hy naxiy o6psa Ba mpocsjeru, Te napuBa cBojuM npunosuma oHu auuonanHe ikoje. He caMo ga ou noTrnoMaxe cupo Maurue bake, Hauka APYITBA, KH5H- xeBHa nonyseiaj 4 = upyre narpnorcke M. KOpucHe JCTAHOBE, HETO IHOT Hue 4 upyre ga npunaxy cBoj nuo 3a H&rnpenai« u ukKojnoBawe omrnanuHe. H OCHH- Base cpricke njeBojauke 1ukone y Koropy nujenom je sacnyra Bnajw.ke TlerpaHoBuha, Ko ce He '6u musuo EnucKory Tepacumy, Kan, nopyuyjyhuw umylinjum Cp6uma, na y3s UPKBY He 3a6opaB/kajy HH IUKOJIy, KA: majmuMo cBujehe Y HeyKY HAPO Ny, Na HE ocTAHE 34 no BHjeka y He- Bubenuuu, 6palio moja! g Jom. 1879. ocuuBa 3anyx6uHy sa saHarnuje, ysubajyhiu WwuTeTy koja Hapony nona3su og OCKYNHLIE BAJbAHHX 3aHa.TIIMjA. HoBu npuBpenuu nokpeT meby Cp6uma Ha IIpumopjy uamao je 6uo y i»eMy Mo- fuora 3samuTuvunka u nomaraua. He camo na je npe- nOpyuuBao u ocBjeToBao cBakora ma npuoHe y3 npu- Bpenuu pan, Hero je u Marepujanio nomorao cBaky HOBOOCHOBAHY' 3EMJBODALHHUKY 3aupyry y Boku. Huje cjajem u packoliHolihiy Tpaxuo na To- 6ox nonurne ce6u yrneu, Hero je ITeg»oM Kynuo cpenučTsa na napyje cBoM Hapony KAKBy KOPHCHY y- CTAHOByY. CBOjHM CKPOMHHM, TIPOCTHM KHBJEEHEeM — njenom u pujeujy — yuuo je Hapon trenu. O- KPYKHHLOM CBelITEHCTBy caBjeTyje ma ce yKHHy BH- jeuuu mpu cnposojuMa, a na ce HoBau HamujeHu Ha no6porsopHe umu npocBjeTHe uujeji. 3JaHOCHO Ce 34 NPHpOuHOM JberloTOM, ma je 3ATO NIpOBOJIHO NO HeKONHKO Mjecela y rouuHu y nusHoj ny6&pasu MaHacTupa CaBuHe, y kojoj je ny- TeBe NpokpuHo, a u rpo6uuuy crpemuo. MaHacTupy CaBuHu nojurao je yrjeu, a HaponHo-upkBEHMM ca- 6opoM o Benukom TocnobuHy naHy npyxuo npuro- ny Cp6uma u3 Boke, Iy6poBnuka, XepueroBuHe u LUpue Tope na ce cacrajy u mMebyco6uo nosHaBajy. TonepaHTaH — rey6uo je u Hay 6pahy upy- .re sBjepe, najyliu csujem nusaH npumjep cxsahamwa cpricke Haponue upeje, kana je mpurogoM nmocBehe- Wa MurpononuTa KocaHoBuhia y CapajeBy noxonuo IIPABOCJIABHY M .KATOJIHUKY' UPKBy, Na 34 TUM H uamMHjy. To cy y Kparko njena: Bnanuke TlerpaHoBuhia HA IOJBY KE>MXKEBHOCTH, TIpocBjeTe u npuspene, Koja MY CPIICKH Hapon HMKAJ 3ša6opaBuT He fie u He cmuje, a KojujeM je cTekao ,Hajenaby Harpany“ — Iby6aB cBora Hapoja: Cnasa Bnanuuu Tlerpanosuhiy — cnana! Msa pa Mapuha raHyTIbHBHM pujeuuma ro- IUbEJIE>H Ce OnpocTHO urymaH lluomucuje MukoBuh. 3aTujeM je MpTBO THjeno momoxeHo y rpo6, Te je, uprajyhiu y rnaBHuM moTesuMa, THMe OBA TyHa CBEHAHOCT 3aBpllena. RARP TORRES AE RO RJ SER OSETIJA VI ZEKE Novo ministarstvo u Srbiji. Novo Pašićevo ministarstvo sastavljeno je ovako: Nikola Pašić, ministar-predsjednik, spoljne poslove i privremeno gragjevine; Sto- jan Protić unutrašnje poslove; Andra Nikolić prosvjetu; Dr. Laza Paču finansije, Kosta Stojanović narodnu privredu, Dr. Milenko Vesnić pravdu i Paja Putnik vojni ministar. Članovi novog kabineta, sve su poznate političke ličnosti