Deklaracija. Deklaracija hrvatske delegacije u sjednici zajedničkog sabora od 16 o. m. glasi: .Baslušavši govor gospodina ministra pred- sjednika, delegati kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije izjavljuju ovo: Riječka rezolucija, kojom se prema madžarskom narodu u njegovo najsudb ije doba lo bratsko stanovi- šte, dala je čitavoj narodnoj politici Hrvata i Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji novi politički pravac. Ova delegacija hrvatskoga sa- bora razlikuje se u tom od zadnjih delegacija iz Hrvatske i Slavonije, da je posljedica novih vremena i slobodnije narodne volje. Delegati kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koji stoje na riječkoj rezoluciji, kao i oni delegati, koji se k njima priključuju, — što čini delegaciju hrvatskog sabora jednom oje- linom — uvažuju pravo madžarskog naroda, da se bori za slobodu i samostalnost Ugarske, te izjavljuju, da će ga hrvatski i srpski narod re- čenih kraljevina ne samo podupirati svojim simpatijama, nego da će se s njim i svojski boriti za ideale zajedničke slobode, pretposta- vljajući, da će njezino izvojštenje jednakom blagotvornošću djelovati i na narodni, politički, gospodarski i kulturni razvoj i napredak kra- ljevini Ugarskoj posestrimi kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, što će najviše doprinijeti, da se u znaku pravice i slobode ukrijepe naši osamstogodišnji zajednički odnosi. Pa dok su svi ovi odnosi u zadnje doba bili ne samo ohladnjeli, nego od madžarske braće udaljili nezavisne predstavnike našega naroda radi pogrješne politike, koja se je vodila s ove i s one strane Drave, — delegati hrvatsko- ga sabora s radošću konstatuju, da su pobjedom madžarske koalicije, kao prve predstavnice ma- džarskoga naroda, sa udvostručenim žarom na- dovezani historički srdačni odnošaji, koji će naše narode dovesti do sporazuma i slobode. Delegati kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uvažavajući svu tegobu i od madžarske koalicije preuzetu veliku odgovornost za dana- šnje prelazno stanje — čime je prinesena velika žrtva očuvanju hiljadugodišnjeg ustava, — ci- jene solidarnost madžarskog naroda u našoj te- žnji oko uređenja odnošaja u Hrvatskoj i Sla- voniji i uređenja ustavnih sloboda u ovim kra- ljevinama, koje će hrvatski sabor sa kompeten- tnim faktorima u najkraćem roku raspraviti. Kada se u Hrvatskoj i Slavoniji provedu svi najprimitivniji postulati modernog socijalnog građanskog života, onda će zakoniti predsta- vnici kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije po svojim ustavnim uslovima u temeljnim zako- nima proviđenim povesti pregovore sa jednako- pravnim faktorima posestrime Ugarske, da se među nama odstrane oni u riječkoj rezoluciji sadržani preostaci nagodbenih povreda tako, da naši postojeći državopravni odnosi budu što jače utvrđeni. A kada pak današnje prelazno stanje ustupi mjesto nastavku zaustavljenih, ali nezatomljenih ostvarenja narodnih aspiracija, moći će se madžarski narod potpunim pouzda- njem osloniti na bratsku sigurnu pomoć svoje hrvatske i srpske braće, koja će biti spremna ne samo na svojim političkim položajem pred- viđenu diobu zajedničkih stečevina, nego i na Žrtve borbe za zajedničku pobjedu. Delegacija kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije drži, da će se ovakvim načinom pospješiti i riješenje pitanja reinkorporacije Dal- macije, koja se po zakonu tačno određenom putu ima priključiti Hrvatskoj, čime bi bilo oživotvoreno staro pravo, a ujedno osigurana velika političko -gospodarska budućnost sve- ukupne pod krunom