svaka preprjeka ništavna, pa ma i ona dolazila i od silne turske carevine, koja je Srpstvo davila 500 god. Na Mišaru je prvi put jače sinula zvi- jezda Karađorđeva da se nikad više ne ugasi, narodu srpskom utrt je put slavi i zori ljepših dana, iz blaženih i milih pogleda sviju mogli ste uvidjeti i primjetiti, kolika je danas radost, i kakvo oduševljenje u narodu i iskreno ljubeći Vas, Šapčani, iz blagih, nježnih i veselih po- gleda, čitamo još jedan srdačan pozdrav: dobro nam došao Kraljeviću Đorđe! Neka vjeruje Vaše Visočanstvo da je ovo dobrodošlica pri- manja osjećajima iskrene radosti, u kojoj uče- stvuje, na prvom mjestu građanstvo ponosita grada Šapoa i vaskoliki narod starog Drino- savlja. U svima nama živi samo jedno preosje- ćanje velikih nada, da će Vaše Visočanstvo, mlađano pokolenje srpsko povesti kad bude došlo putem sreće, napretka i slave vaskolikog srp- stva i sv. pravoslavlja. Radosni smo što je Sve- mogući i milostivi Bog okrenuo svoje božan- stveno lice na srpski narod, kad je njemu da- rovao sreću povratka slavne i viteške dinastije Karađorđevića, za to smo Bogu zahvalni, za to slavimo i veličamo i od njega tražimo božan- ski blagoslov na naše usklike, koji potiču iz dubine čiste, svete i ničim neokaljane duše. Da živi Nj. V. bogoljubivi Kralj Petar I! da Živi uzdanica srpstva N. Kralj. Vis. prijestolo- nasljednik Đorđe i cio uzoriti, junački, preslavni i svjetli dom Karađorđevića, na mnogaja ljeta. Amin.“ Za tim je održano kratko molepstvije i po tom se prijestolonasljednik uz burne po- zdrave: ,Živio“ | odvezao u stan. Djeca šabačka posipala su evijećem put, kud je prijestolona- sljednik prošao. : Pri ulasku u konak, u ime odbora za pro- slavu pozdravio je prijestolonasljednika, dr. Luka Panić, ovim govorom : »Vaše Kraljevsko Visočanstvo, sto godina je prošlo od kako je naš besmrtni vožd Kara- đorđe razvio srpsku zastavu slobode srpske na Mišaru. Karađorđu sve preprjeke na put bjehu pa ipak dospje svome velikome cilju, blagoda- reći i svome geniju i vjernosti i požrtvovanju onih koji su zajedno sa njim ratovali i zajedno s njim stvarali slobodnu Srbiju. Sad su pero i plug mač zamjenili, mjesto pok. Luke, Miloša Pocerca, došli su dr. Laza Lazarević, Janko Veselinović, Vlada Jovanović, Mitropolit Firmilijan, Čupići dr, Ali ni sad mi ne ćemo odustati od veličanstvenog primjera, koji su nam ostavili naši preci. V: Visočanstvo će se uvjeriti da u grudima Podrinaca kuca srpsko srce i da srpska junačka krv teče. Kad opa- snost dođe, svaki će Srbin bez razlike drago- voljno priložiti na oltar slobode plodove stogo- dišnjeg razvijanja svoga i dokazati u novoj Mišarskoj bici dindušmanima Srbije, da Srbin još živi i da se još oduševljava uzvišenim idea- lima neumrlog vožda svog. Vaše Kraljev. Vi- sočanstvo, ja Vas pozdravljam u ime odbora za doček sa iskrenom dobrodošlicom, kao po- tomka onoga, koji je spasao Srbiju, kličući: Živio Kralj Srbije, Pretar I.! Živjelo Vaše Kra- ljevsko Visočanstvo!“ Na to je prijestolona- sljednik otpozdravio ovim riječima : »Gospodo, stara je i vama dobro poznata mudrost da samo oni ljudi zaslužuju da imaju velikih ljudi, koji umiju i da ih cijene. Podrinci ovom proslavom očito dokazuju, da tu mu- drost razumiju. U ime N. V. Kralja Ja vam na tome od srca čestitam, i sretan sam što Mi je data prilika, da učestvujem u plemenitim izli- vima zahvalnosti vaše prema vašim junačkim precima. Kralju: Srbije, Mome uzvišenom rodi- telju, biće neizmjerno drago čuti, da su Njegovi Podrinci riješeni služiti miloj Nam