+

-

krajevima našega razbijenog i rascijepanoga na-
roda. Te pjesme negove jesu amanet rmegov
svom rodu; na fiima će se napajati Srbi vije-
kovima oduševlefiem i za više Judske idejale,
iz fiih će ujedno erpsti Srpstvo uvijek sve nove
snage u borbi za narodne svoje idejale. -

> Te pjesme Zmajeve su ži t2i mani
dokaz negove velike Jubavi, kojo daa o sve
Srpstvo i sve što je srpskom sreu drago; iz
svake mu pjesme izbija ta Jubav te nalazi od-
ziva u srcu našem. On zna zašto pjeva, kome
pjeva i šta hoće da postigne svojom pjesmom,
a mi shvatamo našeg velikog pjesnika, fiegovu
lubav, fiegove svrhe. Za to smo već za života
uzvraćali mu tu negovu |ubav svojom |ubavlu
i zahvalnošću.

Ali nega nema više među nama, da mu
dajemo te vidne znake naše zahvalnosti i pri-
znana. Stoga nam jedino ostaje, da mu se još
na taj način odužimo što će mo da pokažemo
potomstvu, da dični naš Zmaj nije pjevao na-
raštaju nezahvalnom i malom, koji ga nije u
fegovoj uzvišenosti shvatio. Mi hoćemo i treba
da pokažemo, da smo bili a i sada da smo svi-
jesni i da osjećamo, šta nam je bio Zmaj i šta
smo dužni negovoj sjeni i uspomeni.

Da, dužnost nam je da svi zajednički di-
gnemo i ostavimo vidan spomen naše zajedni-
čke zahvalnosti, jer on nas je sve bez razlike
lubio, o svima brigu vodio.

Na malenom seoskom groblu u ubavoj
Kamenici a na podnožju Fruške Gore obiležava
samo jedan mali skroman krstić onu grudu ze-
mle, što je pokrila tijelo, u kome je bio nekada
plemeniti i rodolubivi duh Zmajev. Negovoj
vazda skromnoj i čednoj duši nije zazoran ni
taj mali krstić na grobu mu. TA svaki čas ga
kite vijencima i evijećem nevine ručice male
Srpčadi, što zahvalno i u nežnoj Jubavi čuva
predale i uspomenu na svog čika-Jovu, koji
joj je tako medene pjesme pjevao; odrasli Srbi
pak traže i ne propuštaju ni jedne prilike da
se svrate tom skromnom krstu i na grobu po-
klone uspomeni tog našeg velikana.

Pa šta će pjesniku više ?

Ali dostojanstvo srpskog naroda, naš u-
gled zahtijeva, kao i naša lubav i zahvalnost
prema pjesniku |ubimeu našem, da dademo
dostojna i vidna izraza, da se svak osvjedoči i
vidi kako Srpski Narod svog velikog sina i
poslije smrti mu cijeni i poštuje.

Zato se evo ,Zmaj, društvo srpskih kni-
ževnika, novinara i umjetnika“, u Sr. Karlov-
eima, koje nosi dično ime pjesnikovo, obraća
cijelom Srpskom Narodu, da svojim prilozima
podigne dostojan spomenik svom neumrlom si-
nu, Zmaju Jovanu Jovanoviću.

Kakav će to spomenik biti, riješiće ovo
društvo u svoje vrijeme, pošto sasluša najprije
naše javno mišlene, a za sad napomirie samo
to i meće svakom na srce, da spomenik treba
da bude dostojan i pjesnika i našeg naroda.

Novac treba upućivati blagajni društva
»Zmaja“ u Sr. Karlovee, Slavonija, a društvo
će od vremena na vrijeme iznositi javan račun
o primanu i Priložnicima, te kad se potreban
novae skupi, učiniće daje nužne korake.

U Sremskim Karlovcima Marta 1908.

