= =. Velika susjedna monarhija zadahnuta je željom da novom trgovinskom politikom zaštiti od stranje uopšte, pa posebice i od srpske kon- kurencije svoje agrarne proizvode. U tom cilju ona je svojim visokim carinarskim stavo- vima spriječila uvoz cerealija, a uz i suviše jako povišenje carine na živu stoku i svježe meso, i uz nepristajanje da obnovi veterinarnu konvenciju, ona je zahtijevala i ograničenje ve- ličine uvoza žive stoke iz Kraljevine, čime bi, uzeto sve ukupno, bio isključen uvoz na trgove susjedne monarhije naših cerealija, a znatno ote- žan uvoz žive stoke i svježeg mesa, što pred- stavlja veliki i glavni dio naše proizvodnje. Na štetu Kraljevine izmjenjena je tom novom politi- kom susjedne monarhije osnovica dosadašnjeg trgovinskog ugovora između obe države. Pri takovome stanju stvari, Kraljevskoj vladi nije ostalo drugo, nego da u pregovorima sa c. ik. Vladom traži obezbjedu za izvoz bar žive stoke i svježeg mesa u susjednu monarhiju, dok bi za. najveći dio ostalih proizvoda svoje zemlje imala da se postara za druga tržišta. Dovoljno je uzeti u obzir prirodu proizvodnje u Kraljevini, pa da se dođe do uvjerenja, da bi za Kraljevsku vladu otpao glavni razlog da sklapa trgovinsk ugovor sa susjednom monarhijom, ako se njime Srbiji ne bi mogao obezbijediti bar stalan izvoz žive stoke, svježeg mesa i živine i besprekidan pro- voz klane stoke i živine. Koliko je kr. Vlada, iz obzira prijateljstva prema susjednoj monarhiji, izašla na susret zahtjevima ce. i k. Vlade, da bi koliko toliko zaštitila promet bar naj glavnijih predmeta svoje proizvodnje i time bar donekle obezbijedila stal- nost trgovinskih odnosa sa susjednom monarhi- jom, lako je uvjeriti se iz ovih fakata: a) e. i kr. Vlada zahtijevala je da kr. Vlada napusti carinsku uniju s Bugarskom ili da seu njoj učine one izmjene, koja ona bude označila. Da bi dala očiti dokaz o tome: koliko polaže“ na svoje dobre trgovinske odnose sa susjednom monarhijom, kr. Vlada je pristala na posljednji zahtjev i pored svega uvjerenja u zamašnost žrtava, koje podnosi tim svojim ustupkom. b) u tok samih pregovora za sklapanje trgo- vinskih pregovora ce. i kr. Vlada iznijela je u promemoriji od 5. aprila svoje zahtjeve, u ko- jima, pod tamo izloženim pogodbama, traži od kr. Vlade da ne povišava svoje carine na uvoz iz Kr. Ugarske, I ovaj zahtjev primila je kr. Vlada u načelu, ali da se na taj način ne sma- nji status quo carinskih prihoda Kraljevine. 6) e. i kr. Vlada zahtijevala je dalje da kr. Vlada usvoji načelo, da prilikom državnih na- bavaka pri jednakoj kakvoći i cijeni uzimlje proizvode radinosti susjedne monarhije. I pored svega toga isto državne nabavke nemaju ni- kakve veze sa trgovinskim ugovorima, kojima je zadaća da se može — a ne i da se mora — kupovati i prodavati. Kr. Vlada je u suštini iz prijateljstva prema susjednoj monarhiji izišla na susret i tome zahijevu, pazeći pri tome jedino na formu, koja se daje složiti s nezavisnošću i dostojanstvom Kraljevine, i obećalaje učiniti u susjednoj monarhiji državnih porudžbina u iznosu od 26 milijona dinara, ne želeći međutim da pitanje o ovim i drugim državnima nabav- kama vezuje s trgovinskim ugovorom. Sve ove, i ovolike koncesije, koje je kr. Vlada učinila na zahtjev e. i kr. Vlade, jasan su i neosporan dokaz njene iskrene želje da susjednoj monarhiji iziđe na susret baš u tre- nutku, kad se zahtjevi Srbije svode gotovo isključivo na obezbijeđenje uvoza u A.