DUBROVNIK IZLAZI zak MEL dak. li === CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K 11.— ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI »DUBROVNIKA“. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. PRETPLATA I OGLASI. DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — NEFRANKOVANA PISMA NE PRIMAJU SE. / PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. | ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA I SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA. God. XV. 5 E Rasvnike 12% avgusta 1906. i Broj 32. Pretplatnicima. Uz današnji broj priključili smo poštarske naputnice sa označenom svotom dugovanja za list. Molimo pretplatnike da po istima pošalju novac. Administracija ,Dubrovnika“. Dubrovnik, Od spljetske skupštine srpske narodne stranke na Primorju, na kojoj je primljen program i usvojena predložena organizacija stranke, prošle su tri godine. Do tri nedje- lje imaćemo prilike čuti od upravnog od- bora na novoj spljetskoj skupštini, što je on sve učinio za privođenje u život primljenog programa i organizacije. Ali prije toga sma- tramo i mi za svoju dužnost, kao jedini list stranke, da progovorimo nekoliko riječi o tom predmetu, koliko nam je poznat iz po- smatranja. Provođenje organizacije stranke, koje je prije tri godine stavljeno u dužnost upra- vnom odboru, nije potpuno pošlo za ru- kom. Neka su mjesta izostala, neka su se kasno i nakon mnogih molba jedva oda- zvala. Priznajemo, da ovakvih mnogo nema, ali je žalosno da ih uopće ima. Većina se opet odazvala izborom mjesnog odbora i — ničim drugim. Uzrok je bez sumnje opća indolencija, koja se na svakom koraku ogleda tako, da izgleda da je postignuta sloga na poslje- dnoj spljetskoj skupštini imala rezultat slogu svih u neradu, mjesto da bude sloga svih u radu. Priznajemo, da od onog vremena nije bilo akutne borbe, u kojoj bi trebalo da svi učestvuju. Ali ako ovako dalje ustraje, mi ne ćemo moći ni u kakvoj akutnoj bor- bi u buduće ni učestvovati. U tome leži sva opasnost današnjeg nemara. Organizacija jedne stranke prvi je uslov za njeno stupanje u borbu, za njene uspjehe u borbi. Dobrovoljci nijesu i ne mogu biti nikad ono što je regularna i disciplinovana vojska. To su dobro shvatili narodni pred- stavnici, koji su usvojili predloženu organi- zaciju, to je dobro shvatio i narod, koji je ćutke dao pristanak na nju. Ali od ovog pristanka nije se dalje išlo, jer nije dao naš obični nemar, koji se naročito ogleda u pitanju pokretanja organa strafike. Koliko je pokušaja učinjeno, koliko se namučilo i — opet je ostalo sve po sta- rom, jer je u mnogo slučajeva bilo jače tvrdičenje od patriotizma, a često puta i od zadane riječi. I radi toga srpska narodna stranka na Primorju, koja nije slaba ni brojem, ni imućstvom, ni inteligencijom svojih čla- nova, stoji sada pred tom ni malo časnom činjenicom, da nema svog organa, da je za- stupa pred javnosti jedan jedini list, koji 11. avgusta. izlazi samo jedamput nedjeljno, dok brojno slabije stranke izdaju dnevnike. U sadanjem stanju ,Srpske Zore“ vi- dimo također istu pojavu ovog općeg i ne- razumljivog nemara. Isti uzroci izazvali su na svim poljima javnog rada i iste posljedice. Prema svemu, što smo gore iznijeli, , rad upravnog odbora u samoj stranci nije imao dakle željenog uspjeha. Dosta je me- đutim spomenuti zadarsku resoluciju, zadar- ski srpsko-hrvatski sporazum i naj novije događaje u Hrvatskoj i Slavoniji, da sva- kom upanu u oči vidni “uspjesi njegove, tako da je nazovemo, spoljne politike. Stoga nam se i nehotice nameće mi- sao, da neuspjehu u stranci nije mogao biti kriv odbor, koji je u drugom pogledu