ajam, Koju cy Mx, Pa3ymuje' ce, on6unu u ouBpaianu oj ceo6e., Hero, Ha xamocT, Hattino Ce HJIaHOBA NOTH- 4HHx on6opa, Koju cy NoHynuJIH CBOj HOBAU u najy ra. NpeKO TFpyHTOBHHLIG Y CBPXY TIJTHOF Tpoluka. He 'usHočuMo uMeHa, jep Ham Huje no nmuuHocru Hero JO CTBApH, AJIM NpeknuibeMo 6paliy Hea He “uHe Tora. Tipyxajyhu cpeucrsa u Hauuu sa ceo6y, TujeM NOMAxy, na ce pacene, na ce OnycTe osu CpncKu «pajeBu, na ce pacagu cTapo jyHauko ruujesno, Tla uu pauyu Bam 6paho Huje no6ap. C kume here PAHHTH, KAJ OlCenu Hapon, pana cHara? lTa he 6uTH ou TonuKor XeHCKHiba, Koje je Beh nospeno 34 ynajy, Kan ojicene mMnanu MOMUH? H HoBuu ce H3BnNaue 43 seMbe. 300 HCEJBEHHKA 34 KPATKO BpH- jeme onuujenu cy us CHPOMAIHA NBA KoTApa xep- ueroBauka (Tauka u Hesecuiwa) npocjeuno no 600 KPYHA CBAKH, IUTO u3HOcu 180.000 KPyHa. Kan he Ce TH HOBAaL noBspaTuTu? Y 3aKIbyuHHM Pa4yauMa MOcTapcke rpancke OMUT4He 3a 1905. roguuy HanasuMo Y HACNOBy »HenpenumuuupaHu H3lauu“, na je morpoleHo 3a lUTAMNAE onhuuCKuX WuTaTyTa 1000 KpyHa. Ha TIpBH Max MHIIJBACMO, na he oso 6uru cnyuajna norpjeluka, anu 36poj UJeNoKyrTIHe CymMe yajepuo Hac je, na morpjemuka Huje. H3rmena HaM MHOro u cy- MiHBO. Konuko je iWuwramnano KOMAJA, y kojoj iuTaMnapuju? Pen 6u 6uo, na 'o6jacHu rpaneko no- rmaBapcTBo! jeo 3a 3ulaise gsopna npecBujerjor, rocn. Bu- Ckyna_ Byuowuha y MocrTapy “na “nana je semamcka PNana #3 3seMajbcke 6narajie 90.000 KPJHA. TIpa- Bocnasna MuTpononuja ema cBoje 3rpane. OniuTuHa HH MHTPONONHT HeMany CpeucTBa sa 3unae, a KAKO BJIANA HO Cana y Ty cspxy HHje HH! HoBuuha hana, npxumo, 6uno 6u TipaBenHo, na nojiurHne us 3EMAJBCKHX CpenCcTABA npucTojuy srpany #4 sa npa- Boci. MuTpononujy. DE : X TocnonmuH Jesro Nonujep cnyu. «dinozobuje upxao je ua EnarosujecT jaBHo npenaBase »O Bp- CTAMA HAPOJHOF 3aHuMaHa y XepueroBuHu“ y xo- PHCT NpyuTBa ,IlpocBjere“. I. Nonujep rosopHo je O NOCTAHKY, PA3BHTKY u KPETAHy CTOYApCTBA. [Ipe- naBaie je 6umno gocra SAHHMJBHBO, 4 rnipahieHo je Ca NAXISOM M HHTepecoBaHeM. I, onujep je yeriHo, H MH My HecTuTamMo. $ Trst, Aprila. — (Predavara 0. Popovića). Kao što smo vam javili, u subotu dne 7 o.mj. u Dalmatinskom Skupu“, gdje je i dr. Tresić držao predavana, predavao je gosp. Oton Po- pović: ,Šala i Satira u Narodnoj Pjesmi.“ Gosp. Popović reasumirao je u krupnijem potezima, što je i gosp. Tresić govorio o na- rodnoj pjesmi; podijelio pjesme, kako ih Vuk dijeli — na muške i ženske. Predavalac htio je da dokaže kako je buj- na fantazija narodna neki put i zazirali od i- stine, samo. da kićenije i od višeg efekta bude, biva junak ili junaci koji su u rima opjevani. Tako je po narodnoj pjesmi Vuk Branković bio izdajica, a propasti srpskog carstva osobito bili su krivi srpski velikaši, što je, veli,; najmarie istinito. Jer, dosta je znati da su svi.velikaši izginuli u bojevima, a da se vidi fihow. vite- ški duh. Sam Kralević Marko nije bio na Kosovu, i poslije se pokajao i žao mu bijaše. I Marko faktično nije junak bio, jer je obaxriv u napa- dajima, mjeri protivnika, izbjegava kavgu, gdje znade da bi mogao debli kraj izvući. U Milošu Obiliću oličeno je junaštvo; on ne preza i udara glavom bez obzira, da ispuni zavjet, da dokaže svjetlost svog obraza, rasporivši čak Murata u sred turske vojske u čadoru negovom; Predavalac kaže, navični na Svoju temu, kako se vremenom mijena poimane o šali li sa- tiri. O čemu su se naši stari smijali, nas. danas ravnodušne ostavla po koji put; u čemu su preci uživali, mi