+ - krajevima našega razbijenog i rascijepanoga na- roda. Te pjesme negove jesu amanet rmegov svom rodu; na fiima će se napajati Srbi vije- kovima oduševlefiem i za više Judske idejale, iz fiih će ujedno erpsti Srpstvo uvijek sve nove snage u borbi za narodne svoje idejale. - > Te pjesme Zmajeve su ži t2i mani dokaz negove velike Jubavi, kojo daa o sve Srpstvo i sve što je srpskom sreu drago; iz svake mu pjesme izbija ta Jubav te nalazi od- ziva u srcu našem. On zna zašto pjeva, kome pjeva i šta hoće da postigne svojom pjesmom, a mi shvatamo našeg velikog pjesnika, fiegovu lubav, fiegove svrhe. Za to smo već za života uzvraćali mu tu negovu |ubav svojom |ubavlu i zahvalnošću. Ali nega nema više među nama, da mu dajemo te vidne znake naše zahvalnosti i pri- znana. Stoga nam jedino ostaje, da mu se još na taj način odužimo što će mo da pokažemo potomstvu, da dični naš Zmaj nije pjevao na- raštaju nezahvalnom i malom, koji ga nije u fegovoj uzvišenosti shvatio. Mi hoćemo i treba da pokažemo, da smo bili a i sada da smo svi- jesni i da osjećamo, šta nam je bio Zmaj i šta smo dužni negovoj sjeni i uspomeni. Da, dužnost nam je da svi zajednički di- gnemo i ostavimo vidan spomen naše zajedni- čke zahvalnosti, jer on nas je sve bez razlike lubio, o svima brigu vodio. Na malenom seoskom groblu u ubavoj Kamenici a na podnožju Fruške Gore obiležava samo jedan mali skroman krstić onu grudu ze- mle, što je pokrila tijelo, u kome je bio nekada plemeniti i rodolubivi duh Zmajev. Negovoj vazda skromnoj i čednoj duši nije zazoran ni taj mali krstić na grobu mu. TA svaki čas ga kite vijencima i evijećem nevine ručice male Srpčadi, što zahvalno i u nežnoj Jubavi čuva predale i uspomenu na svog čika-Jovu, koji joj je tako medene pjesme pjevao; odrasli Srbi pak traže i ne propuštaju ni jedne prilike da se svrate tom skromnom krstu i na grobu po- klone uspomeni tog našeg velikana. Pa šta će pjesniku više ? Ali dostojanstvo srpskog naroda, naš u- gled zahtijeva, kao i naša lubav i zahvalnost prema pjesniku |ubimeu našem, da dademo dostojna i vidna izraza, da se svak osvjedoči i vidi kako Srpski Narod svog velikog sina i poslije smrti mu cijeni i poštuje. Zato se evo ,Zmaj, društvo srpskih kni- ževnika, novinara i umjetnika“, u Sr. Karlov- eima, koje nosi dično ime pjesnikovo, obraća cijelom Srpskom Narodu, da svojim prilozima podigne dostojan spomenik svom neumrlom si- nu, Zmaju Jovanu Jovanoviću. Kakav će to spomenik biti, riješiće ovo društvo u svoje vrijeme, pošto sasluša najprije naše javno mišlene, a za sad napomirie samo to i meće svakom na srce, da spomenik treba da bude dostojan i pjesnika i našeg naroda. Novac treba upućivati blagajni društva »Zmaja“ u Sr. Karlovee, Slavonija, a društvo će od vremena na vrijeme iznositi javan račun o primanu i Priložnicima, te kad se potreban novae skupi, učiniće daje nužne korake. U Sremskim Karlovcima Marta 1908. Za »Zmaj, društvo srpskih ' kniževnika, novinara i umjetnika“ Tajnik: Starješina : M. NEOJELJKOVIĆ P. MARKOVIĆ ADAMOV ve * . Naši dopisi. Mocrap, 29 MapTa (11 anpuna) 1906. — (Cpucke uone). — Bunjenu cMo, Kako Benuky CBOTy HOBALA M3Naje Hala rpaucka omuqTuna Ha HSUPXABAHC NPXKABHHX IKONA y MocTapy, y Kojuma ce yue njela MycnumaHcke u pumMokaToJuuKe Bjepe. Kako je y Mocrapy, Tako jeu no ocTanujeM mje- cTuMA y Bocuu u XEPUeroBuHH, BHIE HIH Mame npeMa npunukama. PeKnu cMO u TO, na »Ypen6om“ Koja je 34 NpaBocNaBHe yaaKkoteHa uMaMo ripaBo HA NoTNopy Cpnekux Haponuux wukona us