i oprobani državnici. Srpski narod se s toga nada, da će ga oni moći izvesti iz ovog vrlo mučnog položaja, u kom se sad nalazi. Narodna skupština je raspuštena i za- kazani novi izbori za 24. juna 0. g., a nova skupština će se sastati 8. jula. Vlada će ući u izbore s loziukom ,Sjedinjenje radikalne stranke“, Pošto je misao sjedinjenja vrlo po- pularna, a vladu je obećao u ovom nastoja- nju potpomagati i Ljuba: Živković, bivši vo- gja samostalaca, vlada se nada dobiti veliku većinu u skupštini, sskojom će moći svršiti ovelika pitanja, što su gad na dnevnom redu. RADA Konferencija hrvatskosrpskih delegata s ugarskim ministrima. Budimpešta, 29. aprila 1906. Sretan sam, što Vas mogu potanko izvije- stiti o tečaju i uspjehu nekidašne konferencije hrvatsko-srpskih delegata sa članovima ugar- ske vlade. Izvor, iz kojega erpim, najpouzdaniji je i najkompetentniji, tako da se apsolutno ne tre- bate bojati dementovafa Kako su već novine javile, uži odbor hr- vatsko-srpske delegacije sastavlen od gg. vit. Milića, D.ra_Medakovića i D.ra Trumbića, do- šao je bio u srijedu ovamo, da razbistri situaciju, koja se u Hrvatskoj osobito mutna prikazivala nakon nenadnog raspusta i raspisa novih izbora. Članovi vaše delegacije najprije su se sa- stali s N. P. ministrom Kossuthom, koji ih je najsrdačnije primio, te im izjavio svoju odlu- čnu volju, da se imaju ostvariti načela sadržana u riječkoj resoluciji. Slične izjave čuli su delegati izusta N. P. ministra grofa Apponjia i predsje- dnika izbornog odbora grofa Batthianya, od kojih su također više nego bratski bili dočekani, Na želu vaših delegata ministar Kossuth udesio je sastanak, na kojemu su se gg. Milić, Medaković i Trumbić našli zajedno s članovima ugarske vlade. Toj je prilično dugoj konferen- ciji od početka do kraja prisustvovao i mini- star predsjednik Weckerle i svi članovi ugarskog ministarstva, koji su taj dan bili u Budimpešti. Vašim delegatima je priopćeno, da je ras- pust hrvatskoga sabora i raspis novih izbora bio odlučen prije nastupa koalicijone vlade i proveden bez rmezina učestvovana; zato da sa- dašna vlada za taj čin nije odgovorna, a 'da sada ne može učiniti ništa proti toj odluci krune. Poznata izjava bana grofa Pejačevića o tobožnem povjerefu, što ga ,narodna stranka“ uživa kod vlade, bila je kategorički oprovrgnu- ta kao skrož neistinita po svom sadržaju i uči- nena bez ovlaštena ugarskog ministarstva. Usli- jed toga je naročito došao u novine dementi ministra predsjednika u obliku interview-a u »Pester Lloyd-u“. Vašim delegatima je sa strane članova u- garske vlade priopćena tvrda i nepokolebiva odluka, da se u Hrvatskoj imaju stvoriti tako- ve ustavne uredbe, da narod po svojoj slobo- dnoj voli bude mogao poslati u sabor lude svo- jega povjereria, koji će iznijeti žele Hrvatske. Clanovi ugarske vlade