-Ugarsku Žive stoke, svježeg mesa i živine, i provoza kroz nju zaklane stoke i živine. S potpunim osno- vom se je prema tome kr. Vlada nosila nadom, da će 6. i kr. Vlada usvojiti njenu posljednju kotu (BRA od 4 avgusta ove godine) za osnovicu naših daljih uzajamnih pregovora, te joj tim teže pada uvjerenje, koje je dobila iz posljednjeg njenog odgovora, iz kog je vidjela da ona ni u tome nije zadovoljna našim ustu- peima. Nadahnuta neprestano naj prijateljskijim raspoloženjem prema susjednoj monarhiji, kr. Vlada je s naj većom gotovošću izišla na su- sret želji 6. i kr. Vlade, iznijetoj u posljednoj njenoj noti, pa je, poslije ozbiljnog proučavanja, došla do zaključka, da u svojim državnim na- bavkama ne smije nijednoj državi činiti ustupke, koji bi mogli da se tumače kao pravo priori- teta, nepomirljivo ni s pojmom prava državnog samoopredijeljenja, ni s osnovom slobodne uta- kmice, i koje kao takvo nije našlo mjesta ni u jednom dosadašnjem trgovinskom ugovoru iz- među nezavisnih država, što je u očitoj pro- tivnosti i s priznatim i utvrđenim načelom naj višeg povlašćenja. U ovoj svojoj odluci kr. Vlada je pojačana i opravdanom zebnjom, da bi takvi ustupci bili izvor nesporazumnjenjima i trve- njima, koji bi samo slabili a ne jačali prijatelj- ske odnose sa susjednom monarhijom, čije pri- jateljstvo Kraljevina tako visoko cijeni. Kr. Vlada. se nosi uvjerenjem, da će e. i kr. Vlada hijeti da pravedno uzme u ocjenu opreznost koja potiče iz bojazni od raznog shva- “ tanja i nesporazuma zainteresovanih strana, te drži da se s osnovom može nadati, da će se e. kr. Vlada zadovoljiti ustupcima, koje kr. Vlada ima čast precizirati, da bi se izbjegao svaki nesporazum, kao svoju posljednju odluku i koja se tačno, u koliko se nabavaka tiče, sa- stoji u ovome: da će kr, Vlada učiniti, pod . pogodbom jednakih cijena i kakvoće, porudžbina u iznosu od dvadeset i šest milijona dinara kod industrije u susjednoj monarhiji, zadržavajući potpuno i ničim neograničeno pravo, da topove i u opšte artiljerski materijal nabavi gdje i kad bude htjela prema svome vlastitom naho- đenju. Toliko joj životni interesi nalažu da što prije uredi svoje carinske odnose sa stranim državama, i da na taj način sredi svoj izvozi | uvoz. Kr. Vlada je pristupila trgovinskim pre- govorima s ostalim državama. Ona je prinu- đena u isto vrijeme izjaviti e, i kr. Vladi, da se po sebi razumije da će sve koneesije i po- nude, u toku pregovora obećane, imati da se smatraju kao povučene, ako e. i kr. Vlada:ne bi izvoljela usvojiti ovo gledište kr. Vlade. : Njoj je čast izjaviti u isto _ vrijeme, da će se i u buduće rukovoditi u svojim odnosima s 1uo- ćnom susjednom monarhijom obzirima dobroga susjedstva i prijateljstva u nadi i uvjerenju. da će i kod e. i kr. Vlade nailaziti uvijek na ras- položenja, koja će joj omogućavati i olakšavati ovu njenu iskrenu namjeru. Obećane reforme. Sarajevo, 24. oktobra, Ministar Burian je u proljetošnjom zasje- danju delegacija obećao slobodoumne reforme u mnogim granama bos. here, uprave. Naročito je naglasio zakon o štampi, zakon o zborovima i udruženjima i izmjenu advokatskog reda. Nizali su se dani za danima, mjeseci. za mjeseeima i mi od svih tih obećanja ne vidje- smo ništa. Pardon! Vidjeli smo naše novine još više iskasapljene od preventivne cenzure, nego što je bio slučaj prije obećanja ministrova, vi- djeli smo, da se održanje naj nevinijih skup- ština zabranjuje (dolačka je naravno dozvoljena), vidjeli smo da se advokatima stvaraju neprilike radi odbrane opozicionalaca, da se na upražnjena advokatska mjesta imenuju samo stranci. ., Kao jedan klasičan primjer, kako postupa preventivna cenzura, navodim Vam samo jedan slučaj. Novi muslimanski list ,Musayat“, koji je počeo izlaziti u Mostaru, donio je u prvom broju svoj program.