Deklaracija.

Deklaracija hrvatske delegacije u sjednici
zajedničkog sabora od 16 o. m. glasi:

.Baslušavši govor gospodina ministra pred-
sjednika, delegati kraljevina Dalmacije, Hrvatske
i Slavonije izjavljuju ovo: Riječka rezolucija,
kojom se prema madžarskom narodu u njegovo
najsudb ije doba lo bratsko stanovi-
šte, dala je čitavoj narodnoj politici Hrvata i
Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji novi
politički pravac. Ova delegacija hrvatskoga sa-
bora razlikuje se u tom od zadnjih delegacija
iz Hrvatske i Slavonije, da je posljedica novih
vremena i slobodnije narodne volje.

Delegati kraljevina Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije, koji stoje na riječkoj rezoluciji, kao
i oni delegati, koji se k njima priključuju, —
što čini delegaciju hrvatskog sabora jednom oje-
linom — uvažuju pravo madžarskog naroda, da
se bori za slobodu i samostalnost Ugarske, te
izjavljuju, da će ga hrvatski i srpski narod re-
čenih kraljevina ne samo podupirati svojim
simpatijama, nego da će se s njim i svojski
boriti za ideale zajedničke slobode, pretposta-
vljajući, da će njezino izvojštenje jednakom
blagotvornošću djelovati i na narodni, politički,
gospodarski i kulturni razvoj i napredak kra-
ljevini Ugarskoj posestrimi kraljevina Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije, što će najviše doprinijeti,
da se u znaku pravice i slobode ukrijepe naši
osamstogodišnji zajednički odnosi.

Pa dok su svi ovi odnosi u zadnje doba
bili ne samo ohladnjeli, nego od madžarske
braće udaljili nezavisne predstavnike našega
naroda radi pogrješne politike, koja se je vodila
s ove i s one strane Drave, — delegati hrvatsko-
ga sabora s radošću konstatuju, da su pobjedom
madžarske koalicije, kao prve predstavnice ma-
džarskoga naroda, sa udvostručenim žarom na-
dovezani historički srdačni odnošaji, koji će
naše narode dovesti do sporazuma i slobode.

Delegati kraljevina Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije uvažavajući svu tegobu i od madžarske
koalicije preuzetu veliku odgovornost za dana-
šnje prelazno stanje — čime je prinesena velika
žrtva očuvanju hiljadugodišnjeg ustava, — ci-
jene solidarnost madžarskog naroda u našoj te-
žnji oko uređenja odnošaja u Hrvatskoj i Sla-
voniji i uređenja ustavnih sloboda u ovim kra-
ljevinama, koje će hrvatski sabor sa kompeten-
tnim faktorima u najkraćem roku raspraviti.
Kada se u Hrvatskoj i Slavoniji provedu svi
najprimitivniji postulati modernog socijalnog
građanskog života, onda će zakoniti predsta-
vnici kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
po svojim ustavnim uslovima u temeljnim zako-
nima proviđenim povesti pregovore sa jednako-
pravnim faktorima posestrime Ugarske, da se
među nama odstrane oni u riječkoj rezoluciji
sadržani preostaci nagodbenih povreda tako,
da naši postojeći državopravni odnosi budu što
jače utvrđeni. A kada pak današnje prelazno
stanje ustupi mjesto nastavku zaustavljenih, ali
nezatomljenih ostvarenja narodnih aspiracija,
moći će se madžarski narod potpunim pouzda-
njem osloniti na bratsku sigurnu pomoć svoje
hrvatske i srpske braće, koja će biti spremna
ne samo na svojim političkim položajem pred-
viđenu diobu zajedničkih stečevina, nego i na
Žrtve borbe za zajedničku pobjedu.

Delegacija kraljevina Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije drži, da će se ovakvim načinom
pospješiti i riješenje pitanja reinkorporacije Dal-
macije, koja se po zakonu tačno određenom
putu ima priključiti Hrvatskoj, čime bi bilo
oživotvoreno staro pravo, a ujedno osigurana
velika političko -gospodarska budućnost  sve-
ukupne pod krunom sv. Stjepana se nalazeće
državne zajednice.

U pretpostavci gore izraženog stanovišta,
izjavljuje delegacija, da ima u koalicionu vladu
povjerenje, te da će je podupirati u provedbi
njenoga programa, u koliko se ovaj tiče zaje-
dničkih posala. ;

Pregled.