otadžbini sa istim požrtvovanjem, sa kojim su to činili \nji- hovi slavni preci uz nenadmašenog nam pra- roditelja, i Meni će biti osobita čast da budem pred njegovim prijestolom tumač tih vaših osje- ćaja, hvala vam vrsni Podrinjci, Živjeli naši Šapčani |“ Ž U 5 časa, došli su ,Dušanovci“ i dobro- voljei noseći pored svojih zastava i slavnu za- stavu slavnog Mišarskog boja, koja je za 'vri- jeme bitke bila u srpskom šaneu. Šabac, 26 avgusta. Sinoćna svečana odborska sjednica bila je obilno posjećena. O značaju Mišarske bitke“ go- vorio je profesor g. Nikola Jančić. Predstava Kosovske bitke bila je sjajno posjećena. Prije- stolonasljednik je burno pozdravljen. Na kraju predstave publika je odala poštu Karađorđu ustajanjem i uzvicima: ,Slava Karađorđu“ |! Jutros u prisustvu Nj: Kr. Visoč. Prijestolona- sljednika odkriven je spomenik Karađorđu i Mišarskim junacima. Pri pomenu izginulim bor- cima, činodjejstvovali su: vladika, 14 svešte- nika i dva đakona. Govornika je bilo deset, a vijenaca je položeno preko dvadeset. Gdje god se prijestolonasljednik pojavljivao, svuda je burno pozdravljan. U 11 časova prijestolona- sljednik je otvorio zanatlijsku izložbu. Uzrok carevog nedolaska. Dubrovnik, 15. septembra.: Doznajemo iz vrlo pouzdanog izvora, da je Njeg. Vel. Sultan Abdul Hamid bio izrazio želju da prilikom stupanja na herce- govačko zemljište naročitom deputacijom“ po- zdravi Nj. Vel. Franja Josifa 1. 3 Radi nedolaska čareva izostao je i:ovaj namjeravani pozdrav. Te Sarajevo, 12 septembra. Od jednog bosanskog činovnika, koji ima na vladi vrlo visoki položaj, čuo sam o nedo- lasku carevu na manevre ovo razjašnjenje: Opći pokret u Bosni i Hercegovini za poli- tičkim slobodama dao je vladi povoda za zabri- nutost i ona ga je nastojala omesti, ali u bi- ranju sredstava nije bila sretne ruke, jer se taj pokret brzo pretvorio u niz izjava simpatija Turskoj, a naročito Nj. Vel. Sultanu. Intere- sno je da su pored Muslimana, koji su uvi- jek bili za Tursku otvoreno počeli izjavljivati nepokolebivu odanost Sultanu i Srbi pravosla- vni i veliki dio katolika. Za vladinu akciju za aneksiju Austriji izjavila se samo jedna grupa katolika, koju je predvodio nadbiskup Stadler. Prema tome je jasno izbilo na vidjelo, da je naj manje */,, bosansko-hercegovačkog naroda protiv aneksije. Ljudi na vladi, koji su inspi- risali StadlJerovu akciju, pokazali su se tim vrlo nesposobni, jer nijesu poznavali raspoloženja narodnog i jer su izigrali jednu misao, na kojoj se skoro tri decenija neumorno i s planom radilo. Oni nijesu mogli predvidjeti one mnogobrojne dove (molitve) za zdravlje Sultanovo, one mno- gobrojne čestitke prilikom njegovog stupanja na prijesto, one članke srpskog i muslimanskog organa na 18. avgusta (rođendan Cara austrij- skog) sa naslovom ,Živio Sultan 1“, onu demon- strativnu posjetu Srba pravoslavnih i Musli- mana kod beogradskog turskog poslanika'i na kraju naj jaču stvar: onaj jednoglasni zaključak mostarskog gradskog vijeća, koje nije htjelo poslati svoje deputacije na pozdrav caru, ako im se ne zajamči, da ne će biti u Trebinju pre- davani nikakvi memorandumi za izmjenu ' dr- žavopravnog položaja Bosne i Hercegovine. Tim a Tako je naročito stradao pozniji dramatik Pi- jerko Bunić. Njega, dvadesetpetogodišnjega mla- dića, pogrješno je g. O. zamislio mnogo stari- jim. »Hvala vam, djeco, na obavijesti« veli kod njega Pijerko (str. 43) dvojici vojničkih pribje- glica brvatske narodnosti sva je prilika negdje u Gružu, a ne »malo niže Boninova«; dok