= =.

Velika susjedna monarhija zadahnuta je
željom da novom trgovinskom politikom zaštiti
od stranje uopšte, pa posebice i od srpske kon-
kurencije svoje agrarne proizvode. U tom cilju
ona je svojim visokim  carinarskim  stavo-
vima spriječila uvoz cerealija, a uz i suviše
jako povišenje carine na živu stoku i svježe
meso, i uz nepristajanje da obnovi veterinarnu
konvenciju, ona je zahtijevala i ograničenje ve-
ličine uvoza žive stoke iz Kraljevine, čime bi,
uzeto sve ukupno, bio isključen uvoz na trgove
susjedne monarhije naših cerealija, a znatno ote-
žan uvoz žive stoke i svježeg mesa, što pred-
stavlja veliki i glavni dio naše proizvodnje. Na
štetu Kraljevine izmjenjena je tom novom politi-
kom susjedne monarhije osnovica dosadašnjeg
trgovinskog ugovora između obe države. Pri
takovome stanju stvari, Kraljevskoj vladi nije
ostalo drugo, nego da u pregovorima sa c. ik.
Vladom traži obezbjedu za izvoz bar žive stoke i

svježeg mesa u susjednu monarhiju, dok bi za.

najveći dio ostalih proizvoda svoje zemlje imala
da se postara za druga tržišta. Dovoljno je uzeti
u obzir prirodu proizvodnje u Kraljevini, pa da
se dođe do uvjerenja, da bi za Kraljevsku vladu
otpao glavni razlog da sklapa trgovinsk ugovor
sa susjednom monarhijom, ako se njime Srbiji
ne bi mogao obezbijediti bar stalan izvoz žive
stoke, svježeg mesa i živine i besprekidan pro-
voz klane stoke i živine.

Koliko je kr. Vlada, iz obzira prijateljstva
prema susjednoj monarhiji, izašla na susret
zahtjevima ce. i k. Vlade, da bi koliko toliko
zaštitila promet bar naj glavnijih predmeta svoje
proizvodnje i time bar donekle obezbijedila stal-
nost trgovinskih odnosa sa susjednom monarhi-
jom, lako je uvjeriti se iz ovih fakata:

a) e. i kr. Vlada zahtijevala je da kr. Vlada
napusti carinsku uniju s Bugarskom ili da seu njoj
učine one izmjene, koja ona bude označila. Da
bi dala očiti dokaz o tome: koliko polaže“ na
svoje dobre trgovinske odnose sa susjednom
monarhijom, kr. Vlada je pristala na posljednji
zahtjev i pored svega uvjerenja u zamašnost
žrtava, koje podnosi tim svojim ustupkom.

b) u tok samih pregovora za sklapanje trgo-
vinskih pregovora ce. i kr. Vlada iznijela je u
promemoriji od 5. aprila svoje zahtjeve, u ko-
jima, pod tamo izloženim pogodbama, traži od
kr. Vlade da ne povišava svoje carine na uvoz
iz Kr. Ugarske, I ovaj zahtjev primila je kr.
Vlada u načelu, ali da se na taj način ne sma-
nji status quo carinskih prihoda Kraljevine.

6) e. i kr. Vlada zahtijevala je dalje da kr.
Vlada usvoji načelo, da prilikom državnih na-
bavaka pri jednakoj kakvoći i cijeni uzimlje
proizvode radinosti susjedne monarhije. I pored
svega toga isto državne nabavke nemaju ni-
kakve veze sa trgovinskim ugovorima, kojima
je zadaća da se može — a ne i da se mora —
kupovati i prodavati. Kr. Vlada je u suštini iz
prijateljstva prema susjednoj monarhiji izišla na
susret i tome zahijevu, pazeći pri tome jedino
na formu, koja se daje složiti s nezavisnošću i
dostojanstvom Kraljevine, i obećalaje učiniti u
susjednoj monarhiji državnih  porudžbina u
iznosu od 26 milijona dinara, ne želeći međutim
da pitanje o ovim i drugim državnima nabav-
kama vezuje s trgovinskim ugovorom.

