uzrokovalo je pisanje ,Hrv. Dnevnika“ protiv
srpskog naroda, i to je pisanje takovo, da jei
naj umjerenije Srbe moralo dovesti do krajnjeg
ogorčenja.

Nijedan narod ne može i ne smije dopu-
stiti, da mu se bezrazložno i lažno podbacuju
klevete, da je počinio zločinstva, da se zanosio
protudržavnim tajnim zločinačkim namjerama.
Nijedan narod ne može dozvoliti, da ga nazi-

* vaju: mafijom, palikućom, razbojničkom četom,

pribjeglicama s koca i vješala i t. d. Nijedan
narod ne može podnositi, da se njegove sveti-
nje, njegovi ideali po blatu potežu.
Sve to činio je nekažnjeno ,Hrv. Dnevnik“
protiv Srba, i samo u tom mora se tražiti uzrok
događajima od 25. i 26. oktobra. Uvrijeđeni na-
rodni ponos morao je reagirati, morao je tra-
žiti zadovoljštine, kada već drugi faktori ne
htjedoše ni putem prevencije ni putem repre-
sije da reagiraju na gadne uvrede ,Hrv. Dne-
vnika“,

je morao kolo voditi Stijepo Kobasica, događaji
od 25. i 26. oktobra morali su neminovno na-
stupiti.

Pa kakvi su ti događaji bili? Da li buna,
da li ustanak, da li je njima počinjen zločin
smetanja javnog mira? Mi, u svom ponosu
uvrijeđeni Srbi, htjeli smo samo dostojanstveno
demonstrirati protiv ,Hrv. Dnevnika“, htjeli
smo da naša demonstracija bude ozbiljan me-
mento inspiratorima ,Hrv. Dnevnika“ i njiho-
vim suflerima. Na tome bi se svršilo, da ti kle-
vetnici nijesu u svome kukavičluku potegli re-
volvere, pucali na nas. Zar smo mi tim smetali
javni mir, ili je pojam javnog reda i mira u
Bosni takav, da ga već svaka slobodnija riječ,
svaki naj manji slobodni pokret, može narušiti?
... Da je nama bila namjera narušiti javni red
i mir, mi smo imali za to takve prilike, da smo
mogli do prolijevanja krvi dovesti. Uvrijeđena
narodna masa trebala je samo jedan mig da
dobije, te bi došlo doista do velikog narušenja
javnog mira. No mi smo umirivali masu, koja
je pravednim gnjevom planula, A to sigurno
mora policija da zna, ako joj konfidenti bar u
takvim prilikama istinu saopštavaju.

Skroz je neosnovana tvrdnja, da smo nas
dvojica htjeli radništvo na sudjelovanje pri iz-
gredima zavesti. Svakome radniku Srbinu na-
lagala je savjest, dužnost i ponos narodni, da
stoji pripravan, da uđe i u borbu sa klevetni-
cima oko ,Hrv. Dnevnika“, ako bi zatrebalo.
Nije trebalo zavađanja s naše strane, radništvo
je samo znalo, šta mu je dužnost.

Napadnuta presuda okrivljuje nas, da smo
razdražljivim govorima svjetinu raspaljivali.

Ovo jednostavno nije istina.

Petar Kočić upozoravao je masu prilikom
štrajka u mjesecu maju, da se savladava, uti-
šavao je strasti, koje su se rasplamtile, kad ono
krv poteče. Stijepo Kobasica umirivao je 26.
oktobra sve sakupljene Srbe i samo, uslijed nje-
gova poziva i nagovora, razišla se svjetina
pred noć.

Zar smo dakle nas dvojica ,narušili javni
red i mir“?

Bez obzira na faktičnu neosnovanost na-
padnute presude, ne da se ona ni pravno 0o-
pravdati. Sva napredna državopravna nauka
odlučno se bori protiv policajno-apsolutističke
prakse reakcionarnih vlada, a borba nauke pro-
tiv te prakse našla je jasna izraza u zaključci-
ma uglednog »Institut de droit international«,
Pa čak i u praktičnoj primjeni kod modernih
slobodoumnih država.

