3 LJ Tipuspona m Ilpocnjera. Cane3 upuspeanujex saapyra. — Tipumamo u npuonhiyjemo : g Ilowrosanu 2ocuozune Vpeznuue! Hasan mjeceu naHa u. K. BIana, NOFOBOpHO ca 3eMajbcKum on6opom' y' 3aupy, mocnana je cBuM NpHBpenHHM H ITEAHOHHUKHM sanpyraMa y nmokpa- juuu HAUpT CTATyTA 34 HeKH ONHH CaBE3 TAKOBHX yapyra y Ilanmanuju, Koju 6u mopao na 6yne ocHo- BaH non yrjeuajeM M IIOKPOBHTEJBCTBOM 36MAJBCKOTA on6opa u u. K. Bllane y 3anpy. Bu cTe Beli — u ako He onuuiupHo, jep He 3a- cnyxyje — NporosopHnu o ToMe CTaTyTy. CaBe3 npuBpenuujex u iureguoHuukujex cpnekujex ycTa- HoBa masno ra je on6uo, a camo ce jou miiueku- pano, ura he o weMy KA34TH XpBATCKe Ceocke 6narajuuue u npuspenue sanpyre y flanmauuju, Iosnajem no ,Narodnom Listu“ y 6pojy 34. na cy npencrasiuuu ceockux 6narajiuua u rocmo- napckux saupyra y Ianmmauuju, Ha CBOME CaCTaHKy y CnibeTy, OMIJ4HJIH ,NA HE HANAZE CXONHO NA Ce za cana rocnojapcke 3aupyre u ceocke 6narajne yjenuisyjy Ha TeMeJby OHOTA IIPABHJIHHKA, a na ce ocHyje cBoj caBe3.“ Tlo ToMe 3aKIBYUKy NAKJIE M 3ZEMAJbCKH ON6Op Hu. K. Bnana 6une 6u noxusjene nornyuu fiaseo, Hero ,Smotra Dalmatinska“, Taj opakyJ BNajuH, y 6pojy 34. ou 29 npouwnora kaxe: ,na je ckyn- WITHHA u3gacnaHuKka 3ajMOBHHX, IITENHOHHYKHX H OCTAJIHX. FOCNONApCKHX 3aupyra ono6puna npasnji- HMK CaBe3a NpenJoxKeH Og 3eMaJBCKOTA on6opa u MHHHCTApCTBa.“ Tlpu oBaKOBOMe BAXHOME NHTAiby, Koje 3acM- jeua_y naj6uTHmje eKOHOMCKE HHTEPeCe yKyTHOrA nyuaucTBa nokpajuke, uuTepecHo 6u uno no3u- TMBHO CA3HATH, KO ON NBOjMUe MH y KOjy CBPXy He KaXe HCTHHY, € Ja Ce Hapon no6po ynosna € OHHMa, Koju My NaxuMa xolie Ia TNOoMorHy. IKanocho 6u saucTa 6uno, Kan 64 TBplia .Narodnoga Lista“ Heucnpaska Guma, aru 6u Kp- pasa upoHuja 6una, kag 6u Hason ,Smotre Dal- matinske“ ueucr4HuT 6uo, jep 6u Tana 6au Bnana sacnyx«una na joj ce uuura Buue He Bjepyje a HajMAHe OHJa, KAN Kaxe na HaM xohie Na TlOMOXE. [la-Hy, NOLITOBAHH TOCNONHHE JpeNHHYE, yrIpA- BHTE OBO Moje mMMucMO jaBHo, Kao yriHT Ha OoHe Ko- jux ce Tuue, jep MH ce uuiu, na 6u o noTpe6e 6uno uyTu jasaH u 6ucTap onroBop. ši e Rusko-japanski rat. Skoro će dva mjeseca da je bio boj kod Mugdena, a mjesec dana da je Rožestvenski uplovio u južno kitajsko more, pa još nikakvog znatnijeg sudara nije bilo. Dok su iz Tokija pozitivno javlali, da je na 29 p. m. Nebogatov prošao malačko tijesno, a iz Londona opet da je združena treća i četvrta baltička eskadra usi- drena kod ostrva Hainana u Tonkinskom Za- livu, dođe vijest iz Singapora da je Nebogatov- levo brodovle tek u petak 4 0. m. prošlo Sin- gapor. Protivurječnih vijesti puna je pregršt, pa je teško pogoditi koja je istinita. Regbi da ofensivu.i ne treba više čekati sa strane Japanaca, jer i na suhu, iza Mugden- skoga boja, Japanci su so ograničili na obranu. Stari Lifević javio je na 29 p. m, da su ruske čete navalile