uzrokovalo je pisanje ,Hrv. Dnevnika“ protiv srpskog naroda, i to je pisanje takovo, da jei naj umjerenije Srbe moralo dovesti do krajnjeg ogorčenja. Nijedan narod ne može i ne smije dopu- stiti, da mu se bezrazložno i lažno podbacuju klevete, da je počinio zločinstva, da se zanosio protudržavnim tajnim zločinačkim namjerama. Nijedan narod ne može dozvoliti, da ga nazi- * vaju: mafijom, palikućom, razbojničkom četom, pribjeglicama s koca i vješala i t. d. Nijedan narod ne može podnositi, da se njegove sveti- nje, njegovi ideali po blatu potežu. Sve to činio je nekažnjeno ,Hrv. Dnevnik“ protiv Srba, i samo u tom mora se tražiti uzrok događajima od 25. i 26. oktobra. Uvrijeđeni na- rodni ponos morao je reagirati, morao je tra- žiti zadovoljštine, kada već drugi faktori ne htjedoše ni putem prevencije ni putem repre- sije da reagiraju na gadne uvrede ,Hrv. Dne- vnika“, je morao kolo voditi Stijepo Kobasica, događaji od 25. i 26. oktobra morali su neminovno na- stupiti. Pa kakvi su ti događaji bili? Da li buna, da li ustanak, da li je njima počinjen zločin smetanja javnog mira? Mi, u svom ponosu uvrijeđeni Srbi, htjeli smo samo dostojanstveno demonstrirati protiv ,Hrv. Dnevnika“, htjeli smo da naša demonstracija bude ozbiljan me- mento inspiratorima ,Hrv. Dnevnika“ i njiho- vim suflerima. Na tome bi se svršilo, da ti kle- vetnici nijesu u svome kukavičluku potegli re- volvere, pucali na nas. Zar smo mi tim smetali javni mir, ili je pojam javnog reda i mira u Bosni takav, da ga već svaka slobodnija riječ, svaki naj manji slobodni pokret, može narušiti? ... Da je nama bila namjera narušiti javni red i mir, mi smo imali za to takve prilike, da smo mogli do prolijevanja krvi dovesti. Uvrijeđena narodna masa trebala je samo jedan mig da dobije, te bi došlo doista do velikog narušenja javnog mira. No mi smo umirivali masu, koja je pravednim gnjevom planula, A to sigurno mora policija da zna, ako joj konfidenti bar u takvim prilikama istinu saopštavaju. Skroz je neosnovana tvrdnja, da smo nas dvojica htjeli radništvo na sudjelovanje pri iz- gredima zavesti. Svakome radniku Srbinu na- lagala je savjest, dužnost i ponos narodni, da stoji pripravan, da uđe i u borbu sa klevetni- cima oko ,Hrv. Dnevnika“, ako bi zatrebalo. Nije trebalo zavađanja s naše strane, radništvo je samo znalo, šta mu je dužnost. Napadnuta presuda okrivljuje nas, da smo razdražljivim govorima svjetinu raspaljivali. Ovo jednostavno nije istina. Petar Kočić upozoravao je masu prilikom štrajka u mjesecu maju, da se savladava, uti- šavao je strasti, koje su se rasplamtile, kad ono krv poteče. Stijepo Kobasica umirivao je 26. oktobra sve sakupljene Srbe i samo, uslijed nje- gova poziva i nagovora, razišla se svjetina pred noć. Zar smo dakle nas dvojica ,narušili javni red i mir“? Bez obzira na faktičnu neosnovanost na- padnute presude, ne da se ona ni pravno 0o- pravdati. Sva napredna državopravna nauka odlučno se bori protiv policajno-apsolutističke prakse reakcionarnih vlada, a borba nauke pro- tiv te prakse našla je jasna izraza u zaključci- ma uglednog »Institut de droit international«, Pa čak i u praktičnoj primjeni kod modernih slobodoumnih država. Države vrše pravo progona i to samo nad strancima u naj kritičnijim vremenima i radi osobite opasnosti prognane osobe. Naj češći slu- čajevi proganjanja dešavaju se pred ili za vri- jeme rata, onda se progoni bez obzira. U mir- nim vremenima bacaju takovi progoni čudnu svjetlost na sigurnost i pouzdanos: uprave, a to tijem više, što su u konkretnom slučaju prognani novinari, koji