u “Cavtatu on, senatorski novajlija, sastavlja ispred iskusne vlastele potpuno izmisljenu molbu na Lowena_(str. 31)! Pijerko, u ostalom, nije ni mogao iz Cavtata krenuti, »da preuzme mjesto namjestnika primorskijeh zemalja« (str. 39) s prostoga razloga, što njega nije ni imenovao Hoste, nego Zuksu Bunića (Archiv str. 552), pa prema tome treba cijelu upadicu s izaslani- kom generala Tomašića (str. 39-40) prenijeti na Lukšu! I prilikom franačkoga napada na gla- vni stan ustaški nije ovaj Bunić tražio Kabo- Žića (str. 45), nego »brat mu«, kako g. O. hoće, - Marcije (Aroh. str. 557)! Ne možemo na ino, a da ponovo ne za- mjerimo g. 0., što upotrebljava italijanska pre- zimena Bona, Giorgi, Pozza, Gozze itd. (mjesto Bunić, Đordić, Pucić ili Pocić, Gučetić itd.), jer nastavimo li tako, dočekaćemo jednog dana pravu bruku, da nam se isprse kojekakovi Dar- ' sa, Palmotta, Gondola i slični! Zar £. piscu nije poznato, da su se više od jednog člana tih po- rodica kao srpski prosvjetni radenici sami legi- timovali narodnim imenima u našoj literarnoj istoriji. Pisac je, najzad, potpuno ispravno po- stupio, što se okanio besposlice iznošenja poje- dinih partija dialoga u dubrovačkom dialektu. Malo je, ako ćemo pravo, i sačuvano prozaičnih spisa iz toga vremena (privatna prepiska tek pismenih osoba, izkazi svjedoka i slično), što bi mu za to mogli poslužiti kao izvor, jer ne će, valja da, niko ozbiljan biti toliko _komičan, pa preporučiti za to djela suvremenih prozaista re- cimo Pera Bašića, Griza Kleškovića, Ambrođa Markovića, Toma Ivanovića, braće Salatića, pa — ako ćete baš —- i Bernarda Zuzorića Volan- tićeve redakcije! Zao pda od Pa ipak, uza sve pogrješke, mi bi čitalačkoj publici ovu literarnu prinovu, ma da je >bez ljubavnog zapletaja«, kad je već štam- pana, preporučili, želeći piscu u buduće srećniji uspjeh. f Petar M. Kolendić. je ovaj turkofilski pokret dobio' narodnu san- kciju u jedinom narodnom predstavništvu gla- vnog grada one zemlje, u koju je trebao car da: stupi. Može se zamisliti, da je susret carev sa ljudima, koji su«na taj način junački odbili svaku pomisao na aneksiju, bio nemoguć i to u toliko više, što je glavni cilj Carevog dolaska i bio, da se pripremi teren za ovu aneksiju i da se i velesile i“ narod pomire s tom misli. Ali nije se moglo jednom pozvate Mostarce ddbiti da ne učestvuju u dočeku. Što je priro- dnije nego da onda car otkaže svoj dolazak, ' osobito kad se promisli, da su vođe Srba pra- voslavnih i Muslimana izjavile, da će otvoreno početi skupljati potpise protiv aneksije, ako vla- da produži skupljanje potpisa preko njenih a- genata. Osim toga uplivisali su na ovu carevu odluku intrige raznih koterija. Pošto Buriana smatraju mnogi nasljednikom Goluhovskog, više je nego sigurno, da je Goluhovski upotrijebio ovaj antiaustrijski pokret u Bosni i Hercegovini da Burianu podmetne nogu osujetivši posjetu u Trebinje. U isto vrijeme radila je bez sumnje i klika Chlumecekoga, koja radi zadarskih ne- mira hoće da sruši namjesnika Nardelli-a. Po mišljenju ovog visokog činovnika bilo je možda i drugih razloga spoljne politike za izostanak posjete, ali da su u glavnom ovi bo- sanski događaji odlučili u ovoj stvari. On se radi toga nada izmjeni dosadanje bosanske po- litike i pensionisanju njenih glavnih predsta- vnika. U kome će pravcu biti ta izmjena, on ne će da pogađa, ali misli da se protiv struje savremene ne smije više plivati. Za izmjenu pravca bosanske politike u slobodoumnom smi- slu postoji jaka struja među bosansko-here. či- novništvom, koje sa simpatijama prati ovaj na- rodni pokret za političke slobode. Smetaju sa- mo tome nekoliko starih _Habt-Aeht političara, koji stoje na žalost na upravi pojedinih - odje- ljenja, premda za to nijesu nikad bili sposobni i premda su ovom prilikom naj, eklatantnije dokazali svoju nesposobnost. Domaće vijesti. BeJIuKu cpncku Hapojuu NOGpOTBOp. To- nop KaumukoBufi, TproBan y 3anpy, npemMuHyo je 7. 