na Japance kod grada Tunkhusi- jana i da su ih redom potjerali sa pet pozicija i zauzeli grad. Harakteristično je, kako se sada drukčije govori o boju kod Mugdena. ,N. F. Presse“, pošto je konstatovala da je japanska potjera posli- je boja kod Mugdena zapela radi malaksalosti pobjeditela, nestavla ovako: >Boj kod Mugdena bio je teško iskuplen uspjeh. On znači slavnu tak- tičnu pobjedu, ali nikakav veliki strategijski dobitak. Ako se izuzme dobitak prostora, koji u ovom 'ratu te se vodi na tuđem zemlištu predstavla materijalnu vrijednost samo u koliko se može iserpsti kao pomoćno*vrelo, a u koliko se produžava operaciona linija prije je od štete, zaludu bismo tražili drugih strategijskih dobi- taka na strani Japanaca. Jer protivno svim vi- jestima i pričanima niti je ruska vojska u boju kod Mugdena bila uništena, niti se u tobožnem bijegu svome rasula, već se naprotiv u povla- čelu brzo uredila, tako da je Ojama dobro. se razmislivši došao do uvjerena, da nastavak. 0- fensive preko Tijelina, prije nego popuni praz- nine u svojoj vojsci, nema nikakva izgleda da će povećati strategijski uspjeh izvojštene pobje- de. No dovažane pojačana u veliku broju scja- panskih ostrva zahtijeva vremena, koje donosi koristi i protivniku. Uslijed toga eno sada, na- kon 6 nedjela poslije glavnoga boja kod Mug- dena, gdje obje vojske opet stoje jedna prama drugoj, 150 kilometara sjevernije, isto kako da se još ništa nije ni dogodilo.« f Sada su valda Japanci potpuno, a Rusi većim djelom naknadili svoje gubitke. ,Ruske Vjedomosti“ računaju, da će sada general Li- nević imati najviše 835.000 ljudi. Uslijed gubi- taka kod Mugdena vojska je spala sa 350.000 na 200.000 ludi. Docnije prispjela pojačana ito četvrti armijski korap, dvije brigade strijelaca, kavkaske kozačke divizije, šest baterija brdske artilerije, iznose 65.000 ludi. Sjem toga stupilo je u front 60,000 ludi izmjene i 10.000 ozdra- vlenijeh. Vojska generala Andraskeva, zapovjed- nika u vladivostočkom kraju, broji 45.000 ludi, jer su strelački pukovi pojačani četvrtim batalo- nima. — Japanci naprotiv računaju, da su Rusi dobili samo“ 42.000 ludi pojačana. Linević se, veli ,N. F, Presse“, nije povu- kao, kao što se isprva mislilo, do rijeke Sun- gari, već se zaustavio mnogo prije, ato je znak da misli da se svojom vojskom ne samo može oprijeti Japancima, već da nije napustio ni ideju ofen- sive. A to se vidi i po gradni žejeznice Čančun- Kirin. Negore su krajne straže bile uvijek “a i sad su u neprestanom dodiru s japanskim pred- stražama, a značajno je, da su svi potoni okr- šaji na putevima u pravcu železnice potjecali iz inicijative ruske, a da su ih Japanci samo-od- bijali, i kad bi ih odbili da se dale nijesu mi- cali već čamali u utvrdama svoga obrambenoga pojasa kao da preko tijelinskoga kraja nikud dale ine misle. Po