o- vako sjajne uspjehe postigao, nego da no- simo krivicu donekle mi svi, a većim dije- lom izvjesne skupine. Očekujemo stoga od upravnoga od- bora, da će na skupštini ovu stvar rasvi- jetliti i upozoriti na svačije pogrješke i ne- dostatke. Čutalo se dosta, ali od toga nije bilo koristi. Sad bi ćutanje postalo grijeh prema samoj stranci, koja traži i koja mora naći uzroke današnjem stanju, koje mora što prije prestati, jer bi inače sama stranka i njen program došao u pitanje, ako se bu- demo sporo kretali kao do sada. Vrijeme žuri i ono nas ne će čekati. Plava knjiga. U pitanju trgovinskoga ugovora s Austro- Ugarskom srpska je vlada izdala , Plavu knjigu“, koja rasvjetljava potpuno namjere grota Golu- hovskog, da Srbiji nametne slabe topove Sko- dine ili da je ostavi bez topova. Iz ,Plave knjige“ donosimo radi obavje- štenja naših čitalaca notu br. 4. i 5., iz kojih se jasno vidi stanovište jedne i druge vlade. G. Baron Cikan, Carski i Kraljevski Austro-Ugarski Poslanik u Beogradu, G. Pašiću, Ministru Inostranih Dela. U Beogradu, 17./30. juna 1906. Visokouvaženi Gospodine Ministre, S pogledom na okolnost, da trgovinski pro- vizorijum, koji je sada u važnosti između Sr- bije i Austro-Ugarske Monarhije, isključivo Sr- biji daje koristi, dok je međutim Austro-Ugar- ski izvoz zbog visokih carina srpske carinske tarife potpuno vezan, Austro-Ugarska je Vla- da rošila, da provizorijum održi. i dalje od 4. jula p. n. samo pod uslovom, da Kraljevsko- Srpska Vlada nama u istoj tarifi da odgovara- juće koncesije. / Te koncesije, koje moja visoka Vlada traži, nalaze se izložene u pod ./* priloženoj listi za- hteva. Na osnovu dobivenog uputstva, čast mi je ovde primetiti, da u njoj sadržani carinski stavovi, u koliko se već ne odnose na utvrđene pozicije u dosadašnjim pregovorima, ne će pre- judicirati stavove, koji se imaju utvrditi u de- finitivnom trgovinskom ugovoru. Novi provizo- rijum imao bi trajati tri meseca sa početnim terminom od 5. jula (22. juna) p. n. Ali, moja visoka Vlada mora, osim ovih ustupaka u carinskoj tarifi, da odobrenje jednog ovakvog trgovinskog provizorijuma uslovi i ti- me, da Kraljevsko-Srpska Vlada, pre stupanja u život provizorijuma da pismenu obveznu izja- vu: da za vreme trajanja njegovog u pitanju nabavaka i to: isto i u pitanju ostalih industrijskih nabavaka koje smo do sada uzeli u obzir, ne će ništa preduzimati, što bi naše zahteve u tom pogledu moglo prejudicirati. U slučaju, da zaključno 4. jula (21. juna) P. novom. Srpska Vlada ne bude dala izjavu o ispunjenju napred navedenih uslova, koja bi zadovoljila Austro-Ugarsku Vladu, do sada po- stojeći trgovinsko-politički modus vivendi imaće se odmah smatrati da više ne postoji. Isto će to biti i sa novim provizorijumom, ako se od strane Srpske Vlade primljene oba- veze, za vreme trajanja novog provizorijuma, striktno ne održavaju. Tako isto će i dopuštenja za uvoz srpske stoke, izdata do zaključno 4. jula (21. juna) P. n., počev od 5. jula vredeti samo pod uslo- vom, da novi provizorijum na napred izloženoj osnovi stupi u život i od toga dana počinje važiti. Prema tome, čast mi je, prema uputstvima, koje sam od svoje vlade dobio, o gornjem iz- vestiti Vaše Prevashodstvo i umoliti ga, u isto —-=—=.—:309».