su pozvani, da vrše kontrolu nad javnim radom državnih organa. Kazna progonstva udarena je na novinare, na zatočnike slobodnog javnog mnijenja, a to si- gurno ne može pred stranom javnošću služiti na čast za prilike u Bosni i Hercegovini. Slo- bodoumna Engleska, koja osvaja i sa malo sile drži red u tolikim svojim kolonijama, ne poznaje izgona stranaca. ž Izuzetno je i tamo izgon za strance bio određen u g. 1882. no ta odredba prestala je u Engleskoj bezuslovno već g. 1882., Pa ipak ta Engleska vlada u svojim kolonijama sa veoma malo brutalne i brahijalne sile. A kod nas?... Nepravedna, protupravna i protuzakonita je napadnuta presuda i radi tog, što griješi pro- tiv temeljnog načela policajno-kaznenog postu- panja, po kojem se za jednu istu stvar, ne smije dva puta suditi. Obojica nas bili smo presudama br. 26.895 i 20.626 radi događaja od 25. i 26. oktobra osu- đeni na zatvor, odnosno globu, Niti je trebalo osobe Petra Kočića, a niti. prava, a to pravilo ne smije povrijediti ni vla- din povjerenik za glavni grad Sarajevo. Vlažemo ovaj utok, protestujući protiv Pro- gona nas dvojice novinara, ulažemo ovaj utok protiv nepravedne i neosnovane policajne pre- sude, ulažemo ovaj utok u interesu ugleda Bo- sne i Hercegovine, te tražimo, da zemaljska vlada napadnute presude u cijelosti ukine. Sarajevo 7. (20) novembra 1906. i Stijepo Kobasica, urednik ,Srpske Riječi“. Petar Kočić, urednik ,Otadžbino“, Upravljati jednom zemljom pomoću tamni- ce, progoristva, premetačine i ostalih nasilnih sredstava. nije teška stvar, ali je teško i za ze- mlju i za vladu, kad štrajkovi i demonstracije postanu obična pojava, redovan odgovor na rdavo postupanje vlasti. Tome je svemu krivo nastojanje vladino da onemogući uvođenje par- lamenta u Bosni i Hercegovini, koji bi bio pravi izraz narodne volje i kontrola državne vlasti. Ono, za što je bila zrela Bugarska odmah iza oslobođenja, za što je zrio Krit, Persija, pa čak i Kina, za to nije zrela Bosna i Hercegovina, koja leži na pragu kulturnog Zapada. Zar to ne znači priznanje same bosanske vlade da ona u svojoj ,kulturnoj misiji“ nije uspjela ? Ne dopuštati novinama da kritikuju rad jednog naj nižeg činovnika, a u isto im vrijeme dozvoljavati da naj pogrdnijim riječima: napa- daju najači, elemenat to ne samo da nije časno, nego nije ni mudro, jer dovodi samu vladu do iškušenja da se posluži drakonskim mjerama, koje nijesu ni naj manje potrebne, ni naj manje opravdane. Ta je politika nerazumljiva za svakog inteligentnog čovjeka, osim ako je vlada po- stavila sebi za cilj izazivanje nereda. Vlada je svojom kapralskom politikom uspjela da stvori jako neraspoloženje u svim slojevima naroda protiv — gebe. To se ne- raspoloženje svaki čas manifestuje na ulici, jer Bosna nema parlamenta, nema štampe. Zar ne bi bilo bolje, da se poslužimo riječima jednog delegata, da bosanska vlada pusti da govori parlamenat, mjesto da govori ulica ? >Ne bis in idem«, ko pravilo kaznenog Pismo iz Beča. 21. novembra 1906. Demonstracije pred ministarstvom finan- sija. Srpski i hrvatski đaci priredili su danas uprav u 12 sati u podne velike demonstracije protiv zajedničkog ministra Buriana i bosanske vlade u pogledu posljednjih događaja u Sara- jevu i strogim vladinim mjerama proganjanjem tamošnjih novinara. Demonstracije su pobudile pozornost u građanstvu, jer baš na Kiirthner- strasse naj veća šetnja a vrijeme divno, da bi- ste mu i vi tamo s našega juga mogli zavidjeti. Johannesgasse, gdje se nalazi zgrada ministar- stva, pobočnica je od Kertnerice i povici ,Abzug Burian“ primamiše