Godina XV,

Broj 17.

. X MN U Dubrovniku 29. Aprila 1906.
Cijena list. “Lo nene

Za AUSTRO-UGARSKU, Bo

Vlasnik i izdavate| Dr, Mato Graci6

Dubrovnik, 28. aprila 1906,
Sabor Hrvatske i Slavon
ju malom razmaku Vremena

vladavinu “produži. Za krat
ostaje za rad opoziciji,
obavijestiti o politiškom
0 položaju »Narodne“ stranke i o njezinoj
prividnoj metarmofozi.

Da bude pometnje više, izišla je stranka,
koja od nekoliko decenija upravlja zemljom,
sa jednim vrlo liberalnim Programom, koji
je iz osnova protivan njenom dosadanjem
radu i postupanju. Ona je prihvatila program
opozicije. Promijenila je zastavu samo da se
može održati na vlasti, jer je vlast glavno,
4 tastava sporedno za ovu vrstu čeljadi.

Priznajemo, da joj je taktika dobra. U
Hrvatskoj i Slavoniji ima još mnogo, vrlo
mnogo neobaviještena svijeta. A ova klika,
koja se. zove strankom,  zidala je jedino i
tida svoju trošnu zgradu na neobaviještenosti
i zavisnosti gragjana. Mi joj ne zavidimo, jer
čvrsto vjerujemo u konačnu pobjedu pravde,
s kojom se ova bijedna klika pri svom ro-
gjenju zavadila. Ona može imati sada pri-
vemen uspjeh, koji će vjetar oduvati kao
što ga je vjetar i donio. Ali da njezina vlada
nije duga vijeka, o tome je i ona na čisto,
jer se nalazi pobugjena da u svoje kolo po-
tiva mlagje, nezavisne elemente. Stara, trula
sluškinja poziva u službu nezavisnu mladost
— ima li veće ironije, veće drskosti!?

Koalirane srpske i hrvatske stranke, koje
jedino predstavljaju pravu opoziciju, nalaze se
sad u vrlo teškom položaju. Izdržavati borbu
sa jednim aparatom, koji se je do sada iz-
Vježbao u svim izbornim marifetlućima, koji
Ne preza ni od nasilja samo da vlasnicima
stvori pobjedu, nije laka stvar. Narodno po-
Vjerenje i pravednost stvari, koju zastupaju,
Njihovo je jedino oružje. U nejednakoj borbi
oni moraju uložiti svu svoju snagu da barem
dogju u sabor s tolikim brojem zastupnika, koji
jeu stanju u slučaju potrebe onemogućiti svaku
Protinarodnu akciju vladinu, da dogju Buni
kim zastupnicima, koji su u stanju svojom
SPosobnosti i karakterom podići ugled saboru,

SNU i HER.
CEGOVINU na godinu Kruna ši ši
* “Za SRBIJU i CRNU GORU na gvdi
ron ž gvdinu
= Za sve ostale zemle na gog:
franaka 15 u zlatu. SV
Za DUBROVNIK na godinu Kr, 10
Na p6 godine i na Četvrt godine
surazmjerno,
Wer Pojedini broj lista 20 Para za
U E Rare a

Pretplata i oglasi

Šalu se Administraciji ,Dubrovnika“.
Dopisi se šalu Uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za Oglase, Priposlano, Izjave, Javne
zahvale, Računska izvješča i slične
objave plaća se 20 para od retka
petit (sitnijeh slova). Ako se više

puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne primaju se.

UBROVNIK

X
=
a

zlazi svake nedjele

Odgovorni urednik Antun Ziptel.

od koga je ,narodna“ stranka učinila kari-
katuru parlamenta.

a tom nastojanju treba da koaliranu
opoziciju pomognu svi pošteni, patriotski ele-
menti u zemlji, U izbornoj borbi može se i
u posljednjem momentu mnogi uspjeh postići.
Ako se ne daju zadobiti Pristalice, može se
onemogućiti, da neprijatelji dobiju pristalice.
Omladina u tom pogledu može mnogo učiniti.
U Hrvatskoj i Slavoniji ne radi se sada o
pobjedi raznih političkih struja, nego o po-
bjedi poštenja ili nepoštenja. Omladina u tom
pogledu treba da zna, gdje joj je mjesto i
kakvim će se sredstvima boriti. Rad 'za pra-
Vednu stvar mora konačno biti krunisan

uspjehom.
ta

Ministarska kriza u Srbiji
Dubrovnik, 25 aprila 1906.