rpaneke 6narajne. Ilonyme oso Huje jaco u nupekTHo uc- TAKHYTO OHAKO, KAO IITO Cy Ha npumjep uerakHyTe cy6Benuuje u KATuKu3auuje; anu ycrben TOra, WTO €y Cp6u Bjepe npaBocnasue ocno6obeHu og usup- XKABAHA IPIKABHHX LIKOJIA, y MjecTuMA, rnje mnocToju Cpnceka Haponia iWukona PA3yMJEHBO je, na MOopajy 6uTu ocnoGobeHu u on H3APXKABAHA OHHX IPKABHHX luKONa, Koje ce H3UpxaBajy 3ajenHuukuM HoBLuMA NpeKO rpalckux omuruna. A KaKO ycmen Hauuna nnahawa uuje Moryhe TauHo YCTAHOBHTH, KOJIHKO Ha npaBocnasne Cp6e cnana osor nope3a, Hajnpu- Poninje u Hajnpasenuje je, na FpanicKke onurTuHe, KAKO CMO Beli peKJIH, cBaKE roguHe BOTHpajy y 6y- MeTy NOTNOPy 34 H3upxaBaise Cprekux imikona. oKonuko Ham je nosHaro, »Cpneka Pujeu“ 3a- CTyNa HCTO cTaHoBuITe, jep cMo uuTanu y 179, 6pojy nm. r. unanak Y KOME ce Benu: ,Bnaga, uuM je npornaumeie CTYNIHJIO y KPETIOCT HalEFr UpKBEHO ipocBjeTHor uWTaTyTa, umana je na usna Hapen6y 3a IKONE, KOje FrOmuuiwe u3naje, nonujenu u3Meby Cpncke u KomyHajHe tu«one“. lame ce Benu y Po ks 6u ocrynae oh OBor npasa 3HAuHJIO u3najeTBo Cpneke umxone, H ako naumu CBJeTOBHH “u eBjeturenuuku npegcrasiuu Hujecy y craisy, na Npućase Bax«HOCTH OBOM GAKOHy, HeKa uny Kyhama H He ry6e ce y Gecnocnuuu. . Jlox OBaKO nopyuyje »O. P.“ uuje muumubeme y osom u mu yeBajamo, uyjemo, na cy HeKH u )BH MOCTapckor enapxnj- cKOr casjera — 6am TBOPLIH ypenće, nmporuBHo TBPJIHJIH. bo Lljenokynua opraHusauuja asrokomHux Tujena CTBOPEHHX ,ypen6oM“ Beh je OXKHBOTBOpeHa. Ca3H- IKOJICKH ONGOpH, enapxujeku YXH u Wupu caBjeru M CYHOBH, BEJIHKH Cyn H caBjeT. Csa Ta Tujena Behi njenyjy anu Ham Huje noskaTo, na mu je u tura je Y"MIBEHO NO MCTAKHYTOM NMTAHY. O TOME ce Huje “yno Hu pujeuu. Mu cmarpaMo, na je OBO XHBOTHO NHTAIĐE, Koje sacujela y oneraHak Cpnekux Haponuux LIKOJTA, Te Na C& H€ MOXe u He cmuje npeko era npehu, a mu omnararu. Mu muraMo Hagnexne, KojuMa-y njenokpyr cnaga TyMaueHe ypen6e: | 1) KaKo Tymaue u cxBahajy XIV. TA4KY OCHOBHMX onpenaća ,Ypen6e“, i 2) jecy nu yuuieHu noTpe6uTu Kopaliu, na ce noGuje npunomohi sa Cpncke ikone us rpancke 6narajne, : 3) jecy mu noćunu Ha To ONTOBOpeE 4 y KOM CMHCJIY ? Ca HecTprijberseM ouekyjeMo pujeuieise. Sarajevo, 16/IV. 1906. — (Naši sšeriatski su- dovi). — Iz vrlo pouzdanog izvora doznadosmo, da se na skoro spremaju velike promjene na šeriatskim sudovima. Počevši od 1. jula o. g. namjerava vlada podvrći šeriatske suce (ka- dije) pod građanske sudove, pod sudske tajni- ke, pristave i t. d. Ako se zaista ovo obistini te kadije (koje sude po uzvišenom šeriatu) po- stanu obični referenti birokrata, zadaće se smr- tna rana i pošlednim zakonom zajamčenim pra- vima Muslimana Bosne i Hercegovine. Dosad je kadija imao već jednog tutora nad sobom t. j. kotarskog predstojnika, a, ako se ovaj na- vedeni modus stavi u krepost, imaće ih još više. Šeriatski sudac će tako izgubiti svoj ka- dinski ugled, a smetaće mu se na svakom koraku u fegovom poslu. Od svih prava, koja su nam na berlinskom kongresu i na novo- pazarskoj konvenciji 1879. zajamčena, ostao nam je do sada samo još šeriatski sud, koji -se na našu veliku žalost kao posledne eto namjerava Postepeno ukinuti. Crne misli obuzimlu svakog čestitog Muslimana, u duši ga zaboli, srce mu se steže pri pomisli, da će se tako grubo po- niziti predstavnici našeg Šeri-Šerifa. Daj Bože, da se ova vijest ne obistini, jer, kad bi se ovaj plan ostvario, bio bi to najžešći od svih uda- raca, koje do danas pretrpjesmo. Pošledna veza, koju mi još imamo s turskim