“ Kao prva tačka prograna spomenuto je, da je Sultan suveren Bosne i Hercegovine i da će list ,Musavat“ braniti nje- gova i narodna prava protiv svih napadaja. Taj pasus je ecnzura u Mostaru propustila. Kad su sarajevska ,Srpska Riječ“ i ,Bos. here. Glasnik“ htjeli prestampati taj pasus iz ,Mu- savata“, cenzura je to zabranila. Činjenicu je ka- rakteristična sa dva gledišta 1) da bosanska vlada ne da reći da je Sultan zakoniti suveren ovih zemalja; 2) du u tom pogledu za Sarajevo i Mostar ne vrijede iste odredbe. Na vladi su već često puta rekli, da za Mostar i Sarajevo nijesu isti zakoni. Ali ovo je ipak suviše. | Prema tome možete vidjeti, na kakav se način sprema teren novom zakonu o štampi, koji će biti vrlo reakcionaran. Sprema ga Kosta Hčćrman, a to je dovoljno da se unapri- jed pogodi da će biti izvađen — iz muzeuma. Zakon o zborovima i udruženjima niko i ne pominje. On će doći ,postepeno“. * i Izmjena advokatskog reda biće samo u. toliko bolja, jer će diseiplinarna_ komisija biti možda drukčije sastavljena, ali će biti inače ostavljene sve smetnje, koje postoje za ulazak u advokatski stalež i biće nove stvorene. Nu- merus elausus naravno da će ostati, premda ga sad i u Hrvatskoj hoće da ukinu. Vlada hoće. da drži kontrolu nad jednom važnom grupom inteligencije i to je uzrok ovom njezinom po- stupanju. Radi toga se među našom omladi- nom osjeća pokret da se što više njih posve- ćuje inžinjerskim i trgovačkim zanimanjima, gdje će biti potpuno slobodni da vladu bez ob- zira napadaju. , Na taj način ispunjava ministar Burian svoja obećanja. Kako će se on braniti radi ovoga pred narednim delegacijama, mi naravno no znamo, ali znamo da je naš javni život od proljetošnjih delegacija okrenuo znatno na gore. Pritisak od strane vlade je mnogo pojačan. Prirodna je stoga posljedica i pojačanje otpora narodnoga, koga na vladi ne će da razumiju. Opće je u- vjerenje da ministar Burian nije jedini kriv 0o- vom našem bijednom stanju i da se ninogo protiv njegove volje radi. Na ministarstvu u Beču i na vladi u Sarajevu obrazovala se je- dna klika skrajnjih ultramontanaca i reakeio- nara, koja ugušuje svaki slobodoumni pokret u zemlji i koja onemogućuje i najmanju slo- bodoumnu reformu. Protiv te klike ne može ni sam ministar ništa, TOn., Te NOK cy 34 OBe npucjenuuke o Ta se klika nije ni osjećala, dok je ran bio živ, jer je on bio i prema narodu | ad . činovnicima apsolutista. Sad je ona osjetila a govinu i izišla iz pužove kućice. Burian ps može ili ne smije ništa da preduzme pica š pogubne klike. U tome leži njegova o. krivica, koja će ga dovesti u brzo do katastro!o, slične katastrofi njegovog kolege Oidluhovskogi ako za vremena ne osjeti opasnost koja mu prijeti: Madžari ne će sigurno trpjeti da jedinom zajedničkom ministru Madžaru veže ruke jedna austrijska klika. Radi toga nije isključeno da ministar Burian dođe brzo u položaj, da se ili otrese upliva ove austrijske, ultramontanske “klike ili da i on pane zajedno s njome. Nje- govo je da se brine za sebe. Naši dopisi. Beč, 24. oktobra. (Nasljednik Goluhov- skoga.) Grof Agenor Goluhovski je pao, a novi je ministar vanjskih poslova već imenovan. Danas u 9%/, ura prije p. bio je primljen u audijenciju Barun Aehrenthal, dojakošnji po- slanik kod petrogradskog dvora, i primio je ponuđeni mu portefeuille ministra spoljnih poslova. Kriza se je, kako se vidi, veoma brzo riješila. Ono, što je Goluhovski već otprije mo- rao da učini, učinio