Iza savjetovanja sa predstavnicima raz-
nih političkih grupa kralj je povjerio sastav
kabineta Nikoli Pašiću, vogji starih radikala.
Riješenje zavjereničkog pitanja biće odgo-
gjeno, dok ne bude riješeno pitanje trgo-
vinskog ugovora s Austro-Ugarskom. Pašić
je dobio ovlašćenje, da .u slučaju potrebe
raspusti narodnu skupštinu. Stari radikali
nadaju se, da će prilikom novih izbora do-
biti sto poslanika. Kabinet nije još sastavljen,
jer nekolicina političara, koji bi trebali u nj
stnpiti, borave na strani. Najkasnije danas
ili sutra biće lista novih ministara predlo-
žena kralju.

»Novi Pokret“, vrgan oficira zavjerenika
donosi ovu izjavu:

Svi zavjerenici, kako stariji tako i mla-
gji. stoje na jednom  najpravilnijem terenu,
kako se od njih kao od osvjedočenih rodoljuba
jedino moglo i očekivati.

Oni, kao činovnici, sasvim prirodno stoje
na raspoloženju mjerodavnim faktorima i što
god mjerodavni faktori nagju za potrebno
da treba u interesu Otadžbine učiniti, pod-
nijeće i s ponosom snositi i te nesravnjeno
manje žrtve od ranijih, ali samo u tom slu-
čaju, ako bi ta nova usluga donijela koristi
Otadžbini.

ROC

Poruka riječkih delegata.

Nedavnim raspustom ugarskog sabora bi-
lo je spriječeno, da se hrvatska i srpska dele-
gacija sa delegacijom magarske koalicije mje-
seca februara 0. g. sastane na Rijeci, te se taj
sastanak morao odgoditi do bolih vremena.

Uslijed najnovijih događaja, koji su nasta-
li u Ugarskoj i Hrvatskoj, sastala se hrvatska
i srpska delegacija u Zagrebu, te je povodom
svoga vijećana na 22. i slijedećih dana o. mj.
na temelu najpouzdanijih informacija odlučila
objaviti ovo:

Nastupom koalicione vlade u Budimpešti
ostadoše netaknuti odnošaji između obiju dele-
gacija, te na obim stranama postoji odlučna vo-
la da se pregovori, čim prilike dopuste, na te-
melu riječke rezolucije nastave u svrhu da se
postigne potpuni i trajni sporazum između U-
garske i Hrvatske. U svezi s time treba kon-
statovati čihenicu, da se ta odlučna vola dne-
vno zasvjedočava raznim manifestacijama ma-
Šarske koalicije, posebice javnom štampom i
izbornim programnim govorima. Iz svega toga
se crpe uvjerene, da će akcija pokrenuta rije-
čkom rezolucijom povratkom ustavnosti i skorim
izborima u Ugarskoj biti uskorena i obezbi-
jeđena.

Ovu akciju ne će smesti nenadani i preu-
rafieni raspust sabora kraljevine Hrvatske i Sla-
vonije, ni prenagli raspis novih saborskih iz-
bora uz prekratak rok od samih nekoliko da-
na. Ti su čini, kako proizlazi iz kralevskoga
reskripta, odlučeni prije nastupa ustavne vlade
u Ugarskoj, biva u ono vrijeme, kada je još
postojala bojazan, da će se u Ugarskoj uvesti
apsolutizam. Znamenitost jedinstvene narodne
politike Hrvata i Srba prema Ugarskoj, zapo-
čete riječkom rezolucijom, takova je, da je ova-
kvi momentani pokušaji ne mogu omesti. Na-
dati se je, da su ti pokušaji zadni trzaji bo-
lesnog stana, u kom strada javni život u Hr-
vatskoj, i koje je glavni uzrok, da do danas
između naroda s ove i s one strane Drave nije
utvrđen odnošaj iskren, trajan i obostrano ko-
ristan.

