= DUBROVNIK IZLAZI SVAKE NEDJELJE CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K. 11 — ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—; FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA. ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI »DUBROVNIKA“. , DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — NEFRANKOVANA nat PISMA NE PRIMAJU SE. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA I SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA. Ke U Dubrovniku 23. decembra 1906. Broj 51. Dubrovn ik, 22. dseziikja Borba između ropstva i slobode ljud- skog duha, koja je isto toliko stara kao i čovječanstvo, stupila je ponovo u akutni stadij izgonom papinskog nuncija iz Pariza. Naj milija kći matere crkve zamjerila se tim činom svim svjetskim nazadnim elemen- tima, ali je zato visoko odskočila u očima naprednog svijeta, koji od uvijek gleda u Franceskoj. svoj ideal. Rastava crkve od države, koja se sad u zemlji Voltaira. svom energijom provodi, neizbježiva je posljedica civilizacije. U njoj upravo leži potpuna sloboda religije, koju sadanji dogmatični reakcionari ni na koji način ne će da dopuste, jer oni ne žele kretanje, nego mir, jer_oni ne žele slobo- du, nego, ropsku poslušnost njihovim na- redbama. U ovoj velikoj borbi između svjetlosti i mraka prirodna je stvar da su naše sim- patije_ kao: liberalne i demokratske stranke na strani vlade genijalnog i neustrašivog Clemenceu-a. Srpska stranka kao propovje- dnica principa, da se religija rastavi od na- cionalne misli, mora s oduševljenjem po- zdraviti ovu rastavu religije od države. ' Odjeci započetog rata između franceske republike i rimskog pape osjetiće se bez sumje i“u stpskim i hrvatskim krajevima: Hiljade protjeranih popova razmiliće se po cijelom, svijetu. Mi naravno ne ćemo moći biti. pošteđeni, jer smo odavna njihovi mi- ljenici. Radi toga smo i mi prisiljeni da iznesemo na javnost naše inišljenje i da se unaprijed. ogradimo protiv tog velikog dara, kojeg se mi ne smatramo dostojnim i koga se unaprijed odričemo. Popovi, koji su do sada vladali našim javnim životom, i suviše su jaki i mi mi- slimo da oni ne trebaju novog pojačanja. Služeći se do sad radilkalnim nacionalizinom , za širenje svog upliva oni su sad osjetili toliko snage, da su obrazovali posebnu kr- šćansko-socijalnu stranku, u kojoj kršćanstvo (čitaj. klerikalstvo) potpuno zamjenjuje na- cionalizam, koji njima nije nikad služio niti je mogao služiti kao cilj, nego samo “kao' sredstvo za izvojevanje klerikalne premoći. Zagrebačko ,Hrvatstvo“ i: spljetski ; Dan“ postali su“glavni organi te nove struje, koja većinu nacionalnih listova smatra s punim pravom svojim filijalama ili bar nerazumnim, saveznicima. Polutanstvo naše publike, koja vodi vrlo. slah račun. o konsekventnosti između programa i taktike, u tom se naj> bolje ogleda. “Osim' rijetkih izuzetaka svi popovi za- dahnuti su samo jednom misli — prevlasti crkve nad državom i društvom. U tom se ne. razlikuju ni naj manje njihovi. radikalci od njihovih konservativaca. Mi se. tome:ne čudimo. Mi to šta više smatramo njihovom.