Sve ove, i ovolike koncesije, koje je kr.
Vlada učinila na zahtjev e. i kr. Vlade, jasan
su i neosporan dokaz njene iskrene želje da
susjednoj monarhiji iziđe na susret baš u tre-
nutku, kad se zahtjevi Srbije svode gotovo
isključivo na obezbijeđenje uvoza u A.-Ugarsku
Žive stoke, svježeg mesa i živine, i provoza kroz
nju zaklane stoke i živine. S potpunim osno-
vom se je prema tome kr. Vlada nosila nadom,
da će 6. i kr. Vlada usvojiti njenu posljednju
kotu (BRA od 4 avgusta ove godine) za
osnovicu naših daljih uzajamnih pregovora, te
joj tim teže pada uvjerenje, koje je dobila iz
posljednjeg njenog odgovora, iz kog je vidjela
da ona ni u tome nije zadovoljna našim ustu-
peima.

Nadahnuta neprestano naj prijateljskijim
raspoloženjem prema susjednoj monarhiji, kr.
Vlada je s naj većom gotovošću izišla na su-
sret želji 6. i kr. Vlade, iznijetoj u posljednoj
njenoj noti, pa je, poslije ozbiljnog proučavanja,
došla do zaključka, da u svojim državnim na-
bavkama ne smije nijednoj državi činiti ustupke,
koji bi mogli da se tumače kao pravo priori-
teta, nepomirljivo ni s pojmom prava državnog
samoopredijeljenja, ni s osnovom slobodne uta-
kmice, i koje kao takvo nije našlo mjesta ni u
jednom dosadašnjem trgovinskom ugovoru iz-
među nezavisnih država, što je u očitoj pro-
tivnosti i s priznatim i utvrđenim načelom naj
višeg povlašćenja. U ovoj svojoj odluci kr. Vlada
je pojačana i opravdanom zebnjom, da bi takvi
ustupci bili izvor nesporazumnjenjima i trve-
njima, koji bi samo slabili a ne jačali prijatelj-
ske odnose sa susjednom monarhijom, čije pri-
jateljstvo Kraljevina tako visoko cijeni.

Kr. Vlada. se nosi uvjerenjem, da će e. i
kr. Vlada hijeti da pravedno uzme u ocjenu

opreznost koja potiče iz bojazni od raznog shva- “

tanja i nesporazuma zainteresovanih strana, te
drži da se s osnovom može nadati, da će se
e. kr. Vlada zadovoljiti ustupcima, koje kr.
Vlada ima čast precizirati, da bi se izbjegao
svaki nesporazum, kao svoju posljednju odluku
i koja se tačno, u koliko se nabavaka tiče, sa-

stoji u ovome: da će kr, Vlada učiniti, pod .

pogodbom jednakih cijena i kakvoće, porudžbina
u iznosu od dvadeset i šest milijona dinara kod
industrije u susjednoj monarhiji, zadržavajući
potpuno i ničim neograničeno pravo, da topove
i u opšte artiljerski materijal nabavi gdje i
kad bude htjela prema svome vlastitom naho-
đenju. Toliko joj životni interesi nalažu da što
prije uredi svoje carinske odnose sa stranim

državama, i da na taj način sredi svoj izvozi |

uvoz. Kr. Vlada je pristupila trgovinskim pre-
govorima s ostalim državama. Ona je prinu-
đena u isto vrijeme izjaviti e, i kr. Vladi, da
se po sebi razumije da će sve koneesije i po-
nude, u toku pregovora obećane, imati da se
smatraju kao povučene, ako e. i kr. Vlada:ne

bi izvoljela usvojiti ovo gledište kr. Vlade. :

Njoj je čast izjaviti u isto _ vrijeme, da će se i
u buduće rukovoditi u svojim odnosima s 1uo-
ćnom susjednom monarhijom obzirima dobroga
susjedstva i prijateljstva u nadi i uvjerenju. da
će i kod e. i kr. Vlade nailaziti uvijek na ras-
položenja, koja će joj omogućavati i olakšavati
ovu njenu iskrenu namjeru.