je tek danas. Njegov pad bio je više nego prirodan, jer ako iko a ono je on onaj, koji je napravio monarhiji toliko fja- saka. Najzadnje njegovo veliko političko djelo je carinski konflikat sa Srbijom. Ne će biti suvišno, da se reče dvije o ka- rijeri novoga ministra. Barun Alois Aehrenthal poslije svršenih pravničkih nauka bio je kao attachč kod pariskog poslanstva. Godine 1878. dodijeljen je petrogradskom poslanstvu. Godine 1883. bi pozvan u Ministarstvo vanjskih po- slova kao presidijalni šef ondašnjeg ministra Kalnoky. Povrati se u Petrograd 1888. kao prvi činovnik diplomatski i popne se do časti sa- vjetnika sa titulom i svojstvom poslanika i o- punomoćenog ministra. Od februara 1894. do novembra 1895. bio je opet u ministarstvu vanj- skih poslova, te novembra 1895. bi imenovan poslanikom u Bukureštu. God. 1899. imenovan je poslanikom na petrogradskom dvoru. Upečatak na Balkanu. Glas o padu Go- luhovskoga obradovao je u Sofiji sve političke krugove. Balkanska politika Goluhovskoga do- prinijela je dosta njegovom padu. Vijest.se je takode naj bolje dojmila i u Beogradu. ,Poli- tika“ kaže, da je u Srbiji dosta ministarstava palo radi Austrije, eto sada nek je bar jednom obratno. “ Ostavka ratnog ministra Pitreicha. Da- nas je ratni ministar F. Z. M. Pitrcich predao kralju ostavku, koja je i primljena. Njegovim je nasljednikom imenovan F, Z. M. Sehčnaich. On se je u svoje vrijeme najoštrije protivio na- džarskom jeziku u vojsci, kad je ono u Ugar- Skoj bio konflikt radi zapovjednog jezika u vojsci. To je on izjavio u jednom inter iewu. Odygođenje delegacija. U parlamentarnim krugovima kolaju glasovi, da će delegacije biti odgođene. Te vijesti postaju sve vjerojatnije. Ove bi se imale sastati tek na 15. decembra, a ne kako je bilo određeno na 24. novembra. Dva bi uzroka tomu bila: jedan je, da se novi ministar vanjskih poslova prepravi za svoj Debutt, a drugi je izborna reforma, za perfekeiju koje je kratko vrijeme. Na universi.* Prof. Jireček predava ovoga semestra između ostaloga i ,Povjest du- brovačke republike“. ; Novoimenovani privatni docenat Dr. Lujo Adamović prediva ,Geografiju bilina u bal- kanskim zemljama“. Crnica u audijenciji? Čuli smo, da će ka. nonik Crnica, koji je ovamo stigao Prekojučer biti primljen u audijenciju kod kralja. Ko Bad što 10 znači? Tončić je već bio Primljen, a Nasso je — pensionisan. * Prof. Rešetar predava historičku Srpsku gramatiku i srpskohrvatsku litersturu u XVIII. vijeku. Mocrap, 13. (26.) okro6pa. (Tyhunuwitiuna »Osšvit“-ose iipumje06e). Tlucao cam B buniuTuHu_y Bocuu u XepPlieroBuuu, a Cana nosBo- nuTe na Bam nuineM — oneT o TyhuuiuruHu. Osa sapasa yxBaruna je Ha KONOST (Ji HWaC“ Ny6oKor ke pujena, o kojoj ce uempecrano MOXe nucaru u ja- NHKOBATH. aM o Ty- Bunjenu cMo, KO sacryna Boc, Xe BA4KO IPJITBO, A 6BO npyxuo nam je NHCT“ NpHNHKy, Ja HCTaKHeMO, Ko | cy pumokaromunu. Tipuje Hekor pemena ya CapajeBy ,nNpucjenuuuu“ «asneHux cyn PU. Tpro- * Capaj €BCKH Capajencxu a6pauu Cy y OBA 3a 1907, oi MYCnuMaHa u npasocnaBiux Cp6a usa6panu NoMaliH cy HOBK PHMOKATOJIHLIH Ce OBako 30By ; . broj Stpskih Japomup Cidyonuuxa, Mean. Ppanuwyj, oDpate “Xopsai, Baneninun Lepan, u M sai na [Ipauke, Cinegan BecediaK “(cnosag) Aninok 1. an, Bunxem IKan, Anoje Kua. Mean e Putuneep H Joculi Jlewnep, Pi 2. o cy gomiyealiu No3BaHu, Ka nam Bilene npaBny ! ? : . ž | DpaTapeKOM , Osvitu“ ne ua6uja ua rase aK MOCTAPCKOT: TPANCKOT Bujeha, Koju ce o “ mA .KABONIPABHH onuowaj B. u Kom MM o je I>HXOB BOJIHKO-XPBATCKH CaH Camo cak u ocilao, y npeBenuKoj MPXEH M CIBenumy Me