“ dužnosti, kojoj mi moramo odgovoriti s na- šom dužnosti propagiranja slobode. France: ska je kolo povela kao što je i'do sad činila. Iza Velike Revolucije ona nije imala značajnijeg pokreta od ovog sadanjeg. Ona Se'bori sada ne samo za se, nego za jave čovječanstvo. Stoga joj mora: čitavo čovje- čanstvo i pomoći. pe Mi, sirotinja jedne prirodom ie. Zemlje, koju je birokratizam i klerikali E doveo na pi 2 upanj, ne možemo: 2 od šta dati nego naše simpatije. Mi 0! 4 q, jemo, premda se tim izlažemo opasno * uvijek je naš dušmanin — nas preplave nove crne čete. Ako dođu, možda će i za nas bolje biti, možda će ovaj bijedni narod imati onda odvažnosti da kaže, da i njegovo strpljenje ima granice i možda će jednom doći vrijeme da. Franceska, srce čovječanstva, postane uzor za srca svih Primoraca. > Izjava muslimanske deputacije. Kada je god pritisak odozgor osvijestio islamski elemenat u Bosni i Hercegovini i na- gnao ga, da legalnim putem preko svojih za- stupnika potraži lijeka tim nesnosnim ranama, koji na žalost od pamtivijeka svaki svoj uspjeh ima da pripiše dobro oprobanom načelu: Zavadi pa vladaj. — pokušao, da preko mahsus plaćenih agenata niskim lažima i podvalama kompromituje naše pojedine zastupnike. Tendencija tih laži i pod- vala odviše je providna: hoće da pojedinim predstavnicima islamskog naroda spriječe rad, da naš narod među sobom zavade i pocijepaju i da tako osujete na jednostavan način svaku ozbiljnu akciju, koja bi se mogla hairli svr- šii po islamski millet u Bosni i Hercegovini. Ovako nisku službu vrši ,Hrvatsko Pra- vo“, teje i onaj njegov tendenciozni dopis iz Broda, štampan u 3318. broju, ,Neuspjeli sa- stanak u Brodu na: Savi“ imao da poluči tu nepoštenu svrhu. Već sam taj fakat da je taj skroz i skroz lažni i izmišljeni dopis izišao u ,Hrvatskom Pravu“, daje nam dovoljno. garancije, da nika- kay -ezbiljan. musliman ne će. povjerovati. u njegove laži, koje nam podmeću naši dušmani dobro. poznati. inspiratori, naročito od kako je narod poznatim izjavama povjerenja Šerif ef. Arnautoviću odlučno osudio i žigosao ,Hrvatsko Pravo“, naš narod vrlo dobro poznaje tenden- ciju pisanja dušmana u ,Hrvatskom Pravu“, zna da time hoće, da lažima i podvalama ocrne poštene i valjane narodne predstavnike i da ih tako diskredituju u narodu, pa da na njihovo mjesto dodu dobro poznati frdekteri i ultra izdajiće, koji će početu narodnu akciju svršiti na brz i lak način onako, kako to žele naši dušmani, a ne po želji i potrebama islamskog naroda. č Teren, koji je ,Hrvatsko Pravo“ lažnim i izvještačenim prijateljstvom bilo donekle zado- bilo među našim neobavještenim i dobroćudnim elementom, počinje već od ljetos da mu se naglo izmiče ispod nogu i to-baš u onom momentu kada se. ,Hrv. Pravo“ usuđuje, da otvoreno iznese svoje misli o državnopravnom položaju naše domovine i trabunja o nekakvom prisaje- dinjenju Bosne i Hercegovine Hrvatskoj na te- melju nekakovog umišljenog hrvatskog drža- vnog prava. . i * Dakle sve je ono u dopisu iz Sl. Broda o našem sastanku zgoljna laž, izmišljotina i podvala. Mi smo s tim sastankom potpuno za- dovoljni, jer je bio sasvim impozantan a tekao je u potpunom redu: glatko bratski i islamski. Što se tiče osoba, koje