o.

kada odgajala hrabre i poduzetne mornare, koji
su se mogli i sa naj boljim takmiti.

Ako uzmemo u obzir blagodati, kojima je
priroda naše Primorje širokom rukom obdarila,
doći ćemo do zaključka, da naš zavičaj ima u
sebi dovoljno materijalnih izvora, a da nam
omogući ugodan opstanak.

Drugojačije je sa našom posrednom i ne-
posrednom duševnom kulturom.

Ne želim zalaziti u ocjenu one prve, jer
je i vrapcima na krovu poznato, da je vlada
— toliko centralna, koliko njezina bliža ruka —
postojano težila racionalnom osiromašenju našeg
naroda. Ona je odvratila naše prirodno zaleđe
— Bosnu i Hercegovinu u užem, balkansko
poluostrvo u širem smislu; ona je ravnodušna
gledala našu trgovačku mornaricu gdje iščezava
sa lica vasione, i ulagala je ogromni kapital u
ratnu da štiti pomorsku trgovinu; gledala je
gdje uslijed primitivnog, neracionalnog teženja
tla zemlja propada, i podizala je gimnazije;
gledala je iskorjenjene gore, i zidala je tvrđave;
KRdičE jednom riječju: ozidala nas je kineskim
zidom, i od čilih pomoraca — na glasu junaka
— stvorila je nemoćne robove, sapete glađu i
bolešću. :

Žalosno je, a ipak je istina, da su servi
glebae adseripti naj bolje sredstvo za privilegi-
sovane klase kao i narode; ali.....

Predimo na našu neposrednu duševnu kul-
turu, a ova nam i leži na sreu, jer je naša
lozinka kao svakog proletarca: u se i u svoje
kljuse.

Da ovu dostojno ocijenimo, moramo u pr-
vom redu izložiti naše klasične prilike. Na prvi
pogled izgleda, da je naše sveopće uboštvo
sprječavalo velike klasične razlike. Pa i ovo je
samo prividno. Naš se narod dijeli u dvije ne-
 premostive klase. Dopuštite da se poslužim 1o-
kalnom terminologijom: Prva je la classe delle
persone pulite, druga — dei morlacchi. Prvu
sačinjavaju činovnici: od poslužnika do eksce-
lencije, ostali pripadaju drugoj — dakle: po-
ljodjelci, zanatlije, trgovci i posjednici.

U zemlji ovako siromašnoj našoj burokra-
ciji nije teško bilo podići se na gospodujuću
kastu. Kao takova ona predstavlja u zemlji
umnu i finansijalnu moć, a posjeduje sve one
mane, kojima se u drugim zemljama odlikuje
aristokracija: ona je ekskluzivna, intolerantna
i rasipna.

Da je ekskluzivna i intolerantna svjedok
nam je jaz, te je stvorila između sebe i naroda.
Možda će nekome čudnovato izgledati, da je
naša burokracija — taj vječiti sirak — i ra-
sipna. Pa ipak je tako, a cijenim da je tako
moralo biti. Historija nas uči, da je kroz sva
vremena svaka ona skupina, te se je uzdigla
do vladajuće kaste, težila da svojim rasipnim
životom pokaže svoju moć. Pa ni naša kasta
nije se otela ovom historičkom pravilu. Mi smo
svi svjedoci ove burokratske rasipnosti, a mnogi
je od nas ujedno i žrtva. Da je tako, Zadar —
prijestonica i centrum birokracije — pruža nam
najeklatantniji primjer. Dodite u Zadar na novu
obalu tačno u 7'/, sahati — to vam je hora
burocratica — pa ćete se nauživati raskošnih
toileta, instrumentalnih i oralnih konserata, ka-
vanske bezbrižnosti. Čitava obala sa velikim
električnim lampionima rastvara vam se kao
ogroman salon, gdje u sjaju i dostojanstvu pro-
menira naša burokracija. A sada je upravo u
Zadru Hochsaison-a a la Marienbad, jedino što
Eduarda i ruske knezove zamjenjuju austrijan-
ski hofrathi i grgurski vitezovi.