0. M. y 341py y 71. ron. xuBora. PobeH je y: ceny BuoKOBO .KOu Tpe6uiva. Kao mnanuhi komao je y Sanap u cTynuo Kao «ana Y TPFOBauKy paji»y Tmuumuha. Bpnum panom u IiTegisomM nocnuje He- KOJIHKO TOJIHHA OTBOpHO je CaMocTanHy maHya- KTyPHy H KOXADCKY pAliby y Jaunpy. Tlonrtreunui cBo- jam panoM u upupoljeom my CKPOMHOLIŠJ. CTeKAO je u cauyBao senuKo uMaie. Paju iserope no6pore CBaK ra je uacTuo, u yxuBao je Haj 6osu rnac. Y senuke je Guo Iby6IbeH OJ XepueroBana. Hujenan He Cu npotao mMuMo 3anap a ga ce He npujaBu Tomu. Kome je rom KakBa noTpeća Guma, na ce ieMy -oGpaTuo, He 6u usalao npasHux PYKy. 3a xuBoTa_ 6pahy csojy je o6unmaTo norno- Mara0, OH ONOPYKOM cBojom uMeHOBaO MX je yHu- BOPCAJIHHM HaCIPeUHHLUMA. Cjeruo ce je u upyre pon6une csoje, Gruxe u game, kao u MHOrux TIpu- jaremba KojumMa je Pa3HOBPCH6 H CKYIOLIjeHE TIIOKIIO- He ao 3a yenomeHy. Ilopen Tora ocraBuo je cgu- jenehe sasjemuraje sa yxy CBOjy NoMOBHHy. Xepiie- TOB4HY ; Kp. 80.000 Kao SZAKJIALJ 34 BacnuTate PN. NPAB. MJIANOKU XepleroBauke Ha cBeyuunu- IUTHMA. OBOM 3aKNAlOM yrpaBibahe HapouuTu on- 6OP, CACTABIBEH OL BA WJAHA uaga6paHa on rp. cp. omurecrBa y MocTapy u: og 2 unana. omurune Tpe6urecKke usa6pana a non npencjenuuiiTBomM Ba3- nalilieer MuTpononura Mocrapckora. 2). Tipa. up- KB4 y Tpe6uisy kp. 4000; 3). Man. Tiyxu Kp. 2000 ; 4). LUpxsu cB. IlamTesuje nog UuueBo KP. 1000 ; 5). LipkBu y 3aupy sa momMeH cBoje nyiie kp. 2000 ; 6). LpkBu_cB. Hnuje y 3aupy «p. :1000 ; 1). 84 yKpac UpkBe y CrybeTy «p. 500, ako ukan osunana 6yne; 8). Ocum Tora ocraBuo je no Maje samje- o luTaje CBAM CPNCKHM IpylITBUMA Y 3aupy, Hekum y lly6poBuuky u »TIpaBpenuuky“ y 3arpe6y. CnpoBon My je 6uo Cjajau_y3 yuemhe uuje- Nor cBelureHcTBa. OngMax My je momurHyTa Mpa- MOpHA rpo6Huua Ha Kojoj je mamucaHo : Tonop KamuxoBufi — HAPONHH CPIICKH No- 6poTBOp, . XEplIEroBaLI, HACTAHEH Y 3aupy, pobeu 1835, ympo 1906. CnaBa__BeJtuKOM no6poTBopy Tonopy Kauu- KOBHhy u BjeuHa My namjar. Izvršni odbor hrvatske i srpske koalicije izdao je ovaj komunike:: izgreda i uvreda, vatski članovi sokolskih društava gosp. Bogdana i mini ekerla, da.se povredi hrvat. skih osjećaja pribavi dolična sudoneltna. je se odlučno stane na put napadajima na hrvat- sko pučanstvo na Rijeci, koji još uvijek traju. J odbor sa zadovoljstvom pri. mio obavijest hrvatske vlade, da je shodnim na- činom zatražila od ministra predsjednika, da se: pobrine za zaštitu Hrvata, koji Rijekom Prolaze i hrvatske vlade. Jednakim og je i napadaj na hrvatske Sokole i hrvatsko pu- energično zatra-. vo u Zadru, te se nije mogao oteti uvje. ae da su dogadaji i na ni g Zadra dobro promišljena akcija s one dano koja hoće da omete novi pravac hrvatske i srpske politiša:ii će e sk Li Jezuitski barbarizam:. , Pokret“ donosi ovu vješti Pred dvije tri godine je m gradu: držao duhovne vježbe: u stolnoj erkvi .Isusovac o. Piemonte. On je svojim dubokim, pjesničkim govorom bio toliko zanio ,vjernike' gra a Splita, da su ga ovi držali pravim. apostolom lima hvalnosli prama njemu ,vjernici “ »vjernice« zamoliše pjesnika M. Begovića, e Moa. spje- vao jedan sonet. Ovaj