Države vrše pravo progona i to samo nad
strancima u naj kritičnijim vremenima i radi
osobite opasnosti prognane osobe. Naj češći slu-
čajevi proganjanja dešavaju se pred ili za vri-
jeme rata, onda se progoni bez obzira. U mir-
nim vremenima bacaju takovi progoni čudnu
svjetlost na sigurnost i pouzdanos: uprave, a
to tijem više, što su u konkretnom slučaju
prognani novinari, koji su pozvani, da vrše
kontrolu nad javnim radom državnih organa.
Kazna progonstva udarena je na novinare, na
zatočnike slobodnog javnog mnijenja, a to si-
gurno ne može pred stranom javnošću služiti
na čast za prilike u Bosni i Hercegovini. Slo-
bodoumna Engleska, koja osvaja i sa malo sile
drži red u tolikim svojim kolonijama, ne poznaje
izgona stranaca. ž

Izuzetno je i tamo izgon za strance bio
određen u g. 1882. no ta odredba prestala je u
Engleskoj bezuslovno već g. 1882., Pa ipak ta
Engleska vlada u svojim kolonijama sa veoma
malo brutalne i brahijalne sile.

A kod nas?...

Nepravedna, protupravna i protuzakonita
je napadnuta presuda i radi tog, što griješi pro-
tiv temeljnog načela policajno-kaznenog postu-
panja, po kojem se za jednu istu stvar, ne smije
dva puta suditi.

Obojica nas bili smo presudama br. 26.895
i 20.626 radi događaja od 25. i 26. oktobra osu-
đeni na zatvor, odnosno globu,

Niti je trebalo osobe Petra Kočića, a niti.

prava, a to pravilo ne smije povrijediti ni vla-
din povjerenik za glavni grad Sarajevo.

Vlažemo ovaj utok, protestujući protiv Pro-
gona nas dvojice novinara, ulažemo ovaj utok
protiv nepravedne i neosnovane policajne pre-
sude, ulažemo ovaj utok u interesu ugleda Bo-
sne i Hercegovine, te tražimo, da zemaljska
vlada napadnute presude u cijelosti ukine.

Sarajevo 7. (20) novembra 1906. i

Stijepo Kobasica, urednik ,Srpske Riječi“.
Petar Kočić, urednik ,Otadžbino“,

Upravljati jednom zemljom pomoću tamni-
ce, progoristva, premetačine i ostalih nasilnih
sredstava. nije teška stvar, ali je teško i za ze-
mlju i za vladu, kad štrajkovi i demonstracije
postanu obična pojava, redovan odgovor na
rdavo postupanje vlasti. Tome je svemu krivo
nastojanje vladino da onemogući uvođenje par-
lamenta u Bosni i Hercegovini, koji bi bio pravi
izraz narodne volje i kontrola državne vlasti.
Ono, za što je bila zrela Bugarska odmah iza
oslobođenja, za što je zrio Krit, Persija, pa čak
i Kina, za to nije zrela Bosna i Hercegovina,
koja leži na pragu kulturnog Zapada. Zar to
ne znači priznanje same bosanske vlade da
ona u svojoj ,kulturnoj misiji“ nije uspjela ?

Ne dopuštati novinama da kritikuju rad
jednog naj nižeg činovnika, a u isto im vrijeme
dozvoljavati da naj pogrdnijim riječima: napa-
daju najači, elemenat to ne samo da nije časno,
nego nije ni mudro, jer dovodi samu vladu do
iškušenja da se posluži drakonskim mjerama,
koje nijesu ni naj manje potrebne, ni naj manje
opravdane. Ta je politika nerazumljiva za svakog
inteligentnog čovjeka, osim ako je vlada po-
stavila sebi za cilj izazivanje nereda.