Austrija. Radi pada ministarstva Hohen-
lohova uzbunila se čitava Austrija. Našle su se
zajedno stranke, koje to prije nijesu ni u snu
mogle pomisliti. Parlamenat je održao ,slobo-
dnu“ sjednicu protiv volje svoga predsjednika,
koji je za sjutri dan morao sazvati sjednicu,
na kojoj je izrečeno nezadovoljstvo sa zaobila-
ženjem parlamenta u rješavanju važnih drža-
vnih poslova.

Baronu Becku je povjerena misija za sa-
stav novog kabineta. On će pokušati stvoriti
parlamentarni kabinet, a ako ne uspije, stvoriće
činovnički.

Ugarska. Madžarska koalicija ima već da
zabilježi jedan krupan uspjeh. Njena vlada do-
bila je ovlašćenje, da podnese zajednički earin-
ski tarif kao samostalan ugarski. To je prvi
korak ekonomske samostalnosti. Rad parlamen-
ta teče u redu, Obavljeni su izbori za delegacije.

Rusija. Duma je izrazila svoje nepovjere-
nje ministarstvu te zahtijeva parlamentarnu
vladu. Svi su izgledi da će se konflikt između
vlade i dume zaoštriti. U tom slučaju mogu u
zemlji nastupiti ozbiljni događaji.

Italija. U Italiji je imenovano novo mini-
starstvo pod predsjedništvom Giolitti-a. Mini-
star spoljnih poslova je Tittoni.

Španija. Pri vjenčanju kraljevom bacio je
jedan mladić bombu zavijenu u evijeće. Neko-
licina od pratnje je ranjena, ali je kraljevski
par ostao nepovrijeđen.

Naši dopisi.
Iz Gruža.

Ispravak Uglednom Uredništvu ,Dubro-
vnika“ — Dubrovnik. — Na temelju $ 19 o
štampi pozivljem To Ugledno Uredništvo da u
dojdućem broju svoga lista uvrsti sliedeći:

Izpravak

Nije istina što se tvrdi u 18 br. vašeg li-
sta od 6 Maja t. g. da sam ja rekoo djeci da
moraju doći na ispoviest i sv. pričest u bielom
odielu i donieti po svieću od kr 2 jer da ih _i-
nače neću pričestiti; već je istina da sam im
dao slobodu neka izaberu sami da li će stupit
na prvu Sv. Pričest privatno ili svečano, a da
su oni sami u jedan glas odlučili svečano, a
kad je jedna mala — More Grgora Batistića —
kazala da je njome majka kupila svieću od fio-
rina, ja sam joj prid svom djecom kazao, što
će-ti svieća od fiorina mogla ti je kupit i od
krune i manje.

Nije istina da sam, nazad nekoliko %re-
mena, išćeroo neke Gružanke iz Crkve, premda
je Zvono na misu zvonilo, a to jer da sam bio
prije naplatio za misu osam kruna od jedne
udovice, to je naprosto izmišljeno.

Nije istina što se tvrdi u br. 19 vašeg li-
sta od 18 Maja t. g. da je u Gružu običoj, da
se pri sprovodu ikad unajmljuju svieće, nego
je istina da kuća gdje je mrtac, nabavi onoliko
koliko može svieća koje kad su došle u spro-
vod više nikakva prava neima na njih kuća
nego tri diela idu erkvi a četvrti župniku koo:
quarta funeris.

Nije istina da sam ja pri sprovodu jedne
siromašice naplatio sprovod i još uzeo unajmlje-
ne svieće koo da i na njih imam nekoga prava
i nehtio ih povratit, već je istina da sam gle-
dom na siromaštvo cielu župnu pristojbu, maj-
ći pokojnice, oprostio pak svieće, na koje sam
imoo podpuno pravo, povratio, i-to ne samo
moj četvrti dio već i ona tri diela koja su ho-
dila župnoj erkvi.

Nije istina da sam ja osorno i gotovo psu-
jući navalio na pošt. D. J. B. koji se je odre-
kao plate tvrdeći mu da mi tim kvari posao,
već je istina da je to prosto izmišljeno.

