i

Z

e . . .
> izborima u Dubrovniku. Znamo i mi da

zgd

Ž : »N. Dis

E x;

uz hrvatsku da se vije i

Godina XIV,
komi ji Eda dok

U Dubrovniku 27 Avgusta 1905.

Broj 35.

o oCijena listr,

E Za Austro-Ugarsku, Bosnu : ori
Hercegovinu na godinu Kruna 1] i
Za Srbiju i Crnu gor
dinu Kruna 12. pad oi
34 Za sve ostale zemlje na gočnu -
> oračaka 15 u zlatu.
Za Dubrovnik na godinu Kr. 10. '
Na p godine | na četvrt godine
surazmjerno,
Bo,
> Pojedini broj lista 20 para.

NME

Pretplata i oglasi.

Saju se administraciji Dubrovnika

Dopisi se šsju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave
Javne zahvale, računska izvje
šća i slične objave plaća se 20 para
od reika (sitnijeh slova), Ako se viš“
puta štampaju, po pogodbi,

Nofrankovana pisma ne pri-
maju se.

Vlasnik i izdavatel Dr. Mato Gracić.
= mas SIS

Dubrovnik, 26 avgusta.
»Narodnome Listu“ organu Hrvatske
Stranke i » Crvenoj Hrvatskoj“ organu, kao
što kažu, D.ra_ Pera Čingrije, nije baš po
ćudi, što su Srbi dubrovčani u oči gamih
općinskih izbora upravili proglas Svojim su-
narodnjacima na Primorju. Taj je proglas za
njih jedak, neskladan i žeslok; a zašto? Jer
spominje neiskrenost ga strane mjestnoga
Odbora Hrvatske Stranke u vogjenju pred.
govora za zajedničku akciju Pri općinskim
do-
sta i dosta puta, paki ovom prigodom, peče
čuti istinu, ali pitamo: šta bi nam tek onda
i,C. H.“ kazali, kad bismo rekli i
Sve one ostale razloge, koje smo do sada
premučali, a koji gu s Njihove strane mučke
a vrlo rječito a priori isključivali svaku mo-
gućnost da se dogje do sloge? Nećemo ovdje
nego samo dotaknuti se zahtjeva postavlje-
na sa naše strane: da ge u Dubrovniku
na Općini u svim gvečanim prigodama mora
Srpska trobojnica
na općinskoj zgradi, kojemu zahtjevu pre-
stavnici hrv. stranke nijesu nikada dali izvje-
sna odgovora i ako smo se povoljnomu od-
govoru morali nadati, jer je na svrhu to,

Po njikovu shvaćanju barem bilo nešto ma-

4

nje-ed-onoga dragoga-—da_—namr-po-dado- pu-
lovina vijećnika.

Ta nijesmo od jučer u Dubrovniku;
znamo i poznamo vrlo dobro osobe s kojima
smo u svakidašnjemu saobraćaju, pak nam
i njihova ćud i taktika u svakome pisanju i
u svakome poslu nameće i nepovjerenje i ko-
lebanje. Kad je, tako da rečemo, nuždno da
budemo svegj oprezni a kamo li nećemo biti
u dogovorima onake važnosti po cijelu stran-
ku u Dubrovniku, kao što su morali da bu-
du općinski izbori?

I ako je stranka, predvogjena od kleri-
kalaca gospodina D.ra Salomuna Mandoifa i
prepoštovanoga Monsignora kanonika Ljepo-
pila, nazivala Hrvatsku Stranku u Dubrovni-
ku: ,nadutom silom pet, šestorice“ a Hrvat-
ska Stranka njoj kroz ,Crvenu Hrvatsku“
odgovarala: ,šilo za ognjilo“, te je stranome
svijetu izgledalo, da se te dvije, recimo stran-
ke, neće nikada opet izmiriti, ipak nama
teoretičarima, kojima je poznata realnost u po-

litici naših protivnika i koji znamo isprepletaj

njihovih svakojakih interesa, bilo je sasvim ja-

sno, i mogli smo temeljito računati, kao što

smo i računali, da će na svrhu — kad jedna

drugoj ne imati bude više šta da odgovori ni
Kroz sastanke ni kroz novine — doći do