sv. Stjepana se nalazeće državne zajednice. U pretpostavci gore izraženog stanovišta, izjavljuje delegacija, da ima u koalicionu vladu povjerenje, te da će je podupirati u provedbi njenoga programa, u koliko se ovaj tiče zaje- dničkih posala. ; Pregled. Austrija. Radi pada ministarstva Hohen- lohova uzbunila se čitava Austrija. Našle su se zajedno stranke, koje to prije nijesu ni u snu mogle pomisliti. Parlamenat je održao ,slobo- dnu“ sjednicu protiv volje svoga predsjednika, koji je za sjutri dan morao sazvati sjednicu, na kojoj je izrečeno nezadovoljstvo sa zaobila- ženjem parlamenta u rješavanju važnih drža- vnih poslova. Baronu Becku je povjerena misija za sa- stav novog kabineta. On će pokušati stvoriti parlamentarni kabinet, a ako ne uspije, stvoriće činovnički. Ugarska. Madžarska koalicija ima već da zabilježi jedan krupan uspjeh. Njena vlada do- bila je ovlašćenje, da podnese zajednički earin- ski tarif kao samostalan ugarski. To je prvi korak ekonomske samostalnosti. Rad parlamen- ta teče u redu, Obavljeni su izbori za delegacije. Rusija. Duma je izrazila svoje nepovjere- nje ministarstvu te zahtijeva parlamentarnu vladu. Svi su izgledi da će se konflikt između vlade i dume zaoštriti. U tom slučaju mogu u zemlji nastupiti ozbiljni događaji. Italija. U Italiji je imenovano novo mini- starstvo pod predsjedništvom Giolitti-a. Mini- star spoljnih poslova je Tittoni. Španija. Pri vjenčanju kraljevom bacio je jedan mladić bombu zavijenu u evijeće. Neko- licina od pratnje je ranjena, ali je kraljevski par ostao nepovrijeđen. Naši dopisi. Iz Gruža. Ispravak Uglednom Uredništvu ,Dubro- vnika“ — Dubrovnik. — Na temelju $ 19 o štampi pozivljem To Ugledno Uredništvo da u dojdućem broju svoga lista uvrsti sliedeći: Izpravak Nije istina što se tvrdi u 18 br. vašeg li- sta od 6 Maja t. g. da sam ja rekoo djeci da moraju doći na ispoviest i sv. pričest u bielom odielu i donieti po svieću od kr 2 jer da ih _i- nače neću pričestiti; već je istina da sam im dao slobodu neka izaberu sami da li će stupit na prvu Sv. Pričest privatno ili svečano, a da su oni sami u jedan glas odlučili svečano, a kad je jedna mala — More Grgora Batistića — kazala da je njome majka kupila svieću od fio- rina, ja sam joj prid svom djecom kazao, što će-ti svieća od fiorina mogla ti je kupit i od krune i manje. Nije istina da sam, nazad nekoliko %re- mena, išćeroo neke Gružanke iz Crkve, premda je Zvono na misu zvonilo, a to jer da sam bio prije naplatio za misu osam kruna od jedne udovice, to je naprosto izmišljeno. Nije istina što se tvrdi u br. 19 vašeg li- sta od 18 Maja t. g. da je u Gružu običoj, da se pri sprovodu ikad unajmljuju svieće, nego je istina da kuća gdje je mrtac, nabavi onoliko koliko može svieća koje kad su došle u spro- vod više nikakva prava neima na njih kuća nego tri diela idu erkvi a četvrti župniku koo: quarta funeris. Nije istina da sam ja pri sprovodu jedne siromašice naplatio sprovod i još uzeo unajmlje- ne svieće koo da i na njih imam nekoga prava i nehtio ih povratit, već je istina da sam gle- dom na siromaštvo cielu župnu pristojbu, maj- ći pokojnice, oprostio pak svieće, na koje sam imoo podpuno pravo, povratio, i-to ne samo moj četvrti dio već i ona tri diela koja su ho- dila župnoj erkvi. Nije istina da sam ja osorno i gotovo psu- jući navalio na pošt. D. J. B. koji se je odre- kao plate tvrdeći mu da mi tim kvari posao, već je istina da je to prosto izmišljeno. Nije istina kad je umrla u Gružu, u tako teškijem okolnostima da bi i kamen od žalosti i nevolje proplakao, žena gosp. G. da ni po ja- da što