Za »Zmaj, društvo srpskih '
kniževnika, novinara i umjetnika“

Tajnik:

Starješina :
M. NEOJELJKOVIĆ

P. MARKOVIĆ ADAMOV
ve * .
Naši dopisi.

Mocrap, 29 MapTa (11 anpuna) 1906. —
(Cpucke uone). — Bunjenu cMo, Kako Benuky
CBOTy HOBALA M3Naje Hala rpaucka omuqTuna Ha
HSUPXABAHC NPXKABHHX IKONA y MocTapy, y Kojuma
ce yue njela MycnumaHcke u pumMokaToJuuKe Bjepe.
Kako je y Mocrapy, Tako jeu no ocTanujeM mje-
cTuMA y Bocuu u XEPUeroBuHH, BHIE HIH Mame
npeMa npunukama. PeKnu cMO u TO, na »Ypen6om“
Koja je 34 NpaBocNaBHe yaaKkoteHa uMaMo ripaBo
HA NoTNopy Cpnekux Haponuux wukona us rpaneke
6narajne. Ilonyme oso Huje jaco u nupekTHo uc-
TAKHYTO OHAKO, KAO IITO Cy Ha npumjep uerakHyTe
cy6Benuuje u KATuKu3auuje; anu ycrben TOra, WTO
€y Cp6u Bjepe npaBocnasue ocno6obeHu og usup-
XKABAHA IPIKABHHX LIKOJIA, y MjecTuMA, rnje mnocToju
Cpnceka Haponia iWukona PA3yMJEHBO je, na MOopajy
6uTu ocnoGobeHu u on H3APXKABAHA OHHX IPKABHHX
luKONa, Koje ce H3UpxaBajy 3ajenHuukuM HoBLuMA
NpeKO rpalckux omuruna. A KaKO ycmen Hauuna
nnahawa uuje Moryhe TauHo YCTAHOBHTH, KOJIHKO
Ha npaBocnasne Cp6e cnana osor nope3a, Hajnpu-
Poninje u Hajnpasenuje je, na FpanicKke onurTuHe,
KAKO CMO Beli peKJIH, cBaKE roguHe BOTHpajy y 6y-
MeTy NOTNOPy 34 H3upxaBaise Cprekux imikona.

oKonuko Ham je nosHaro, »Cpneka Pujeu“ 3a-
CTyNa HCTO cTaHoBuITe, jep cMo uuTanu y 179,
6pojy nm. r. unanak Y KOME ce Benu: ,Bnaga, uuM
je npornaumeie CTYNIHJIO y KPETIOCT HalEFr UpKBEHO
ipocBjeTHor uWTaTyTa, umana je na usna Hapen6y

3a IKONE, KOje FrOmuuiwe u3naje, nonujenu u3Meby
Cpncke u KomyHajHe tu«one“. lame ce Benu y
Po ks 6u ocrynae oh OBor npasa 3HAuHJIO
u3najeTBo Cpneke umxone, H ako naumu CBJeTOBHH
“u eBjeturenuuku npegcrasiuu Hujecy y craisy, na
Npućase Bax«HOCTH OBOM GAKOHy, HeKa uny Kyhama
H He ry6e ce y Gecnocnuuu. . Jlox OBaKO nopyuyje
»O. P.“ uuje muumubeme y osom u mu yeBajamo,
uyjemo, na cy HeKH u )BH MOCTapckor enapxnj-

cKOr casjera — 6am TBOPLIH ypenće, nmporuBHo
TBPJIHJIH.
bo Lljenokynua opraHusauuja asrokomHux Tujena

CTBOPEHHX ,ypen6oM“ Beh je OXKHBOTBOpeHa. Ca3H-

IKOJICKH ONGOpH, enapxujeku YXH u Wupu caBjeru
M CYHOBH, BEJIHKH Cyn H caBjeT. Csa Ta Tujena Behi
njenyjy anu Ham Huje noskaTo, na mu je u tura je
Y"MIBEHO NO MCTAKHYTOM NMTAHY. O TOME ce Huje
“yno Hu pujeuu.
Mu cmarpaMo, na je OBO XHBOTHO NHTAIĐE,

Koje sacujela y oneraHak Cpnekux Haponuux LIKOJTA,
Te Na C& H€ MOXe u He cmuje npeko era npehu,
a mu omnararu. Mu muraMo Hagnexne, KojuMa-y
njenokpyr cnaga TyMaueHe ypen6e: |

1) KaKo Tymaue u cxBahajy XIV. TA4KY OCHOBHMX
onpenaća ,Ypen6e“, i

2) jecy nu yuuieHu noTpe6uTu Kopaliu, na ce
noGuje npunomohi sa Cpncke ikone us rpancke
6narajne, :

3) jecy mu noćunu Ha To ONTOBOpeE 4 y KOM
CMHCJIY ?

