3 tlijstvo; govoreno je kako bi trebgli tražiti od vlastij neka se na te fabrikate ustanovi carina. Po tome su se radenici razišli i sve je u. miru i redu prošlo. Sad su počeli štrajkovati. stolari. : * o Nekoliko muslimanskijeh kuća iz m leca predalo je vladi molbu za iselene u Tursku. Mostar, 10 maja. ..Binoć izlijeplene su po gradu ervene pla- kate, s kojima se pozivlu radenici za danas na zbor. Oko 500 radenika ne radi danas. Održana je skupština u hotelu ,Bosni“, na kojoj se ra- spravlalo o pobolšafiu materijalnog stala ra- denika. Držali su govore akademičari Korač i Runda, zanatlija Jovo Suna i Ured. Osvita Gamota. Zaklučeno je, da se zahtijeva od posloda- vaca, neka povise plate sa 40% i da se broj radnih sati svede na 10 sati. Dale da se traži od vlasti, neka se ukine argatija za radenike i neka se nastoji, da trgovci ne prodaju odijela, koje se izrađuje u Mostaru. Za sve da im se da odgovor kroz 24 sata. Ovi zahtjevi biće po- dnešeni vlasti i poslodavcima. Radenici prolaze kroz grad u grupama po 59 do 100 a policija je sva na nogama i živo prati svako kretane. Rad zbora pratila je ta- kođer. Povorka od preko 1000 radnika ide gla- vnom ulicom do duvanske fabrike. Vojska stoji u pripravnosti. Večeras dolazi poglavar vlade Albori, koji će po svoj prilici sutra primiti radničke izaslanike. Radnici svih zanata i svih vjera napustili su već zanate. Na jednoj kući radili su drago- govolno zidari, ali ih je policija prisilila da na- puste radfiu. Sutra obustavlaju posao radnici i radenice duvanske fabrike i idu korporativno pred hotel, gdje je odsjeo Albori. Danas su se sastali svi majstori i vijećali u koliko se mogu primiti zahtjevi radnika. Izabran je i s fiihove strane odbor, koji će stvar riješiti i dati radni- cima odgovor. Trgovački pomoćnici su večeras zakazali sastanak radi nedjelnog počinka. lnače u gradu sve mirno. Simpatije gra- đanstva su na strani radnika i nihovih pra- vednih zahtjeva. Svi su uvjereni, da je u ovoj stvari samo jedan krivac i taj je vlada, koja svojom rđavom ekonomskom politikom upro- pašćuje i majstore i radnike. Svi su uvjereni, da nas može jedino spasiti to, ako se promijeni sistem vladavine i zavlada potpuna sloboda. Mostar, 11 maja. Danas se pridružiše štrajku radenici žen- ski i muški iz duhanske fabrike. Oko 2000 ra- denika u grupama prolazi gradom. Sve su radne zatvorene pod pritiskom radenika. Pekari nijesu hleba noćas pekli. Jedan je htio peći, te su mu zapriječili, uslijed čega su 4 pekara bila zatvorena. Radenici dođoše pred policiju i za- htijevaše da se uhapšeni puste, na što ih je policija puštila. Trgovački pomoćnici pridružili su se rade- nicima. Zahtijevaju da se nedjelom ne otvaraju radne a da se radfiim danom drži otvoreno u sve 10 sati dnevno. Mnogi su raspustili rad pod presijom dru- gih. Vlast ne smeta ništa samo se drži spremna na svaku eventualnost. ; Zabava pjevačkog društva ,Gusle“ koja je bila određena za sutra odgođena je uslljed štrajka. Oko 