stoje odlučno na riječkoj resoluciji te kao prvi korak k ostvare- fu načela u foj zadržanih smatraju slobodne izbore. Ugarski ministri pokazaše a poznaju vrlo dobro današnu situaciju u Hrvatskoj, shvaćajuć da je pod današfiim režimom i uz: današni iz- borni red vrlo teško, ako li nije nemoguće, da bude izabrana u sabor većina pravih predsta- vnika narodne vole. Na umirene vaših delegata, LA bi im izrečno kazano, da uspjeh ovih izbora u Hrvatskoj, makar bio i nepovolan po narodnu opoziciju, ne će nikako ustaviti tečaj upućene akcije. Khuenovska klika ili koterija, kako ju li bismo za fu. Poznajemo beskrajni niz stra- sti, muke i očajana, strephe, misli, brige, što nas proždiru. On mi upropašćuje život, ja negov. ; Nije mogla dale da govori. Zaroni lice u ruke i zaćuti. Doenije prozbori treća. Glas joj je miran, jednozvučan. x — Voli me, volim ga. Bar mi on to kaže ito vrlo često. Ali zato ipak posve siguran ne može biti ni on. On nikada nije vjerovao u |u- bav, ja pak ne vjerujem sada, jer sam zbog hega izgubila vjeru. Vidjela sam ga jednog te- žatnika i to u jednoj dvorani na akademiji gdje je neki naučnik živo i strasno deklamovao svo- je nadri-mudrovane. On tada reče: »Kako je smiješan ovaj!« »Užasno«, odgovorim. Okrene se meni i vrlo se obraduje da je našao neko- ga, koji isto tako misli kao i on. Ne pišemo jedno drugome, jer ne vjerujemo u |ubavne iz- jave. Nikada ništa nijesam dobila od fega: ni pramen kose, ni prsten, pa ni jednog evijetka. On kaže« ne vrijedi ta ludorija ništa; vreme- nom postaje đubre, te ga bace ili sagore u ku- hidi. Kad mu kažem, da ga volim, sumnajući vrti glavom. »Nemoj tvrditi tako što, ni tako ne vjerujem«. Kad se htjedoh zakleti mu, da ga obožavam, stade se smijati: »Ne kuni se, jer pouzdano ne možeš ništa znati. Šta ako sa- mo uobrazavaš....« Nikada ne blijedi, nikada se ne zagrijeva, ne sjeda kraj mene, ne pruža mi ruke nikada. Sve, čime izdržava svoje osjećaje, jedino je ne- govi mirni, hladni osimjeh. Ne oduševljava se ni zašto, ne dira ga ništa, u sree mu se ne potkrada nigda ni trunka topline. Ne vjeruje u pjesništvo, ne razumije se u vještini, ne bavi se naukom, ne zanima ga politika. Mirno, hla- dno obara sve, u čemu drugi gleda lijepo i do- bro. U svome obarafiu jasno dokazuje, da je sve laž. Laž je priroda, vrlina, strast. U takim prilikama bi mu se zasvijetlele oči, ali iz očiju mu odsjeva samo svjetlost razuma. Od kada ga volim, moja duša je fegova: preinačio je i o- svojio je. Činim samo ono, što on hoće. Nemam svojih misli. Katkad ga pitam: »Ali zašto ti mene voliš?« On mi odgovori tek toliko: »Ko zna? Ništa ne možemo pouzdano znati... ne znam ni ja.