sam se obilno naplatio za pratnju, nego da sam ponovno unajmljene svieće konfiskovao tvrdeći da na njih imam pravo, i tu da me je nevoljni suprug pokojnice molio i zaklinjao da mu ih vratim jer da nijesu kupljene i da za to nijesu njegove i da je zaludu najposlije kazoo mi da će se poć tužit biskupu. Istina je pako da na 6 tek. mj. došao je u mene gosp. G. muž pokojnice da podmiri neke troškove i pristojbe, od kojih ja, jedan dio baš pogledom na nevolju i žolost, koja ga je stigla nenadno, htio sam da mu odpuštim. Nu on nije na to pristao već mi je silom dao kazuć mi izričito: i to je malo, jer ja vami neću nikad zahvalit gdje ste mi u o- voj nevolji priskočili kao pravi otac brat i pri- jatelj, a čuo sam da vam se kogod htio prtit u vosak što sam ga nabavio za sprovod pokojnici, to mi je žao veoma, vi prostite jer vjerujte mi ja nijesam nikoga na to uoblastio. Gruž 24 Svibnja 1906. > Zlovečera Dn. Niko župnik Gruža. Primjedba uredništva: Puštamo za sada ovaj ispravak g. Dum Nika Zlovečere onako, kako smo ga dobili sa svim gramatičkim i stilističkim pogrješkama. Na nj ćemo se osvrnuti u narednom broju, jer sad nemamo dovoljno prostora. Onda će osjetiti prečasni dum Niko, da je teško ispravljati.ono što se ne da ni na kakav način ispraviti. U ostalom mislimo, da bi se g. Dum Niko Zlovečera najbolje opravdao pred publikom, kad bi nas tužio sudu kao što smo ga u prošlom broju pozvali. Mi smo pripravni, da za sve odgovaramo. Sarajevo, 29. maja. — Štrajkovi, koji su ovdje najprije započeli, preneseni su na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Čitav pokret je bio bez ikakve organizacije a ipak s izvjesnim uspjesi- ma. Mnogim radnicima povišene su plate, a narod je osjetio, da i on vrijedi nešto u ovoj zemlji. Do sada je riječ posljednjeg činovničića više značila nego riječi cijelog jednog naroda. Sad je svak osjetio, da se narodna mora slu- šati, kad narod samo bez ikakvih obzira pro- govori. Za nas to znači vrlo mnogo. Do sada je bilo sve kao utučeno. Niko se nije usuđivao ništa protiv vlade progovoriti, jer su ga očeki- vali zatvori i globe. Sada svak slobodnije diše i govori. Bez muke se ništa ne postiže. Kako se već davno ovdje štrajk smirio, mi sad samo pratimo njegov razvitak u po- krajini. Dneyno nam stižu sve važnije vijesti iz. kojih se jasno može razabrati, kako je nazado- voljstvo sa vladinim sistemom prešlo u sve slo- jeve naroda i u sve krajeve, Iza Mostara i Zenice, u kojima se poka- zao pored ostalih manje važnih pojava u dru- gim mjestima čitav ovaj narodni pokret u svoj svojoj veličini došla je i Banjaluka. Krajina se pokazala kao i uvijek svjesna svoje dužnosti. Sav narod bez razlike vjere i staleža tražio je slobodu, koja mu je oteta. On se bio iskupio na Petrićeveu i tu odr- žao jednu veličanstvenu skupštinu, u kojoj su se istakli mnogi govornici. Prirodno je da u Bosni ovakve pojave ne mogu proći bez pro- ganjanja. To su osjetili mnogi po zatvorima. Profesor Skarić je od službe suspendovan. O- vom vrijednom i omiljenom čovjeku podmeće se, da je narod bunio. Vidjećemo kako će rije- šiti ovu stvar oni, koji upravo sami svojim po- stupkom narod bune. Pored svih obećanja da ne će biti proga- njanja radi štrajka, vlada sve polako proganja pojedine viđenije ljude 'u mjesta rođenja. Na taj način ona se misli sačuvati od budućih štrajkova. Mi opet svi mislimo, da jedino promjena sistema može vladu od toga sačuvati. Što prije to za nju bolje. Mostar, 14/27. maja. — Crkveno-školski odbor srpske pravoslavne opštine mostarske zamolio je duhovni sud u Mostaru neka na tri parohijska