4000 duša sakupleno pred hotelom » Neretvom“ očekivaše riješene poglavice Albo- rija u pogledu radničkih zahtjeva. Govorili su V. Rundo, Sm. Cemalović ističući potrebu riješena agrarnog pitara, slobode štampe, govora, udružena. Zahtijevaju, da se činovnička i sva druga mjesta daju domaćim sinovima. Pošto odgovor poglavice Alborija nije za- dovolio._radenike, krenulo je oko 5000 građana pred duhansku fabriku gdje su držali govore advokat Vasilević, Vaso Rundo i Gamota. Za- klučeno je da se i sjutra nastavi štrajk. Radenici nijesu dozvolili, da se Baron Pitner vozi u kolima, nego su kola, koja su za nega pred hotel Neretvu bila došla vraćena. . Jedan kantinijer naručio je hleba u Sara- jevo, koji mu je došao vlakom, ali su ga rade- nici uzaptili i. povratili. A Vojska je alarmirana, čeka samo na za- povijed u logorima a ne pokazuje se nu ulici. Policija izgleda nemoćna. Za sada još nema ni- «kakvih izgreda. .Zanatlije sviju zanata imadu svaki svoj odbor i svaki zasebno svoje zahtjeve. ra Pregled. AUSTRIJA. — Novi ministar predsjednik prine Hohenlohe već je stupio u pregovore sa pojedinim parlamentarcima. Rezultat predgovora sa svima nije još poznat. Polaci su donekle po- pustili. Ali sad su Česi nezadovolni. Otvor parlamenta biće na i5. o, m, UGARSKA. — Izbori su u svim kotarima svršeni. Nezavisna stranka ima tim ve- ćinu: Sabor će se sazvati kroz nekoliko dana. Delegacije će biti sazvano u prvoj polovici juna. BUGARSKA. — U Sofiji je počćo velik proces.je izašlo.na javu, da su ministar“preusjeđt- nik Petrov i ministarvojni Savoy primili 165.000 din. kao podmićefie: prilikom liferovaia municije. RUSIJA. — Državna duma je u četvrtak otvorena kratkom besjedom carevom. Sav. Pe- trograd je tog dana bio svečano okićen. Bio je obustavlen rad i zatvorene sve škole. Novo mini- starstvo pod Goremkinom već je imenovano. FRANCESKA. — Pri izborima 6. o. m. održala je vlada pobjedu. Nene stranke su ušle pojačane u sabor. NEMAČKA. Car Vilem dolazi 6. juna u posjetu austrijskom caru. Posjeta se pripisuje velika politička važnost. ENGLESKA. — Konflikt između Engleske i Turske radi egipatske granice nije još riješen. Engleska je predala ultimatum. Turska još nije odgovorila. F Domaće vijesti. Rezultati izbora. — Udružena srpska i hr- vatska opozicija: Zagreb I. kotar: Dr. Đuro Šurmin, Petrifa : Luba Babić Đalski, Krapina: Stjepan Cerovac, Vrbovsko: Dr. Pero Magdić, Požega: Dr. Božo Vinković, Karlovac: Dr. Edo Lukinić, Draganić: Gustav Modrušan, Jaska: Dr. Ante Bauer, Korenica: Svetozar Pribičević, lig: Dr. Mladen Lisavac, Stubica: Đuro Be- daković, Novska: Dr. August Harambašić, Da- ruvar: Dr. Mirko Grahovac, Mirović: Dr. Du- šan Popović, Plaški: Dr. Bogdan Medaković, Veelika Gorica: Stjepan Zagorac, Selce: Dr. Bogoslav Mažuranić, Glina: Svetozar Pribiče- vić, Bošnaci: prof. Josip Purić, Bakar: Erazmo Barčić, Sisak: Grga Tuškan, Udbina: Jovan Bafanin, Osijek:' dr. F. Pinterović, Gospić: FML Đ. Tomičić, Vrginmost : Bude