—oeeez_> > a e o M as kako u pitanju topova, tako: vreme, da s obzirom na hitnost ove stvari, što je moguće pre, a u svakom slučaju pre 4. jula po novom, izvoli saopštiti mi odgovor Kraljev- sko Srpske Vlade, kako bih bio u stanju da ga dostavim Njegovom Prevashođstvu (C. i Kr. Mi- nistru Inostranih Dela. Izvolite itd. M. Cikan. G. Pašić, Ministar Inostranih Dela G. Baronu Cikanu, Carskom i Kraljevskom Poslaniku u Beogradu. U Beogradu, 20. juna 1906. g. Visokouvaženi Gospodine Poslaniče, Primio sam notu, koju mi je Vaše Preva- shodstvo izvolelo uputiti 30. juna p. n. pod Br. 2622. i čast mi je odgovoriti na nju sledeće: 1 pored naše naj bolje volje, da što pre dođemo do sređenih trgov. odnosa, prinuđeni smo (radi naše izvine) konstatovati, da je odu- govlačenje trgovinskih pregovora prouzrokovano prvo time, što je Carska i Kraljevska Austro- Ugarska Vlada ostavila balkanske države da sa njima na posletku pregovara; a drugo time, što je u pitanja sređivanja trgovinskih odnosa uneseno njima sa svim strano pitanje o našim državnim nabavkama. Ovo poslednje dovelo je čak i do zastoja u pregovorima, kad je Carska i Kraljevska Vlada istakla zahtev u promemo- riji svojoj od 5. IV. o. godine da Srpska Vlada učini u Austro-Ugarskoj porudžbine topova, soli itd. Ovim je stvorena neizvesnost kod na- ših uvoznika, koji su se, očekujući eventualno spuštanje carinskih stavovi, uzdržavali od po- rudžbina; a naši izvoznici bili prinuđeni, da živu stoku, ranije za izvoz spremljenu, izvezu ne vodeći računa o povišenim carinskim stavo- vima. Usled toga zaista je smanjen uvoz iz Austro-Ugarske prema izvozu iz Srbije. Pri svem tom Kraljevska Vlada odaziva se vrlo rado želji Carske i Kraljevske Vlade, da se jednim provizorijumom naši trgovinski odnosi urede. Osnovu koja je predložena za taj spora- zum a od strane Carske i Krali“vske Vlade može Kraljev. Vlada primiti sa ovi: 1 izmenama: 1-o Da se svi predloženi stavovi, pošto oni nisu pri pregovorima definitivno utvrdeni, sma- traju kao provizorni i da ne prejudiciraju utvr- divanje stavova novog trgovinskog ugovora ; 2-0 Načelno nema opravdanja da se u tarifi, koja bi imala važiti samo za vreme provizori- juma, čine kakve bilo izmene u ugovoru izme- đu Srbije i Nemačke ; 3-e Pošto je opšta tarifa zakon, a ne postoji zakon o privremenom regulisanju trgovinskih odnosa, to Kraljevska Vlada, u oči sastanka Narodne Skupštine, i pored najbolje volje, nema zakonske mogućnosti da izmeni zatečeno sta- nje, bez zakonodavnog rešenja; 4.o Rok od 3 meseca, za trajanje provizori- juma, Kraljevska Vlada ne može primiti, s po- gledom poglavito na prirodu našeg izvoza sto-- ke, jer niko od izvoznika ne može spremiti stoku u tako kratkom roku za izvoz, dok se, međutim, industrijski izvoznici susedne monar- hije mogu koristiti tim rokom, da zadovolje po- trebu zemlje za više od godine dana. Kraljev- ska Vlada želi prema tome, da provizorijum ima važiti do kraja ove godine ili do stupanja u život novog trgovinskog ugovora. Pored najživlje želje da se što pre dode do privremeno sređenih trgovinskih odnosa sa susednom monarhijom, Kraljevsko Srpska Vla- da ne može primiti na sebe obavezu, da za vreme trajanja provizorijuma ne čini nikakve korake, koji bi se odnosili na obezbeđenje si- gurnosti naše zemlje. Kraljevska Vlada zadr- žava za sebe pravo, da nabavku topova i mu- nicije može izvršiti gde i kad to budu zahte- vali interesi državni. Ali, ipak, Kraljevska Vla- da, želeći dati dokaza o svojoj prijateljskoj pre- dusretljivosti prema susednoj monarhiji, ostaje pri ranije datoj svojoj izjavi, u svojoj verbalnoj noti, od 8. maja ove god., da druge nabavke do 26 miliona dinara, a možda i više, ako se željeznička mreža: proširi, uzme kod austrijske i ugarske industrije. Po sebi se razume da se ove nabavke mogu izvišiti u susednoj monarhiji pod po- godbom jednakih cena i kvaliteta, kao što je, u ostalom, izrikom rečeno u promemoriji od 5. aprila ove godine. Pri tome, razume se po sebi, Kraljevska Vlada u svojoj predusretljivosti ne može dalje