u tom dopisu spominje Hrv; Pravo“, da ne učestvuju u našem pokretu, primjećujenio, da se doista među navedenima nalazi nekolićitia jako kompromitovanih lično- sti i ultra ferdektera, koji su se još od početka naše akcij stavili u hizmećarsku službu naših prijatalja nikal s će moći dati: dsčvaba vii pred: Sve- višnjim Allahom ni pred ljudima. Ali ogromna većina od spomenutih osoba,“ koje bi ,Hrv. Pravo“ jednim ciglim potezom svoga hizmećar- skog pera bijelo otjerati u frdekterski tabor, stojali su uvijek, pa i danas stoje uz nas, bratski rame uz rame, po čemu logički proizlazi, da između nas i ovih potonjih niti je kada bilo niti može biti diferencije, tim prije, što se je- dan dio pomenutih nalazi ovdje među nama u radu u B. Pošti. Preko imena nekakvih Bičak- | čića, Sahinagića, Karabega, Kajtaza itd. mo- žemo' mirne duše da priđemo. Mi šlića Što se tiče napadaja, laži i podvala na naše vrlo uvažene drugove Huseinbega Cerića, Dervišbega Miralema i Šerif eff. Arnautovića držimo, da to njima može samo laskati, jer sam i time tako okaljali svoju dušu, da . taj fakat, da ih dušmani u ,Hrv. Pravu“ de- nunciraju i napadaju, služi im kao najbolja svjedodžba poštenja i patriotizma, a mi im uz' to i ovom prilikom izrazujemo potpuno i neogra- ničeno povjerenje. Braćo muslimani ! Dobro otvorite oči, raz- likujte prirodnog prijatelja od lažnog i izvje- štačenog, ne dajte se zavarati onako teškim i ozbiljnim sudbonosnim momentima, tendencio- znim pisanjem plaćenih agenata i ferdektera. Naš rad nije nikakva tajna. O svakom koraku, o svakoj akciji predhodno ćemo oba- vještavati naš narod, saslušati njegove želje i mišljenje, te ćemo istom tada kad tako jedno pitanje bude svestrano tretirano, založiti se za njegovo oživotvorenje. Na taj ćemo način izbjeći svima prigovorima, da smo radili u tajnosti i narodu oktroisali nešto, što on nije želio. Du- šmani upotrebiti sva dozvoljena i nedozvoljena sredstva, nastojati iz petnih žila, da nas za- vade i pocijepaju, kako bi osujetili našu spa- sonosnu akciju. 1 od sada će izlaziti u ,Hrv. Pravu“ ovaki i slični naručeni dopisi proti nama i našemu radu. Za to te upozorujemo da ne vjeruješ tim našim namet-prijateljima i da bu- deš oprezan. Braćo! Osvijestite se, osovite se na svoje noge, pogledajte vlastitim očima oko sebe, ne slušajte naše neprijatelje i samozvane tutore oko »Hrv. Prava“, nego ih uvijek i na svakom mjestu prezirite, kao što ih i mi preziremo, pa nam je u bratskoj slozi i zajednici uspjeh in- sallah siguran. Budim-Pešta 14 decembra 1906. Osman-beg Pašić, Mahmud-beg Alajbegović, Huki-beg Pa- šić, gPaudebeg H. Alipašić, Derviš-beg Zaimović, Muha- ram-beg Salihbegović, Sulejman-beg H. Imbrahimbegović, Salim ef. Muftić, Mustafa-beg. Halibašić, Smail-beg Alaj- begović, Ahmed-aga Ramić, Vasif-beg Bišcević, Husein-aga Arnautović, Muhbarem-aga Pašalić, Hafiz ef. H. Osmano- vić, Nuzif-beg. Beglerović, Ibrahim-beg Aganović, Suljaga S: Mahđu-beg Kulenović, Ahmed-beg Aganović, Ali- be& Firdus, Rifat-beg Sulejman-Pašić, Hamza-beg Mira- lem, Mustaj-beg Gradašćević, Husein-beg Kapetanović, Agan-aga Seidagić, Hamdi-beg Kapetanović, Edhem-beg Beglerović, Osman-aga