(Svršiće se). Jovan Radaković.

Cp6u u ,Cpncka 3opa“.
II.

OBoroguinuiwu  npuxog Cpneke Bope 6uo je
Hajaue HCTAKHYT y mpuxony sa6asa. To je cmakako
jenau noćap pasnor, «Koju HaM NOnyrnupe MHIIJBetHse,
na cy saćase Bpno npuKknagHa cpeuerBa sa noja-
“ae npuxona 4 nonuruyhe pana ose Haue Ha-
POJIHE ycTaHOBe, Y3MEMO JIH IaK y O63up, na cy
oBe roguHe camMo /ly6posHux u Illu6eHuk, sarujem
BeuKkoBau u MerkoBuh o TOME BOJIHJIH pauyHa, TO
Hale MHMIJBEEE jolu jave ce ucTHue 4 y nyHoj mjepu
OripaBnaBa Haluy omyky, na He npehyramMo oBo rmu-
Tame, Koje Moe 6uTu og oco6uTe KopucTH. Ose
romuHe je mano og saćasa 254586 K. To je 6es
CYMIBE 3HATHA CBOTA, Koja je y ocrTanom HamMupunma
TpeluHy cBera npuxoja. Ilpernocrasumo cana, na
cBa ocTana mjecra y  Jlanmauuju, Boku u Iy6po-
BHHKY MOTy NpuHujeTu y HajropeM cnyuajy ga nyTa
TONHKO, ,Cpncka Bopa“ 6u umama camo on zafaBa,
KONHKO je OBE ronHHe uManma csera npuxona, a an
u pasmjep 6uo jenuak, cora 6u 6una GapeM ue-
TupH nyra seka. To cy pauyuu, us Kojux u36uja
"HCTa ucTuHa. IKanocHo je, turo je HujecMO 3HaJ1u
CXBATHTH 4 yrnorpe6uTu. H Ty, Kao u y cBeMy iuTO
je one, nokasanu cmMo ce CKPO3 HeMapHu. HemamMo
BOJbe, daju Ham eHepruje, ockynujepaMo c ycTpaj-
HOuiiy, a 6e3 Tora He mMoxe 6uTu roBopa_ HH O
KaKBOM ycnjexy, He Moxe Guru COJIHNAPHOCTH y

pay. Ha aJiocT cBera Tora HMaMO, KAJ Ce Tuue
Hepana, MJIH uaK H pana, KOju cTOj4 y NpoTHBHOCTH
c onhum u noce6uum uuTepecuma. Harnena, na cmo
ce ysjoryHunu u yoprauuju nporuBa csera wro je
on onle KOpucTu, 6e3 iureTe sa nojenuuue u cxy-
THHE MJIH NPYIITBA. Y TOME CMO CBU CJNOKHHM. Pu-
jeTkocT je na ce CIOKHMO y OHOME WTO je OJ KO-
pucTu. To cy usHumke. UynguopaTo, na ce jom uu-
Kana HujecMO TIpeBapHyu, na na 6yne npauno oHo,
iuTO je caja naneko Og Tora, a H3HHMKA OHO, LITO
je, KAKO Harnena, Guno npaBuno. UecTo ce npesa-
puMo Kan je Ha WurTeTy, a Bpno pujeTko Kan je Ha
KOpHCT.