Obećane reforme.

Sarajevo, 24. oktobra,
Ministar Burian je u proljetošnjom zasje-
danju delegacija obećao slobodoumne reforme
u mnogim granama bos. here, uprave. Naročito
je naglasio zakon o štampi, zakon o zborovima
i udruženjima i izmjenu advokatskog reda.
Nizali su se dani za danima, mjeseci. za
mjeseeima i mi od svih tih obećanja ne vidje-
smo ništa. Pardon! Vidjeli smo naše novine još
više iskasapljene od preventivne cenzure, nego
što je bio slučaj prije obećanja ministrova, vi-
djeli smo, da se održanje naj nevinijih skup-
ština zabranjuje (dolačka je naravno dozvoljena),
vidjeli smo da se advokatima stvaraju neprilike
radi odbrane opozicionalaca, da se na upražnjena
advokatska mjesta imenuju samo stranci. .,
Kao jedan klasičan primjer, kako postupa
preventivna cenzura, navodim Vam samo jedan
slučaj. Novi muslimanski list ,Musayat“, koji
je počeo izlaziti u Mostaru, donio je u prvom
broju svoj program.“ Kao prva tačka prograna
spomenuto je, da je Sultan suveren Bosne i
Hercegovine i da će list ,Musavat“ braniti nje-
gova i narodna prava protiv svih napadaja.
Taj pasus je ecnzura u Mostaru propustila.
Kad su sarajevska ,Srpska Riječ“ i ,Bos. here.
Glasnik“ htjeli prestampati taj pasus iz ,Mu-
savata“, cenzura je to zabranila. Činjenicu je ka-
rakteristična sa dva gledišta 1) da bosanska vlada
ne da reći da je Sultan zakoniti suveren ovih
zemalja; 2) du u tom pogledu za Sarajevo i
Mostar ne vrijede iste odredbe. Na vladi su
već često puta rekli, da za Mostar i Sarajevo
nijesu isti zakoni. Ali ovo je ipak suviše. |
Prema tome možete vidjeti, na kakav se
način sprema teren novom zakonu o štampi,
koji će biti vrlo reakcionaran. Sprema ga
Kosta Hčćrman, a to je dovoljno da se unapri-
jed pogodi da će biti izvađen — iz muzeuma.
Zakon o zborovima i udruženjima niko i
ne pominje. On će doći ,postepeno“. *

i
Izmjena advokatskog reda biće samo u.

toliko bolja, jer će diseiplinarna_ komisija biti
možda drukčije sastavljena, ali će biti inače
ostavljene sve smetnje, koje postoje za ulazak
u advokatski stalež i biće nove stvorene. Nu-
merus elausus naravno da će ostati, premda ga

sad i u Hrvatskoj hoće da ukinu. Vlada hoće.

da drži kontrolu nad jednom važnom grupom
inteligencije i to je uzrok ovom njezinom po-
stupanju. Radi toga se među našom omladi-
nom osjeća pokret da se što više njih posve-
ćuje inžinjerskim i trgovačkim zanimanjima,
gdje će biti potpuno slobodni da vladu bez ob-
zira napadaju. ,

Na taj način ispunjava ministar Burian
svoja obećanja.

Kako će se on braniti radi ovoga pred
narednim delegacijama, mi naravno no znamo,
ali znamo da je naš javni život od proljetošnjih
delegacija okrenuo znatno na gore. Pritisak od
strane vlade je mnogo pojačan. Prirodna je
stoga posljedica i pojačanje otpora narodnoga,
koga na vladi ne će da razumiju. Opće je u-
vjerenje da ministar Burian nije jedini kriv 0o-
vom našem bijednom stanju i da se ninogo
protiv njegove volje radi. Na ministarstvu u
Beču i na vladi u Sarajevu obrazovala se je-
dna klika skrajnjih ultramontanaca i reakeio-
nara, koja ugušuje svaki slobodoumni pokret
u zemlji i koja onemogućuje i najmanju slo-
bodoumnu reformu. Protiv te klike ne može
ni sam ministar ništa,