« Tada sjedimo mirno, zadubleni u misli. Beskrajna sumiia nas obuzima i od praznine vehnu nam duše. I treća ućuti. Više niko ne progovori. Po- vijest Jubavi im izgubi se u vrelom i surom polumraku. Povijest rihove trojake Jubavi, koja se svaka tako jako razlikovala od drnge. Pa ipak... Sve tri su volele jednog i i- stog čovjeka. nazva jedan od ministara, i ako još ovaj put sačuva većinu u saboru, moraće da glasuje re- formu izbornog reda na temelu sveopćeg prava glasa, ki Novi ministar za Hrvatsku primio je na sebe tu obvezu za ,narodnu“ stranku, kao što i obvezu, da stranka mora uvrstiti u program sve ustavne sloboštine. Jedino uz taj uvjet bio je Gejza pl. Josipović i ministrom. Ministar je izabran iz ,narodne“ stranke, jer ona je faktična parlametarna većina, pa se bez povrede temelnih načela ustava nije mogla mimoići. Ipak nije bio izabran ministrom nije- . dan od kandidata ,narodne“ stranke: četvoricu ih je Khuenova klika predložila, između kojih Tomašića i Kovačevića, € sva četvorica su bila odbivena. k . Vaši delegati dobiše tvrdo uvjerene, da će kod prestojećih izbora zajednički činovnici biti slobodni glasovati za koga hoće. Što se tiče au- tonomnih činovnika, daje ban izjavio ministru predsjedniku, da će izbori biti sasma slobodni; tu u ostalom da: ugarska vlada, bez povrede hrvatske autonomije, ne može direktno utjecati. Obećanu banovu da vlada ipak podaje veliku važnost. U nastavku razgovora ugarski ministri izjaviše, da je nihova žela, a koliko je do nih, i nihova tvrda odluka, da se u Hrvatskoj ima- ju dokinuti sve zakonske ustanove iz dobe ap- solutizma, pridržane do danas ili uvedene od »narodne“ stranke, koja je zlorabeć povjerene mađarskoga naroda i ugarskih vlada ugušila svaku slobodu u Hrvatskoj, samo da lakše se- be održi na vlasti, čime da je najviše škodila ideji zajednice ugarsko-hrvatske, jer se uslijed toga bilo stvorilo kod Hrvata krivo mnijenie, da im se sva progonstva i nepravde čine po nalo- gu ili po želi Mađara. Današna ugarska vlada i stranke iz kojih je potekla, u prvom redu Košutova stranka ne- odvisnosti, traže uvesti u Hrvatskoj. sve usta- vne slobode, koje uživa i koje će uživati Ugar- ska, posebice osim općeg izbornog prava, zajam- čenu slobodu izbora, slobodu sastajana i udru- živana, slobodu štampe, porotu i potpunu suda- čku neodvisnost. Doznalo se je, da je onaj isti dan, kad je novi ministar za Hrvatsku položio prisegu, sa strane ugarske vlade bio predložen kruni ovaj novi politički pravac za Hrvatsku, i da je kru- na primila taj predlog, a, kad ga ne bi bila odobrila, da bi zbog toga bila nastala ministarska kriza. Oyo vam je jezgra historičkog razgovora, koji je kulminirao u obećanu ugarskih vlasto- držaca, da se odnosi izmeriu Ugarske i Hrvat- ske na obostranu korist imaju urediti na osno- vu riječke resolucije, i to tako ,da Hrvatska bude zadovoljna“. Sada Hrvatska može biti sigurna, da će dobiti lice moderne, pravo uređene države, i, što je najvažnije, da_ će dobiti narodno