Nije istina kad je umrla u Gružu, u tako
teškijem okolnostima da bi i kamen od žalosti
i nevolje proplakao, žena gosp. G. da ni po ja-
da što sam se obilno naplatio za pratnju, nego
da sam ponovno unajmljene svieće konfiskovao
tvrdeći da na njih imam pravo, i tu da me je
nevoljni suprug pokojnice molio i zaklinjao da
mu ih vratim jer da nijesu kupljene i da za to
nijesu njegove i da je zaludu najposlije kazoo
mi da će se poć tužit biskupu. Istina je pako
da na 6 tek. mj. došao je u mene gosp. G. muž
pokojnice da podmiri neke troškove i pristojbe,
od kojih ja, jedan dio baš pogledom na nevolju
i žolost, koja ga je stigla nenadno, htio sam da
mu odpuštim. Nu on nije na to pristao već mi
je silom dao kazuć mi izričito: i to je malo, jer
ja vami neću nikad zahvalit gdje ste mi u o-
voj nevolji priskočili kao pravi otac brat i pri-
jatelj, a čuo sam da vam se kogod htio prtit u
vosak što sam ga nabavio za sprovod pokojnici,
to mi je žao veoma, vi prostite jer vjerujte mi
ja nijesam nikoga na to uoblastio.

Gruž 24 Svibnja 1906. >

Zlovečera Dn. Niko
župnik Gruža.
Primjedba uredništva:

Puštamo za sada ovaj ispravak g. Dum
Nika Zlovečere onako, kako smo ga dobili sa
svim gramatičkim i stilističkim pogrješkama.
Na nj ćemo se osvrnuti u narednom broju, jer
sad nemamo dovoljno prostora. Onda će osjetiti
prečasni dum Niko, da je teško ispravljati.ono
što se ne da ni na kakav način ispraviti.

U ostalom mislimo, da bi se g. Dum Niko
Zlovečera najbolje opravdao pred publikom, kad
bi nas tužio sudu kao što smo ga u prošlom
broju pozvali. Mi smo pripravni, da za sve
odgovaramo.

Sarajevo, 29. maja. — Štrajkovi, koji su
ovdje najprije započeli, preneseni su na cijelu
Bosnu i Hercegovinu. Čitav pokret je bio bez
ikakve organizacije a ipak s izvjesnim uspjesi-
ma. Mnogim radnicima povišene su plate, a
narod je osjetio, da i on vrijedi nešto u ovoj
zemlji. Do sada je riječ posljednjeg činovničića
više značila nego riječi cijelog jednog naroda.
Sad je svak osjetio, da se narodna mora slu-
šati, kad narod samo bez ikakvih obzira pro-
govori. Za nas to znači vrlo mnogo. Do sada
je bilo sve kao utučeno. Niko se nije usuđivao
ništa protiv vlade progovoriti, jer su ga očeki-
vali zatvori i globe. Sada svak slobodnije diše
i govori. Bez muke se ništa ne postiže.

Kako se već davno ovdje štrajk smirio,
mi sad samo pratimo njegov razvitak u po-
krajini. Dneyno nam stižu sve važnije vijesti iz.

kojih se jasno može razabrati, kako je nazado-
voljstvo sa vladinim sistemom prešlo u sve slo-
jeve naroda i u sve krajeve,

Iza Mostara i Zenice, u kojima se poka-
zao pored ostalih manje važnih pojava u dru-
gim mjestima čitav ovaj narodni pokret u svoj
svojoj veličini došla je i Banjaluka. Krajina se
pokazala kao i uvijek svjesna svoje dužnosti.
Sav narod bez razlike vjere i staleža tražio je
slobodu, koja mu je oteta.

On se bio iskupio na Petrićeveu i tu odr-
žao jednu veličanstvenu skupštinu, u kojoj su
se istakli mnogi govornici. Prirodno je da u
Bosni ovakve pojave ne mogu proći bez pro-
ganjanja. To su osjetili mnogi po zatvorima.
Profesor Skarić je od službe suspendovan. O-
vom vrijednom i omiljenom čovjeku podmeće
se, da je narod bunio. Vidjećemo kako će rije-
šiti ovu stvar oni, koji upravo sami svojim po-
stupkom narod bune.

Pored svih obećanja da ne će biti proga-
njanja radi štrajka, vlada sve polako proganja
pojedine viđenije ljude 'u mjesta rođenja. Na
taj način ona se misli sačuvati od budućih
štrajkova.

Mi opet svi mislimo, da jedino promjena
sistema može vladu od toga sačuvati. Što prije
to za nju bolje.

Mostar, 14/27. maja. — Crkveno-školski
odbor srpske pravoslavne opštine mostarske
zamolio je duhovni sud u Mostaru neka na
tri parohijska mjesta u Mostaru raspiše natje-
čaj i zaključio, da se izaberu za grad Mostar
tri paroha. Doenije nakon prijavljenih kandidata
sazvao je odbor u konferenciju nekoliko ugle-
dnijih građana, te im predložio, da se mjesto
tri izaberu samo dva paroha obzirom na okol-
nost što odbor između prijavljenih kandidata
ne nalazi zgodnih lica za izbor. Konferencija je
zaključila, da se biraju trojica.