Ba6aBe ce cByna no6po npumajy, ocoćuTo Kaji
onroBapajy nmpurnukaMa MjecTa, HAPONHHM HABHKAMA,
o6uuajuma u ocjeliajuma. 3a wux ce Jako 3arpujy
CBH NpyluTBe&HH CnojeBu. Kan ce nak usaćepe 3rouiHo
BpujeMe M Openu srogaH HauuH, 3a6aBe 1oBoje no
GecyME>HBHx ycnjexa. IloyanaHo MOXKEMO JCTBPIIHTH,
na 6u saGaBe y Behioj umu mMaioj mjepu ycnjene
y cBakoM u Hajsa6uTHujeM mjecTy. HouxoB je ycnjex
OcurypaH ca cBakor rmenuiuira. Teko je nperno-
cTaBuTH, Koju 6u 6uo Beli: ga JIH, HauMe, MaTe-
pujanuu uju mopajuu. MopanHa KOpHCT HETIOCPeJIHO
6u CJBOLOBAJIA, NOHHM H MOpanHA H MATEpHjaJIHA
nyTeM ,Cpricke 3ope“. Tlpuxon 6u joj ce nojauao
ca oHujeM, Wwuro 6u nojenuHe saG6aBe nonujeme ;
npeko saćasa nak npo6ynunu 6u 3a ey jaue uH-
TepecoBai»e Kon cBujex Haponuux cmojeBa, Te 6u
MOXLAa C Te cTpaHe ,Cpneka Jopa“ Bune no6una,
Hero AHPeKTHO ca cTpaHe saGaBA. )KajocHo je, iuqToO
no cana HujecMo yBunjenu  rnorpe6y u BaxHOocT 3a-
Gaia no ,Cpncky 3opy“, a jon xajrocuuje 6u 6uno,
Kan 6ucMo ce u ynanpujen npxaju one METOJIE,
Koja Hac je noBsema gorje, na ua caMu ce6e Ko-
puMo 36or Hemapa, Koju He caMo IuTo Ham uHuje
&uOo Ox KOPHCTH, Hero WTA Buue 6uo je nama u
Haluoj onfioj crapu_ og uurere. Tpeća jenuomM na
Ce OmijuuMO u 36anumo ca ce6e nocanatie mMp-
TBHJIO, la Ce nakule cauysaMo rpoća, Ha koju 6u-
CMO MOFJIH, HATpalUKE KOpanajyli4, BPNO naKO Ha6y-
CHTH. JlaTuMO ce o36uJeHa, ycTpajna, sajenuuukor
Hu cBecTpaHor pana, jep emo jemuHo Tana mohu
PauyHaTu Ha ycijex, og Kora oBucu naua 6y-
nyfiocT.

3agoBorbaBajyliu_ce ca oHujem IuTO Beh umamo,
jep npykuuje uuje u He mMoxe na 6yne, ue cmujeMo
NponycT4Tu Hu jenuy cHTHHuy, a na je He ynorpe-
6uMo y cBojy u ormfiy KOpHCT, na na 3anoBoJbcTBo
6yne onrosapaTu ucnyieisy Hauujex xema, jep he
jenuHo Ha Taj nauuH 6uTu nornyHo. CBaku on Hac
Tpeća ga 6ynue Bojumk, Koju  npen ouuma uma
no&po cBora Hapoja, u Heka He ueka upyry 3ano-
Bujeu, Beli oHy, iuro My canjecr u ocjekaju ripeno-
uyjy. Huje cpaMoTa  NoliTeHO  NMOCIIJKUTH  CBOME
Hapoly, Makap cpencrBa 6uma ucnon, ,mocTo-
jamcTBa“ npyurBeHe knace, kojoj nojenuuiuu NpH-
nanajy, jep Mu cBu, 6e3 pasnuke cranmexa, Tpeća
na cmo jenuo: Cp6u, y kojuma ce ornenajy Ibynu,
Hu — HuluTA Buie. Yrnenajmo ce Ha upyre Hapoje.
JenaH uewxu BenukaH, KojeMy ce y ocranoM He
cjeiaMo umeHa, uiuao je on MjecTa no mjecrTa, y
Kojuma oGuTaBajy Yecu, u y IUKPAĆHLIJ KYIIHO HOB-
uuhi no Hosuuhi sa Yemxy Maruuy, Te je 6es uka-
KBe Harpale cakyriuo nujeny cmorTy. Harpana my je
6uga 3aloBomcTBo, Koje je noTuuano us yBjepeia,
na je KOPuCTHO CBOMe HApOlly, H Ipu3HaHe  CBHjy
lexa. OcuM Tora ieroBo jemo croju Basna Kao
npumjep, Koja u Hama Tpeća na cnyxu Ha yrJIen.
PyKy Ha mpcu, na penuMo, na nu 64 ce Kon nac
Hauwao u jenaH, Koju 6u yuuHHo oHo, IuiTO je Taj
HEIUKH BEJIHKAH yuuHHo ?! )Kanu6oxe MOKEMO onMax
NATH ONFOBOp 4 TO HErATHBAH.