sporazumljenja. I tako je moralo da bude, jer
interesi cjeline, samoprijegor na korist Opću,
trebao je kod njih svegj da  natupa. mjesta
pohlepi za gospodstvom pojedinaca, biva onoj
»nadutoj sile pet šestorice*) koja se uortačila
ga Dum Antunom Ljepopili, s kojim je Hr-
vatska Stranka u Dubrovniku tobože ,davno
,odračunala, jer on nije čovjek da ga se ge:
pbiljno uzme, jer onome koje jedno ajeta
pdrugu misli a treće čini, ona mu ne vje
»pak koliko. se god on kleo % pra
(naš kursiv). ,Naduta sila pet, saho
izašla je dobitnica i stavila je svoju A a
izvojštenu pomoću ,energumena u svećen ij
odori, koji jezuvitskim medom na ustima 2
»VPovijeda uvijek o slozi € ljubavi a sije je
odori mršnju ne samo megju gragjan

E

An j GEbnok
*) ,Prava Crvena Hrvatska br. 4:

o

Ezlazi svake nedjelje.

Odgovorni urednik Kristo P Dominković.

»već i megju pristašama jedne stranke“ (naš
kursiv*). Zaludu je, treba da ovdi kažemo
nešto što je u Dubrovniku svima dobro po-
znato, a ma nije široj publici iz Dubrovnika.
»Hrvatska Stranka“ u Dubrovniku, nije ni-
kada bila bliža kompromisu sa Zlerikalnom
Strankom do u onome času, kad je Dr. Pero

ingrija — njen vogja — u skupštini u Ći-
taonici iskazao, da će hrvatska stranka slijediti
primjer Srpske Stranke i prepustiti drugomu
inicijativu za općinske izbore. A zašto ? Jer
Se Hrvatsha Stranka prepala od svoga za-
ključka a klerikalna stranka pobojala se da
ne bi Srpska Stranka uskočila, pak se uor-
tačila sa njenim pjedestalom i nju pokopala
mješte da je pušti kroz nastajni perijod op-
ćinskoga djelovanja osnažiti se kao što i hoće,
pak baš da i nema — kao što ima — Svo-
jih 12. vijećnika _u novome Općinskome za-
stupstvu. Zahtjevi postavljeni od mjesnoga
odbora Srpske Stranke u Dubrovniku Hrvat-
skoj Stranci nijesu bili neprihvatljivi radi

svojega sadržaja, nego radi osoba — posla-
nika stranke — kojim su bili upravljeni. Za-

htjevi Srba dubrovčana, da su bili primljeni,
bili bi_učinili kraj: pnadutoj sili petorice,
šestorice“ a ne Hrvatskoj Stranci, a to nije
sada još bilo moguće, jer je ta sila pomoću
baznelavna Iranitalaaija klawikalna alenaba_inš
ne dorasle, znala da će moći iz izbora, ako
li će i za kratko vrijeme, izaći osnažena, kao
što je faktično i izašla. Šta da rečemo sada
o slozi Srba i Hrvata koja se sporadično
pojavila u nekim mjestima u pokrajini? Šta
da rečemo — e da budemo tačniji — o
sporazumnom glasovanju Hrvata i Srba u
nekim općinama u pokrajini? Kotor _mećemo
odmah na stranu jer o njemu, koji se nalazi
u permanetnom ,opsadnom stanju“ pod dik-
tatmom policajskog savjetnika Mahoveca, ne
možemo da govorimo.

Pregjimo na Obrovac i Vrliku. [ u jed-
noj i u drugoj općini bilo je razmjerno i do
sada u Općinskom vijeću i upravi Hrvata.
Ali tim dosadanjim brojem Hrvati nijesu bili
zadovoljni. Sada ih ima brojno više, i ka-
rakter dvaju Općina — istina je ostao je
srpski. Ali, počekajmo malo; / appetito viene
mangiando, kaže. poslovica. Ove je godine
tamo srpstvo u Općinskom predstavništvu
brojno oslabilo, pak ćemo vidjeti šta će tamo
biti do šest godina. — U Benkovcu dato je
Srbima 12 vijećnika, ali Benkovac je to mo-
gao da učini “bez ikakve štete i, po načelu
svoje većine i jer taj ustup ne može da dje-
luje nikako na ištetu političkih izbora, a na
korist sloge Srba i Hrvata. Ali u Skradinu
Konavlima i Dubrovniku gdje su izbori,
gvaki za sebe, morali imali osobitu važnost
po tu razglašenu slogu jednoga naroda sa
dva imena, i gdje su Srbi morali putem
sloge nešto da dobiju što bi moglo trajno
djelovati na opće dobro i stranačke prilike
u pokrajini, ili se nije došlo do sporazumlje-
nja, kao u Dubrovniku, ili se rasplamtao
stranački rat do istrjebljenja, kao u Skradinu
i Konavlima a što je najžalosnije, i tamo i
amo Hrvatska je Stranka na takovu borbu
huekala i sokolila i preko svojih organa i
preko svojih izaslanika. ia