— Danas je održana skupština srp. pr.
opštine u Mostaru. Na dnevnom je redu između
ostalog izbor trojice paroha, te ostavka pred-
sjednika, potpredsjednika i sviju članova osim
jednoga.

Prva tačka dnevnog reda iserpljena je t. j.
izbor sveštenika  (paroha). Izabran je jedini
Jovan Mucović sa dvije trećine glasova, kako
to uredba propisuje. Drugi niko nije dobio po-
trebite dvije trećine, te će se kandidati podni-
jeti duhovnom sudu, odnosno episkopu radi ime-
novanja.

Mnogi opštinari tek su sada saznali, šta
uredba propisuje u pogledu izbora paroha, te
su uslijed toga veoma ogorčeni. Nezadovoljstvo
prema uredbi obuzelo je sve slojeve. Možemo
mirne savjesti tvrditi, da ni jedne žive duše
nema, koja bi uredbom zadovoljna bila. Došlo
je do larme i vike u skupštini, te je izgubljen
cijeli dan za izbor paroha, zato je skupština
odgođena za treći dan Duhova.

— Radenicima u duhanskoj fabrici u Mo-
staru povišena je plaća, ali uprava je već po-
čela, da odpušta neke radenike, policija je ta-
kođer progonila nekoje štrajkače, ma da je za
vrijeme štrajka bilo obećano, da se riiko ne će
progoniti.

— Nekolicina Nevesinjaca, koji su bili
odselili u Ameriku, povratili su se. Američka
vlada nije ih pustila, da se iskreaju, i ne pušta
nikog ko ne zna čitati i pisati.

Našim pretplatnicima.

Evo već će se navršiti pola
godine a mnogi pretplatnici ni-
jesu položili pretplatu ni za
prvo tromjesečje. Stoga moli-
mo sve one koji od početka
ove godine duguju za list, da
pošalju pretplatu što prije, jer
se list jedino tako uzdržavati
može ako pretplatnici ne zao-
staju sa pretplatom.

Administracija ,Dubrovnika«.

Domaće vijesti.

»Narodna“ stranka raspuštena. Pošto su
ban i mnogi viđeniji članovi stranke iz nje istu-
pili, zaključeno je da se stranka raspusti. Na-

ravno! Nema vlasti pa nema ni »narodne“
stranke.

Iz školskog vijeća. Nazad dana pokrilo se
u pokrajinskom školsku vijeću mjesto upražnje-
no uslijed odreke narodnoga zastupnika gospo-
dina Boža Korlaeta. Zemaljski odbor je pozvat
bio da toga .člana izabere, .

1 ako je gospodin predsj
odbora bio upozoren“ da bi
unapređenje međustranačkog:

ednik zemaljskoga
bilo shodno, i po
a sporazuma vrlo

korisno, da na to mjesto stupi jedan Srbin,
jer Srbi kao takovi niti su ikad imali, a ni
sada nemaju — bez svoje krivice — jednoga
svoga predstavnika, ipak on, Dr. Ivčević, nije
htio na to pristati, izgovarajući se: da on na to
ne može da pristane bez dozvole kluba Hrvatske
Stranke. — Po tome je bio izabran članom po-
krajinskoga školskoga Vijeća član zemaljskoga
odbora gospodin Radić.

Ako je Hrvatskoj Stranci do toga da ugla-
vljeni sporazum ne ostane sasvim na papiru ne-
go da se i u djelo provodi ne samo izvješava-
njem srpske trobojnice već i ozbiljnijem faktima;
ako li je njoj stalo da se sporazum sve dublje
u narod uvriježuje; ako li je njoj stalo da se
složno borimo za narodnu školu, uvjereni smo
da se s njezine strane ne bi bilo podiglo go-
spodinu D.ru Ivčeviću nikakvoga prigovora, kad
bi on bio htio u ovome prvome slučaju, tuma-
čeći i provodeći /ealno“ uglavljeni sporazum,
imenovati jednoga Srbina u pokrajinskom škol-
skom vijeću. Mi njegov navod ne možemo uva-
žiti ni sa onoga gledišta s koga je on sebe htio
da opravda, jer kad bi njegov navod i mogao
da bude temeljit, zar nije imao vremena da
upita za savjet predsjedništvo Hrvatske Stranke?

Nama se čini da gospodin Dr. Ivčević sa
svojim postupanjem nije drugo uradio nego dao
jedan primjer više da dođemo do osvjedočenja
— ako li je potreba tek sada doći — da on
nije čovjek stvoren da se prilagođuje nikakvoj
disciplini, ni da se vlada po ičijem napueima
ili programima, već da sam svojom glavom čini -
ono što bi možda zajednici moglo i naškoditi.