Budisavle- vić, Karlovci: dr. Đ. Krasojević, Koprivnica : Stj. Zagorac, Delnice: Dr. F. Potočnak, Brod: Dr. V. Brlić, Cerna: S. Kutuzović. — Opozici- onalci izvan stranaka: Ogulin: Dr. Vladimir Nikolić, Zagreb II. kot.: Miroslav grof Kulmer, Križevci: Fran Novak, Ruma: F. Rister. — Frankovei: Pisarovina: Frafo pl. Kufrin, Kla- fevac: Dr. Ivo Elegović, Novi marof: Juraj Tomae, Otočac: Dr. Živko Petričić, Karlobag ; Jerko Pavelić, Pregrada: Dr. Vuk Kiš, Zwizveb NL kotar: Ivan Pešić, Zlatar: Dragutin pl. Pisačić, Dugoselo: Dr. Vladimir Frank, Ivanee: Andrija Jambrušić, Biškupec: Juraj Tomac, Ludbreg. Pavao Gašparović, Samobor: Dr. Ante Pavelić, Sei: Drago Vlahović, Križ: Dr Josip Frank, Sv. Ivan Zelina: Dr. M. Starče- vić, Vilićselo: lvan Zatluka, Sv. Ivan Žabno: J. Tomac. — Mađaroni : Osijek IL. kotar: Bo- ogdan Penić, Varaždin: Imbro pl. Josipović, Valpovo: Gustav grof Norman, Slufi ; Dr. Pero Gavranić, Kloštar: Dr. A. Peršić, Kostajnica : Lavoslav Mašek, Hercegovac: Jovan Sekulić, Novigrad: Geza Josipović, Dolni Miholac: Le- vin Čavrak, Našice: Dr. T: grof Pejačević, Vu- kovar: Ervin pl. Čeh, Mitrovica: Ciro pl. Mi- lekić, Zemun: načelnik Kosovac, Bjelovar : vel. župan Georgijević, Slatina: Dr. Benak, Vuka: Stjepan Barlović, Čazma: Dr. M. Strižić, Pa- krace: Dr. Nikola Šobat, Djakovo: Antun Švare- mayer, Dal: Dr. M. Maksimović, Perušić: Bela Adamović, Srb: Šorak, Stara Pazova: Nikola Petrović, Garčin: Krunoslav Bešlić, Nova Gra- diška: Dr. Luka Marjanović, Nuštar: J. barun Rajačić, Vinkovci: Dr. Stjepan Tropš, Hrtkove: Jovan Šević, Sid: Dr. S. Šumandvić, Šimanovci: S. Popović-Vasin, Ilok: Dr. Avakumović,!Vi- rovitica : G. A. Janković, Vojnić: Dr. D. Peleš, Brlog. Krajač, Gračac: Geno Ilić, Martinci: Dr. T. Nedjelković. Slavle radi izbora. — U Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji bilo je vesela radi pobjede opozićije na sve strane. U Beogradu je jugoslovenska či- taonica izvjesila odmah zastave, a jugoslovenski klub odlučio je sazvati velik zbor, na kom će biti izložen značaj narodne pobjede. U Zagrebu su priređene ovacije mnogim poslanicima, kad su se vratili iz izbornog mjesta. U počast iza- branih zastupnika koalirane opozicije priređen je komers na kom su među ostalim uz burno odobravate govorili Supilo, Pribičević, Smodla- ka i Lorković. Prva sjednica sabora. — U srijedu 9. 0. m. bila je prva sjednica novog sabora u Hrvatskoj. Predsjedao je najstariji poslanik Barčić, koji-je otvorio sabor lijepim govorom o potrebi slobode. Pri čitaiu imena pojedinih viđenih opozicionara publika je davala oduška svom raspoloženu a- plausom. Kad je pročitano ime Khuenovo kao viriliste, čitav je sabor uzviknuo ,Pereat“. Vla- dinovei su pošli sa sjednice poniženi. Konstituisao se klub srpske i hrvatske opozicije izabravši Grgu Tuškana za predsje- dnika, Dr. Bogdana Medakovića za ae ko dnika i za tajnike_ Svet. Pribičevića i Dr. ; rambašića, Sa čistom strankom prava postupaće se od slučaja do slučaja