Vlada je svojom kapralskom politikom
uspjela da stvori jako neraspoloženje u svim
slojevima naroda protiv — gebe. To se ne-
raspoloženje svaki čas manifestuje na ulici, jer
Bosna nema parlamenta, nema štampe. Zar ne
bi bilo bolje, da se poslužimo riječima jednog
delegata, da bosanska vlada pusti da govori
parlamenat, mjesto da govori ulica ?

>Ne bis in idem«, ko pravilo kaznenog

Pismo iz Beča.
21. novembra 1906.

Demonstracije pred ministarstvom finan-
sija. Srpski i hrvatski đaci priredili su danas
uprav u 12 sati u podne velike demonstracije
protiv zajedničkog ministra Buriana i bosanske
vlade u pogledu posljednjih događaja u Sara-
jevu i strogim vladinim mjerama proganjanjem
tamošnjih novinara. Demonstracije su pobudile
pozornost u građanstvu, jer baš na Kiirthner-
strasse naj veća šetnja a vrijeme divno, da bi-
ste mu i vi tamo s našega juga mogli zavidjeti.
Johannesgasse, gdje se nalazi zgrada ministar-
stva, pobočnica je od Kertnerice i povici ,Abzug
Burian“ primamiše sav narod da vidi što je.
Komešanje veliko, bečka znatiželjnost i priupi-
tkivanje, a dižu se povici, silni povici protiv
Buriana i odjekuju zvuci pjesme ,Onamo, ona-
mo“. Kad je prispjela Pulicija, nastala još veća
vika, protesti, pjevanje, mahanje štapova, a pu-
licija stala odmah da hapsi. Pri hapšenju je
bilo i opiranja. Mnogo ih je zatvoreno, koji do
sada kad ovo pišemo (5 sati po podne) još ni-
jesu pušteni. Pred naj bližom policajskom posta-
jom došlo je opet do bučnih demonstracija. Padalo
je i kamenje, a policija umnožena sa golim sa-
bljama rastjeravala je demonstrante, kojim se
nadalje nije bilo moguće opirati, jer policija
rasla. Među daštvom je ogorčenje, misli se pri-
rediti velika skupština i apelovati na Evropu,
da se stanje u Bosni i Hercegovini već jednom
promjeni. Večerašnje se novine mnogo bave s
ovim demonstracijama. ,Pressa“ kaže, da ih je
6 -uapšeno.

Delegacije. Delegacije se sastaju u subotu
25. ov. mj. Ministar vanjskih poslova imao je
da već u nedjelju iznese exposa u vanjskoj po-
litici, ali je danas u programu učinjena jedna
promjena. Delegacije se naime sastaju isto 25,
ov. mj., ali Aerenthal ne će prikazati svoga
exposča u nedjelju nego tek poslije pauze i to
na 5. decembra.

Srbija i Austrija. Jučer je bila u mini-
starstvu vanjskih posala konferencija o trgo-
vinskim ugovorima sa balkanskim državama
pod predsjedanjem ministra Baruna Aerenthala.
Sjednica se bavila pitanjem odgovora na zadnju
notu srpske vlade, na koju do sada nije bilo
odgovoreno. Sadržina se odgovora drži tajnom.
Govorilo se i o trgovinskim ugovorima sa Bu-
garskom i Rumunjskom.

Posljedice zatvaranja granice ovamo se
veoma mnogo osjećaju i teške su, a o tome sam
vam pisao posljednji put. Skupoća mesa zadava
pučanstvu velikijeh briga; nema dana, a da
nije neka protesna skupština.

Svak je rad znati, hoće li novi ministar
vanjskih poslova proslijediti u smislu svoga
predšasnika Goluhovskoga ili će on krenuti
nekim drugim, boljim putem, a svak je u isto

doba željan, da se dogodi ovo potonje, >
uputi drugim smjerom, a ne onim Goluhovs 0-
ga. Sama ,Zeit“, koja je danas puna nekih to-
božnjih srpskih intriga, pr. 4 ona
austrijsko, jskoj politici, e se pon
obla a Ii nebak to je svojom politikom
postigao samo mržnju i antipatije balkanskih
naroda, i nada se, da će Aerenthal raditi dru-
kčije, osobito što se Srbije tiče.