SaluTo nak He 6ucMo rnpumjep oHora ueckor
NpBaKkA CTABHJIH Npen OH u ynorpe6unu ra u y
cBojy KopucT. He hemMo na kaxeMo, na 6u Trpe6ano,
na Koju ou Hac yuuuu oHo mro je ou yuunuo,
onoHalajyhu ra cacBujeM. To ce Moxe na yu4uHu
HA APJTH HauHH, Na Ce CauyBa ua u oHo januo —
HA3OBHMO FA TAKO — nocTojaHcTBO rnojenuHana. Mu
HMAMO y CBAKOM HAII&M MjeCTy HApONHHX yCTaHOBA,
KAO IITO Cy 4MTAOHHLE, njeBauKA M pauuHuKA npy-
uTBa 4 T. A. Tlo TujeM IpyluTBUMA, a u no HekuM
JaBHHM JOKAJNUMA, KAO LITO Cy HA np. KaBaHe, Mo-
rnu 6ucMo cTaB4Tu IIKpa6HLe cruuHe OHHMA, Koje
BubaMo no upkBaMa. YsjepeHu cMO, na 6u csaxu
Cp6uH Bplilo pano u uecTo XpTBOBao no jemHy uyiu
neuje nape na onhy kopucT. Hma npunuka, Kan 6u
ce oBujeM MOFTJIO BpJIO JMjeno KOPHCTUTU » Cprickoj
3opu“. 3HaMo, u Kan je Tako Hema pasjora na
KpHjeMo, na ce no mMHorujeM, a Moxna u cBujeM
HaluujeM upyluTBuMa, ruje ce uemhe cacTajeMo, 3a-
Hrpa MJIH HA KAPTE HIH HA KOJY IPJTY MTPy, Np-
*«uMO MJIH 6e3 BpHjenHOCTH MJIH 3a BpNO MAJIy BpH-
jemuocT. To 6u Guma 3ronuHa npuyuka, na ce onipenu,
3a oHora Koju u3ry6u, iuToron u ,Cprekoj 3opu“.
He sjepyjemo, ma He 6u csax Ha To npucrTao, Kaj
BHIH npen co6om oy many iwxpa6uuy ca uarnu-
coM: 3a ,Cpncky Bopy“.

TyTyjyhu nacke ronuHe uo HekujemM Mjecruma
Cp6uje, Bunjenu cMo y TloxapeBuy HELITO, IITO ce
KON HAC He Moe BuljeTu. Y npenparu UPKBeHoj
BHLjeJIu CMO, HAHME, IIKPAĆHLIY, KAO IITO ce MOXKe
Na BUM MH KOJI HAC, CAMO C TOM PA3SJIUKOM, na Ha
Halunjem BHZHMO CNuKy KOjer CBETUTema, nouum
CMO TAMO Buljenu  kpyriHujeM cnoBama HanucaHo :

Za cupomamne bake. VcTexKeMO ce 01 cBa-,

KHX KOMeHATA u napanena jenuor u Apyror, Cmy-
uaja, koju cy y ocTanom yuwyu y npasuno, jep ce
6ojuMo, na mac ne oGujene, ma xohemo HetuTo, IuTo
MehyTujeM, rnpeMa nocTa nacrpanom cxsahaisy Bjepe,
koja ce He cacroju caMo y UupkBeHMM' oGpenuma,