Ca HecTprijberseM ouekyjeMo pujeuieise.

Sarajevo, 16/IV. 1906. — (Naši sšeriatski su-
dovi). — Iz vrlo pouzdanog izvora doznadosmo,
da se na skoro spremaju velike promjene na
šeriatskim sudovima. Počevši od 1. jula o. g.
namjerava vlada podvrći šeriatske suce (ka-
dije) pod građanske sudove, pod sudske tajni-
ke, pristave i t. d. Ako se zaista ovo obistini
te kadije (koje sude po uzvišenom šeriatu) po-
stanu obični referenti birokrata, zadaće se smr-
tna rana i pošlednim zakonom zajamčenim pra-
vima Muslimana Bosne i Hercegovine. Dosad
je kadija imao već jednog tutora nad sobom
t. j. kotarskog predstojnika, a, ako se ovaj na-
vedeni modus stavi u krepost, imaće ih još
više. Šeriatski sudac će tako izgubiti svoj ka-
dinski ugled, a smetaće mu se na svakom
koraku u fegovom poslu. Od svih prava, koja
su nam na berlinskom kongresu i na novo-
pazarskoj konvenciji 1879. zajamčena, ostao nam
je do sada samo još šeriatski sud, koji -se na
našu veliku žalost kao posledne eto namjerava
Postepeno ukinuti. Crne misli obuzimlu svakog
čestitog Muslimana, u duši ga zaboli, srce mu
se steže pri pomisli, da će se tako grubo po-
niziti predstavnici našeg Šeri-Šerifa. Daj Bože,
da se ova vijest ne obistini, jer, kad bi se ovaj
plan ostvario, bio bi to najžešći od svih uda-
raca, koje do danas pretrpjesmo. Pošledna veza,
koju mi još imamo s turskim jezikom, na taj
bi se način naglo prekinula. Svi poslovi kadije,
kao potpisivane spisa, vjenčavane i t. d. spa-
dali bi u nadležnost sudskog tajnika, inovjerea,
koji bi take stvari kao iz milosti opredjelivao
šeriatskom sueu i istome po svome ćeifu
diktovao.

Neka čitaoci bez razlike vjere po duši
prosude, kako bi n. pr. jednom kršćaninu, koji
iz dna duše prezire Islam, bilo, kad bi se ne-
gove vjerske i porodične svetife povjerile še-
riatskoj jurisdikciji? Zaista bez velike potrebe
— ne pojmlivo! Kakav bi n. pr. utisak činio
»ilam“ ili ,vakufnama“, kad bi smo na kraju
istih čitali potpis gajri-Muslimana! S početka
»vakufname“ spomifie se ime Božije i negovog
Poslanika a na kraju zašarano ime jednog kr-
šćanina; ili vjenčane jedne Muslimanke oba-
vleno pred šeriatskim sudom, a na dotičnom
Spisu potpisan katolik! Zar ni u našim vlasti-
tim i čisto šeriatskim poslovima ne možemo ni-
kako proći bez inovjerca?

Možda će kogod primjetiti, da to nije mo-
Zuće, da građanski suci potpisuju sastavke
šeriatskih sudaca, ili da iste kontrolišu, kad o
tome nemaju ni pojma; naročito, ne poznavajući
turskog jezika, ne mogu ni sadržaj spisa po-
znavati. Ali se radi na tome, da se i ovome
doskoči. Još godine 1896. izdata je naredba, da
šeriatski sudovi u srpskom jeziku ureduju, da
na tom jeziku spise sastavlaju i knige vode.