zastup- Stvo, slobodno izabrano na temelu sveopćeg prava glasa. Što će poslije biti, to će zavisiti od Hrvata. S ovim svršavam, šaluć Vam bratski pozdrav, i s » Sloboda“, Cpncka uprsa y Amepnnz Tanac uma y cjenui»eHuM npxaBamMa cjeBepHe Amepuke oko nona MuJIMjyHa Cpća pasHux Bjepa, on Kojux cy 100.000 nyuwa npaBocnaBke Bjepe. Tlpsu CPNICKH NOCEJBeHMIJH Cy ČuJIH MAXOM IBYIM+ CupO- MAIIHH, HeO6pa30BOHH = rIpOCTH HauHuuapu. OHuu Cy NOSE MNAK OCHHBATH = CplICKE = ripaBOCNA- BH UPKBEHe ONMIITHHe M NOJH3ATH = CPIICKE UpKBE. Ho omuruHe cy 6une cupomaline, a CPIICKHX CBe- luTeHuKa Huje 6uno. Tag je pyeka aMmepuuka MHTPpO- ponuja nocnana cBoje CBeLITEHUKE na oncnyxyjy CPTICKE LIpKBE. 3 Ho y Tome cy ce nojasune mMHore He3roje, 34 Koje HuKO Huje KPHB, HO cama Nnpupona cTBapu. Pycku CBeLITeEHLIU HHjecy 3Hanu Hu jeauk cBoje NACTB6, HHTH CY NOSHABAJIH Cpricke BjepcKO-UpKkBeHe oGuuaje, a isu_uma cneuujanuo cprcKkux. Pasymuje ce, Na Cy rmpenasuju npeko Tux o6uuaja, He pa3y- mjeBajyhiu_ux, kao u na He nocToje, a To je Bpuje- kano ocjehaje Cp6a. Tako ce Mano no mano pas- BHO Hecnopasym usmeby MuTpOnoJIHje u nmpaBocna- BHHX Cpća. Heke jaue u uMytiuuje ormuruHe Cy ce o6pa- THJIE CPIICKHM MuTpononujama c Mon6omM 3a cBe- IUTeHHKO H no6une cy _ux. Ho rume Hecpopa3ymM Huje 3sarnabeH Hero ce BpeMeHoM jolu moomTpuo. Y mebyspeMeHy napacno je cByrnje HHTenureHTHuje CPNICKO CTAHOBHHLITBO 4 OHIA Ce HEMUHOBHO MOpana HCNOJBATH CYNIPOTHOCT CpricKOF H PyCKOr. rnenuiura Y YNpaBu upkBe. Cp6u cy ocHoBanu ONIUTHHE, ca- TPANHJIH UPKBeE M H3NpxaBajy HX O cRoM TPOLIKy, u Kako je KON Cp6a o6uuaj na y MaATepnujajHoj JNpaBu4 CBjeTOBHH OJEeMeHAT uMA npecynaH yTuuaj, TO Cy M y AMepuuu To Tpaxumu OHJALIE>H_Cp6u, Ho y nocieni»e Bpujeme je usana Y SBaHuuHum PycKHM MUTpONOJIMjCKAM HOBHHAMA Hapen6a, na ce CprcKA UpKBA y AMepHuuH NOTNJHO cTaBma nog nonuje, koja 34BuCcH og ypuc mukuujy pycke MuTpo i Cunona y Ilerporpany. On Cpća crToju Ha py- cKomM rgenuiwry jemuHo orau CeBacTujaH Na6osuh, “sa kor ce Bem ma fe mnocTaTu cprickH BIanuka MuTporojinjoM. ta “m ssa xuBe mnporecre Cp6a; omu IIpupenuji HeKOJIHKO MUTHHTA y UukAry HM NpyruM MjecTuMa, Ha KojuMma cy TpAMHIH noTnyHo onBoje- ibe CpIICKE LIPKBE OJ PJCKO. Tipuje HO IuTO ce Ko- HnauHo pujemie, yriyTHJIH CY 20-TOpuuu4 CPIICKHX BJIA- nuka y Espormu Mon6y 3a casjeT. Amepnuku EHTJIECKU nueToBu, napouuTo uukamixu , The Chicago Chro- niele“ u ,Daily Calumet“ nomoce pjepHe usnje- imraje o TOM CI1Opy M CHMITATMILIJ CPTICKOM TIOKPETy. Ouu Bene a ce c aMepHuKkoM cno6onoM u memMo- KPATCKHM NyXOM H6& CJIAXy HHKAKBE npuHyne y BjepcKHM CTBApHMA HHTH 6upokpaTcKA yripaBa. ADC Pregled. AUSTRIJA. — Polaci i Pangermanoi us- pjeli su u svojoj borbi protiv Hani predaje- dnika Gautseha, ali to ne znači uspjeh u borbi iv izborne reforme, jer je novo imenovani ziiita predsjednik prine Hohenlohe također