Kunosić, Ibrahim-aga Glinac, Ka- dri-beg Corbegović, Ibrahim-beg Cerić, Omer-beg Sulej- man-Pašić, Mehmed-Ali-beg Džinić, Omer-beg Kapetano- vić, Zija-beg Salihbegović, Hajri-beg Gradaščević, Haki- beg Bušatlija, Osman-beg M. Salihbegović, Hašim-beg Hafizadić, Mustafa-beg Ibrahimpašić, Derviš-beg Grada- ščević, Hasan-beg Cerić, Ali-beg H. Alibegović, Hasan- beg Ceko, H. Omer-aga_ Kunosić, Hamdi ef. Prcić, H. Hasan-»ga Falan, Zija-beg Pašić, Derviš-beg Aganović, Osman-beg Idrizbegavić, Hasan-beg Rustampašić, H. Mu- hammed-beg Ibrahimbegović, Idriz-beg Omerbegović, Hu- sni-beg Alajbegović, Tahir-beg Beširović, Agan-aga Hadžić Izet-beg Jahić, Derviš-beg Bišcević, Hmin-beg Kapetano- vić, Zaim-beg Filipović, Hafiz Ibrahim ef. H. Bečirović, Ahmed-beg Sijerčić, Derviš-beg Pašić, Mustafaga Bošnjić, Muhamed-aga Muhfurdarević, Rasim-aga Gušić, Ibrahim- aga Katilović, Mustafa H. Alić, Omer-aga Sefarović, Me- baga Kučuk, Muharemaga Imamović, Muhammed-ega Silahić, Ali ef. Biberić, Hašim-aga Muhurdarević, Mahaga Jašarević, Osman-beg Kapetanović, Rustem-beg Cerić, Semsibeg Zaimović, Husein-beg Beglerović, Ahmed-aga Medić, H. Mahmud-beg Džimić, Muradif-beg Trnavljaković H Rašid-uga Pinjić, Murad-aga H. Ćilimković,. H. Ibra- him-aga H. Muezinović, Nur-aga Bešlagić, Mustafa-beg Beglerović, Alij-aga H. Pekušić, Uzejraga Dizdarević, H. Salih-aga Begić, H. Zulfikar ef. Borić, Rital-beg 'Te- skeredžić, Ahmed-beg Biščević, Ibrahim-aga Muhameda- gić, Malić-beg. Filipović, Muhamedbeg Kulenović, Ali-beg Miralem. [osop lip. bopia Kpacojeguta — 0 bocHu u XepueroBiiu — — Y on6opekoj: cjenuuuu yrapcke nenerauuje, oupxane 3. (15). Ileuem6p p paonpase 6 pu roBaukor . mpopauyHa, nocrasuo. je sacrynuuk Jip. Bopbe Kpacojesui Ha sajenuMukor MuHHCTpa dunanuuja Heka nu- Tata OBHM pujeuuma : 0. m. . CnaBuu upxaBHu. on6ope ! 1. TipurtuKoM NOCIBEJIbET šacjenatba oBor cma- BHOF OLGOpA, M3HHO CAM IIPHTOBOpe H NOCTABHO HE- KA IIMTAHA HA Tr. MHHHCTpA y Norneny yrpaBe Bocne u Xepuerosune. Ha Heka nuTama MH je onroBope- HO, Ha HeKA HHje, ay HO&KHM CTBAPMMA yuHH€HA cy pasna oGeliawa, Koja Hujecy HCIIYHbeHA, Moje je ymjepewe, na mopen Haj6ome BoJbe r. MHHHCTpA, y BocHu u XepljeroBuHu He he noi Ha Ćome, moron ce Ha yrpaBu nmanase. Ibylu, Koju cy CTBOPMJIH OBaj okpyTu 6HPOKPATCKH H ATICOJIJTHCTH- uK4 CHcTeM. OBu I6YNH, KOj4 HeMAjy reyCaBu npema OHOME Hapony, cMeTAjy na noMahu cuHoBu noky Ha yripaBy 4 3aTo HHdopmMHluiy r. MuHHCTpa jenuocTpa- HO H NpucTpaHo. CrTora nuTamM: Na nu je r. MHHHCTAp BOJbAH, na OBaj cana- IIHH ANICOJIJTHCTHUKH CHCTEM 3aMHjeHH HOBHM, HA- NIpenHHM CHCTeMOM H NA JIH je BOJbAH NA npencTa- BHHKE€ NAHAIUHET CHCTEMA YKIIOHH H 3aMujeHH HOBHM J6BYRHMA #3 penoBa nomaliđx cuHoBa? 2. Na ce BHjlu KAKBH Cy TAMO 4HHOBHHLIH CNO- MeHyhiy oBaj cnyuaj: Tipouwnor mjeceua Ha jaBHoj pacnpasu OKPy- *HOr cyna y CapajeBy, yasukHyo je cyn6eHu capje- THuK JaABOp, Kana je r. Omepćer CyneumaHnatwuuhi crnoMeHo cpricku jesuk: ,Hema oBnje cpncku, oBnje je semarseku jesuk. Huje oso Cp6nja, na ce cpneku roBopu. Ko xohe cprcku, eo My Cp6uje!