mjesta u Mostaru raspiše natje- čaj i zaključio, da se izaberu za grad Mostar tri paroha. Doenije nakon prijavljenih kandidata sazvao je odbor u konferenciju nekoliko ugle- dnijih građana, te im predložio, da se mjesto tri izaberu samo dva paroha obzirom na okol- nost što odbor između prijavljenih kandidata ne nalazi zgodnih lica za izbor. Konferencija je zaključila, da se biraju trojica. — Danas je održana skupština srp. pr. opštine u Mostaru. Na dnevnom je redu između ostalog izbor trojice paroha, te ostavka pred- sjednika, potpredsjednika i sviju članova osim jednoga. Prva tačka dnevnog reda iserpljena je t. j. izbor sveštenika (paroha). Izabran je jedini Jovan Mucović sa dvije trećine glasova, kako to uredba propisuje. Drugi niko nije dobio po- trebite dvije trećine, te će se kandidati podni- jeti duhovnom sudu, odnosno episkopu radi ime- novanja. Mnogi opštinari tek su sada saznali, šta uredba propisuje u pogledu izbora paroha, te su uslijed toga veoma ogorčeni. Nezadovoljstvo prema uredbi obuzelo je sve slojeve. Možemo mirne savjesti tvrditi, da ni jedne žive duše nema, koja bi uredbom zadovoljna bila. Došlo je do larme i vike u skupštini, te je izgubljen cijeli dan za izbor paroha, zato je skupština odgođena za treći dan Duhova. — Radenicima u duhanskoj fabrici u Mo- staru povišena je plaća, ali uprava je već po- čela, da odpušta neke radenike, policija je ta- kođer progonila nekoje štrajkače, ma da je za vrijeme štrajka bilo obećano, da se riiko ne će progoniti. — Nekolicina Nevesinjaca, koji su bili odselili u Ameriku, povratili su se. Američka vlada nije ih pustila, da se iskreaju, i ne pušta nikog ko ne zna čitati i pisati. Našim pretplatnicima. Evo već će se navršiti pola godine a mnogi pretplatnici ni- jesu položili pretplatu ni za prvo tromjesečje. Stoga moli- mo sve one koji od početka ove godine duguju za list, da pošalju pretplatu što prije, jer se list jedino tako uzdržavati može ako pretplatnici ne zao- staju sa pretplatom. Administracija ,Dubrovnika«. Domaće vijesti. »Narodna“ stranka raspuštena. Pošto su ban i mnogi viđeniji članovi stranke iz nje istu- pili, zaključeno je da se stranka raspusti. Na- ravno! Nema vlasti pa nema ni »narodne“ stranke. Iz školskog vijeća. Nazad dana pokrilo se u pokrajinskom školsku vijeću mjesto upražnje- no uslijed odreke narodnoga zastupnika gospo- dina Boža Korlaeta. Zemaljski odbor je pozvat bio da toga .člana izabere, . 1 ako je gospodin predsj odbora bio upozoren“ da bi unapređenje međustranačkog: ednik zemaljskoga bilo shodno, i po a sporazuma vrlo korisno, da na to mjesto stupi jedan Srbin, jer Srbi kao takovi niti su ikad imali, a ni sada nemaju — bez svoje krivice — jednoga svoga predstavnika, ipak on, Dr. Ivčević, nije htio na to pristati, izgovarajući se: da on na to ne može da pristane bez dozvole kluba Hrvatske Stranke. — Po tome je bio izabran članom po- krajinskoga školskoga Vijeća član zemaljskoga odbora gospodin Radić. Ako je Hrvatskoj Stranci do toga da ugla- vljeni sporazum ne ostane sasvim na papiru ne- go da se i u djelo provodi ne samo izvješava- njem srpske trobojnice već i ozbiljnijem faktima; ako li je njoj stalo da se sporazum sve dublje u narod uvriježuje; ako li je njoj stalo da se složno borimo za narodnu školu, uvjereni smo da se s njezine strane ne bi bilo podiglo go- spodinu D.ru Ivčeviću nikakvoga prigovora, kad bi on bio htio u ovome prvome slučaju, tuma- čeći i provodeći /ealno“ uglavljeni sporazum, imenovati jednoga Srbina u pokrajinskom škol- skom vijeću. Mi njegov navod ne možemo uva- žiti ni sa onoga gledišta s koga