ići i dati prioritetno pravo susednoj monarhiji; jer bi se to kosilo sa pravom naj većeg povlašćenja, koje je drugim državama dato trgovinskim ugovorima. Sasvim je pravično da za velike koncesije koje Srbija čini Austrijskoj i Ugarskoj indu- striji, usvajajući za provizorijum tarifu predlo- ženu od strane Carske i Kraljevske Vlade, sa pomenutim izmenama, potraži i za sebe izvesne olakšice za izvoz svoje stoke. Prema tome Srpska Vlada, u naknadu za ponuđene koncesije traži pravo naj većeg po- vlašćenja, a pored toga, specijalno, pravo da može uvesti u Austro-Ugaršku za vreme traja- nja provizorijuma t.j. do kraja ove god. 30.000 kom. volova; drugo, da može uvesti u istom roku 80.000 svinja; računajući carinu za volove 32 krune i 90 helera od komada, uzev prosečnu težinu komada 350 kilograma, dakle po 9 kruna i 40 helera od 100 kilograma žive težine, a za svinje 10 kruna od 100 kilograma žive težine; treće, da se za klanu stoku usvoji carinski stav, kao i za živu stoku; i četvrto, da se obezbedi, bez prikida, provoz klane stoke. Na završetku Kraljevska Vlada ima čast skrenuti pažnju Carskoj i Kraljevskoj Vladi, da će takvo provizorno uređenje uzajamnih tr- govinskih odnosa veoma povoljno uticati na ko- ličinu dosadašnjeg austro-ugarskog izvoza u Sr- biju, dok će se međutim izvoz srpski svesti na manje od polovine koliko je on iznosio pod pogodbama predašnjeg trgovinskog ugovora, s obzirom na to što je uvoz cerealija minimalnim stavovima austro-ugarske tarife skoro isključen i izvoz stoke povišenim stavovima jako ograničen. Prema ovakvom stanju stvari, koje ima osnovu u samoj prirodi trgovačko-političkih pri- lika, kao što će se uveriti i sama Carska i Kraljevska Vlada, odnošaj je između Srbije i susedne monarhije, upoređen s ranijim stanjem koje je bilo za vlade starog trgovinskog ugo- vora, znatno izmenjen na štetu Srbije. Usled toga ni s gledišta pravičnosti, ni s gledišta realnih odnosa ne može se braniti zabtev kom- penzacije u srpskim državnim porudžbinama za trgovinske koncesije koje Srbija novim trgovin- skim ugovorom, odnosno provizorijumom, može očekivati od strane susedne monarhije. I kad je taj zahtev Kraljevska Vlada ipak u grani- cama svoje verbalne note, i ovde izloženih po- gleda, primila, ona se nada da će Carska i Kraljevska Austro-Ugarska Vlada primiti ovaj njen odgovor, jer se njime izlazi na susret go- tovo svima zahtevima Carske i Kraljevske Vla- de, izuzev jedino porudžbine topova i artilje- rijskog materijala. Izvolite itd. Nik. P. Pašić. Cp6u u ,Cpncka 3opa“. II. Ono6paBajyiu_noTnyHo npeny3eTu Kopak ynpa- e ,Cpncke .3ope“, na yuanpujen u3Hocu Ha jaBHocT uMeHa cBujex nPYIUTBEHHX HJIAHOBA, yno3šopaBaMo u ca cBoje cTpaHe BacKkOJIHKy Haluy ny6nuKy Ha BAXHOCT OBOra KOpaka, KOju he, 6e3 CyMHbE, OTKIIO- HHTuU npujekop ca oHujex, Koju ra He 3sacnyxyjy. To je on YnpaBe 3axrujeBana mnpaBuuHocT, jep — KaKO je CTBAp NO Cana cTana — npujekop je 6uo ornifin, 6e3 ukakBor onpebeHor orpanuuewa. Y To- nuKko he yuanpujen jasuocT naTu yTjexe ouma, Koju cy ce cjeianu ,Cpncke 3ope“, jep e um cBaK Npu3HaTu, ga cy 6apeM y HEKOJIMKO YNOBOJBHJIH 3axTjeBuMa CBOjHX NYKHOCTH. C npyre crpaHe nperT- NocTaBIbaMo, na le jasna KoHTpona noripunujeTu NocTa, na ce orpeceMo mocajalii»e anaruje u no- .cagauiier Hemapa, Koju je nomao no TrakBor Bp- XyHLia, na ce je onpasnano noueno na cyMia uak H y Hale ponomyćie. Hema pasnora, Koju 6u MOrJIH MA M MSNAJEKA ONpABNATH HA BPJO CHM- , NITOMATHWAH HEMAp uAK HH OHJA, Kan 6u 6unO y HEKOJIHKO H ONpaBnaHux noBoja, Kon kojux 6u ce Mornma pasymjeTu Hama nacuBHocT, jep ce * Y noummeniwu 6poj uje mMormo yhu panu npeo6umna MaTepujana, “ax