jezikom, na taj bi se način naglo prekinula. Svi poslovi kadije, kao potpisivane spisa, vjenčavane i t. d. spa- dali bi u nadležnost sudskog tajnika, inovjerea, koji bi take stvari kao iz milosti opredjelivao šeriatskom sueu i istome po svome ćeifu diktovao. Neka čitaoci bez razlike vjere po duši prosude, kako bi n. pr. jednom kršćaninu, koji iz dna duše prezire Islam, bilo, kad bi se ne- gove vjerske i porodične svetife povjerile še- riatskoj jurisdikciji? Zaista bez velike potrebe — ne pojmlivo! Kakav bi n. pr. utisak činio »ilam“ ili ,vakufnama“, kad bi smo na kraju istih čitali potpis gajri-Muslimana! S početka »vakufname“ spomifie se ime Božije i negovog Poslanika a na kraju zašarano ime jednog kr- šćanina; ili vjenčane jedne Muslimanke oba- vleno pred šeriatskim sudom, a na dotičnom Spisu potpisan katolik! Zar ni u našim vlasti- tim i čisto šeriatskim poslovima ne možemo ni- kako proći bez inovjerca? Možda će kogod primjetiti, da to nije mo- Zuće, da građanski suci potpisuju sastavke šeriatskih sudaca, ili da iste kontrolišu, kad o tome nemaju ni pojma; naročito, ne poznavajući turskog jezika, ne mogu ni sadržaj spisa po- znavati. Ali se radi na tome, da se i ovome doskoči. Još godine 1896. izdata je naredba, da šeriatski sudovi u srpskom jeziku ureduju, da na tom jeziku spise sastavlaju i knige vode. Ova naredba je izazvala veliko ogorčene među nama Muslimanima, naročito u Sarajevu, te je za to nekoliko naših prvaka protestovalo kod vlade. 1997. god. im je vlada putem vrho- Vnog šeriatskog suda protumačila, da ta nared- ba ne zabranuje upotrebu turskog jezika, nego se tiče u prvom redu manipulacije i dopisivana s drugim uredima. Još onda, prije deset godi- na, kad se nije ni mislilo o podređenosti šeri- atskog suca pod sudskog tajnika, radilo se je o tome postepeno, da se po malo istisne turski jezik iz šeriatskih sudova. A danas? Uvjereni smo, da bi ovaka promjena na šeriatskim su- CBHMA KOMyH AMA, onfiuiaMa Y 36MJIbH, La noTnop a dovima izazvala po gotovu još veće ogorčene, BATe CY ONIITHHCKE CKyMUTHHE, GupAHU Cy UPKBEHO- > nego li ona od 1896. Onda se radilo samo 0 tome, da se srpski jezik uvede u manipulaciju pa je ta naredba prouzrokovala nezadovoljstvo; sada pak, kad se radi o smrti turskog jezika a po tome i šeriatskog suda, koliku li će buru uzvitlati, koliko će stotina islamskih porodica iz svoje domovine, za koju su naši preci po- tocima krv prolijevali, braneći svoja prava, od- seliti u Malu Aziju ili Ameriku! A je li ovo dostojno misije jedne sredrioevropejske države, kulturne države, kao što je Austro-Ugarska ? Je li ena zadaća da raseliva ovu našu čemernu zemlu ? Ustanovi li se zaista ova novotarija, imaće sudski činovnik pravo ne samo potpisivati, ne- g0 i proučavati, kritikovati, a eventualno i u- kidati šeriatske spise. A da to bude, prijeti o- Pasnost, da će se morati i svi spisi na srpskom jeziku sastavlati, pošto suci turskog ne po- znaju. Pomisliće neko, ne će se valda oduzeti kadijama pravo potpisivala, nego se ovo tiče samo manipulacije. A zašto i manipulacije? Zar nije tako i do danas bilo, pa je sve u najbo- lem redu išlo? Kad sravnimo naše današne stafe s pri- jašnim, opazićemo, kako užasno nazadujemo u svačem. Od početka okupacije do 1883 godine sastajao se je vrhovni šeriatski sud od samih Muslimana koji su na turskom jeziku uredo- vali. Predsjednik vrhovnog šeriatskog suda bi- jaše naš muftija rah. Mustafa Hilmi eff, Ome- rović, a danas nema ni jednog Muslimana kod