TOn., Te NOK cy 34 OBe npucjenuuke o

Ta se klika nije ni osjećala, dok je ran

bio živ, jer je on bio i prema narodu | ad .
činovnicima apsolutista. Sad je ona osjetila a
govinu i izišla iz pužove kućice. Burian ps
može ili ne smije ništa da preduzme pica š
pogubne klike. U tome leži njegova o.
krivica, koja će ga dovesti u brzo do katastro!o,

slične katastrofi njegovog kolege Oidluhovskogi
ako za vremena ne osjeti opasnost koja mu

prijeti: Madžari ne će sigurno trpjeti da jedinom
zajedničkom ministru Madžaru veže ruke jedna
austrijska klika. Radi toga nije isključeno da
ministar Burian dođe brzo u položaj, da se ili
otrese upliva ove austrijske, ultramontanske

“klike ili da i on pane zajedno s njome. Nje-

govo je da se brine za sebe.
Naši dopisi.

Beč, 24. oktobra. (Nasljednik Goluhov-
skoga.) Grof Agenor Goluhovski je pao, a novi
je ministar vanjskih poslova već imenovan.
Danas u 9%/, ura prije p. bio je primljen u
audijenciju Barun Aehrenthal, dojakošnji po-
slanik kod petrogradskog dvora, i primio je
ponuđeni mu  portefeuille ministra  spoljnih
poslova. Kriza se je, kako se vidi, veoma brzo
riješila. Ono, što je Goluhovski već otprije mo-
rao da učini, učinio je tek danas. Njegov pad
bio je više nego prirodan, jer ako iko a ono je
on onaj, koji je napravio monarhiji toliko fja-
saka. Najzadnje njegovo veliko političko djelo
je carinski konflikat sa Srbijom.

Ne će biti suvišno, da se reče dvije o ka-
rijeri novoga ministra. Barun Alois Aehrenthal
poslije svršenih pravničkih nauka bio je kao
attachč kod pariskog poslanstva. Godine 1878.
dodijeljen je petrogradskom poslanstvu. Godine
1883. bi pozvan u Ministarstvo vanjskih po-
slova kao presidijalni šef ondašnjeg ministra
Kalnoky. Povrati se u Petrograd 1888. kao prvi
činovnik diplomatski i popne se do časti sa-
vjetnika sa titulom i svojstvom poslanika i o-
punomoćenog ministra. Od februara 1894. do
novembra 1895. bio je opet u ministarstvu vanj-
skih poslova, te novembra 1895. bi imenovan
poslanikom u Bukureštu. God. 1899. imenovan
je poslanikom na petrogradskom dvoru.

Upečatak na Balkanu. Glas o padu Go-
luhovskoga obradovao je u Sofiji sve političke
krugove. Balkanska politika Goluhovskoga do-
prinijela je dosta njegovom padu. Vijest.se je
takode naj bolje dojmila i u Beogradu. ,Poli-
tika“ kaže, da je u Srbiji dosta ministarstava
palo radi Austrije, eto sada nek je bar jednom
obratno.

“ Ostavka ratnog ministra Pitreicha. Da-

nas je ratni ministar F. Z. M. Pitrcich predao
kralju ostavku, koja je i primljena. Njegovim
je nasljednikom imenovan F, Z. M. Sehčnaich.
On se je u svoje vrijeme najoštrije protivio na-
džarskom jeziku u vojsci, kad je ono u Ugar-
Skoj bio konflikt radi zapovjednog jezika u
vojsci. To je on izjavio u jednom inter iewu.

Odygođenje delegacija. U parlamentarnim
krugovima kolaju glasovi, da će delegacije biti
odgođene. Te vijesti postaju sve vjerojatnije.
Ove bi se imale sastati tek na 15. decembra,
a ne kako je bilo određeno na 24. novembra.
Dva bi uzroka tomu bila: jedan je, da se novi
ministar vanjskih poslova prepravi za svoj
Debutt, a drugi je izborna reforma, za perfekeiju
koje je kratko vrijeme.