Znamenitost riječke rezolucije vidi se i po
tome, što je ona zaokupila svu našu javnost, i
što se.u Hrvatskoj oko ne vodi današna izbor-
na akcija. Protiv kandidata rezolucionaške po-
litike koncentrično je naperena izborna akcija
»narodne“ stranke, biva dosadašne saborske
većine i naše tobožne skrajne opozicije, a da
rezultat tih izbora u današnim prilikama ne će
biti pravi izraz narodne vole, to svak već una-
prijed zna. |

»Narodna“ stranka, koja je uslijed skuče-
nog izbornog reda i dosadašne izborne prakse,

dosele imala većinu u hrvatskom saboru, reci-
Pirala je ovih dana iz riječke rezolucije i ume-
tnula u svoj program razne zahtjeve političke i
narodno-gospodarstvene naravi, posebice preina-
ku izbornog reda u smislu sveopćeg tajnog pra-
va glasa, slobodu štampe i uspostavlane porote
kao korolara slobodne štampe. Ovi elementarni
zahtjevi modernog ustavnog života nijesu svo-
jina ,narodne“ stranke. Ona im se sve do sko-
ra protivila, jer je dobro osjećala, da će ostva-
rene slobodoumnih ustavnih institucija onemo-
gućiti fezin opstanak. A, ako je ,narodna“
stranka usvojila ove reforme, ona je to učinila,
jer se u svojoj nemoći morala pokoriti višoj
moći. Nemoć ,narodne“ stranke htjelo se pri-
kriti izjavom: ,da je i sadašna zajednička koali-
ciona vlada uvjerena, da je u našoj. domovini je-
dino narodna stranka uvijek radila na bratim-
stvu obih naroda, te da je ona i unaprijed
kadra držati i negovati dobre odnose i prija-
telstvo među oba naroda“, — no mi smo uvje-
reni da sadašna zajednička vlada nije nikoga
ovlastila na ovakvu izjavu.

Sve to ne smije da omete združenu hr-
vatsku i srpsku opoziciju, već ona mora da u
izbornu borbu zađe svom snagom i odlučnošću,
te čvrstim osvjedočerem, da i u Hrvatskoj mo-
raju doskora nastupiti odnošaji, što ih je mo-
derni ustavni duh stvorio u Ugarskoj, kao i u
ostalim zemlama, gdje vlada sloboda.

Očito je, da će sabor, koji će se okupiti
uslijed skorih izbora trajati dotle, dok izborna
reforma steče zakonsku snagu, te će se na te-
melu novog izbornog zakona i uz lahor nove
slobode provesti izbori, koji će širokim naro-
dnim redovima omogućiti slobodni izražaj usta-
vne vole, — i tek onda će zdrava narodna po-
litika, kojoj je riječkom rezolucijom udaren te-
mel i obiležen pravac, doći do pobjede.

U Zagrebu, 25. aprila. 1906.
Dr. Pero Čingrija
predsjednik.
Dr. August Harambašsić. — Dr. Đorde_Kra-
sojević. — Dr. Bogdan Medaković. — Vicko

Milić. — Dr. Antun Pugliesi. — Dr. Ante
Trumbić. — Stjepan Zagorac.
BAD

Sloboda štampe.
Sarajevo, 24. aprila.
Akcija za slobodu štampe, koja je zapo-
četa s predstavkom novinara na ministarstvo,
izgleda na prvi mah, da se ućutala,' jer nema
ponovnih izjava građana iz raznih mjesta Bo-
sne i Hercegovine. To je sasvim razumlivo za
nas ovdje, koji smo navikli gledati da prolaze

iediistak.
SLOBODA VOLE.

— (Iz Voltairevog filozofskog rječnika). Mo

A. Ovdje pred našim ušima puca baterija to-
Dova; imaš li slobodan izbor, da ih čuješ ili da
Ne čujem?

B, Biehn. da ne mogu na ino da ih ne
čuješ, KA
A. Hoćeš li da topovska dulad tebi, tvojoj
ženi i tvojoj kćeri, koje se s tobom šetaju, otki-
Nu glave ?

B, Što mi predlažeš ? Ja tako što ne mogu
hotjeti, dok imam zdrav razum; to mi nije mo-
Buće, Soon

A. Dobro, ti čuješ nužno top i ti hoćeš nu-
žno, da, dok se šetaš sa svojom porodicom, <
Pogineš od topovskog hica ; ti nemaš ni sile,
4 ne čuješ, ni sile da želiš ovdje ostati.

B. To je jasno /

4. Ti si se stoga odalio za je
aka, da budeš sigurniji od topa;
“nage da ovo nekoliko koraka sa mno

B. i je sasvim jasno. | a

A. vog io bi izložen ovoj ano
Me bi bio imao snage da odeš tamo, at e
Sada, bio bi nužno čuo topovski hitac 1
'e Pogodio i nužno bio bi poginuo.

* Nema ništa vjerovatnije.

dno trideset ko-
jesi li imao
m učiniš?

