hy naxiy o6psa Ba mpocsjeru, Te napuBa cBojuM
npunosuma oHu auuonanHe ikoje. He caMo ga ou

noTrnoMaxe cupo Maurue bake, Hauka APYITBA, KH5H-

xeBHa nonyseiaj 4 = upyre narpnorcke M. KOpucHe
JCTAHOBE, HETO IHOT Hue 4 upyre ga npunaxy  cBoj
nuo 3a H&rnpenai« u ukKojnoBawe omrnanuHe. H OCHH-
Base cpricke njeBojauke 1ukone y Koropy  nujenom
je sacnyra Bnajw.ke TlerpaHoBuha,

Ko ce He '6u musuo EnucKory Tepacumy,
Kan, nopyuyjyhuw umylinjum Cp6uma, na y3s UPKBY
He 3a6opaB/kajy HH IUKOJIy, KA: majmuMo cBujehe
Y HeyKY HAPO Ny, Na HE ocTAHE 34 no BHjeka y He-
Bubenuuu, 6palio moja! g

Jom. 1879. ocuuBa 3anyx6uHy sa saHarnuje,
ysubajyhiu WwuTeTy koja Hapony nona3su og OCKYNHLIE
BAJbAHHX 3aHa.TIIMjA. HoBu npuBpenuu nokpeT meby
Cp6uma Ha IIpumopjy uamao je 6uo y i»eMy Mo-
fuora 3samuTuvunka u nomaraua. He camo na je npe-
nOpyuuBao u ocBjeToBao cBakora ma npuoHe y3 npu-
Bpenuu pan, Hero je u Marepujanio nomorao cBaky
HOBOOCHOBAHY' 3EMJBODALHHUKY 3aupyry y Boku.

Huje cjajem u packoliHolihiy Tpaxuo na To-
6ox nonurne ce6u yrneu, Hero je ITeg»oM Kynuo
cpenučTsa na napyje cBoM Hapony KAKBy KOPHCHY y-
CTAHOByY. CBOjHM CKPOMHHM, TIPOCTHM KHBJEEHEeM —
njenom u pujeujy — yuuo je Hapon trenu. O-
KPYKHHLOM CBelITEHCTBy caBjeTyje ma ce yKHHy BH-
jeuuu mpu  cnposojuMa, a na ce HoBau HamujeHu
Ha no6porsopHe umu npocBjeTHe uujeji.

3JaHOCHO Ce 34 NPHpOuHOM JberloTOM, ma je
3ATO NIpOBOJIHO NO HeKONHKO Mjecela y rouuHu y
nusHoj ny6&pasu MaHacTupa CaBuHe, y kojoj je ny-
TeBe NpokpuHo, a u rpo6uuuy crpemuo. MaHacTupy
CaBuHu nojurao je yrjeu, a HaponHo-upkBEHMM ca-
6opoM o Benukom TocnobuHy naHy npyxuo npuro-
ny Cp6uma u3 Boke, Iy6poBnuka, XepueroBuHe u
LUpue Tope na ce cacrajy u mMebyco6uo nosHaBajy.

TonepaHTaH — rey6uo je u Hay 6pahy upy-

.re sBjepe, najyliu csujem nusaH npumjep cxsahamwa

cpricke Haponue upeje, kana je mpurogoM nmocBehe-
Wa MurpononuTa KocaHoBuhia y CapajeBy noxonuo
IIPABOCJIABHY M .KATOJIHUKY' UPKBy, Na 34 TUM H
uamMHjy.
To cy y Kparko njena: Bnanuke TlerpaHoBuhia
HA IOJBY KE>MXKEBHOCTH, TIpocBjeTe u npuspene, Koja
MY CPIICKH Hapon HMKAJ 3ša6opaBuT He fie u He
cmuje, a KojujeM je cTekao ,Hajenaby Harpany“ —
Iby6aB cBora Hapoja:
Cnasa Bnanuuu Tlerpanosuhiy — cnana!
Msa pa Mapuha raHyTIbHBHM pujeuuma ro-
IUbEJIE>H Ce OnpocTHO urymaH lluomucuje MukoBuh.
3aTujeM je MpTBO THjeno momoxeHo y rpo6, Te je,
uprajyhiu y rnaBHuM moTesuMa, THMe OBA TyHa
CBEHAHOCT 3aBpllena.
RARP TORRES AE RO RJ SER OSETIJA VI ZEKE
Novo ministarstvo u Srbiji.