Na universi.* Prof. Jireček predava
ovoga semestra između ostaloga i ,Povjest du-
brovačke republike“. ;

Novoimenovani privatni docenat Dr. Lujo
Adamović prediva ,Geografiju bilina u bal-
kanskim zemljama“.

Crnica u audijenciji? Čuli smo, da će ka.
nonik Crnica, koji je ovamo stigao Prekojučer
biti primljen u audijenciju kod kralja. Ko Bad
što 10 znači? Tončić je već bio Primljen, a
Nasso je — pensionisan.

* Prof. Rešetar predava historičku Srpsku gramatiku
i srpskohrvatsku litersturu u XVIII. vijeku.

Mocrap, 13. (26.) okro6pa. (Tyhunuwitiuna
»Osšvit“-ose iipumje06e). Tlucao cam B
buniuTuHu_y Bocuu u XepPlieroBuuu, a Cana nosBo-
nuTe na Bam nuineM — oneT o TyhuuiuruHu. Osa
sapasa yxBaruna je Ha KONOST (Ji HWaC“ Ny6oKor ke
pujena, o kojoj ce uempecrano MOXe nucaru u ja-
NHKOBATH.

aM o Ty-

Bunjenu cMo, KO sacryna Boc, Xe
BA4KO IPJITBO, A 6BO npyxuo nam je
NHCT“ NpHNHKy, Ja HCTaKHeMO, Ko | cy
pumokaromunu. Tipuje Hekor pemena ya
CapajeBy ,nNpucjenuuuu“ «asneHux cyn

PU. Tpro-
* Capaj €BCKH
Capajencxu
a6pauu Cy y
OBA 3a 1907,
oi MYCnuMaHa

u npasocnaBiux Cp6a usa6panu NoMaliH cy
HOBK

PHMOKATOJIHLIH Ce OBako 30By ;

. broj Stpskih

Japomup  Cidyonuuxa, Mean. Ppanuwyj,
oDpate “Xopsai, Baneninun Lepan, u M sai
na [Ipauke, Cinegan BecediaK “(cnosag)
Aninok 1. an, Bunxem IKan, Anoje Kua.
Mean e Putuneep H Joculi Jlewnep, Pi
2. o cy gomiyealiu No3BaHu, Ka nam Bilene
npaBny ! ? : . ž
|  DpaTapeKOM , Osvitu“ ne ua6uja ua rase
aK MOCTAPCKOT: TPANCKOT Bujeha, Koju ce o “
mA .KABONIPABHH onuowaj B. u Kom
MM o je I>HXOB BOJIHKO-XPBATCKH CaH Camo
cak u ocilao, y npeBenuKoj MPXEH M CIBenumy
Me ynyhiyje ,Frpaneke one“ Heka ce 6puuy o
. hu rpana ,a He 3amupy y marama, koja uu.
a crnanajy y E>HXOBJY' KOMI6TeHLIHJY“. Ž
Ero KAKAB Nje1lOoKPJYI nponieyje NO sE
CTyrIHHLIHMA_HAPONA, onaj ,Osvit“ Koju .ce ueruwe
Kao . Io6opHHK rpabaHcke cno6one u OmuTuieke |

KUBAH, IUTO HM

aBToHomnje. TA SN
Pekocmo, ma ynosopumo ,Osvit“ — ma ww.

croliy rpana, T. j. Hea Mare Tipka, na že 6um
Mate cMpala, a H&KA Ce He 6puHe Hu sa sujy
«omnjereniinjy: Fapony: je“ nocra, / Rane ik Cam
cMaTpa. IIO3BAHHM HM KOMIIETEHTHHM 34 PHJELI6EHe
cBojux rurarea u cBoje cyn6uHe, 6e3 o63upa, na m
fe My OBy KOMNETEHLIHJY dparpu npH3HaTu. Y ocra.
noM ucTHueMo, na Ham je u Bana nagne OBy
KoMrleTeHtIMjy, Kan je KpOS CBOra NoBjepenuKa yse-
CTBOBAJIA y PACNpABH, Te JAJA SATpAKOHO H3JABE

u jaMCTBO.