sav narod da vidi što je. Komešanje veliko, bečka znatiželjnost i priupi- tkivanje, a dižu se povici, silni povici protiv Buriana i odjekuju zvuci pjesme ,Onamo, ona- mo“. Kad je prispjela Pulicija, nastala još veća vika, protesti, pjevanje, mahanje štapova, a pu- licija stala odmah da hapsi. Pri hapšenju je bilo i opiranja. Mnogo ih je zatvoreno, koji do sada kad ovo pišemo (5 sati po podne) još ni- jesu pušteni. Pred naj bližom policajskom posta- jom došlo je opet do bučnih demonstracija. Padalo je i kamenje, a policija umnožena sa golim sa- bljama rastjeravala je demonstrante, kojim se nadalje nije bilo moguće opirati, jer policija rasla. Među daštvom je ogorčenje, misli se pri- rediti velika skupština i apelovati na Evropu, da se stanje u Bosni i Hercegovini već jednom promjeni. Večerašnje se novine mnogo bave s ovim demonstracijama. ,Pressa“ kaže, da ih je 6 -uapšeno. Delegacije. Delegacije se sastaju u subotu 25. ov. mj. Ministar vanjskih poslova imao je da već u nedjelju iznese exposa u vanjskoj po- litici, ali je danas u programu učinjena jedna promjena. Delegacije se naime sastaju isto 25, ov. mj., ali Aerenthal ne će prikazati svoga exposča u nedjelju nego tek poslije pauze i to na 5. decembra. Srbija i Austrija. Jučer je bila u mini- starstvu vanjskih posala konferencija o trgo- vinskim ugovorima sa balkanskim državama pod predsjedanjem ministra Baruna Aerenthala. Sjednica se bavila pitanjem odgovora na zadnju notu srpske vlade, na koju do sada nije bilo odgovoreno. Sadržina se odgovora drži tajnom. Govorilo se i o trgovinskim ugovorima sa Bu- garskom i Rumunjskom. Posljedice zatvaranja granice ovamo se veoma mnogo osjećaju i teške su, a o tome sam vam pisao posljednji put. Skupoća mesa zadava pučanstvu velikijeh briga; nema dana, a da nije neka protesna skupština. Svak je rad znati, hoće li novi ministar vanjskih poslova proslijediti u smislu svoga predšasnika Goluhovskoga ili će on krenuti nekim drugim, boljim putem, a svak je u isto doba željan, da se dogodi ovo potonje, > uputi drugim smjerom, a ne onim Goluhovs 0- ga. Sama ,Zeit“, koja je danas puna nekih to- božnjih srpskih intriga, pr. 4 ona austrijsko, jskoj politici, e se pon obla a Ii nebak to je svojom politikom postigao samo mržnju i antipatije balkanskih naroda, i nada se, da će Aerenthal raditi dru- kčije, osobito što se Srbije tiče. Intrige? Sve se o Srbiji piše samo da se ubije njen ugled u Hvropi sada, kad se je po- digla i pokazala kako zna i ona braniti svoju neovisnost. Naj prije se raširili glasovi o du- ševnom poremećenju srpskog prijestolonasljedni- ka. I iza kako je to bilo kategorički demanto- vano i dokazano obratno, , Allgemeine Zeitung“ je ipak donijela članak u kom se kaže, da je' sve o Đordu istinito i donosi još hrpu vijesti koje bi grubo o njemu govorile. j Danas se opet po novinama čita, kako je Pašić veoma neraspoložen prema austrijskom poslaniku u Beogradu Ozikanu i da se posljednji po svoj prilici ne će više ni vraćati u Beograd, Napada se Pašića i govori se o nekoj srpskoj propagandi državnim noveem po Južnoj Ugar- skoj, Dalmaciji i Makedoniji. Da je Pašić i vlada angažovao za nedjelje miting u Beogradu, koji će biti podupiran vladinim novcem, a pre- tvoriće se u velike demonstracije protiv Austrije, jer da će se izraditi memorandum na sve vlasti evropejske i prikazati crno austrijsko vladanje u Bosni i Hercegovini. A što još ne pišu o tzv. srpskim intrigama | Domaće vijesti. slucT 3a Hapoji. Ynpasa ,Cpncke Zope“ pa- sacnana je cBuMa cBojuM nosjepeHuiuuMa u MHOrHM NpyruM Cp6uMa oKpyxHHLy 0 OCHHBAHy JHCTA 3a napon. Heku cy Ha Ty oKpyxuuuy Beli onroBopuju, a neku cy oGehanu ogrosopuTu. Mu ce Hanamo, na Ca ONTOBOpOM He fe HuKO u3ocTaTu u ga he csoje MHUIJ6eH$ NOCNAT4 M OHM, KOjH OKpyHHLY Hujecy NpumMujiu, 6uno uro um je anpeca 6una Herno3HaTa, uno nak, miro je Heko Morao u HexoTe usocTaTu. OkpyxHuua je wuramMnaHa y 42. 