Novo Pašićevo ministarstvo sastavljeno
je ovako: Nikola Pašić, ministar-predsjednik,
spoljne poslove i privremeno gragjevine; Sto-
jan Protić unutrašnje poslove; Andra Nikolić
prosvjetu; Dr. Laza Paču finansije, Kosta
Stojanović narodnu privredu, Dr. Milenko
Vesnić pravdu i Paja Putnik vojni ministar.

Članovi novog kabineta, sve su poznate
političke ličnosti i oprobani državnici. Srpski
narod se s toga nada, da će ga oni moći

izvesti iz ovog vrlo mučnog položaja, u kom
se sad nalazi.

Narodna skupština je raspuštena i za-
kazani novi izbori za 24. juna 0. g., a nova
skupština će se sastati 8. jula. Vlada će ući
u izbore s loziukom ,Sjedinjenje radikalne

stranke“, Pošto je misao sjedinjenja vrlo po-
pularna, a vladu je obećao u ovom nastoja-
nju potpomagati i Ljuba: Živković, bivši vo-
gja samostalaca, vlada se nada dobiti veliku

većinu u skupštini, sskojom će moći svršiti
ovelika pitanja, što su gad na dnevnom redu.

RADA

Konferencija hrvatskosrpskih delegata
s ugarskim ministrima.
Budimpešta, 29. aprila 1906.

Sretan sam, što Vas mogu potanko izvije-
stiti o tečaju i uspjehu nekidašne konferencije
hrvatsko-srpskih delegata sa članovima ugar-
ske vlade.

Izvor, iz kojega erpim, najpouzdaniji je i
najkompetentniji, tako da se apsolutno ne tre-
bate bojati dementovafa

Kako su već novine javile, uži odbor hr-
vatsko-srpske delegacije sastavlen od gg. vit.
Milića, D.ra_Medakovića i D.ra Trumbića, do-
šao je bio u srijedu ovamo, da razbistri situaciju,
koja se u Hrvatskoj osobito mutna prikazivala
nakon nenadnog raspusta i raspisa novih izbora.

Članovi vaše delegacije najprije su se sa-
stali s N. P. ministrom Kossuthom, koji ih je
najsrdačnije primio, te im izjavio svoju odlu-
čnu volju, da se imaju ostvariti načela sadržana
u riječkoj resoluciji. Slične izjave čuli su delegati
izusta N. P. ministra grofa Apponjia i predsje-
dnika izbornog odbora grofa Batthianya,
od kojih su također više nego bratski bili
dočekani,

Na želu vaših delegata ministar Kossuth
udesio je sastanak, na kojemu su se gg. Milić,
Medaković i Trumbić našli zajedno s članovima
ugarske vlade. Toj je prilično dugoj konferen-
ciji od početka do kraja prisustvovao i mini-
star predsjednik Weckerle i svi članovi ugarskog
ministarstva, koji su taj dan bili u Budimpešti.

Vašim delegatima je priopćeno, da je ras-
pust hrvatskoga sabora i raspis novih izbora
bio odlučen prije nastupa koalicijone vlade i
proveden bez rmezina učestvovana; zato da sa-
dašna vlada za taj čin nije odgovorna, a 'da
sada ne može učiniti ništa proti toj odluci krune.

Poznata izjava bana grofa Pejačevića o
tobožnem povjerefu, što ga ,narodna stranka“
uživa kod vlade, bila je kategorički oprovrgnu-
ta kao skrož neistinita po svom sadržaju i uči-
nena bez ovlaštena ugarskog ministarstva. Usli-
jed toga je naročito došao u novine dementi
ministra predsjednika u obliku interview-a u
»Pester Lloyd-u“.