Ova naredba je izazvala veliko ogorčene
među nama Muslimanima, naročito u Sarajevu,
te je za to nekoliko naših prvaka protestovalo
kod vlade. 1997. god. im je vlada putem vrho-
Vnog šeriatskog suda protumačila, da ta nared-
ba ne zabranuje upotrebu turskog jezika, nego
se tiče u prvom redu manipulacije i dopisivana
s drugim uredima. Još onda, prije deset godi-
na, kad se nije ni mislilo o podređenosti šeri-
atskog suca pod sudskog tajnika, radilo se je
o tome postepeno, da se po malo istisne turski
jezik iz šeriatskih sudova. A danas? Uvjereni
smo, da bi ovaka promjena na šeriatskim su-

CBHMA KOMyH AMA, onfiuiaMa Y 36MJIbH, La noTnop a

dovima izazvala po gotovu još veće ogorčene,

BATe CY ONIITHHCKE CKyMUTHHE, GupAHU Cy UPKBEHO- >

nego li ona od 1896. Onda se radilo samo 0
tome, da se srpski jezik uvede u manipulaciju
pa je ta naredba prouzrokovala nezadovoljstvo;
sada pak, kad se radi o smrti turskog jezika
a po tome i šeriatskog suda, koliku li će buru
uzvitlati, koliko će stotina islamskih porodica
iz svoje domovine, za koju su naši preci po-
tocima krv prolijevali, braneći svoja prava, od-
seliti u Malu Aziju ili Ameriku! A je li ovo
dostojno misije jedne sredrioevropejske države,
kulturne države, kao što je Austro-Ugarska ? Je
li ena zadaća da raseliva ovu našu čemernu
zemlu ?

Ustanovi li se zaista ova novotarija, imaće
sudski činovnik pravo ne samo potpisivati, ne-
g0 i proučavati, kritikovati, a eventualno i u-
kidati šeriatske spise. A da to bude, prijeti o-
Pasnost, da će se morati i svi spisi na srpskom
jeziku sastavlati, pošto suci turskog ne po-
znaju. Pomisliće neko, ne će se valda oduzeti
kadijama pravo potpisivala, nego se ovo tiče
samo manipulacije. A zašto i manipulacije? Zar
nije tako i do danas bilo, pa je sve u najbo-
lem redu išlo?

Kad sravnimo naše današne stafe s pri-
jašnim, opazićemo, kako užasno nazadujemo u
svačem. Od početka okupacije do 1883 godine
sastajao se je vrhovni šeriatski sud od samih
Muslimana koji su na turskom jeziku uredo-
vali. Predsjednik vrhovnog šeriatskog suda bi-
jaše naš muftija rah. Mustafa Hilmi eff, Ome-
rović, a danas nema ni jednog Muslimana kod
vrhovnog suda. Kako je istom danas kod vr-
hovnog šeriatskog suda, gdje šeriatske hućume
i hućum murašele potpisuje katolike! Da li bi
se našao širom bijeloga svijeta, gdje su Musli-
mani, ikakav muftija koji bi mogao izdati fetvu,
da je ovo dozvoljeno po šeriatu? Možda je s o-
vim planom u svezi i premještare šeriatskog
suda na Hiseta (mjesto gdje su bludnice) gdje
je gnijezdo prostitucije i gdje su u neposrednoj
blizini tolike mejhane. Baš prikladno mjesto za
mehkjemei šeriju, osobito za naše ženskine,
koje svaki dan imadu posla kod kadije.

Fevzija.

— Donosimo ove redove iz pera jednog
uglednog Muslimana, premda se sa svim mi-
slima u dopisu ne slažemo. Pr. Ured.

a ld
Pregled.

UGARSKA. — Izborna agitacija je u naj-
većeni jeku. Ni uskršni praznici nijesu je ni
najmane zapriječili. Svi ministri će kandidirati.
Ministar-predsjednik Wekerle držao je već svoj
programni govor. Pokret lala napreduje  ne-
prestano.