vrhovnog suda. Kako je istom danas kod vr- hovnog šeriatskog suda, gdje šeriatske hućume i hućum murašele potpisuje katolike! Da li bi se našao širom bijeloga svijeta, gdje su Musli- mani, ikakav muftija koji bi mogao izdati fetvu, da je ovo dozvoljeno po šeriatu? Možda je s o- vim planom u svezi i premještare šeriatskog suda na Hiseta (mjesto gdje su bludnice) gdje je gnijezdo prostitucije i gdje su u neposrednoj blizini tolike mejhane. Baš prikladno mjesto za mehkjemei šeriju, osobito za naše ženskine, koje svaki dan imadu posla kod kadije. Fevzija. — Donosimo ove redove iz pera jednog uglednog Muslimana, premda se sa svim mi- slima u dopisu ne slažemo. Pr. Ured. a ld Pregled. UGARSKA. — Izborna agitacija je u naj- većeni jeku. Ni uskršni praznici nijesu je ni najmane zapriječili. Svi ministri će kandidirati. Ministar-predsjednik Wekerle držao je već svoj programni govor. Pokret lala napreduje ne- prestano. AUSTRIJA. — Gautsch ministar-predsje- dnik počeo je ponovo pregovarati sa predstavni- cima raznih političkih stranaka, da ih zadobije za izbornu reformu. ITALIJA. — Brzojav cara Vilhelma grofu Goluhovskom povodom zaklučka konferensije u u Algecirasu dao je povoda raznim tumačenima. Općenito ga smatraju kao demonstraciju protiv Italije te se govori i o eventualnom raskidu trojnog saveza. RUSIJA. — Ruska vlada zaklučila je ve- liki zajam od 2 milarde. Popa Gapona je ne- stalo. Misli se, da su ga revolucionarci smakli. SJEVERO-AMERIČKE DRŽAVE. — 18. 9. m. uništio je zemlotres u San Francisku hi- lade ludskih Života, bezbroj kuća i drugih usta- nova. Sve brzojavne sveze osim jedne bile su prekinute. Iza potresa došao je požar. Drži se, da je bilo do 5000 žrtava i da ima štete preko 20 miliona dolara. * San Franciseo je najveći i najbogatiji erad amerikanskog zapada leži na odsječku zemle, dugom 50 kilometara, širokom 10 kilometara i granice su mu od sjevera ,Zlatna Vrata“, a od istoka San-Franeiseo-zaliov. Radni kvart, koji je osobito stradao od katastrofe, nalazi se na sje- veroistoku grada. Tamo je i kineski dio grada. Ulice su sve Prave. Od velikih grada ističe naročito universitet, za čiji je sana međunarodna konkurencija. U San Francisku ima Preko 400.000 sta- novnika, među fima nekoliko hilada naših ze- mlaka. Trgovina i industrija su vrlo : razvijene. nemu zaposleno. Se preko 700 mi- 0 milion, nač ra 2. Domaće Vijesti. Gdje su? |N listu, koji je bio i srpsko narodne Stranke I na Primorju, od vili smo S bileškom Pod istim Vaio oka Preko 50.000 radnika je un Vrijednost produkcije računa liona kruna, a izvoz Preko 50 slaba. Šta je tome bileška je na mnogo strana bila pogriješno shya. | ćena. Ne ćemo ulaziti u polemiku, premda smo nepravedno napadnuti, jer bi smo samoj stvari škodili. Za nas je uvijek bila stvar glavno, a ličnost sporedno. Volimo s toga izg jed «dva Ž lični“, nego biti roden“ i zaintereso ; SR Pal Ai Modne pročitaju e o smo suviše brzo i neumjesno osuđeni i k : o je od članova naše stranke upotrebljena jedna neo. pravdana taktika, da zaobilazeći npremii odbor kritikuju stranačke odnose. diče ritike u stranci nemamo ništa. Mi je šta vi : smatramo vrlo potrebnom. Ali ipak želimo, = : pazi forma, jer inače lako dođe do nepo rebne po- metne. i ki daa Javnim organima i ličnostima, koje gy nam prilikom ovih napadaja meke svoje sim patije, najsrdačnije zahvalujemo 2 "avajući ih, da će ,Dubrovnik“ i dale ići isi "U. pravcem, koji mu je pribavio opće poštovane i daje slu- žiti onoj istoj