Vašim delegatima je sa strane članova u-
garske vlade priopćena tvrda i nepokolebiva
odluka, da se u Hrvatskoj imaju stvoriti tako-
ve ustavne uredbe, da narod po svojoj slobo-
dnoj voli bude mogao poslati u sabor lude svo-
jega povjereria, koji će iznijeti žele Hrvatske.

Clanovi ugarske vlade stoje odlučno na
riječkoj resoluciji te kao prvi korak k ostvare-
fu načela u foj zadržanih smatraju slobodne
izbore.

Ugarski ministri pokazaše a poznaju vrlo
dobro današnu situaciju u Hrvatskoj, shvaćajuć
da je pod današfiim režimom i uz: današni iz-
borni red vrlo teško, ako li nije nemoguće, da
bude izabrana u sabor većina pravih predsta-
vnika narodne vole. Na umirene vaših delegata,

LA
bi im izrečno kazano, da uspjeh ovih izbora u
Hrvatskoj, makar bio i nepovolan po narodnu
opoziciju, ne će nikako ustaviti tečaj upućene
akcije. Khuenovska klika ili koterija, kako ju

li bismo za fu. Poznajemo beskrajni niz stra-
sti, muke i očajana, strephe, misli, brige, što
nas proždiru. On mi upropašćuje život, ja
negov. ;
Nije mogla dale da govori. Zaroni lice u
ruke i zaćuti. Doenije prozbori treća. Glas joj
je miran, jednozvučan.
x

— Voli me, volim ga. Bar mi on to kaže

ito vrlo često. Ali zato ipak posve siguran ne
može biti ni on. On nikada nije vjerovao u |u-
bav, ja pak ne vjerujem sada, jer sam zbog
hega izgubila vjeru. Vidjela sam ga jednog te-
žatnika i to u jednoj dvorani na akademiji gdje
je neki naučnik živo i strasno deklamovao svo-
je nadri-mudrovane. On tada reče: »Kako je
smiješan ovaj!« »Užasno«, odgovorim. Okrene
se meni i vrlo se obraduje da je našao neko-
ga, koji isto tako misli kao i on. Ne pišemo
jedno drugome, jer ne vjerujemo u |ubavne iz-
jave. Nikada ništa nijesam dobila od fega: ni
pramen kose, ni prsten, pa ni jednog evijetka.
On kaže« ne vrijedi ta ludorija ništa; vreme-
nom postaje đubre, te ga bace ili sagore u ku-
hidi. Kad mu kažem, da ga volim, sumnajući
vrti glavom. »Nemoj tvrditi tako što, ni tako
ne vjerujem«. Kad se htjedoh zakleti mu, da
ga obožavam, stade se smijati: »Ne kuni se,
jer pouzdano ne možeš ništa znati. Šta ako sa-
mo uobrazavaš....«

Nikada ne blijedi, nikada se ne zagrijeva,
ne sjeda kraj mene, ne pruža mi ruke nikada.
Sve, čime izdržava svoje osjećaje, jedino je ne-
govi mirni, hladni osimjeh. Ne oduševljava se
ni zašto, ne dira ga ništa, u sree mu se ne
potkrada nigda ni trunka topline. Ne vjeruje
u pjesništvo, ne razumije se u vještini, ne bavi
se naukom, ne zanima ga politika. Mirno, hla-
dno obara sve, u čemu drugi gleda lijepo i do-
bro. U svome obarafiu jasno dokazuje, da je
sve laž. Laž je priroda, vrlina, strast. U takim
prilikama bi mu se zasvijetlele oči, ali iz očiju
mu odsjeva samo svjetlost razuma. Od kada ga
volim, moja duša je fegova: preinačio je i o-
svojio je. Činim samo ono, što on hoće. Nemam
svojih misli. Katkad ga pitam: »Ali zašto ti
mene voliš?« On mi odgovori tek toliko: »Ko
zna? Ništa ne možemo pouzdano znati... ne
znam ni ja.«

Tada sjedimo mirno, zadubleni u misli.
Beskrajna sumiia nas obuzima i od praznine
vehnu nam duše.

I treća ućuti. Više niko ne progovori. Po-

vijest Jubavi im izgubi se u vrelom i surom

polumraku. Povijest rihove trojake Jubavi, koja
se svaka tako jako razlikovala od drnge.