se ne sladimo. Pomaže se Darvinovom teorijom; razvićem uma rafinirao se ukus ludski. ij Napose predavalac veli za naš narod, kako se šala i satira kod gorštaka i brđana, drukčije shvaća i danas, no kod nas Primoraca, koji smo više zapadnim duhom 1 kulturom opojeni. Na Pr. kad se pjeva da je junak od 12 Arapa na- pravio 24 prepolovivši ih sablom na pola, naš unutrašti narod divi se junaštvu i uživa u toj slici, veseli se, pa_i smije se na pomisao tog prizora. ; Kod nas Primoraca, i ako smo šinovi je- dnog naroda, ta ista slika izaziva i pobuđuje sažalene i zgražamo se nad takvijem prizorom i sudbinom koja saliće jadne crnee. < Citira. predavala. sijaset šala, s skočica_ iz narodnijeh. pjesama, koj neke mi razumijemo, a neke ne ra lira ći do- faktično imijemo ; nekima ' t eklatan- tniji dokaz da je objaštefe gosp. Popovića nužno i potrebno bilo. Ali je najlepši i najeklatantniji dokaz i tome, što dokazuje fino rasuđivafe psi- hološko koje gosp. Popović posjeduje. $ Nema kud kamo, filosofski urođeni dar gosp. Popovića izbiva kao bujica, koji šačinen kulturom, koja takođe izbiva, sačifa jednu cjelinu, koja takođe.nije, na žalost, česta u svom kompleksu, kod našeg siromašnog naroda. Duše ima, prirodnog dara ima, posmatračke sile ima, ali sredstava nema, Siromasi smo. ć Predavate gosp. Popovića. bilo je. od .naj- višeg efekta; uživala je mnogobrojna publika, a bome se i prosmijasmo ludski. 5 Hvala gosp. Popoviću, a nek ne zaboravi, da čekamo što nam je obećao, biva, da će na- staviti odanle, oklem nije svršiot““*“ Nek nas se sjeti čim prije, jer onaj sir što nam ga je na rastanku predao, pa i ako je na femu žica, — H — da ga nestane, pa da i on nama kao pop đaku ne rekne: ješte iže, al je sirac niže“. i Evala gosp. Popoviću! LAB. Pregled. UGARSKA. — Magarska kriza već je dovršena, ali privremeno. Imenovano je novo ministarstvo, koje ima provesti izbore i donijeti nov izborni zakon. Parlamenat, koji“ bude na temelju ovog novog zakona izabran, riješiće sporna pitafia. Novo ministarstvo sastavleno je ovako: Weekerle predsjedništvo i finansije; Kossuth trgovinu, Andrassy unutarfie poslove, Apponyi prosvjetu, Ziehy a latere, Polonyi prav- du, Darany privredu, Hofmann domobranstvo i Josipovićh ministar za (Hrvatsku. Novim mini- strima priređene su u Budimpešti sjajne ova- cije. Izbori će se obaviti početkom maja, RUSIJA. — Pronose se glasovi, da se spremaju veliki nemiri o Uskrsu. Ruska vlada sprema se na zaklučene velikog zajma. U ne- mačkom parlamentu govorili su razni poslanici | protiv toga da Nijemei upišu ovaj zajam. Ma- ksim Gorki uputio je poziv na cijelu Evropu, da ruskoj vladi neda novaca. ITALIJA. — Nova provala Vezuva učinila je ogromne štete. Narod je pobjegao u Napul. Vojna vlast podijelila je veliku količinu hrane. Kra] i kralica su došli u Napul. Ima sila mr- tvih i ranenih. Železnički promet je radi dima obustavlen. Stane postaje svaki čas opasnije. MAROKO. — Konferencija je dovršila svoj rad. Zastupnici svih država već su se razišli iz Algecirasa. Privredni pregled, Veća potreba novca u jeseni prošle godi- ne, dizanem gajmova za ratne svrhe sa strane Rusije i Japana, a i špekulacijom finansijera, da na račun toga izbiju za sebe što veću korist, dovela je, te je postepeno povišen kamatriak u Londonu, Berlinu i Beču. Danas se već sigur- no približujemo stanu prijašfiem. London je snizio kamatiiak od 4 na 3" "% a od Berlina, kraj svega krzmaria državne femačke banke, očekuje se snižene već za par dana. U tom nas osvjedočeriu utvrđuje, da će Nemačka već za par tjedana emitirati 560 miliona maraka novog drž. zajma. ' Na bečkoj burzi već su se 'sađa razvili veoma povolni poslovi sa papirima uglarske, železarske industrije i drž. željeznica. Bilansa drž. željeznica izići će poslije Uskrsa, ali pred- vida se, da će dividenda iznositi. 