6pojy oBora JucTa, Te je, NpxuMo, Ha Taj nauuH Behiuuu gnoma no PyKy. CmaTpaMo, na cy cBu npujarejeu Hauer Ha- PONa, a y NIpBOM PEN CBELITEHHUH M YUHTEJBH TIO- SBAHH, NA C6 H3jaBE O OBOME BPJIO BaKHOME rnu- TAHy. CBaK HeKa CnoGonHo Kaxe ITo Mucnu o OBOj CTBApH, M KaKAaB Gu NucT Mopao 6uru. Hea Ce HMKO He ycTpyuaBa, jep ce camo y CBecTpaHoj H3MjeHH MHCJIH MOXKE OCTBAPHTU OBA saMucao y NyXy M TIpeMa 3axTjeBuMa HAIIHX HApOLHHX noTpeĆa, 3aTo MONHMO cBe noBjepeHuke »Cpnceke 3ope“, cse CBCIITEHMKE M yuuTeme u yonhie cse Haponne npu- jaTeme, na APyLITBeHOj yripaBu nogHecy cBoja u3s- Bjemiha u ga nocnjeme c wuma. C NpaBOM MHCJIHMO, na He he Huko usocTaTu, jep He Tpeća u He cmuje na usocTaHe. IlyxHocT je CBHjy, Na rmnpema CBOjuM CKPOMHHM CHJIAMA, yuuH€ no6pa cBome Hapony. HuKO He cMuje na ce usBuibaBa THME, IITO Huje NpuM4O okpyxuuuy, jep 6u 3šacBjenouuo, na My je BHIIG CTANO NO ETHKETE, Hero IO HApOnHOT Ha- npeTKa. Bu cTe, rocnogo cBelureHuuu u YuHTeJu Y NPBOM peny mnossau | Ha sama je, na nocBjeno- “MTE M y3NpxuTE noGap rnmac, KOj4_c rmpaBoM y»«uBaTe ! vSlovjenski Jug“ u Beču. Pišu nam iz Beča: Bečki dopisnik ,Orvene Hrvatske“ donio je u jednom od svojih dopisa i noticu o novo utemeljenom jugoslovjenskom klubu. Pošto je Ova stvar već izišla u javnost, to cijenimo, da je potrebno iznijeti sve onako kako je u stvari s pomenutim klubom. Vijesti koje ovdje iznosi. mo kompetentne su u koliko jei pisac ovijeh redaka jedan od pokretača kluba. “ Klub dakle već postoji i ima svoju kon- stituciju, svoj odbor. Budući da je klubov pro-' gram takav, da je povukao svu silu članova k sebi, to on kao takav ne može da postoji zako- nito, jer bi prešao ograničeni broj članova“ Zato se je odbor odmah pobrinuo, da izradi štatute, koji su već pri kraju, i da klub Pretvori u u- druženje sa štatutima. Udruženju će biti ime »Slovjenski Jug“. Njegov je program kulturno ujedinjenje južnih Slovjena, a uzimaće udijela u javnosti, pratiće sve događaje u Južnom Slo- vjenstvu i davaće svoje mišljenje i iskazivaće svoje stanovište i to uvijek sa jednim kratkim osvrtom na prošlost Udruženje nalazi mnogo pristaša i skoro će biti sazvana opća skupština za upisivanje članova. To će biti u Beču prvo društvo ove vrste. Netom društvo uzima dobar fond, osnovaće ,Nakladno društvo Slovjenskog Juga“ koje će među ostalim izdavati jednu mo- dernu književnu reviju. Po dosadanjem uspjehu to bi moglo biti i početkom nove godine 1907, Srpska, hrvatska i slovenska društva izgleda da će votirati jednu svotu u fond lista, a to bi potjecalo inicijativom srpskog akad. društva »ZŽoraš. LOvakom pokretu našijeh đaka treba Se ra- dovati i saželjeti im svaki i najbolji uspjeh. Pr. vi pokretači su Frano Anđeli Radovani, Petar M. Kolendić, Ljubo Karaman, Frano Kulišić i dr. t.j. Srbi i Hrvati, a u udruženje će da prie stupe i Slovenci i Bugari. Jezik će se. upotre- bljavati i srpsko-hrvatski i slovenački i bugar- ski, a tim bi se jezicima štampavao š list. Udru- ženje' ima samo kulturno-prosvjetni program, jer političko-socijalni ne bi sigurno: bio od yla- sti odobren, kad bi se na nj i pomišljalo.