misli, radi koje je "9N0g0 pre. trpio. : ,Preokret u Ugarskoj i Hrvatska“. — Pod tim naslovom izložio je g. Frano Supilo u ,Novom Listu“ svoje gledište na sadane prilike 1 predložio sporazum srpske i hrvatske koalicije s nekom- promitovanim elementima »narodne“ Stranke, .Novi Srbobran“ protivi se ovom predlogu, jer je cijela ,narodna“ stranka jednodušno i jednoglasno gazila narodne slobode i Jer je ona stvorena povjerefiem odozgo, a ne IA na- rodne vole. Onima, koji strepe pred jednim To- mašićem, ne može se pristupiti s pouzdafiem, Izbori u Hrvatskoj. — ,Pokret“ donosi ovaj brzojav iz Budimpešte: Zajednička vlada po- stavla uslov, da se izbori u Hrvatskoj obave bez svakog pritiska. Zajednički činovnici dobiće nalog, da ne smiju vršiti nikakav izborni pritisak, a sami da mogu posve slobodno glasovati. Eventualno, ako bi se s. bud koje strane na Tih činio pritisak, neka se brzojavno prituže zajedničkoj vladi. . Kandidati srpske radikalne stranke za ugarski sabor. — Odlukom središte uprave srpske na- rodne radikalne stranke postavljeni su ovi kan- didati: Dr. Slavko Miletić — pančevački kotar. Jaša Tomić — belo-erkvanski kotar. Dr. Jovan Manojlović — uzdinski kotar. Jaša Mrkšić — tursko-bečejski kotar. Dr. Mita Mušieki — ti- telski kotar, Dr. Branko Ilijć — tursko-kaniški kotar. Dr. Kosta Ha&i — komloški kotar. Dr. Vlada Manojlović — tovariški kotar. Dr. Bran- ko Vujić — pardafski kotar. Dr. Živko Pro- danović — staro. bečejski kotar. Milan Hoga, zajednički kandidat Srba i Slovaka za kulpin- ski kotar. Što se tiče varoši, raspoložiće uprava srpske narodne radikalne stranke ovih dana. Sastanak demokratske stranke u Spletu. — ,Slo- boda“ javla: U nedjelu držat će se u Spletu kao pouzdani sastanak, zbor pristaša napredno- demokratske misli u Dalmaciji, koji će imati da odluče o Zajedničkoj organizaciji hrv. napredne Stranke u Banovini i hrv. demokratske stranke u Dalmaciji. Oba stranačka odbora (zagrebački i spletski) Sporazumješe se, da predlože isto- mišlenicima jedinstvenu organizaciju ,hrvatsko napredno-demokratske stranke“, ne dirajuć u Posebne pokrajinske organizacije, kao što je hrv. demokratsko Političko društvo za Dal maciju. Istomišlenici, koji bi želli pristupiti na zbor, a slučajno nijesu bili pozvani, neka se Pismeno ili brzojavno obrate na redakciju za po2iv. Ovo vrijedi toli za članove hrv. demo- kratske Stranke, koli za one narodne elemente koji dosad nijesu ušli u našu stranačku orga“ nizaciju. Koji su Zapriječeni da prisustvuju zboru, a nakani su stupiti u jedinstveno orga“ nizovanu napredno-demokratsku stranku, neka se izvole pismeno Prijaviti redakciji, Rasejep u »Narodnoj“ stranci. — Radi pre okreta u Ugarskoj nastupila je zabuna u ,na rodnoj“ Stranci u Hrvatskoj. Po svoj prilici će se odvojiti jedna Srupa, kojane će više da služi Tomašiću. PYOGeS protiv Massaryka. — 308 čeških kati- heta tužilo je profesora Massaryka, da je rekao, da su sve katihete u Profesorskom zboru, od vlade plaćeni denuncijanti. Sud je Massaryka "Jošio, što je prisutna Publika s oduševletem pozdravila. Protićevo pozor; Pisaftu spjetskih Spletu isto onako Dubrovniku. Pore šno društvo u Spljetu. — Po listova. igra ova družina U dobro kao što je igrala i u d svega toga posjeta je vrlo razlog | s še OČE. — Gosp. Niko“ Došo M non OVOg vjerio se g &.dicom Slavjankom Kalu- derović, Cestitamo. »Naše Jedinstvo“, — U broju od utorka i da će on jedini biti odsle urednik lista, koji će # Cipa kao i do sada. da onu bilešku jog E \