zajednički. E Šumanović istupio iz ,narodne“ stranke: Sve- tislav. Šumanović, jedini od izabranih korifeja .narodne“ stranke istupio je iz stranke. Negovo ime spomife se među kandidatima za predsje- dničku stolicu u saboru. : Otkrivafie spomenika rumuriskom pjesniku Vasi liju Aleksandru. — < U bivšoj prestonici nekadanie kneževine Moldavije u Jašu, u Rumuniji, 24 0. m. svečano se otkriva spomenik najvećem pje- sniku rumuriskog naroda i poborniku za slo- bodu, neumrlome Vasiliju Aleksandru. Kniževno i naučno društvo u Jašu, čijom je inicijativom sve ovo i izvedeno, skovalo je i naročitu spomenicu za taj dan. Cijeli narod ru- munski uzima živog učešća u ovoj proslavi. : Pridružujemo se u mislima našim ovoj proslavi naše braće Rumuna i dijelimo osjećaje poštovana, koje rumuriski narod ukazuje uspo- meni svome omilelom pjesniku. Milo nam je što će na jubilarnoj narodnoj izložbi u Bukureštu učestvovati i srpski etno- grafski Muzej i time dati dokaza osjećajima simpatije koje srpski narod goji naspram brat- skog nam rumunskog naroda. Ilumy us lInG6enuxa. — Ha nycru rac CMPTH Hallier IM4HOF NOMOPOLLA ITPEOCB. Enuckona Tepacuma IlerpaHoBulia rpabaHcTBo namo je Bu- IJ6BHBH 3HAK. XKAJIOCTH ca onliđM YYHE&CTBOBAHEeM y TY3H. Mjecna CPIICKA IPYIITBA M yCTaHOBE HallOCe u3jaBuJu CY KAJIOBAH€, TE CY 34 TpH Nama Ha CBHMA MjecTumMa H3JIOKEHH 3HAKOBH TYT€ H IKAJIOCTM. Tlokojuuk Gjemue Mey Hama uaumheH u yrJenaH 360r cBoje napexJbuBOcTu m no6pore. OH ce mo cBojuM cunaMa cjehao ponuor mjecra u y HuKaKOBOj ripu- JIHUuu Huje usocrao npunomarajyhi cpncke ycTaHoBe. Mjecno cpneko npaB. OmurecrBo npupenutie_y Henjemy 19 (6) TeK. 3aCIyxHOM TIIOKOjHMKY CBeHAH napacToc y ca6opHoj upkBu YeneHuja BoromarTepe. — Hau npujarem, aKageMHK CPIICKH KI6H- XKEBHHK, Fr. Cumo MaraByb, usa Kako je ca rocno- bom cynpyroM rpo6opaBuo y Hauoj cpenuuu Heko- TuKO nana, orrnyrosao je naje, ocTaBibajyh, Kao H Ba3na Meby Hama Hajiberiiy ycnoMeHy 4 Hany, na Hemo ra oneT 6pso sBunjenu. Sprska djela na femačkom. — U ,Bibliothek ausgewiihlter serbischer Meistewerke“, koju iz- daje Dr. Friedrieh S. Krauss, štampane su kao sveska peta ,Die Blume von Cannosa“, ,Ma- ter Dolorosa“ novele Vida, Vuletića-Vukasovića iz dubrovačkog života i kao sveska šesta ,Lie- be und Leben in Herzogland“, pripovjetke Sve- tozara Corovića. O potresu u San Francisco. — Jedan Srbin koji je umakao propasti javla nam: Vatra koja je prouzrokovana uslijed zemlotresa pretvorila je San Francisco u pepeo. Vatra se pojavila s istočne strane grada u času strahovite trešne, koja se osjetila u 5%, s. u srijedu iz jutra. Ja sam evo umakao očitoj i užasnoj smrti, Velika većina naroda još je u gradu ostala. U vrijeme 24 sata izgorjeće do temela. Na hilade i hilade mrtvih i ranenih.