fen oduševleni zagovornik. Negovi planovi vi- djeće se tek nakon sastanka parlamenta, čiji je rad sad za neko vrijeme obustavlen. Mi i ovom prilikom smatramo za dužnost da napomenemo, daje Gautsehova podjela izbor- nih kotareva bila neumjesna i da bi trebalo srp- ske kotareve kninski što bole zaokružiti srp- skim mjestima, a bokeški odvojiti od Konavala. Srpski zastupnik Dr. R. Kvekić već je u tom pogledu počeo pregovore s hrvatskim zastu- | pnicima, od kojih je većina usvojila tiegov pre- dlog, da, se oni kotarevi na gorni način za Srbe osiguraju. Nadamo se da će akcija D.ra Kvekića imati uspjeha. UGARSKA. — Do 8. 0. mj izabrano je bilo 398 poslanika, od kojih su 285 Košutovvi, ustavne stranke 69, nacionalista 32 a ostalo ot- pada na mane stranke. Od Srba su izabrani: Dr. Polit Desančić u Velikoj Kikindi, Dr. Mita: Mušicki u titelskom srezu, Dr. Jovan Manojlo- vić u uzdinskom srezu i Jaša Mrkšić u tursko- | bečejskom srezu. ENGLESKA. — Turska se usudila, osla- najući se na Nemačku, zapodjesti pogranični sukob s Engleskom radi egipatskih granica. Engleska je riješena upotrebiti najskrajnije mjere. Radi ovog sukoba morao je Kra] Eduard pre- kinuti svoje putovane i požuriti u Englesku. RUSIJA. — Ministar predsjednik Witte odstupio je radi intriga od strane Trepova i ministra Durnova. Negov naslednik biće po svoj prilici Gorenkin, čovjek dobrih nazora ali zaostao. j U ruskoj Polskoj izabrani su za dumu skoro sve nacionalistički kandidati. FRANCUSKA. — Antirepublikanci u Fran- cuskoj stvorili su zavjeru protiv republike. Po- licija je premetnula kuće glavnih zavjerenika i našla dosta dokaza. Za 1. maja svak je očekivao kakvu veću bunu, Ali je u glavnom prošlo sve mirno. S nestrpleliem se očekivao rezultat izbora na 6. o. m. BUGARSKA. — Pukovnik Jankov, jedan od najviđenijih vođa maćedonskog komiteta, po- ginuo je u borbi s Turcima. Domaće vijesti. > Tomašićeva_ izjava. — Dr, Nik, Tomašić upu- tio je klubu ,,nar. stranke“ ovu izjavu: Pošto | mnogi vrlo ugledni članovi ugarskoga javnoga Ž Života vide u osobi mojoj zapreku uspješne po- litike, a povlađuje im u tom i dio našega ja- vnoga _mnijena, to mi patriotska dužnost nalaže, da se povučem sa Poprišta javne politike, pak u sledstvu toga ovijem se odričem kandidature Za zastupnika 1I izbornog kotara kr. i slob. glavnog grada Zagreba, U Budimpešti, 30 travfa 1906. Dr. Nikola pl. Tomašić s. r. »N. Srbobran“ donoseć vanrednom izdanu piše: jedničkom saboru u Bu za Hrvatsku u Tisinom ade da smjesta krene u čekali novi plakati, koji ga oglasiše kandidatom »narodne stranke“ u. zagrebačkom. * Itvim političkim radom dra. Ona stara rimska rečenica, . Stojimo nad m Nikole Tomašića, suzdržati. Otvorenom ra vjeka, koji je čitav Živo SVOJOj i koristi svoga došću donosimo pad čo- t svoj dao ličnoj koristi roda i najbližih svojih«