poslednim vijestima taj pojas na sjeveru ide sa zapadnoga krila preko Čantu- Kajuansijana južnom dolinom Cinha do Daelijaci na početku doline Hunske, gdje se kraj nihova istočnoga krila naslana na klanac Ufanlu. Svakako za dule vremena nema izgleda ni na kakav veći sudar ni na moru ni na suhu. Od bečkog ,Korespodenz-bureau-a“ primili smo ove telegrame: 1. maja. LONDON. — Dopisnik ,Daily_ Mailka“ javla iz Saigona, da se s razlogom misli, da je Rožestvenski otplovio na Filipinska Ostrva da so združi s brodovleni iz Vladivostoka pod Skri- dlovom i s trećom baltičkom eskadrom. CINGTAU. — (Rajterova viiest). Rusko brodovle, zajedno s irećom baltičkom eskadrom, ukotveno je blizu ostrva Hainana. 4. maja. SINGAPOR. — (Rajterova vijest). Treća baltička eskadra sastavljena iz šest ubojnih lađa i četiri prijevozna broda prošla je jutros Singapor. . . . . Naši dopisi. Bapnap- Banydb, 17 anpuna. — (Bapsapos? noeryuawe jeguoz cyya.) — Muorome he ce 6uT e saM eepisa TyxGe Ha nocTyna»e YHHOBHHK c uaponoM y oxyriosanujem semJbaMa; AJ no Koje mjepe sappapcTsa ymujy norjeparu odu najiukoJo- paHuju u3Meby HX, BHJIH Ce IO“ OBOM HajuosnjeM cnyuajy Koju ce noronumo Heku naH y OoBom 60- caHckoM mjecTy, ruje je jemau_ cynau u3sa3Bao YXKACHO HETOJLOBAIHbC KOJI rpahancTBa, Koje npen cTpaxoM oj GajoHeTa, xarica H rno6a ue cmuje HH na ce MakHe. Ha 24 mapTa 0. r. cynau CaMyHnmo Tajx ocyauo je 6uo sa jenuy Bpno He3HATHY I1O- rpeluky 'ByKy, »KeHy Jose Borojesuha, Texaka npa- pocnasne »Bjepe us cena Bapaha, ua 24 caxaTa: 3aTBopa. Hum joj je uspeueHa ocyna, cynau je na- penuo na je cTpnajy y xanc. )Kena ca monefium “nosu nppu 6po nornenoM pesde MJ: » I OCNOJHHO, MOJIHM Bac Kao uro ce Bor Moji, nycrHTe Me cama, jep cam ocje- runa 6onoBe sa nopobaj. Ilocnuje nopobaja aofi4 fy ma Me 3aTBOpHTe H BHIIG aKO xohore,“ Ha M Moj6y janue xeHe cynau ce pasnepe: »BonuTe je y 3aTBOp HEK C& y IBEMy ozkapujebću!“ Kena dia na nnaue nanajyi4 Ha KOJeHa, Nok je nonunajau NHBIBAYKH HE 3rpa6H M FyPHy TIpela Co. Ty cy 6unu oueBuuu mMHoru cBjenouu, Koju cy cTajin na MOJIe cyua, Ho To Huuje momMoryio. To je 6uno npeu Beue; xena je crpnaHa y jenuy MpauHy xpanHy u36uuy, cama camuara. Fbesuu ce jayk pa3jidjerao #3 xarca, y Kome je jana xena oko no Holu y 6onoBuma ponuna. Y cycjenHum cy co6aMa. 3aTBOpeHnil4 CJIy- IA Henpekuuuu jayk u sanomaraie jajiHe ene nosukyjyhu joj: ,Moju ce Bory ua TH OH NOMOTHE, MH TU He MOXEMO IOMONH: M .MH CMO IOJ KIBYHOM“. Y jyrpo, Kan je KIyuap OTBOPHO BpaTa On Te u36e, Hawao je CHpoTy KPTBY Ha IIPJBABOM NaTOCJ 4OHO- cBujemiieHy, a Kpaj ie je meajlo HoBopotjenue, 3AMOTAHO y He3HHY XAJBHHY, KOjy je cHara MajuuHe IebyćaBH OTprJIA H HOM NujeTe 3amoTanma. OHecBu- jemiiena xena u nujere npeHeceHu cy y onfiuHeko aM6ynaTopuje, Te ce jom He sna xolie Ju Mohu jeuuo u upyro «HBO OCTaTH. O osom norokajy je