je to odbio. Na Porte obratiše prof. Don. Zamberinu, koji je bez ika- kvog moljakanja Mir pastiru spjevao sonet, ićani se prevariše. Nabi i Dusa Planine bio je ovih dana uhapšen od kapetana parobroda »Leda“ u_času, kad je htio na nekom mladiću izvesti bestijalno, upravo gadno nedjelo, koje ovdje naravno ne mogu iže opisati. ... jj : scie i Piemonte bio je, kako spomenuh, uhapšen i odveden u Zadar u zatvor. Evo, ka- kovi su vam naši Isusovci! To je njihov mora] — u praksi. : dlikovanje. Pišu nam iz Knina: Gospo- din kadrije Y uJatovie: arov, narodni poslanik i doskorašnji načelnik Kninski, ovijeh je dana od strane Nj. Veličanstva odlikovan viteškim krstom reda F. Josifa I. i Danas jedini potomak starinske srpske po- rodice Vujatovića, koja u Kninskoj krajini od davnih vremena, otmenim položajem, imenom i uplivom svojim u narodu prednjači, gospodin Andrija Vujatović — i ako po naj više kroz prošle neplodne trzavice, koje smo sveđer opla- kivali — u istinu kao općinski načelnik stekao je poštenom, štedjivom i korisnom upravom, kroz dvije dugogodišnje periode, neospornih zasluga, pazeći i promičuć interese općine bolje nego svoje. : Bia Dom Vujatovića odlikovao se je i za vri- jeme Bosanskog ustanka, podupiruć istog i mnoge suze utiruć patnicima — bijednoj pri- bjegloj raji. ; Pridružujemo i sa naše strane srdačna če- stitanja. i Iz uredništva. Našu vijest o sukobu voj- nika Ceha i Madžara u Bojištu kod Nevesina preštampali su mnogi strani listovi. Bečki l- stovi stavili su pogrješno da se to dogodilo u Dubrovniku te je vojna vlast to ispravila na- Zivajući naš list hrvatskim — sigurno radi toga jer je latinicom štampan — ali je u svim po- jedinostima priznala da je naš izvještaj tačan. Za stanovnike gradova, činovnike i t. d. Proti slaboj probavi i svim osialim posljedicama dugog svako- dunjeg sjedanja i napornih duševnih radnja, Molov - Sei- dlitz - Prah; uslijed svoga postepenog i otvarajućeg dje- lovanja, doista je nephodno potrebito domaće sredstvo. — Kutija 2 K. — Dnevna pyšiljka pouzećem preko ljekar- nika A, Moll e. k. dvorskog nabavljača, Beč 1. Tuchlauben 9. U. skladištima Pokrajine zahtijevaj izrečeno Mollov preparat s njegovom zaštitnom markom i potpisom. Srpske zemlje. .. Srbija. Kralj se povratio .sa svog putova- nja po istočnoj Srbiji. Svuda je bio naj srda- čnije dočekan i pozdravljen. Na patriotske go- Yore predstavnika narodnih odgovarao je kralj svagdje sa uvjeravanjima, da je parlamentarni sistem vladavine stalan u Srbiji i da narod treba da potpomaže vladu u njezinu nastojanju oko ekonomske emancipacije Srbije. e — Srpska vlada predala je novu notu kao odgovor na posljednu notu ' Goluhovskog. toj noti ona ponovo izjavljuje, da apsolutno ne može kupiti topova od Austrije. Crna Gora. Pripreme za i odnih poslanika počele su ia svo trena Na po- kazuje za njih veliko interesovanje. — Ceški Sokolovi bili su na Cetinju van- redno dočekani i vratili su se Očarani ernogor- skom gostoljubivosti. (Posebni izvještaj o tom donijećemo u narednom broju). Bosna i Hercegovina. — Pišu nam iz Trebinja : Doček nadvoj- bio veliki broj turskih državnih zastava. Pregled. E Austrija. S : SA reformu: Odbora, a o ra i ag Hruby predložio jed ženama. . : : Ugarska. E Dalaac : sne stida. Nah svih. makinacija s izvje te i dalje ostalo vje aa ja U Sedlea je došlo ponovo do po- jedan: hit Pravljenog protiv Jevreja. Povod je ae iz revolvera, ispaljen iz jedne je >. oficira. Vlada se sprema za jeo Svim sredstvim i, da kon- Stitucionalne demokrate dobiju Pi pse Z