Beli ckpo3 u ckpo3 y njemuma, ue cmujeMO HH roBopi-

TH, A KAMO JIH TpaXKUTH. OBaj cMo cnyuaj a ca-
MO 3aT0, Na K&EMO, Ka1 y Cp6uju Mory Iuxpa6uue ca
NOGPOTBOPHOM CBPXOM CTATH TIO LIPKBAMA, Kon hac he
Bambana Moliu GapeM Io HAponHuM ApyluTBuMa M
YCTAHOBAMA, “e

AKO ce He BapaMo, Ynpasa , Cpneke 3ope“
nana je sei yuuHuTu Tpu ueTupu mukpa6une, Koje
le HamjecTu4TH, NO3BOJIOM JTIpABA, IIO pa3HHM APY-
IUTBHMA y [y6poBHuKky, Buno 6u noćpo, na ce cBa
Hauwa npyursa no Nanmauuju, Boku u 1y6poBHuKy,
na M H&KH NpHBATHHLM, KOJ KOjux 6u ce lIKpaGuuaA
Morja ga craBu, o6pare ua YnpaBy ,Cpricke 3ope“,
na MJIu ga CcaMu O CBOM TPOLIKy nany yuHHHTH
uiKpa6uuy 3a upyuuTBo unu cBoj jasHu JIOKAJI, MJIH
na um je ,Cpncka 3opa“ nomajbe. »>KenuMo, na
oBaj Hau npennor uahe onasuBa kog cBujex  Cp6a
Ha IlpuMopjy, a na He ocrane rnac Banujyher y
NyCTHHH, KAO IITO ce je no cana norakano.

Hnemo na BuuumMo.

Naši dopisi.

Slano, 17. avgusta. (Demonstracije Frank-
Argusovaca). Od nekog zemana u nas amo
učestala izazivanja i demonstracije. Da presko-
čimo onu od 1. tek., na koju valjda se povra-
timo, evo me da vam opišem onu od 15 tek.

Osvanula Velika Gospa. Mjesto se okitilo
zastavama: na općini, na kući Milić i kupki
Jelić uz hrvatsku i srpska se trobojnica vije.
Kad prispije s poštarskim parobrodićem, na
prolasku za Lopud, Argus-Frankovsko-furtima-
ško-tamburaško-pjevačko društvo Starčević iz
Šipana; članovi toga društva kad ugledaše u-
družene srpske sa hrvatskim zastavama, pobje-
sniše i stadoše se derati: doli zastava srpska,
doli riječka vesolucija, živio čelični prvak Jo-
sip Frank. Mi Slanjani ne damo da nam iko
krene u slogu i složne nam zastave i riječku
resoluciju, a nadasve ne dopuštamo da nam to
čine argusovci, pa na izazivanja šipanjskih fran-
kovaca, u brzu ruku, premda je bilo 6 sati ju-
tra, sakupi se mladeži, koja im se ozva pokli-
cima: živjela sloga, živjela viječka vesolucija,
doli Frank i popovi-furtimaši. Da je onda bilo
fotografati bjesnilo šipanjskih argusovaca! Po-
češe trivijalno i besramno psovati. Kad onako
znadu bljuvati u jednoj političkoj demonstraciji,
2nak je da su se zaboravili sramiti, pa ih zato
ne ćemo upozorivati na sram. Zahvalit je samo
vrijednom kapetanu Stupariću što je pospješio
odlaskom, i tako nam ih digao s oči, inače na
onako besramne uvrede bili bi primili što
više od par jaja kojim se jedino moglo odgovoriti.
U nadi da će se po podne vratiti sa istim pa-
robrodićem, impozantna povorka pučanstva sa-
kupila se na rivi da ih dočeka, te kad se pa-
robrod približi započne klicanje: živjela riječka
vesolucija, živjela sloga Srba i Hrvata, živio
Dr. Cingrija, živio Dr. Pugliesi, živio Supilo,
živio načelnik hrvatske općine Sipan, doli Frank
de Božjakovina, doli Argus i Argusići, nadvor
furtimaši. Ali junaci ne vratiše se parobrodom.