A. U čemu se onda sastoji tvoja sloboda, ako
ne jedino u moći, koju ti izvršavaš, da ono ra-
diš, što tvoja vola apsolutno nužno zahtijeva?

B. Ti me zburiivaš: Sloboda dakle ne bi bila
ništa drugo, nego moć da ono izvršim, što nu-
žno hoću?

A. Promišlaj i gledaj, može li se sloboda
drukčije shvatiti.

B. U tom slučaju moj pas lovački bio bi slo-
bodniji nego ja; on ima nužno volu da trči,
ako ugleda zeca, i moć da trči, ako ga ne boli
noga. Ja nijesam ništa boli od svog psa; izje-
dnačuješ me sa životinama! tka

A. To su bijedni lažni zaklučci bijednih s0-
fista, koji su te odgojili. To te jako vrijeđa što
gi slobodan kao tvoj pas? Ah, a ne sličiš li
svome psu u tisuću stvari? ne osjećaš li glad
i žeđu, ne bdiješ li i ne spavaš li i nemaš li
pet čula kao i on? bi 1li želio da drukčije mi-
rišeš nego s nosom? zašto hoćeš da imaš dru-
gu slobodu nego on? : dt: '

B. Ali ja imam dušu, koja misli, a moj pas
misli toliko koliko i ništa. On ima jedva pro-
ste ideje a ja imam tisuće metafizičnih ideja.

A. Dobro, ti si tisuću puta slobodniji nego on,
to jest, ti imaš tisuću puta više moći da misliš
nego on, ali nijesi drukčije slobodniji nego on.

B. Što? nijesam li slobodan ono htjeti što

hoću ?

A. Što tim razumijevaš?

B. Ono što svak pod tim razumijeva; ne go-
vori li se svaki dan: vola je slobodna?

A. Jedan izraz nije nikakav dokaz izrazi se
jasnije! i

B. Ja mislim tim, da imam slobodu da hoću
što je meni drago.

A. Dopvsti, to nema smisla. Ne uvidaš li da
je smiješno reći: ja hoću htjeti. Ti nužno hoćeš
uslijed ideja, koje ti se pojavluju. Hoćeš li da se
ženiš ili ne?

B. Ali kad bih rekao da ne ću ni jedno ni
drugo?

A. Tada bi ti odgovorio kao onaj, koji je re-
kao: jedni drže kardinala Mazarina da je umro,
drugi vjeruju, da je živ, a ja ne vjerujem ni
jedno ni drugo.

8B. Ele dobro, ja hoću da se ženim.

A. Ah! to se zove odgovor. Zašto hoćeš da.

se ženiš?

B. Jer volim mladu, lijepu, hežnu, dobro vas-
pitanu, imućnu djevojčicu, koja izvrsno pjeva,
čiji su roditeli poštena čelad, i jer sebi laskam
da i ona mene voli i da će me nezina porodica
dobro primiti. j '

A. To su razlozi. Ti vidiš, da bez razloga ne
možeš htjeti. Ja ti izjavlam da imaš slobodu da
se ženiš, to jest da imaš moć da potpišeš že-
nidbeni ugovor,

'

B. Kako? zar ne bih mogao htjeti bez raz-
loga? Ah, što bi bilo onda od onog izraza: sit
pro ratione voluntas, moja vola je moj razlog,
ja hoću, jer hoću? i

A. To je nesmisao, dragi prijatelu; tada bi u
tebi bilo neko djejstvo bez uzroka.

B. Što! Ako igram ,tako iliho“, imam li raz-
loga da izaberem radije liho nego tako?

A. Za stalno.

B. Molim te, što je razlog?

A. Da se je ideja lihog tvome duhu prije po-
javila nego protivna ideja. Bilo bi smiješno, kad
bi bilo slučajeva, gdje ti hoćeš, jer ima uzroka
hoćenu, i drugih slučajeva, gdje bi ti hotio bez
uzroka. Ako hoćeš da se ženiš, opažaš jasno
razlog, koji prevlađuje; a ne opažaš ga, kad
igraš ,tako i liho“ a ipak mora da ima neki.

B. Ali još jednom: nemam li dakle slobodnu
volu? mi

A. Tvoja vola nije slobodna, ali jesu tvoja

| djela; ti imaš slobodu, da radiš, ako imaš moć

da radiš.

B. Ali one mnoge knige, koje sam čitao o
slobodnoj voli...... '

A. Ludosti su; nema slobodne vole; to je iz-
raz bez smisla i duha, izmišlen od ludi, koji ga
nijesu imali. :

ile