jasibeHo onuMax ou Buie gonucHuKa opraHy cpnekor Hapona ,Cprckoj Pu- jeuu“ y CapajeBy, HO UeHCcypa 3eMAJECKE BIIANe, KAO H O CBHMA 3yNyMuMa LITO Ce CBAKHIHEBHO norakbajy, He na NporoBopuTu Hu pnjeuu. Oso ce noraa y upxaBu, Koja je Kao ona- cnanuua EBpone nomyna ga ypenu u npocBnjeTJu oBe 3emMJbe! .Moxpuue, 19 anpuna. — (Jemnopa puwuca šagpjea. — FNujuosanwe zeura u MO pe zašvnje). ss Hema jom nyHa roguHa ong Kana je ocHoBaHa_Cpni- cKa 3JeMIBOpARHKUKA 3Janpyra y MokpuHaMa. Ilpo- uwny je ronuHy yrpomuna Behium nujernoM OKO ocHH- Batba M OKO NPHKYIDbAIA BJIACTHTOT KANHTAJA, Na I>HM OTNOuHE CBOje KOpHCHO njenoBate. Y_ Tom je NpuiuuHo u ycnjena, kao miro nokas3yjy 3aKIbyuHH pauyHu 3a r. 1904: Tipu CBp"leTKy npoline u y nmoueTky HoBe ronuHe 3anpyra ce nouena 6puHyTu o nojiMu- PHBaHy NoTpeća y nomonpuspenu. Kao npBa ro- Tpe6a ce HaGaBa xuTa sa xpany. Tlpo- una je CACBHM CNaAGO. ponuna, Kao“ u CByrnje, a u naj6obe na ponu, Mokpuianu ne MOry noMahum »«uToM rmnokpuTu cBoje morpe6e. a To je Ynupasuu Ou6op, mno noroBopy ca 3anpyra- puma, joiu y HOBeM6py ynyTuo nucMma cum HoB- CKHM TPFOBIHMA XHTOM, Na NomaJBy noHyny sa 220 KBHHTANA KYKYpy84. Banpyra je pauyHana, na he Tako HAOABIBEHO XHTO ČUT HelITO Lijeme, 6o- Ie u saupaBuje. Lljeebe 6u 6uno Behi u panu Tora, tuTO 64 Banpyra ucnnaTuna roTosum HOBLEM, TE NnoKa3aJa TouuHa Podlistak. — moralna predresuda. VII. Treba li napomenuti da je smrtna kazna već po ovome odbačena? Kad smo jednom za- bacili ideju ispaštana i nekakvog izjednačivana kazne s grijehom, zabacili smo tim ujedno ono što bi moglo govoriti u prilog te krajne pe- depse. 1 doista, prikriveno načelo svijeh teorija o smrtnoj kazni jo žela za osvetom: Ubio je, treba da bude ubijen. U stvari, kazna ima sa- mo jednu svrhu: obranu; ele, nikad obrana društva ne zahtijeva smrt zločinčevu, radi pro- stoga razloga što je zločinac, u času kad ga se sudi, razoružan: stvar se, više no događa za boja, kad je obrana zakonita, već poslije boja. — A što so tiče ubijana zločinca radi izgleda vidjeli smo koliko odurnosti ima u takvoj pre- sudi. — Ako ovijem razmišlanima, bitnijem po nama, nadodamo obične kritike: smrtna. kazna izrečena od pogrešivih sudaca, primjer ubijstva koji samo društvo dava, nemogućnost ikakvog pobolšara krivca — začudićemo se da demo- kracija, dajbudi u zakonima, podržava smrtnu kaznu. VII. Napokon, uvidjevši da je kazna prosto sredstvo obrane, da nije ,izažvana“ od grijeha, no ćemo smatrati potrebu zadavana kazne svr- šenim i vječnim stafem, već trenutnom i pri- PT rebom. Lako je moguće da društvo ii ipema— x. upotrebi zana ne će biti potrebna za obram Zak, trebaće ukinuti kazne. Ne ću da govorini sa- mo o tako savršenom stanu društvenom, tu ko- me će zločinstva i prijestupi biti nepoznati, jer bih tada imao protiv sebe vrlo jaku očevidnost; ali bi bilo dovolno