Takovih ljudi, po našemu skromnome mni-
jenju, ne bi trebovali sada u pokrajini ni Hr-
vati ni mi.

Pangermanci u Slavoniji. Pangermanci u
Rumi, koji su tamo toliko jaki, da su u sabor
poslali kao svog zastupnika rumskog načelnika
Riestera, dočekali su svog poslanika sa njema-
čkom zastavom, koju je htjela policija zaplije-
niti. Riester, poslanik u Saboru Hrvatske i Sla-
vonije, uzviknuo je na to: »Ako se zaplijeni
njemačka zastava, mora se zaplijeniti i hrvatska«. |

Daleko smo došli. :

Glavna skupština hrvatske napredne stran-
ke. 3. i 4.0. m. održaće se u Zagrebu skupšti-
na hrvatske napredne stranke sa vrlo opsežnim
programom rada. Izvjestioci će biti najugledniji
članovi stranke. Veliko je interesovanje za ovu
skupštinu ne samo u Hrvatskoj, nego i u Dal-
maciji.

Kongres srpskih zemljoradničkih zadruga,
U utorak je održan u Osijeku kongres srpskih
zemljoradničkih zadruga na kom je učestvovalo
preko 300 delegata. Predsjedavao je predsjednik
saveza Vl. Matijević. Kongres je svršio svoje
djelovanje na potpuno zadovoljstvo svih učesnika.

3ZanyLUHKUE. JaBmajy nam, na he ce y uny-
hy Henjemy, kao Ha naH ueTpnecnuie on -CMPTH
6naxeHoynokojedor_Enuckona Tepacuma Ilerpano-
Buha, no CBHM UpkBaMa u MaHacTHpumMa enapxnje
BokoKOTOpCKO-Ny6poBauKe CIIJXKHTH  CBeuaHE 3ANy-
IHMLI6 34 NOKOj HeFOBE IJEMEeHHTE nyiie.

Srpska štedionica u Zadru imala je pro-
meta u prošloj god. K 5,581.015.64. Na kraju g.
1905 imala je 658 članova sa 1518 udjela, koji
imaju nominalnu vrijednost K 157.872.

Pišu nam iz Perasta, Na 24 o. m. bijaše
sastanak općinskih predstavnika iz cijele Boke u
općinskoj dvorani u Kotoru. Sazivač skupštine
bijaše gosp. Vrsalović, državni putujući učitelj.
Po kazivanju prisutnih, zagovaranje bijaše da
se kroz Boku smjeste kolonisti, vinogradari,
da uče Bokelje obrađivati lozu. U prvi mah
izgleda ideja dobra, ali ko poznaje stvar kao
gospoda profesori Carić i Perušić mogli su
obazrivije posao veličati i preporučati.

Tri su godine da su rečena gospoda istu
ideju stvarno izveli: kolonizirali u Dobroti ne-
kolike obitelji stručnjaka iz Dalmacije. Mislim,
da se nakon tri godine rada moglo primjerom
nešto dokazati, te pozvati skupštinare da se
potrude na vinograde kolonista i matematično
ih osvjedočiti da je posao koristan i ozbiljan, —
ali trogodišnji rad gospode profesora nije spo-
menut na skupštinu, iz čega proizlazi, dok rad
kolonista ne bude priznat korisnim nema smisla
Preporučati i širiti slične misle. Pa što ne bismo
mi kao ostali Svijet subvencionirali svijesne po-
sjednike i izkusne radnike da primjerno pouča-
Yaju narod, a ne dovoditi sirotinju kod sirotinje
1 stvarati nepriliku jednima i drugima. To je
bar naše mišljenje.

TlosuB CPINCRKM YV4ATEI6RKMA H yuKTe-
IbhLUAaMA_y cBum cpnekum 3eMJbAMA. YuHTEJECKO
Yupyxkeie MpocnaBule y aBrycTy ose roguie 1B&
HoeeTNeToronuuwuuy cBora «HMBOTA 4
Pana. Yapyxeme 64 xemeno na oBy anauajuy po
CNABy M9BeNe y NpyiuTEy. caux cpnekux yuuTema:
Tora panu OmMIyuuno je na ua man 6 aBrycTa 956
TONuHE Ca3šoBe Konrpec yuurema M3 CBH
CPNCK4X  nokpajuna, Ynpasu Yuurem. VApyxeia