“ Vode ne- ma ni jedne kapi, jer su podzemne cijevi o- štećene. Na isti način stradala je većina gradova Kalifornije. San Joze je sav srušen, Santa Clara itd. U jednom parku u San Francisco ostavio sam zorom do sto Srba i Srpkiha u užasnom strahu. Ali ipak svi su spasili život. Ovijeh dana stiglo je nekoliko pisama u Dubrovnik i okolicu iz Oaklanda od stanovnika koji su se nalazili u San Franciscu, kada je užasna katastrofa slijedila. Što smo doznali, do sada nema ni jedne žrtve od našeg naroda. Srpski rodolub g. Marko Mitrović iz Luštice u Boki Kotorskoj nastafen podale od grada San Francisca u Point Lolos Ave sa bogatom svo- jom trgovinom nije imao štete nego. sasvim malo. I regov nećak Jovo Mitrović ostao je zdravo s porodicom i radfiom. Gosp. Marko Mi- trović Spasio je mnoge porodice našeg naroda i bio svakom pri ruci koliko je mogao. Što znamo, prigrlio je obiteli J. Zipfeli M. Keko iz Dubrovnika. Čestitom rodolubu vječita hvala. lipmaiosu sa »CpNeKy Bopy“ usocranu cy OBOA NyTa pagu npeoćunior marepujana. Pišu nam iz Skradina. — Dužnost mi skoro nalaže, da nekoliko riječi rečem o družini gosp. Milinovića. Družina je ovdje igrala sedam ve- čeri a znala je steći simpatiju publike, Publike je svakako bilo svake večeri u velikom broju. Zadfe nas Večeri navrvi toliko svijeta, da za one, koji su doenije došli bilo više mjesta, te su morali odlaziti. : — Družina se je odavl i kovca. Mi je sa ača Pao ia a Be Ž : na je preporu- čamo i želimo joj dobar uspjeh. nije VY Kopner doGporsopne šaapyre Cprnisa Enunekux npunoxume: oO CMPTH AuTune Moga r.ba Mapuja Masnai K. 2. — og CMpTu Jakosa Pauwxosuha r. Jlyxa Nyxuhi K M: om nn a. Joso Bepufi K 2; Joso Cuno6an Jankosuh k 2 O cmpru Bnanuke Tepacama IlerpaHoBuha uacna o6urem Auupuje Byjarosuha eg: Ha uemy yrpaseH on6op oBe sanpyre cpnauno 3axBaJbyje. ' ME Gradka < lloxsaaHo. — Tocn. apxumaHnpaT TI. Jouh a rnpunoxuo je y me o py Ha ycnoMeHy CMPTA NpeOcB. eny. ckona Tepacuma 25 KPYHA. nam Srpske zemlje. Srbija. — Već je počela u velike izborna agitacija. U nekim okruzima već Pu postava kandidati. Vlada će prije svega riješiti plaoa uspostavlatu odnosa sa Engleskom. To će biti u najkraćem vremenu, kako s pouzdane strano “ uvjeravaju. KN »N. uje Živković, bivši vođa samostalno —— stranke, izdao je proglas, kojim poziva radikal- Ku ne birače, da glasaju za one kandidate, koji že- le jedinstvo radikalne stranke. Crna Gora. — Knaz Nikola bio je ovih dana, u Beču da konsultira liječnike radi svoje bolesti, Posjetio ga je austrijski car želeći mu, da čas. : prije ozdravi. Knaz sada boravi u Karlsbadu. Bosna i Hercegovina. — Pokret radnički po- čeo se širiti po cijeloj zemli. Vlada nastoji svag- dje, da ga ograniči na pitane nadnica, ali ra- | : dnici traže i političke slobode, bez kojih nema . ni gospodarima ni radnicima napretka. Osim toga radnici zahtijevaju, da se u sve državne službe i na uredima i na železnicama namje- se. štaju samo domaći ludi, jer su stranci sva ta | mjesta zauzeli, a domaći sinovi moraju radi to- ga gladovati. : : — Beogradska ,Politika“ predlaže povo- dom sarajevskih događaja, da se osnuje srpska | brzojavna agencija, koja će obavještavati strani svijet o javnom