Zadar, 21 oktobra. (Postupanje mjesnih |

Talijana prema Srbima). — Sjećate li se kako |
je Tale Budalina ljupcima udavio magare ? To
Vam je — u najbolju ruku — forma, u kojoj |

se od skoro tri mjeseca odrazuje ,onaj respoki
prama Srbima“, koga ,il Dalmata“ teko čenv
spominje.

Evo Vam malo statistike.

Izlemani : pravnici Radaković, Novaković
i Knežević; sluš. bogosl. OCvjetić, Vlahović.
Jugović i. Petronijević; gimnazisti: Klančić
Bjelić, Stevo i Đuro Kluić. , U

Napadnuti: (umakoše pod žandarskom za
štitom) : sluš. bogosl. Dojić i Vitas: gimn. Mi-
laš i Trišić. Član Upravnog Odbora Dr. Desnica
bio je insultiran i grozili su mu sa napadajem,

Naše gospode i gospodice (od 14 do 80
godina) najpodlijim izlijevima insultirane, ato
»jer govore srpski“. Ne mogu da imena izne-
seru per quel rispetto che ogni barbaro deve
avere verso-il sesso nobile“. Ako: mi nel povjeli
ruju, ja:ću u laemanskoj odori i imena u na:
rednom broju iznijeti. Ali ,il Dalmata“ će yje-
rovati; o tome i ne sumnjam. Ta i g. Feoli
sjetiće se kad je javno ,na zelenom trgu“ in-
sultirao gospod. Jovanku V. jer je upotreblja-
vala ,onaj gadni jezik“, — a ona je gospođica
Srpkinja. i
: Respekt i gostoprimstvo u formi batina i
iusulata, — to Vam je sve po receptu Tale
Budaline ili: — laemansko kavalirstvo !

Moj »Dubrovniče“, da ti javimo svaki na-
Padaj e da nas Obraniš, ne možemo jer si nam
daleko. No u narednom broju iznijeti ću sa
dokazima genezu i razvoj protuslavenskog po-
Po lao gra ito rtova ga

ku elike naše politike.

Tebi pozdrav; a il Dalmati“ onu : infan-.

dum, regina, putas renovare dolorem.

d —————;
Domaće Vijesti.

oma Bai: putovanja. .Nar. L.“ od 22
dje ia OVnNosi ovu Vijest: >U subotu je bio ov-
S S uo iz Beča, dubrovački biskup
nik dati “čolić, dočim je g. nadbiskup Dvor
vjetnik "i Ton ća gdje još boravi i dvorski sa.
je put Beča . U petak u jutro otputovao.
a istog d YNi zapovjednik g. pl. Varešanin,

e dije : Miće
lasku za Beč, g živica e
*e, da su otišli da svaki donese.
ON od obećanih pet.

Odlikovan; i
savjetnik vana Namjesnik Nardelli, dvorski |

Hoto odn AT i zadarski načelnik Dr. Zi
Nije ak oo Su talijanskim ordenima. Nema
nja za povod o oima poslužiti i ova odlikova
Povod novih intriga
Uspj A MR
dana . STPSke i hrvatske koalicije. Ovih
Postigli M nog iz Hrvatske u Budimpešti.
jezika i zašti "ePe rezultate svoje politike, glede
ska državopravnog položaja, kakve
anka« kroz toliko godina nije me |
1 fartimaši naravno da
Ove uspjehe kao male.
Czy- Ž
koju Piiredi a, Proslava. Na velikoj proslavi
og e Madžari Prilikom prijenosa 2%
zastupaće HI Popela iz Carigrada u otadžbini
"atsku ban Peačević, predš
Novinarska om " Poslanik Fr, Supilo. SP
Svoje izaslanano čenje, šalje posebnom la, |
j “YO, kojem će se pridružiti Y

Političara i beooradskih grasone

Po jedan mili