“ Tlowuro je oBa usjasa yspyjana uuo TaMOUI&H cpricku Hapon, IuTo he 6uTu no3sHaTo M r. MHHHCTPy, TO nuTaM: Na na je r. MHHHCTAp BOJBAH OLPEeNHTH, na ce npoTuB caBjeTuuka Jamopa noBeje gucuunjuHapHu nocTynak, Te aKO Ce NOKAKE MCTHHHTOCT FOpibe u3jase, na JIH TA MHCJIH F, MHHHCTAp M3 36MJIbe y- KNOHHTH ? 3. Osnje fy Heimro na cnoMeHem #3 npocsjeTuor OnujejbeHa TaMouwiie ynpase. Llum je Tom onuje- IbEHY, IA TIPEKO LIKOJIE CTBOPH TAKOBY HHTETIHFOHLIHJY, Koja fe nocnyx«uT4 CHCTEMy M HeroBHM cMJepoBH- Ma. [lowro npasocnaBHH M MycnuMaHu uujecy 3a Ty CBPXy norojiiM, TO ce oHu roHe joli kao Bauu y rumMHa3sujama u npenapaHnujaMa, a Kan noBpiie cBoje HayKe, oHjla ux ogrypyjy, a nporexupajy cTpaH- ue 4 njeuy nouuevaka. 3aTo ce caMO M3HHMHO MO- ry nomafi4 cuHoBu Haliu_ Ha HacTaBuuuKuM MjecTu- Ma 4 3aTo uma y BocHu, WTO Hu y jenuoj 3eMIu ema: baukux iurpajkoBa. LlrpajkoBanu cy. bauu y capajesckoj ruMHa3Hju, sarum y capajeBckoj npena- paHnuju a naj snauajuuju je Bauku iuTpajk y Ty3naH- cKoj raMHa3uju. JlucToBu cy usnujenu Heno6ATHe no«ase na je nupekTop Aj3eJIT rasuo sakoHe, nuc- UHNJIHHY, TAPAHHCAO, H3434Ba0 H nporjepuBao Haj 6ome yueHuKe, na unak Taj nupekTop u naHac y- ripaBJka Ha peueHoj ruMHa3uju. 3aTo nuraM: Mucnu JIH Tr. MHHHCTAP YKNOHHTH NupekTOpA AjsenTa ca NOJIHO-Ty31AHCKe ruMHa3nje ? 4. On CBHX IUKOJICKHX HA3OpHMKA y 3EeMI6H CAMO je jenaH npasocnaBHu, a HH jenaH MyCJIHMAH, NpeM- Na y yuHTEJ6CKOj CTPJLIH MMA 34TO H jeNHMX M Npy- rux cnoco6Hux, aja csyrjije uMajy NpBEHCTBO CTpaH- UH M CHHOBH nouiJbaKA. lllKOne ce noguxy npema nonuTuukoj TeugeHuuju, a He ruje je norpe6io, na 3aTo uuje uyno na jenua iuKona nonasu ua 204 [7] KM M Ha 7000 craHoBuuka, bauumMa ce naje cTu- neHnuja caMo sa Beu u Ty HX TIPHCHIBABAjy na 6y- Ny y HapouuToM KOHBHKTy, ruje BNana Hajseha TH- paHuja. 3aTO NIMTAM T, MHHHCTPA, JA JIH My je cBe OBO NO3HATO H MMCJIH JIH OBOj JeNHOCTPAHOCTH Hu HETIPpaBIH HA TyT CTATH ? 5. MycnumaHH_ uMajy cBor orpoMHor BaKkycKor uMeTKa, Koju 6u oHH BeJIuKuM nujenom ynorpuje6unu Ha o6pa3oBaie CBor noiMnaTKa, anu oHu Beli ronu- HaMa Tpaxe cBojy Bjepcko-npocBjeTHy aBTOHOMHjy, KOjy um je o6es6ujenuna HoBona3apcka KOHBeHLHja 1879. ron. a KOjy HM cnpeuaBa 3eMaJbCKA ynpasa xoTefiu MX OTKHHYTH OJ CBOj4X uapurpanckux Bjep- CKHX BJIACTH, TE TAKO H& MOry CBOje ABTOHOMHE IiKOJIE Na NOHKy. ZaTo nuTaM: Mucn4 gu r. MHHHCTap ypebeiwe MJCNOMAHK- cke Bjepcko-npocsjerue asTonomuje Beh = jenuoM Kpajy npuBecTu? 6. Y nocIbeJieM 3acjenaiy o6ehao je r. MHHM- arap, na Ke HacTojaru, na ce Nupunuuu npućasu nocTojHo yBaxere. TlotuTo ce 6ocaHcKO-xepljeroBauKka ynpaBa He o6asupe Ha oso oGfehlawe r. MHHHCTPa, Hero Tjepa cTapy npaKkcy, To riHTaM: 0Mucnu gu r, MuHuCcTap oBoj uuHoBHuukoj CAMOBOJEH CHEPFHUBO HA NyT CTATH? 7. Y npounomM 3acjenay pekao je r. MHHHCTAp, na HemMa repMaHu3anuje y BocHu u Xepuerosuuu. MekiyrumM, uameky ocranora u ysabaie .HOBHX No- IUTAHCKUX MapaKa Ca HeMAuKHM HATIHCOM: »Bo- snien- Hercegovina“ nporuBHo nokasyje, na saro TIHTaM: Mucnu gu r. MUHHCTAp YKNOHHTH HeMAuKH jesuKk 43 cBujy rpaHa 6ocaHcKkO-XxepueroB. yripaBe ? 8. Ha moje nuTaise 0 3eMJ6OPAJIHHUKHM 341py- raMa ca HeorpaHuueHuM jaMCTBOM, OJIFOBOpHO je r. MHHHCTAP y. NOCIbEJI6EeM 3acjenaiy, ma Bnaga He CaMO na nonyuTa Te 3sanpyre, Beli ux u cama no- ng