Pa ipak... Sve tri su volele jednog i i-
stog čovjeka.

nazva jedan od ministara, i ako još ovaj put
sačuva većinu u saboru, moraće da glasuje re-
formu izbornog reda na temelu sveopćeg prava
glasa, ki

Novi ministar za Hrvatsku primio je na
sebe tu obvezu za ,narodnu“ stranku, kao što
i obvezu, da stranka mora uvrstiti u program
sve ustavne sloboštine. Jedino uz taj uvjet bio
je Gejza pl. Josipović i ministrom.

Ministar je izabran iz ,narodne“ stranke,
jer ona je faktična parlametarna većina, pa se
bez povrede temelnih načela ustava nije mogla

mimoići. Ipak nije bio izabran ministrom nije- .

dan od kandidata ,narodne“ stranke: četvoricu
ih je Khuenova klika predložila, između kojih
Tomašića i Kovačevića, € sva četvorica su bila
odbivena. k

. Vaši delegati dobiše tvrdo uvjerene, da će
kod prestojećih izbora zajednički činovnici biti
slobodni glasovati za koga hoće. Što se tiče au-
tonomnih činovnika, daje ban izjavio ministru
predsjedniku, da će izbori biti sasma slobodni;
tu u ostalom da: ugarska vlada, bez povrede
hrvatske autonomije, ne može direktno utjecati.
Obećanu banovu da vlada ipak podaje veliku
važnost.

U nastavku razgovora ugarski ministri
izjaviše, da je nihova žela, a koliko je do nih,
i nihova tvrda odluka, da se u Hrvatskoj ima-
ju dokinuti sve zakonske ustanove iz dobe ap-
solutizma, pridržane do danas ili uvedene od
»narodne“ stranke, koja je zlorabeć povjerene
mađarskoga naroda i ugarskih vlada ugušila
svaku slobodu u Hrvatskoj, samo da lakše se-
be održi na vlasti, čime da je najviše škodila
ideji zajednice ugarsko-hrvatske, jer se uslijed
toga bilo stvorilo kod Hrvata krivo mnijenie, da
im se sva progonstva i nepravde čine po nalo-
gu ili po želi Mađara.

Današna ugarska vlada i stranke iz kojih
je potekla, u prvom redu Košutova stranka ne-
odvisnosti, traže uvesti u Hrvatskoj. sve usta-
vne slobode, koje uživa i koje će uživati Ugar-
ska, posebice osim općeg izbornog prava, zajam-
čenu slobodu izbora, slobodu sastajana i udru-
živana, slobodu štampe, porotu i potpunu suda-
čku neodvisnost.

Doznalo se je, da je onaj isti dan, kad je
novi ministar za Hrvatsku položio prisegu, sa
strane ugarske vlade bio predložen kruni ovaj
novi politički pravac za Hrvatsku, i da je kru-
na primila taj predlog, a, kad ga ne bi bila odobrila,
da bi zbog toga bila nastala ministarska kriza.

Oyo vam je jezgra historičkog razgovora,
koji je kulminirao u obećanu ugarskih  vlasto-
držaca, da se odnosi izmeriu Ugarske i Hrvat-
ske na obostranu korist imaju urediti na osno-
vu riječke resolucije, i to tako ,da Hrvatska
bude zadovoljna“.

Sada Hrvatska može biti sigurna, da će
dobiti lice moderne, pravo uređene države, i,
što je najvažnije, da_ će dobiti narodno zastup-
Stvo, slobodno izabrano na temelu sveopćeg
prava glasa. Što će poslije biti, to će zavisiti
od Hrvata.