>Eda f spije i prinese koji kamičak kultur om osa ditnjeniui Na omladini je da radi ida ge zauzme sreem, a i na ostalim je patriotama, da pripomognu ovaj hvale vrijedna omladinski pothvat. : * : i Predavanja o Srbiji u Njemačkoj. Ljetos je proputovao kroz Srbiju njemački naučenjak Dr. Svarclaze iz Frankfurta. O rezultatima Svoga putovanja držao je više predavanja. u Njema- čkoj, a ovo dana i u Stutgartu, u trgovinsko. geografskom udruženju. O tome predavanju či tamo ovaj referat u jednom njemačkom listu: >Predavanju Dr. Svarcloze-a u Frankfurtu o Srbiji prisustvovao je i knez Karl od Uraha, Govornik je naglasio, da je Srbija, i ako nije : jako udaljena od Njemačke, ipak malo poznata, te stoga o ovoj lijepoj i plodnoj zemlji postoje vrlo netačni i izvrnuti pogledi. Dr. Švareloze je proputovao cijelu zemlju, da bi po starim srp- skim manastirima vršio naučne studije. Srpska vlada ga je u tome obilno potpomogla. Pri ovom njegovom putu naročito mu je upalo u oči bogatstvo šuma, međutim množina divljači ne stoji ni u kakvom odnosu s tim, čemu je uzrok, što je do prije kratkog vremena svakom Srbinu bilo dopušteno da lovi kad i gdje god hoće. U divljač spadaju: divlje mačke, lisice, kurjaci i medvjedi. Klimatske prilike su vrlo pogodne. Glavni razlog, što se kroz Srbiju slabo putuje, leži u nedostatku željeznica. Javna bez- bjednost je dovoljno osigurana. Kao naročito radosnu pojavu ističe, da u Srbiji njemačku robu smatraju kao naj bolju i naj dugotrajniju i da njemačka nauka uživa vrlo veliki ugled, Kao posljedicu toga navodi, da u Srbiji vrlo mnogo, i vrlo rado uče i govore njemački. Dalje je govornik iznio bogatstvo Srbije u mineralnom pogledu. Navodi da je vidio kamene rudnike s izvanredno lijepim mramornim pločama, koji ne mogu da se izrade i izvezu, jer nema do- voljno transportnih sredstava. Niz slika poka- zuje lijepe predjele, tipove, izglede Beograda i drugih mjesta, razvaline od tvrđava, kraljev dvor, lijepe seoske kuće i izvjestan broj, u ar- hitektonskom pogledu, izvrsno sagrađenih ma- nastira.« Sjednice hrvatskoga sabora. Radi op- strukcije Frankovaca, koji su sad vrlo ljuti, jer vide da su izgubili i svoj upliv na zagrebačku ulicu, sabor je mogao samo malo pozitivnog uraditi. Sad kad je dokazana potpuna franko- vačka nemoć, saborski će rad sigurno brže napredovati. Djakovački biskup. Madžarski listovi do- nose vijest, da je kombinacija za imenovanje Stadlera djakovačkim biskupom sasvim napu- štena, jer madžarska vlada ne želi da joj Sta- dler smeta svojim intrigama. Sad su kandidati Dr. Bauer i Dr. Baren. Pišu nam iz Boke: Čitali smo, kako će se sa srećom i berićeto tinsko = parobrodarsko društvo pod imenom »Dalmatia“, kud će? Šta će ih ne će Lloyd na sred činom mnogo bi Svog ugleda! jim m, da Uprava Lloyda obećava svo- J Mmovnicima, koje će otpustiti s prvim da- da će ih iti d : : Preporučiti novom Tuštvu ,Dalmatia«, Mi smo mnijenja, a i pravo nstva jednog Lloyda, da ma ugovora sa ,Dalmatia“ Leni A Svi njegovi činovnici budu i oka kme _ u istoj službi i na istom mje- fond. kz. rušenjem isplaćivanja za mirovinski Nd, koju bi mir i ovin kt RA X vima kao i kod Edesse pod istim uslo Mi re j Pravo, ivona HAšu 1 mislimo, da rekosmo Idemo da silo“ Je, hoće li pravo uraditi. "Pu ne prekrasnu . su imali smo priliku vidjeti 10Vosagr, sv. Stefanu Štilja Srađenu snom položaju n Ze Crkvu, posvećenu Shona Crkva je na prekra- Poluotok Savici sy. Tome, odmah iza rovima, inabna Sva Slavica je zasađena bo- groblje ma itd. Tu se namjerava i novo i Vitova_dola s. ovala ga mješćanima Bečića koji svojski ,, “Na čelu im £. Niku Davidoviću, dnog Pothvata suše Za izvršidbu ovako tru- a, Preporučamo braći Paštrovićima, |