80 franaka, dakle za 3 franka više nego lanske godine. Bečki burzijanci odigrali su dodijelenu im ulogu dosta dobro, bar za svoj ep, ako_.i nije- su poslužili stanovitim. krugovima..u tolikoj mjeri u pogledu riješefa ugarske krize koliko su oni od nih očekivali. Čitavo su vrijeme dr- žali ugarske. drž. papire na minimumu. Narušili su im ugled u stranom svijetu, samo da ih mogu: lakše i jevtinije kupovati. To im je uspje- lo. Tim htjedoše postići da mađarski finansijeri čine radi svojih gubitaka pritisak na političke krugove e bi bila kriza riješena fiaskom ma- darskog naroda a u korist Kamarile! Tu se pre- variše. Mađarski finansijeri bili“ su ovaj put ro- dolubi, koji ne popustiše svojim bečkim kole- gama niti za dlaku. Kriza je riješena. Papiri su poskočili. Pri- bližuju se onom tečaju Prije krize, a neki ga dapače već premašiše. Taj je posao za bečke burzijanee gotov. Oni ne mogu više dobiti no što dobiše. Treba dakle tražiti drugi izvor dobitku. Na 'vidiku je veliki ruski zajam po prilici 1.500 do 2:000 miliona franaka (5%, uz tečaj 90). Tu se nađoše Beč i Berlin složni. Prvi pravi nepovjerlivo raspoležene preko svojih Dragoka- | menića, Zvjezdića; Crnića i Bjelića, a drugi se Sprema također “na novu emisiju. Time što su Papiri prijašfie ruske emisije rešto pali, htje- doše prikazati kao nepovjerene ruskim papiri- ma, a U istinu da naprave boli posao. Nu svatko upućen u te stvari “znade, da je to običan pojav, koji se pojavluje pred svakom novom emisijom . a ne samo pred ruškom. Može li se pad pri- jašne ruske emisije smatrati nepovjeretem? Ne. Početkom rata bijaše u prometu ruskih državnih i državom garantovanih Papira 8.809 miliona rubalja. Ratnim zajmom, istinaj podigla se je obvezanost «Rusije. prema inozemstvu ali mora se spomenuti, da se je i aktiva ruske bi- lanse učvrstila. Bilo bi smiješno tvrditi, da sada ne će ruske finansije biti napetije, dapače za Prvi početak i dosta napete, Ali ta napetost nipošto nije grozeća, jer: su mnogi veliki i silni izvori rus. finansija netaknuti. Rusija treba sa- mo, da modernizuje Porezne primitke i popravi nasljedne pristojbe, koji će joj Pribaviti ogromne Primitke. Selaku se mora Prestaviti, da nije ne- govo bogatstvo u velikim posjedima zemle, koja neuređena i neintezivno Obrađivana ne nosi niti polovicu što“bi inače morala nositi. Nađe li Rusija — a o tom ne treba sumnati — do- sta snage, da provede djelo svog kulturnog i gospodarskog preporoda, da unese svijetlo Spo- znaje u milione svoga naroda — onda breme novog zajma ne će biti teško — Što više ne će ga ni osjećati. Ruske finansije do sada su zdra- ve a nadajmo se, da će takove i Ostati, što za- visi samo od kulturne i gospodarske g Sile naroda ruskog carstva. S toga stanovišta tr šem eba gledati | sada na novi ruski zajam a ne sa stanovišta agita. torskih publikacija, od kojih ona Martinova po- buduje u poslednih par dana najveće senzacije, Ruski će zajam biti bez ikakovih poteškoća emitiran. Državama, koje su kod toga angažo- vane, i samima je stalo, da Rusija sretno pre- brodi sve poteškoće, e bi bila u budućnosti