životu srpskog naroda, a naro- | čito o nedjelima bosanske vlade, da se uvjeri | Evropa o patfiama naroda u Bosni i Here- govini. NEE: nj — Ruski list ,Novoje Vremja“ biležeći seobu naroda iz Hercegovine u Ameriku napo-. mine, da je to upravo žela bosanske vlade, da. Bosnu i Hercegovinu opusti ida naseli strance. S toga poziva rusku diplomaciju da: spasi ove dvije slovenske pokrajine od očite propasti. — Kniga odličnog francuskog publiciste. Bara o radu Austrije u Bosni i Hereegovini već je prevedena na srpski i odštampana u izdanu lista , Vojske“. Kiga je zabranena za Austriju. preve sa ak Stara Srbija i Maćedonija. — (Popis stano-' vništva u Turskoj i narodnosti). — Prošle go: dine je pri popisu stanovništva u Turskoj prvi put uvedena zasebna rubrika narodnosti, neza- visno od vjere. Dotle su Turci identifikovali egzarhiste s Bugarima, patrijaršiste s Grcima. Razumije se da je toliko u račun i bugarskoj i grčkoj propagandi, naročito bugarskoj. Bugari su vrlo dobro znali da većina egzarhista nije Po narodnosti bugarska i da je narod stupio pod egzarhiju ne zato što bi bio Bugarin, nego - iz mržne na grčko sveštenstvo i radi slovenske službe. No pored tog tačnog saznafa faktičkih odnos egzarhija se trudila da slovenskom ma- ćedonskom stanovništvu naturi bugarsko naoi- . onalno ime, a ujedno da pred stranim svijetom predstavi da je Bugarin sve ono, što je pod“ bugarskom egzarhijom. I u toj težni je bugar- ska ogzarhija i nena propaganda imala neo- sporno velika uspjeha. Raznim sredstvima, među _ kojima zauzimaju vrlo vidno mjesto nasila i zulumi tako zvanih komiteta, nagnala su mnoga sela pod egzarhiju, i mnogi egzarhisti da primo bugarsko ime nekao vjersko, nego kao nacionalno. Još je veći uspjeh imala bugarska propaganda U inostranstvu; strani putnici su lako podle- gali bugarskim sugestijama, jer nijesu znali je- zika narodnog, a svugdje su nailazili na bu- Sarske rkve i škole i bili vazda skoro isklu- > čivo upućeni na informacije s bugarske strane. Uz to su i sami Bugari, ne žaleći truda ni troška, naprestano uvjeravali strani svijet, da su maćedonski Sloveni čisti Bugari po naro- dnosti i uspjeli su da gaotomi uvjere. Stranci su slabo nalazili na protivna tvrđena i dokaze, jer sa srpske strane slabo se brinulo da se strani svijet obavijesti o faktičkom stanu stvari, a grčka pobijala bugarskih tvrđera nijesu imala uspjeha već zbog toga, što je svaki lako mo- gao konstatovati da patrijaršiste nijesu svi Grci. 5 Popis je donio Mnogima velika iznenađena. : . Solunskom, bitolskom i kosovskom vilajetu “Zjavila su mnoga egzarhijska sela pred popi- snom komisijom da su srpska. Turske: vlasti dk enisjonno a Bugari prenerazili, naročito s S toga što su mnoga sela u bitolskom vila- Bi . gdje su Bugari držali da najčvršće stoje bfanl, Ropoton o ovaa Margareslivje, m izjavila da su i .. doo Prena om i: napadima komit o oranje prjjeai oja a, ta sela su ostala pri svojoj JAVI 1 traže da im go dozvole srpske škole.