S ovim svršavam, šaluć Vam bratski
pozdrav, i s

» Sloboda“,

Cpncka uprsa y Amepnnz

Tanac uma y cjenui»eHuM npxaBamMa cjeBepHe
Amepuke oko nona MuJIMjyHa Cpća pasHux Bjepa,
on Kojux cy 100.000 nyuwa npaBocnaBke Bjepe. Tlpsu
CPNICKH NOCEJBeHMIJH Cy ČuJIH MAXOM  IBYIM+ CupO-
MAIIHH, HeO6pa30BOHH = rIpOCTH HauHuuapu. OHuu
Cy NOSE  MNAK  OCHHBATH = CplICKE = ripaBOCNA-
BH UPKBEHe ONMIITHHe M NOJH3ATH = CPIICKE  UpKBE.
Ho omuruHe cy 6une cupomaline, a CPIICKHX CBe-
luTeHuKa Huje 6uno. Tag je pyeka aMmepuuka MHTPpO-
ponuja nocnana cBoje CBeLITEHUKE na oncnyxyjy
CPTICKE LIpKBE. 3

Ho y Tome cy ce nojasune mMHore He3roje,
34 Koje HuKO Huje KPHB, HO cama Nnpupona cTBapu.
Pycku CBeLITeEHLIU HHjecy 3Hanu Hu jeauk cBoje
NACTB6, HHTH CY NOSHABAJIH Cpricke BjepcKO-UpKkBeHe
oGuuaje, a isu_uma cneuujanuo cprcKkux. Pasymuje
ce, Na Cy rmpenasuju npeko Tux o6uuaja, He pa3y-
mjeBajyhiu_ux, kao u na He nocToje, a To je Bpuje-
kano ocjehaje Cp6a. Tako ce Mano no mano pas-
BHO Hecnopasym usmeby MuTpOnoJIHje u nmpaBocna-
BHHX Cpća.

Heke jaue u uMytiuuje ormuruHe Cy ce o6pa-
THJIE  CPIICKHM MuTpononujama c Mon6omM 3a cBe-
IUTeHHKO H no6une cy _ux. Ho rume Hecpopa3ymM
Huje 3sarnabeH Hero ce BpeMeHoM  jolu moomTpuo.
Y mebyspeMeHy napacno je cByrnje HHTenureHTHuje
CPNICKO CTAHOBHHLITBO 4 OHIA Ce HEMUHOBHO MOpana
HCNOJBATH CYNIPOTHOCT CpricKOF H PyCKOr. rnenuiura
Y YNpaBu upkBe. Cp6u cy ocHoBanu ONIUTHHE, ca-
TPANHJIH UPKBeE M H3NpxaBajy HX O cRoM TPOLIKy,
u Kako je KON Cp6a o6uuaj na y MaATepnujajHoj
JNpaBu4 CBjeTOBHH OJEeMeHAT uMA npecynaH yTuuaj,
TO Cy M y AMepuuu To Tpaxumu OHJALIE>H_Cp6u,
Ho y nocieni»e Bpujeme je usana Y SBaHuuHum
PycKHM MUTpONOJIMjCKAM HOBHHAMA Hapen6a, na ce
CprcKA UpKBA y AMepHuuH NOTNJHO cTaBma nog

nonuje, koja 34BuCcH og
ypuc mukuujy pycke MuTpo
i Cunona y Ilerporpany. On Cpća crToju Ha py-

cKomM rgenuiwry jemuHo orau CeBacTujaH Na6osuh,

“sa kor ce Bem ma fe mnocTaTu cprickH BIanuka

MuTporojinjoM.

ta “m ssa xuBe mnporecre Cp6a; omu
IIpupenuji HeKOJIHKO MUTHHTA y UukAry HM NpyruM
MjecTuMa, Ha KojuMma cy TpAMHIH noTnyHo onBoje-
ibe CpIICKE LIPKBE OJ PJCKO. Tipuje HO IuTO ce Ko-
HnauHo pujemie, yriyTHJIH CY 20-TOpuuu4 CPIICKHX BJIA-
nuka y Espormu Mon6y 3a casjeT. Amepnuku EHTJIECKU
nueToBu, napouuTo uukamixu , The Chicago Chro-
niele“ u ,Daily Calumet“ nomoce pjepHe usnje-
imraje o TOM CI1Opy M CHMITATMILIJ CPTICKOM TIOKPETy.
Ouu Bene a ce c aMepHuKkoM cno6onoM u memMo-
KPATCKHM NyXOM H6& CJIAXy HHKAKBE npuHyne y
BjepcKHM CTBApHMA HHTH 6upokpaTcKA yripaBa.

ADC
Pregled.