moćna i silna. U tom je jedna od najbolih ga- rancija za uspjeh. Engleska i Francuska sva- kako će ići na ruku, a Nemačka — UZ razne klauzule, koje će opet sama ukinuti — učiniti će isto. 3 ž Takova je u glavnim crtama situacija Ru- sije i fezinih finansija. Sve zavisi od fezinog kulturnog i gospodarskog preporoda. Volu, da se to učini, opažamo svuda; zato ne možemo današnu krizu shvatiti trajnom, kao što to sta- noviti krugovi hoće, nego dapače čvrsto vjeru- jemo, da će se naći put k zdravom i trajnom miru. Tim će mirom započeti nov Život za Ru- siju, jer slobodna Rusija moći će zdravom po- litikom preuzeti na se onu misiju, koju joj Sla. venstvo namjeruje. m Domaće vijesti. Košutovi odgovori. — Na telegrafske pozdrave Dr. Čingrije, Supila, Dr. Trumbića i Dr. Smo- dlake odgovorio je Košut najlubaznijim riječima, Od svih odgovora najznačajniji je svakako onaj upravlen predsjedniku starješinstva Dr. P. Čin- griji, koji glasi: ,Nosim na vladu bratske osje- ćaje, kojima sam bio doslije proniknut. Sloboda i štovane zakona u Ugarskoj imaće za posle- dicu i štovane slobode i zakona u Hrvatskoj,« Klub hrvatske stranke držao je sjednicu 9, i 10, o, m,.u Spletu. Izraženo je povjerene i za- hvalnost delegatima za pregovore s Mađarima i zastupnicima na carevinskom vijeću. Prim|ena je na znane ustanova ,starješinstva srpske i hrvatske zajednice“ i odobren izbor Dr. Trum- bića u starješinstvo i izabran Dr. Klaić za fe- gova zamjenika. Primlen je na znane izvještaj “o pregovorima s talijanskim klubom i pridržano je pravo, da se u zajednici sa srpskim klubom uzmu u pretres talijanski postulati. Zaklučeno je, da se širi sastanak hrvatske stranke održi u Spletu 14. maja radi organizacije. Zaklučeno je predsjedniku kluba Dr. P. Čingriji prilikom 35-godišnice zastupničkog rada pokloniti mje- deno poprsje. Beogradsko *,Videlo“ donosi jednu bilješku, Po kojoj izgleda, da će naš zemlak Dr. Lujo Vojnović biti imenovan za poslanika Srbije na jednom stranom dvoru. Premda ne ćemo ničim da utičemo na razvitak stvari, ipak mislimo, da je ton ove bileške u ,Videlu“ o »knezu iz Du- brovnika“ neopravdan, jer je obrazovanost i sprema Dr. Luja kneza Vojnovića izvan svake Sumne i žu mu niko poreći ne može. Aragenuja ,Cpnexe 30pe“. — Jom nac camo HEKOJIHKO zana mujenu on oBe aKajeMHje, Te nmpe- nopyuyjeMo cBujem POLOJbyĆuMa u PONOJEY6UBHM HA- HM , rocnokbunaMa u rocnokbama, na ce osom TIpu- JIHKOM cjeTe ope HapojHe ycTanoBe. Ko jom Huje mocnao €Boj nap, Koju je panu npupekema gyrpuje NoTpe6uT, a Ko MHCJIH La ra NouaJe, npenopyuy- I6eM TJIENAMO y. OnasuB POnoJey6use name ny6nuke, Sabor sazvan. — Sabor Hrvatske i Slavo- nije sazvan je u novo zasjedafie na 18. aprila. Drži se, da će ovo saborsko zasjedane biti vrlo kratko i da će onda biti raspisani novi izbori. CTATNETu cu liperne KOju Je oBux nasa HM3HLIA KOHCHCTOPHjE, Guno y A —Tipema uremaTu3My, Y HakHanu TIpaBocJIaBHe oB&4KOj y r. 1905: ManacTupa 8, 4, napoxuja 43, Kanenanuja 7, UpKABa 209, nomosa 5284 HHKA 58, bakoHa M; POmuno ce njene mymwxe 304, >*KeEHCKE 342 (y šakoH HTOM 6paky); a 15 Myuike 15 OM 6PaKy), Bjeduano ce TI pBO- NiKOJIaMA 2585; Gpoj M3 NpaBocnaBma 18 Pokus dora za Pouku analfabeta. — U da- pojedini, a napao.» ijeku prosvjete, kada se da dk maleni narodi gledaju othr- bajuneto “I najezdi ne Puščanim zrnom ili m! Ko BEO Svojim * kulnisnim radost u. Akeija je društva do upr : PrAYo neumorna: Ono je držalo i drži V"“ je y NpaBocnasHoj ernapxuju “