da se dospije da prosvijetle- nijega društvenoga stafia, u kome bi dobro ras- položene gradana jednoga prama drugomu bilo općenito, u kome bi svaki čovjek u drugome vi- dio čisto udrugara, drugoga sebe. Tad bi kazna postala nepotrebna; bilo bi još zločinstava, jer bi još bilo strasti koje bi kadgod u vrtlogu zanijele čovjeka, ali, kad bi došli k sebi, oni bi. imali prepunu svijest svojo pogreške ili svoga po- mankana, uslijed čega bilo bi nepotrebno pa dakle i nezakonito činiti im patiti. Može se prelijepo uzeti da će se krivac sam obuzdati i popraviti i naknaditi štetu, ako je naknadiva, ito svo bez paćena s grizodušja, prosto usli- jed osviještena. — Bilo bi dovolno također da društvo bude vrlo dobro organizovano, uslijed čega zločinac ne bi mogao imati nigda koristi us pu He 64 mopanu, Kao 0 Pe Pa Mucnunio ce na ma noBaTu_H mei yronuuje Piku : > u oueKano u je, H Ša ur. zd ER “mjecena €T / : : nocnnje 122 A nujemu Koja je nojepuni in : Ho GosopiiiM. 6, LETA Hapgu no imjenu sa Kojy ra. Metyrum cy iujene j Hands; BOPHTH, na he um nie TpaH Te SJanpyr ux nana 1 Bb mpocTa o njahama napi nocnana. cbor. Sai a 14:60 xp: No KBUHTAJNIJ. Y ur. M. Capnenuh, na en mpyra ca < NOCKOHHITE, noGaBibaTu. TIpon" 1oOXKHTA, Banpyra je ommax ,KUTO NOTONKO TIO M pa jad Banupyra je pasnuj . coin UJIAHOBHMA TIO ucToj uujeHu, a Mano Hu nape) ypauynana. Na Janpyra m E i ripu noronoa, 6uno 64 mMHoro oKymibe, rei peueM, He 6u ce MorIo Hu kynumu dai eno nuje xTHO NJT9 ueKATH Na MT pac. NAJ : 1 ce 6Mo Bseh 4 yi ) s aga. OHIJO IMaNeHo: HOBEKAM Tosi To Tome cy uJlaHoBH 3aju 200. Kp. la je To sa ce) Ku Mopa NPH3HATH, Kao uM TProBIHMA HA HuKA xoBoj pama 3anpy>KHOM Pan, cBoje uJaHoBe HaGaBuHI npona, Ti 6u::100 120: KBHET roBuHMa IO P7 Ep. KOpucTOBAJIH TIPOKO npuji4una no6uT, cBa Mopa samMjepHTH HALI npenycpeTIe4BOocTH FoH nač Jece6a KI. a o CG speMeHoM he Ha6aBuTu MeHa, crnpaBa 4 Apyrsx norpeća, Te ce nanam fe reno. njenoBaee 6uT4 on BeJIuKe. KOPHOTH Koju nocTa no6po rujemu kopu i Janpyrap. pje OBAMOLIH>H HAPON, Banpyrt. Š / .. . 3 Domaće vijesti. Sjednica upravnog odbora srpske stranke, petak 12 0. mu 5 ura po podne sazvata je Dubrovniku sjednica upravnoga odbora srpski narodne stranko, . O hrvatskoj fuziji. — »Pokret“, glasilo vatskih naprednaka, u br. 18. govoreći 0 hrvatskih stranaka u Dalmaciji kaže, da foj raspravlalo u javnosti premalo. >E uzija i | gleda kao djelo nekolicine političara, a javno: mnijene nije bilo dovolno obavještavano: tečaju fuzije, niti je na fi imalo utjecaja. O m tivima, koje dvije stranke do fuzije vođe, o uvje: tima i cilevima fuzije u javnost je iznesono | premalo.