Intrige? Sve se o Srbiji piše samo da se
ubije njen ugled u Hvropi sada, kad se je po-
digla i pokazala kako zna i ona braniti svoju
neovisnost. Naj prije se raširili glasovi o du-
ševnom poremećenju srpskog prijestolonasljedni-
ka. I iza kako je to bilo kategorički demanto-
vano i dokazano obratno, , Allgemeine Zeitung“

je ipak donijela članak u kom se kaže, da je'

sve o Đordu istinito i donosi još hrpu vijesti
koje bi grubo o njemu govorile. j

Danas se opet po novinama čita, kako je
Pašić veoma neraspoložen prema austrijskom
poslaniku u Beogradu Ozikanu i da se posljednji
po svoj prilici ne će više ni vraćati u Beograd,
Napada se Pašića i govori se o nekoj srpskoj
propagandi državnim noveem po Južnoj Ugar-
skoj, Dalmaciji i Makedoniji. Da je Pašić i
vlada angažovao za nedjelje miting u Beogradu,
koji će biti podupiran vladinim novcem, a pre-
tvoriće se u velike demonstracije protiv Austrije,
jer da će se izraditi memorandum na sve vlasti
evropejske i prikazati crno austrijsko vladanje
u Bosni i Hercegovini. A što još ne pišu o tzv.
srpskim intrigama |

Domaće vijesti.

slucT 3a Hapoji. Ynpasa ,Cpncke Zope“ pa-
sacnana je cBuMa cBojuM nosjepeHuiuuMa u MHOrHM
NpyruM Cp6uMa oKpyxHHLy 0 OCHHBAHy JHCTA 3a
napon. Heku cy Ha Ty oKpyxuuuy Beli onroBopuju,
a neku cy oGehanu ogrosopuTu. Mu ce Hanamo, na
Ca ONTOBOpOM He fe HuKO u3ocTaTu u ga he csoje
MHUIJ6eH$ NOCNAT4 M OHM, KOjH OKpyHHLY Hujecy
NpumMujiu, 6uno uro um je anpeca 6una Herno3HaTa,
uno nak, miro je Heko Morao u HexoTe usocTaTu.
OkpyxHuua je wuramMnaHa y 42. 6pojy oBora JucTa,
Te je, NpxuMo, Ha Taj nauuH Behiuuu gnoma no
PyKy. CmaTpaMo, na cy cBu npujarejeu Hauer Ha-
PONa, a y NIpBOM PEN CBELITEHHUH M YUHTEJBH TIO-
SBAHH, NA C6 H3jaBE O OBOME BPJIO BaKHOME rnu-
TAHy. CBaK HeKa CnoGonHo Kaxe ITo Mucnu o
OBOj CTBApH, M KaKAaB Gu NucT Mopao 6uru. Hea
Ce HMKO He ycTpyuaBa, jep ce camo y CBecTpaHoj
H3MjeHH MHCJIH MOXKE OCTBAPHTU OBA saMucao y
NyXy M TIpeMa 3axTjeBuMa HAIIHX HApOLHHX noTpeĆa,
3aTo MONHMO cBe noBjepeHuke »Cpnceke 3ope“, cse
CBCIITEHMKE M yuuTeme u yonhie cse Haponne npu-
jaTeme, na APyLITBeHOj yripaBu nogHecy cBoja u3s-
Bjemiha u ga nocnjeme c wuma. C NpaBOM MHCJIHMO,
na He he Huko usocTaTu, jep He Tpeća u He cmuje
na usocTaHe. IlyxHocT je CBHjy, Na rmnpema CBOjuM
CKPOMHHM CHJIAMA, yuuH€ no6pa cBome Hapony.
HuKO He cMuje na ce usBuibaBa THME, IITO Huje
NpuM4O okpyxuuuy, jep 6u 3šacBjenouuo, na My je
BHIIG CTANO NO ETHKETE, Hero IO HApOnHOT Ha-
npeTKa. Bu cTe, rocnogo cBelureHuuu u YuHTeJu
Y NPBOM peny mnossau | Ha sama je, na nocBjeno-
“MTE M y3NpxuTE noGap rnmac, KOj4_c rmpaBoM
y»«uBaTe !