To bijaše odgovor na njihovu jutrošnju
provokaciju i trajaše sve dok se parobrod nije
odalečio. Tada se mirno raziđosmo kao što smo
obični mirno stati, dok nas ne dođu zadirkivati
s namjerom ne bilinam nametli koji upljuvak

nesloge, ali im miika uzalud.

Ovom prilikom moramo još nešto istaknuti.
Otragu dvije godine, na Veliku Gospu, bilo je
došlo isto društvo u Slano da nas posjeti.
Premda je i tada kuća našeg načelnika g. Luja
Milića bila iskićena zastavama i hrvatskom i
srpskom i ostalim slavenskim, mogli su vidjeti
kako se kod nas misli. Taj put su se Pristojno
ponašali i skladno su bili primljeni. Došli su
pozdraviti općinu i gosp. načelnika a on ih je
pogostio. Tom su se prigodom uvjerili da znamo
biti gostoljubivi i skladnu čeljad skladno Pri-
mati, bez pitat ih kojeg su političkog uvjerenja,
Lanjske godine nije došlo Cijelo društvo, nego
pojedini članovi, pa dok su se u Slanom držali
mirno, na polasku su nam doviknuli: doli Rusi
živjeli Japanci ; sreća njihova da su svi Bo.
< u lađu, jer bi inače koji i u more bio

Evo vam opisa na brzu ruku, a lasno da

nas povuku za jezik pa da i dalje budemo Pi-

sati o Argusovcima, jer se vidi da im smeta
sloga i razvijena narodna svijest u Slanomu
pa gledaju na svaki način kako bi zamutili,
ne bi li u mutnu štogod ulovili. i
ji Mi im se smijemo, jer jaki naše sloge ne
bojimo ih se. : Slanjani.
Mostar, 15/VIIIL. — (Gradske općine). —
Kod nas nema smješnije ustanove od gradskih
općina, Njihov sastav je taki, da apsolutno
isključuje svako manifestiranje volje narodne,

finski red, izborni srezovi i birački Spisi gu

e s odi da vlada u većini općina moža
ili narediti da se izaberu ili Postavi

najgore ljude Za vijećnike. od Mo. broja
vijećnika, koje. vlada imenuje, « . žal
to pravo za se i glede imenovanja n Sai
podnačelnika, koji su skoro ; bin: = plaćeni,
Sasvim je razumljivo da pla av i enovanj
načelnici moraju slušati njezine n iloge U svemu
joj biti pokorni. A vlada ipak, ove. sea krog.
ture svagdje gura naprijed kao I no pro
stavnike. Tim postizava dvostru : siki“ la.
rodni predstavnici“ govore ono, š ga i hoće
i ujedno kompromituju cio bosansko - rog
vački narod pred javnosti kao bjesni: an za
kulturu i slobodu, jer su svi nače, nei i pod.

načelnici većinom ograničena čeljad. zak umj

horizont to je prvi i najglavniji uslov da nekg

postane u Bosni i Hercegovini načelnik | (,

kao takav zastupa narod.

Nekim slobodoumnim ljudima je ta Kom.
dija dodijala i u našoj mostarskoj općini izne.
sen je prijedlog za izmjenu općinskog reda. Stvg.
ren je projekt i usvojen je jednoglasno. Mosta
je uvijek u slobodoumlju prednjačio pa i ovom
prilikom. Ali koja korist? Vlada, nakon dvije
godine koje su protekle od tog čina, nije našla
za potrebno da išta odgovori. Urgiralo. se i ur
giralo, ali ništa ne pomaže. Vlada mudro ćuti,
Njoj su povoljniji “menovant načelnici, nep
izabrani, jer ih svojim Befehlom može otko-
mandirati, gdje hoće. A to je za nju glavno,
Narod i njegovo dobro za nju su deveta rupa
na svirali.