je on sebe htio da opravda, jer kad bi njegov navod i mogao da bude temeljit, zar nije imao vremena da upita za savjet predsjedništvo Hrvatske Stranke? Nama se čini da gospodin Dr. Ivčević sa svojim postupanjem nije drugo uradio nego dao jedan primjer više da dođemo do osvjedočenja — ako li je potreba tek sada doći — da on nije čovjek stvoren da se prilagođuje nikakvoj disciplini, ni da se vlada po ičijem napueima ili programima, već da sam svojom glavom čini - ono što bi možda zajednici moglo i naškoditi. Takovih ljudi, po našemu skromnome mni- jenju, ne bi trebovali sada u pokrajini ni Hr- vati ni mi. Pangermanci u Slavoniji. Pangermanci u Rumi, koji su tamo toliko jaki, da su u sabor poslali kao svog zastupnika rumskog načelnika Riestera, dočekali su svog poslanika sa njema- čkom zastavom, koju je htjela policija zaplije- niti. Riester, poslanik u Saboru Hrvatske i Sla- vonije, uzviknuo je na to: »Ako se zaplijeni njemačka zastava, mora se zaplijeniti i hrvatska«. | Daleko smo došli. : Glavna skupština hrvatske napredne stran- ke. 3. i 4.0. m. održaće se u Zagrebu skupšti- na hrvatske napredne stranke sa vrlo opsežnim programom rada. Izvjestioci će biti najugledniji članovi stranke. Veliko je interesovanje za ovu skupštinu ne samo u Hrvatskoj, nego i u Dal- maciji. Kongres srpskih zemljoradničkih zadruga, U utorak je održan u Osijeku kongres srpskih zemljoradničkih zadruga na kom je učestvovalo preko 300 delegata. Predsjedavao je predsjednik saveza Vl. Matijević. Kongres je svršio svoje djelovanje na potpuno zadovoljstvo svih učesnika. 3ZanyLUHKUE. JaBmajy nam, na he ce y uny- hy Henjemy, kao Ha naH ueTpnecnuie on -CMPTH 6naxeHoynokojedor_Enuckona Tepacuma Ilerpano- Buha, no CBHM UpkBaMa u MaHacTHpumMa enapxnje BokoKOTOpCKO-Ny6poBauKe CIIJXKHTH CBeuaHE 3ANy- IHMLI6 34 NOKOj HeFOBE IJEMEeHHTE nyiie. Srpska štedionica u Zadru imala je pro- meta u prošloj god. K 5,581.015.64. Na kraju g. 1905 imala je 658 članova sa 1518 udjela, koji imaju nominalnu vrijednost K 157.872. Pišu nam iz Perasta, Na 24 o. m. bijaše sastanak općinskih predstavnika iz cijele Boke u općinskoj dvorani u Kotoru. Sazivač skupštine bijaše gosp. Vrsalović, državni putujući učitelj. Po kazivanju prisutnih, zagovaranje bijaše da se kroz Boku smjeste kolonisti, vinogradari, da uče Bokelje obrađivati lozu. U prvi mah izgleda ideja dobra, ali ko poznaje stvar kao gospoda profesori Carić i Perušić mogli su obazrivije posao veličati i preporučati. Tri su godine da su rečena gospoda istu ideju stvarno izveli: kolonizirali u Dobroti ne- kolike obitelji stručnjaka iz Dalmacije. Mislim, da se nakon tri godine rada moglo primjerom nešto dokazati, te pozvati skupštinare da se potrude na vinograde kolonista i matematično ih osvjedočiti da je posao koristan i ozbiljan, — ali trogodišnji rad gospode profesora nije spo- menut na skupštinu, iz čega proizlazi, dok rad kolonista ne bude priznat korisnim nema smisla Preporučati i širiti slične misle. Pa što ne bismo mi kao ostali Svijet subvencionirali svijesne po- sjednike i izkusne radnike da primjerno pouča- Yaju narod, a ne dovoditi sirotinju kod sirotinje 1 stvarati nepriliku jednima i drugima. To je bar naše mišljenje. TlosuB CPINCRKM YV4ATEI6RKMA H yuKTe- IbhLUAaMA_y cBum cpnekum 3eMJbAMA. YuHTEJECKO Yupyxkeie MpocnaBule y aBrycTy ose roguie 1B& HoeeTNeToronuuwuuy cBora «HMBOTA 4 Pana. Yapyxeme 64 xemeno na oBy anauajuy po CNABy M9BeNe y NpyiuTEy. caux cpnekux yuuTema: Tora panu OmMIyuuno je na ua man 6 aBrycTa 956 TONuHE Ca3šoBe Konrpec yuurema M3 CBH CPNCK4X nokpajuna, Ynpasu Yuurem. VApyxeia