« Ž ć zahtiev sjediftena Dalmacije i Hrvatske. lizacija je ove točke u ostalom dosta. storsko djolo, a napredak je, što jo izostao poznati ,okvir“. Ostalo su točke grama odviše neizrazite, nose [odviše obile kompromisa. Cijela druga točka nema dov konkretnosti, treća u sporu klerikalizma i klerikalizma ne daje nikakvoga određenog zora (o mijošafu vjere i politike no kaže se ni šta) i ostale su tri preopširne i radi svoje op: širnosti premalo kažu.« nie Sd Srpski listovi u 1904. godini. — Po jednom popisu u ,Cpnekom Hapony“ br. 3, u prošloj g dini izlazilo je političkih, društvenih i humo rističnih srpskih listova 81 i to: u Biograd 39 u Srbiji 18 i van Srbije 24. Svega kciižet nih, stručnih i dječijih listova bilo je T2i de u Biogradu 44, u Srbiji 8 i van Srbije 29 Sredne | više škole u Srbiji. — Školske 1 godine bilo je u Srbiji 18 srednih škola — od svoga zločina, što nije nemoguće. Dandanas zločinstvo često donese koristi zločineu i većoni stranom baš da uspostavimo to narušeno rav- notežje mi smo prinudeni da ga kažravamo; iz gleda vrlo često da ko, je zločinae faktima nagra- deni radi toga ga kažnavamo. Kad bi bilo očito za svakoga da nema nigda nikakva NT TeprTVOTin Krzne interesa rm. čao < tolikim i A mi na oni mne .. S nema ništa sveto pa čak ni poštovan Pošto nema nikakva razloga da kri ma nikakva razloga ni da trpi od ile nego od čega drugoga. ji avijesti, uz prkos A bj a dostojno. a6 trpi, ne- uk izodušja više Grizodušje je nar stvar 1 i i C E. , le ne u »sihološka posledica nekih d ela i u ton : ai ništa ta instveno ni božansko ina ii i . \orisno innogo slučajevi: i i nij nikakvo dobro. Mi dode zeka ao Sa ia popravi samim naporom svova niži na draži vrline a da ne okuši mkakei , Grižna Je najviše stvar za nevolu ad 1 ed Popravluni koje, bez prednosti a i ue. Zum. Osim toza, k i moa Ja ' 34, kad bi svrha grižne li ispuni zadatak pravde ili, tačnije : I ia zadak, bila bi za to sasvim dragi I a ražinjern S počintsnim grijehom: g o nada Sna otupi navadom za čudo a e zločinac osjeća. mano. grižfu Prvi put no posluša; Još teže, najčišće duše, amoni ane ako: okorjeli as dr 9e80 dijete kaq ho "Ugo strane, što . SOJE su također i (gd Prag Fa pvag, nazija — državnih. U tim je školama radi ila savjesnije, često su mučene grižfom za najl pogreške. Ne vidimo, dakle, kako bi se g mogla Pridati tajanstvena uloga moralagd štana. Ona je obična i često koiioii »0g grijeha, ali nije pedepsa. To je nije i isto kao što sr&ba, strah ili žalost. 1X Treba li reći a [ upravlena-i proti ideja ne donosi so kako ne Pobuduje Snih, ostavili sn tim važno je d: ij a ai je da so lijepo vidi, da i*ona nijt OŽitija. Kad nema nikakvoga jašu razloga da kri : rivae e kakvoga r ma biti pedepsan, nemi: azlosa ni R građen Dio ea. čovjek bude # A kRES nito je s 1 Poklapa po svojoj ie amo to, da Bo dobar, “avi sa srećom, | pošten, gospod vedan, Znuči biti s, = Blomi Sporimo Moralnost im oji ne biti nagr gradom idoji, ka tE) sa 4 D ista ide; j S. Ja koja elimo u Pozorištu . *an, moralni ra ne