> Skradin, 9 avgusta. (Intrige i intriganti),
Uslijed vijesti iz Skradina, koja je izašla u 17)
broju Hrv. Krune, došao je ovdje predsjednik
okružnog suda u Šibeniku gosp. Grisogono, da
istražuje, je li istinita optužba protiv pristava
Mrkušića, koga je i općina tužila na prizivnj
sud zbog nekih vajnih noćnih izgreda. Istraga
je pokazala, da sve osvade nijesu nego pro.
stačke denuncije. Ima nekoliko vremena, da s
u našem nevoljnom mjestu savilo gnijezdo zmi.
ja, koje sikće otrov na sve četiri strane. Gra.
danska svijest nastoji, da stane nogom i da
rastepe to klupko. Hoće li poći za rukom ras-
kužiti mjesto, mi još ne znamo. Moćni faktori,
koji u sretnim državama vrše plemenitu zadaću,
ovdje naprotiv stražu straže, da se ne bi raz-
milile otrovne guje iz toga gnijezda, već ih
podhranjuju, kako bi što bolje rastrovale dru-
štveni organizam. Zaludu se prizivati na kon-
trolne vlasti, kad je i njih zahvatio kužni trulež,
Crna mantija jednog popa razrovanoga morala
prikriva društveni talog, koji se podigao na
površinu u našoj sredini, a hoće da okuži cijelu
okolinu. U pokušaju protiv pristava Mrkušića
nijesu ipak uspjeli. Pristav Mrkušić na dan
istrage slavio je svoj pravi triumf; sve što je
boljega i poštenijega u našem mjestu diglo se
u obranu istine i slobode, a to je sve bacalo
lijepu svjetlost na optuženog pristava. Pred-
Slednik Grisogono čuo ih je grkih ks ko
0

Živi svjedoci bili su tu gotovi da svj
bezobrazluku i nasrtljivosti svrzimantije Kra-
gića, o kome biće još razgovora pred kaznenim
sudijom. Ne mogu, a da ne navedem jedan
fakt, koji će dobro osvijetliti njegov  patriot-
zam. Lanjske godine pjevale su se u mjesno)
katoličkoj erkvi zadušnice za pokojnog biskupi
Strossmayera. Opat Kragić podnio je račun i
naplatio se 245 kr., kao što se ispostavilo pri
pretresu konačnog računa za 1905 godinu Za
općinu Skradinsku. Imao bih Vam još pričati
o slavnim podvizima ovoga četnika, koje je vr-
šio u šibenskoj krajini pod bojovnim imenom
fra Gerundio i čim se bavila pokojna Katolička
Dalmacija u svoje doba. Ali možda će se ito
raspravljati sa živom riječi, te Vam za sada
kažem: Do skorog viđenja! Kp

Pregled.

Rusija. Nova vlada, koja je stavila u svoj
program ugušenje revolucije, nikako ne uspijevi
"svom poslu. Iz raznih mjesta javljaju se nove
pobune, bacanje bomba i štrajkovi. Opće je
uvjerenje, da se prava revolucija može tek oče-
kivati iza žetve, jer su sad seljaci zaposleni.

Vlada je odlučila Provesti izbore za dumu
u decembru na temelju novog izbornog reda.

Bugarska. Protugrčki pokret neprestano
raste. On se više ne zaustavlja na održavanju
zborova, nego je prešao i u paljenje kuća i ubi
Janje. Bugarska vlada je odlučila najenergičnije
"Jere preduzeti, da zapriječi ponavljanje sličnih
događaja, Grčka vlada sprema protest na ve-
like sile.

. Njemačka. Posjet engleskog kralja caru
njemačkom trajao je samo jedan dan. Vladari
“u na samo razgovarali jedan sat. Ni jedan od
ministara nije bio u njihovoj pratnji i radi toga
. zaključuje, da posjeta nema nikakvog poli-
a. nego da je samo jedan akt

. Turska. Bolest sultanova je uzbunila sve
pJegove podanike i cijelu evropsku diplomaciju,
dia Promjena prijestola u Turskoj jedan vrlo
dp koji bi mogao znatno promije-
sotag: nji položaj, Međutim naj novije vijesti

2 Se sultan oporavio i prema tome je
PAY OVaj sirah bio uzaludan. ;