AUSTRIJA. — Gautsch ministar-predsje-
dnik počeo je ponovo pregovarati sa predstavni-
cima raznih političkih stranaka, da ih zadobije
za izbornu reformu.

ITALIJA. — Brzojav cara Vilhelma grofu
Goluhovskom povodom zaklučka konferensije u
u Algecirasu dao je povoda raznim tumačenima.
Općenito ga smatraju kao demonstraciju protiv
Italije te se govori i o eventualnom raskidu
trojnog saveza.

RUSIJA. — Ruska vlada zaklučila je ve-
liki zajam od 2 milarde. Popa Gapona je ne-
stalo. Misli se, da su ga revolucionarci smakli.

SJEVERO-AMERIČKE DRŽAVE. — 18.
9. m. uništio je zemlotres u San Francisku hi-
lade ludskih Života, bezbroj kuća i drugih usta-
nova. Sve brzojavne sveze osim jedne bile su
prekinute. Iza potresa došao je požar. Drži se,
da je bilo do 5000 žrtava i da ima štete preko
20 miliona dolara.

*

San Franciseo je najveći i najbogatiji erad
amerikanskog zapada leži na odsječku zemle,
dugom 50 kilometara, širokom 10 kilometara i
granice su mu od sjevera ,Zlatna Vrata“, a od
istoka San-Franeiseo-zaliov. Radni kvart, koji je
osobito stradao od katastrofe, nalazi se na sje-
veroistoku grada. Tamo je i kineski dio grada.

Ulice su sve Prave. Od velikih grada ističe

naročito universitet, za čiji je
sana međunarodna konkurencija.
U San Francisku ima Preko 400.000  sta-

novnika, među fima nekoliko hilada naših ze-
mlaka.
Trgovina i industrija su vrlo

: razvijene.
nemu zaposleno.
Se preko 700 mi-
0 milion,

nač
ra 2.
Domaće Vijesti.
Gdje su? |N
listu, koji je bio i
srpsko narodne Stranke

I na Primorju, od vili
smo S bileškom Pod istim Vaio oka

Preko 50.000 radnika je un
Vrijednost produkcije računa
liona kruna, a izvoz Preko 50

slaba. Šta je tome

bileška je na mnogo strana bila pogriješno shya. |

ćena. Ne ćemo ulaziti u polemiku, premda smo
nepravedno napadnuti, jer bi smo samoj stvari
škodili. Za nas je uvijek bila stvar glavno, a

ličnost sporedno. Volimo s toga izg jed «dva Ž

lični“, nego biti roden“

i zaintereso ; SR Pal
Ai Modne pročitaju e o smo
suviše brzo i neumjesno osuđeni i k : o je od
članova naše stranke upotrebljena jedna neo.
pravdana taktika, da zaobilazeći npremii odbor
kritikuju stranačke odnose. diče ritike u
stranci nemamo ništa. Mi je šta vi : smatramo
vrlo potrebnom. Ali ipak želimo, = : pazi
forma, jer inače lako dođe do nepo rebne po-

metne. i

ki daa
Javnim organima i ličnostima, koje gy

nam prilikom ovih napadaja meke svoje sim
patije, najsrdačnije zahvalujemo 2 "avajući ih,

da će ,Dubrovnik“ i dale ići isi "U. pravcem,

koji mu je pribavio opće poštovane i daje slu-

žiti onoj istoj misli, radi koje je "9N0g0 pre.

trpio.

: ,Preokret u Ugarskoj i Hrvatska“. — Pod tim
naslovom izložio je g. Frano Supilo u ,Novom
Listu“ svoje gledište na sadane prilike 1 predložio
sporazum srpske i hrvatske koalicije s nekom-
promitovanim elementima »narodne“ Stranke,

.Novi Srbobran“ protivi se ovom predlogu,
jer je cijela ,narodna“ stranka jednodušno i
jednoglasno gazila narodne slobode i Jer je ona
stvorena povjerefiem odozgo, a ne IA na-
rodne vole. Onima, koji strepe pred jednim To-
mašićem, ne može se pristupiti s pouzdafiem,

Izbori u Hrvatskoj. — ,Pokret“ donosi ovaj
brzojav iz Budimpešte: Zajednička vlada po-
stavla uslov, da se izbori u Hrvatskoj obave
bez svakog pritiska.