ynyhiyje ,Frpaneke one“ Heka ce 6puuy o . hu rpana ,a He 3amupy y marama, koja uu. a crnanajy y E>HXOBJY' KOMI6TeHLIHJY“. Ž Ero KAKAB Nje1lOoKPJYI nponieyje NO sE CTyrIHHLIHMA_HAPONA, onaj ,Osvit“ Koju .ce ueruwe Kao . Io6opHHK rpabaHcke cno6one u OmuTuieke | KUBAH, IUTO HM aBToHomnje. TA SN Pekocmo, ma ynosopumo ,Osvit“ — ma ww. croliy rpana, T. j. Hea Mare Tipka, na že 6um Mate cMpala, a H&KA Ce He 6puHe Hu sa sujy «omnjereniinjy: Fapony: je“ nocra, / Rane ik Cam cMaTpa. IIO3BAHHM HM KOMIIETEHTHHM 34 PHJELI6EHe cBojux rurarea u cBoje cyn6uHe, 6e3 o63upa, na m fe My OBy KOMNETEHLIHJY dparpu npH3HaTu. Y ocra. noM ucTHueMo, na Ham je u Bana nagne OBy KoMrleTeHtIMjy, Kan je KpOS CBOra NoBjepenuKa yse- CTBOBAJIA y PACNpABH, Te JAJA SATpAKOHO H3JABE u jaMCTBO. Zadar, 21 oktobra. (Postupanje mjesnih | Talijana prema Srbima). — Sjećate li se kako | je Tale Budalina ljupcima udavio magare ? To Vam je — u najbolju ruku — forma, u kojoj | se od skoro tri mjeseca odrazuje ,onaj respoki prama Srbima“, koga ,il Dalmata“ teko čenv spominje. Evo Vam malo statistike. Izlemani : pravnici Radaković, Novaković i Knežević; sluš. bogosl. OCvjetić, Vlahović. Jugović i. Petronijević; gimnazisti: Klančić Bjelić, Stevo i Đuro Kluić. , U Napadnuti: (umakoše pod žandarskom za štitom) : sluš. bogosl. Dojić i Vitas: gimn. Mi- laš i Trišić. Član Upravnog Odbora Dr. Desnica bio je insultiran i grozili su mu sa napadajem, Naše gospode i gospodice (od 14 do 80 godina) najpodlijim izlijevima insultirane, ato »jer govore srpski“. Ne mogu da imena izne- seru per quel rispetto che ogni barbaro deve avere verso-il sesso nobile“. Ako: mi nel povjeli ruju, ja:ću u laemanskoj odori i imena u na: rednom broju iznijeti. Ali ,il Dalmata“ će yje- rovati; o tome i ne sumnjam. Ta i g. Feoli sjetiće se kad je javno ,na zelenom trgu“ in- sultirao gospod. Jovanku V. jer je upotreblja- vala ,onaj gadni jezik“, — a ona je gospođica Srpkinja. i : Respekt i gostoprimstvo u formi batina i iusulata, — to Vam je sve po receptu Tale Budaline ili: — laemansko kavalirstvo ! Moj »Dubrovniče“, da ti javimo svaki na- Padaj e da nas Obraniš, ne možemo jer si nam daleko. No u narednom broju iznijeti ću sa dokazima genezu i razvoj protuslavenskog po- Po lao gra ito rtova ga ku elike naše politike. Tebi pozdrav; a il Dalmati“ onu : infan-. dum, regina, putas renovare dolorem. d —————; Domaće Vijesti. oma Bai: putovanja. .Nar. L.“ od 22 dje ia OVnNosi ovu Vijest: >U subotu je bio ov- S S uo iz Beča, dubrovački biskup nik dati “čolić, dočim je g. nadbiskup Dvor vjetnik "i Ton ća gdje još boravi i dvorski sa. je put Beča . U petak u jutro otputovao. a istog d YNi zapovjednik g. pl. Varešanin, e dije : Miće lasku za Beč, g živica e *e, da su otišli da svaki donese. ON od obećanih pet. Odlikovan; i savjetnik vana Namjesnik Nardelli, dvorski | Hoto odn AT i zadarski načelnik Dr. Zi Nije ak oo Su talijanskim ordenima. Nema nja za povod o oima poslužiti i ova odlikova Povod novih intriga Uspj A MR dana . STPSke i hrvatske koalicije. Ovih Postigli M nog iz Hrvatske u Budimpešti. jezika i zašti "ePe rezultate svoje politike, glede ska državopravnog položaja, kakve anka« kroz toliko godina nije me | 1 fartimaši naravno da Ove uspjehe kao male. Czy- Ž koju Piiredi a, Proslava. Na velikoj proslavi og e Madžari Prilikom prijenosa 2% zastupaće HI Popela iz Carigrada u otadžbini "atsku ban Peačević, predš Novinarska om " Poslanik Fr, Supilo. SP Svoje izaslanano čenje, šalje posebnom la, | j “YO, kojem će se pridružiti Y Političara i beooradskih grasone Po jedan mili