AUSTRIJA. — Polaci i Pangermanoi us-
pjeli su u svojoj borbi protiv Hani predaje-
dnika Gautseha, ali to ne znači uspjeh u borbi

iv izborne reforme, jer je novo imenovani
ziiita predsjednik prine Hohenlohe također
fen oduševleni zagovornik. Negovi planovi vi-
djeće se tek nakon sastanka parlamenta, čiji
je rad sad za neko vrijeme obustavlen.

Mi i ovom prilikom smatramo za dužnost
da napomenemo, daje Gautsehova podjela izbor-
nih kotareva bila neumjesna i da bi trebalo srp-
ske kotareve kninski što bole zaokružiti srp-
skim mjestima, a bokeški odvojiti od Konavala.
Srpski zastupnik Dr. R. Kvekić već je u tom
pogledu počeo pregovore s hrvatskim zastu- |
pnicima, od kojih je većina usvojila tiegov pre-
dlog, da, se oni kotarevi na gorni način za
Srbe osiguraju. Nadamo se da će akcija D.ra
Kvekića imati uspjeha.

UGARSKA. — Do 8. 0. mj izabrano je
bilo 398 poslanika, od kojih su 285 Košutovvi,
ustavne stranke 69, nacionalista 32 a ostalo ot-
pada na mane stranke. Od Srba su izabrani:
Dr. Polit Desančić u Velikoj Kikindi, Dr. Mita:
Mušicki u titelskom srezu, Dr. Jovan Manojlo-
vić u uzdinskom srezu i Jaša Mrkšić u tursko- |
bečejskom srezu.

ENGLESKA. — Turska se usudila, osla-
najući se na Nemačku, zapodjesti pogranični
sukob s Engleskom radi egipatskih granica.
Engleska je riješena upotrebiti najskrajnije mjere.
Radi ovog sukoba morao je Kra] Eduard pre-
kinuti svoje putovane i požuriti u Englesku.

RUSIJA. — Ministar predsjednik Witte
odstupio je radi intriga od strane Trepova i
ministra Durnova. Negov naslednik biće po
svoj prilici Gorenkin, čovjek dobrih nazora ali
zaostao. j

U ruskoj Polskoj izabrani su za dumu
skoro sve nacionalistički kandidati.

FRANCUSKA. — Antirepublikanci u Fran-
cuskoj stvorili su zavjeru protiv republike. Po-
licija je premetnula kuće glavnih zavjerenika i
našla dosta dokaza. Za 1. maja svak je očekivao
kakvu veću bunu, Ali je u glavnom prošlo

sve mirno. S nestrpleliem se očekivao rezultat
izbora na 6. o. m.

BUGARSKA. — Pukovnik Jankov, jedan
od najviđenijih vođa maćedonskog komiteta, po-
ginuo je u borbi s Turcima.

Domaće vijesti.

> Tomašićeva_ izjava. — Dr, Nik, Tomašić upu-
tio je klubu ,,nar. stranke“ ovu izjavu: Pošto |
mnogi vrlo ugledni članovi ugarskoga javnoga Ž
Života vide u osobi mojoj zapreku uspješne po-
litike, a povlađuje im u tom i dio našega ja-
vnoga _mnijena, to mi patriotska dužnost nalaže,
da se povučem sa Poprišta javne politike, pak
u sledstvu toga ovijem se odričem kandidature
Za zastupnika 1I izbornog kotara kr. i slob.
glavnog grada Zagreba,

U Budimpešti, 30 travfa 1906.

Dr. Nikola pl. Tomašić s. r.

»N. Srbobran“ donoseć

vanrednom izdanu piše:

jedničkom saboru u Bu
za Hrvatsku u Tisinom

ade da smjesta krene u
čekali novi plakati, koji
ga oglasiše kandidatom »narodne stranke“ u.
zagrebačkom. *
Itvim političkim radom dra.
Ona stara rimska rečenica,

. Stojimo nad m
Nikole Tomašića,

suzdržati. Otvorenom ra
vjeka, koji je čitav Živo
SVOJOj i koristi svoga

došću donosimo pad čo-
t svoj dao ličnoj koristi
roda i najbližih svojih«