Zajednički činovnici dobiće nalog, da ne
smiju vršiti nikakav izborni pritisak, a sami da
mogu posve slobodno glasovati. Eventualno, ako
bi se s. bud koje strane na Tih činio pritisak,
neka se brzojavno prituže zajedničkoj vladi. .

Kandidati srpske radikalne stranke za ugarski
sabor. — Odlukom središte uprave srpske na-
rodne radikalne stranke postavljeni su ovi kan-
didati: Dr. Slavko Miletić — pančevački kotar.
Jaša Tomić — belo-erkvanski kotar. Dr. Jovan
Manojlović — uzdinski kotar. Jaša Mrkšić —
tursko-bečejski kotar. Dr. Mita Mušieki — ti-
telski kotar, Dr. Branko Ilijć — tursko-kaniški
kotar. Dr. Kosta Ha&i — komloški kotar. Dr.
Vlada Manojlović — tovariški kotar. Dr. Bran-
ko Vujić — pardafski kotar. Dr. Živko Pro-
danović — staro. bečejski kotar. Milan Hoga,
zajednički kandidat Srba i Slovaka za kulpin-
ski kotar. Što se tiče varoši, raspoložiće uprava
srpske narodne radikalne stranke ovih dana.

Sastanak demokratske stranke u Spletu. — ,Slo-
boda“ javla: U nedjelu držat će se u Spletu
kao pouzdani sastanak, zbor pristaša napredno-
demokratske misli u Dalmaciji, koji će imati da
odluče o Zajedničkoj organizaciji hrv. napredne
Stranke u Banovini i hrv. demokratske stranke
u Dalmaciji. Oba stranačka odbora (zagrebački
i spletski) Sporazumješe se, da predlože isto-
mišlenicima jedinstvenu organizaciju ,hrvatsko
napredno-demokratske stranke“, ne dirajuć u
Posebne pokrajinske organizacije, kao što je
hrv. demokratsko Političko društvo za Dal
maciju.

Istomišlenici, koji bi želli pristupiti na
zbor, a slučajno nijesu bili pozvani, neka se
Pismeno ili brzojavno obrate na redakciju za
po2iv. Ovo vrijedi toli za članove hrv. demo-
kratske Stranke, koli za one narodne elemente
koji dosad nijesu ušli u našu stranačku orga“
nizaciju. Koji su Zapriječeni da prisustvuju
zboru, a nakani su stupiti u jedinstveno orga“
nizovanu napredno-demokratsku stranku, neka
se izvole pismeno Prijaviti redakciji,

Rasejep u »Narodnoj“ stranci. — Radi pre
okreta u Ugarskoj nastupila je zabuna u ,na
rodnoj“ Stranci u Hrvatskoj. Po svoj prilici će
se odvojiti jedna Srupa, kojane će više da služi
Tomašiću.

PYOGeS protiv Massaryka. — 308 čeških kati-
heta tužilo je profesora Massaryka, da je rekao,
da su sve katihete u Profesorskom zboru, od
vlade plaćeni denuncijanti. Sud je Massaryka
"Jošio, što je prisutna Publika s oduševletem
pozdravila.

Protićevo pozor;
Pisaftu spjetskih
Spletu isto onako
Dubrovniku. Pore

šno društvo u Spljetu. — Po
listova. igra ova družina U
dobro kao što je igrala i u
d svega toga posjeta je vrlo
razlog | s
še OČE. — Gosp. Niko“ Došo M
non OVOg vjerio se g &.dicom Slavjankom Kalu-
derović, Cestitamo.
»Naše Jedinstvo“, — U broju od utorka i
da će on jedini biti odsle
urednik lista, koji će #
Cipa kao i do sada.

da onu bilešku jog E

\