vSlovjenski Jug“ u Beču. Pišu nam iz
Beča: Bečki dopisnik ,Orvene Hrvatske“ donio
je u jednom od svojih dopisa i noticu o novo
utemeljenom jugoslovjenskom klubu. Pošto je
Ova stvar već izišla u javnost, to cijenimo, da
je potrebno iznijeti sve onako kako je u stvari
s pomenutim klubom. Vijesti koje ovdje iznosi.
mo kompetentne su u koliko jei pisac ovijeh

redaka jedan od pokretača kluba.
“ Klub dakle već postoji i ima svoju kon-

stituciju, svoj odbor. Budući da je klubov pro-'

gram takav, da je povukao svu silu članova k
sebi, to on kao takav ne može da postoji zako-
nito, jer bi prešao ograničeni broj članova“ Zato
se je odbor odmah pobrinuo, da izradi štatute,
koji su već pri kraju, i da klub Pretvori u u-
druženje sa štatutima. Udruženju će biti ime
»Slovjenski Jug“. Njegov je program kulturno
ujedinjenje južnih Slovjena, a uzimaće udijela
u javnosti, pratiće sve događaje u Južnom Slo-
vjenstvu i davaće svoje mišljenje i iskazivaće
svoje stanovište i to uvijek sa jednim kratkim
osvrtom na prošlost Udruženje nalazi mnogo
pristaša i skoro će biti sazvana opća skupština
za upisivanje članova. To će biti u Beču prvo
društvo ove vrste. Netom društvo uzima dobar
fond, osnovaće ,Nakladno društvo Slovjenskog
Juga“ koje će među ostalim izdavati jednu mo-
dernu književnu reviju. Po dosadanjem uspjehu
to bi moglo biti i početkom nove godine 1907,
Srpska, hrvatska i slovenska društva izgleda
da će votirati jednu svotu u fond lista, a to bi
potjecalo inicijativom srpskog akad. društva
»ZŽoraš.

LOvakom pokretu našijeh đaka treba Se ra-
dovati i saželjeti im svaki i najbolji uspjeh. Pr.
vi pokretači su Frano Anđeli Radovani, Petar

M. Kolendić, Ljubo Karaman, Frano Kulišić i
dr. t.j. Srbi i Hrvati, a u udruženje će da prie
stupe i Slovenci i Bugari. Jezik će se. upotre-
bljavati i srpsko-hrvatski i slovenački i bugar-
ski, a tim bi se jezicima štampavao š list. Udru-
ženje' ima samo kulturno-prosvjetni program,
jer političko-socijalni ne bi sigurno: bio od yla-

sti odobren, kad bi se na nj i pomišljalo.>Eda

f spije i prinese koji kamičak kultur om
osa ditnjeniui Na omladini je da radi ida
ge zauzme sreem, a i na ostalim je patriotama,
da pripomognu ovaj hvale vrijedna omladinski
pothvat. : * : i
Predavanja o Srbiji u Njemačkoj. Ljetos
je proputovao kroz Srbiju njemački naučenjak
Dr. Svarclaze iz Frankfurta. O rezultatima Svoga
putovanja držao je više predavanja. u Njema-
čkoj, a ovo dana i u Stutgartu, u trgovinsko.
geografskom udruženju. O tome predavanju či
tamo ovaj referat u jednom njemačkom listu:

>Predavanju Dr. Svarcloze-a u Frankfurtu
o Srbiji prisustvovao je i knez Karl od Uraha,
Govornik je naglasio, da je Srbija, i ako nije :
jako udaljena od Njemačke, ipak malo poznata,
te stoga o ovoj lijepoj i plodnoj zemlji postoje
vrlo netačni i izvrnuti pogledi. Dr. Švareloze je
proputovao cijelu zemlju, da bi po starim srp-
skim manastirima vršio naučne studije. Srpska
vlada ga je u tome obilno potpomogla. Pri
ovom njegovom putu naročito mu je upalo u
oči bogatstvo šuma, međutim množina divljači
ne stoji ni u kakvom odnosu s tim, čemu je
uzrok, što je do prije kratkog vremena svakom
Srbinu bilo dopušteno da lovi kad i gdje god
hoće. U divljač spadaju: divlje mačke, lisice,
kurjaci i medvjedi. Klimatske prilike su vrlo
pogodne. Glavni razlog, što se kroz Srbiju slabo
putuje, leži u nedostatku željeznica. Javna bez-
bjednost je dovoljno osigurana. Kao naročito
radosnu pojavu ističe, da u Srbiji njemačku
robu smatraju kao naj bolju i naj dugotrajniju
i da njemačka nauka uživa vrlo veliki ugled,
Kao posljedicu toga navodi, da u Srbiji vrlo
mnogo, i vrlo rado uče i govore njemački. Dalje
je govornik iznio bogatstvo Srbije u mineralnom
pogledu. Navodi da je vidio kamene rudnike
s izvanredno lijepim mramornim pločama, koji
ne mogu da se izrade i izvezu, jer nema do-
voljno transportnih sredstava. Niz slika poka-
zuje lijepe predjele, tipove, izglede Beograda i
drugih mjesta, razvaline od tvrđava, kraljev
dvor, lijepe seoske kuće i izvjestan broj, u ar-
hitektonskom pogledu, izvrsno sagrađenih ma-
nastira.«

Sjednice hrvatskoga sabora. Radi op-
strukcije Frankovaca, koji su sad vrlo ljuti, jer
vide da su izgubili i svoj upliv na zagrebačku
ulicu, sabor je mogao samo malo pozitivnog
uraditi. Sad kad je dokazana potpuna franko-

vačka nemoć, saborski će rad sigurno brže
napredovati.

Djakovački biskup. Madžarski listovi do-
nose vijest, da je kombinacija za imenovanje
Stadlera djakovačkim biskupom sasvim napu-
štena, jer madžarska vlada ne želi da joj Sta-
dler smeta svojim intrigama. Sad su kandidati
Dr. Bauer i Dr. Baren.

Pišu nam iz Boke: Čitali smo, kako će se
sa srećom i berićeto

tinsko = parobrodarsko društvo pod imenom
»Dalmatia“,

kud će? Šta će
ih ne će Lloyd na sred
činom mnogo bi
Svog ugleda!
jim m, da Uprava Lloyda obećava svo-
J Mmovnicima, koje će otpustiti s prvim da-
da će ih iti
d : : Preporučiti novom
Tuštvu ,Dalmatia«, Mi smo mnijenja, a i pravo
nstva jednog Lloyda, da
ma ugovora sa ,Dalmatia“
Leni A Svi njegovi činovnici budu
i oka
kme _ u istoj službi i na istom mje-
fond. kz. rušenjem isplaćivanja za mirovinski
Nd, koju bi mir

i ovin kt RA X
vima kao i kod Edesse pod istim uslo
Mi re j
Pravo, ivona HAšu 1 mislimo, da rekosmo
Idemo da silo“ Je, hoće li pravo uraditi.

"Pu ne

prekrasnu . su imali smo priliku vidjeti

10Vosagr,
sv. Stefanu Štilja Srađenu

snom položaju n

Ze Crkvu, posvećenu
Shona Crkva je na prekra-
Poluotok Savici sy. Tome, odmah iza
rovima, inabna Sva Slavica je zasađena bo-
groblje ma itd. Tu se namjerava i novo
i Vitova_dola s. ovala ga mješćanima Bečića
koji svojski ,, “Na čelu im £. Niku Davidoviću,
dnog Pothvata suše Za izvršidbu ovako tru-
a, Preporučamo braći Paštrovićima, |