Mi nijesmo praktični u politici — to
ispovijedamo; mi smo teoretičari, ali dok nam
ge to, sa stanovite strane, upisuje u grijeh

g) Crvena Hrvatska“ br. 20.

ili manu, mi smatramo za našu * vrlinu. Mi,
koji nijesmo još“ okusili slasti“ gospodstva,
te nemamo na duši nikakvoga grijeha mo-
gućnika, volimo računati sa teorijom da su
Hrvati i Srbi jedan narod, negmo li sa pra-
ktičnim političkim životom, u kome treba sa
gospodstvom u rukama dosta i dosta puta
nagagjati se sa svojom savjesti. Naša je te-
orija širih pogleda i čvršćega temelja prakse,
te dogje li odlučni čas — a taj bi mogao
ne biti daleko — uvjereni smo da će naša
teoretična politika, ako li ne više, a ma ba-
rem jednako vrijediti koliko i onu praktična
Hrvatske Stranke, a to će biti dosta da se
čuje naš glas da ostajemo pri našem tvrdom
uvjerenju da nijesmo, kao narod, drugo nego
samo Srbi i da se sa našim političkim na-
rodnim načelom ne damo zavestiti s puta ni
na lijevo ni na desno.

AKTE

Hrvatska demokratska stranka.
(Iz omladinskih krugova).

Naš se politički život obogatio ovih dana
jednom novom strankom, kojoj gore ispisasmo
naslog. Osnivane političkih stranaka kod nas je
prilična rijetkost. Od g. 1894. ovo je druga. U
Hrvatskoj je to drugčije. Za to se tamo osniva-
ia BU ad RR NV ON OL TRE Ta RO TE
jest, da neni članovi traže nešto novo, i da ispo-
vijedaju načela, koja ne zastupa ni jedna stranka.
Od ne mane je također važnosti i vrijeme u
kojem se ova pokreće i prilike same, koje je
izazvaše. Što se tiče vremena, ona se je rodila
onda, kad se je narodna i jedan dio pravaške
stranke fuzionisao i okrstio imenom ,hrvatske
stranke“. Ova je čifenica veoma harakteristična
za naše političke prilike.

Hrvatska demokratska stranka donosi u
svome prvome broju organu Slobodi, svoj pro-
gram. Mi se ne ćemo za sada upuštati meri-
torno u programatičku diskusiju sa spletskim
listom, to ćemo rade učiniti kašne. Programi,
ma kako lijepi bili sami sobom ne donose ništa.
Mi čekamo djela, da po nima sudimo. Ona pak
stranka čija djela nijesu u potpunoj harmoniji
sa riječima i ne zaslužuje ime jedne stranke.
To je koterija ili sekta, koja se prilagođuje vjetru,
makar s koje strane ovaj duvao...

I protiv svega toga mi bismo htjeli napra-
viti izuzetak sa pojavom nove stranke, jer su
nam i ludi i program nen simpatični. Neni o-
snivači su mladi i oduševljeni ludi, prožeti mo-
dernim duhom vremena i slovenskim idealima.
Poznali smo ih u privatnom životu i nihovu
radu ovo zadnih godina, i na universitatima
Pragu, Beču, Gracu i Zagrebu. Osobito ih upo-
znasmo i — iskreno ispovijedamo — zavojesmo
g. 1902. iza vandalskih semptembarskih dogo-
daja u Zagrebu i u hrvatskom pokretu g. 1903.
proti zloglasnom sistemu grofa Hedervarija. Od
onoga vremena oni su nam u Hrvatskoj save-
znici i jedini prijateli srpski. To je osobito iz-
bilo u Zagrebu i raznijelo so svuda. Mi smo
ponavlanio, iskreno zavolili hrvatsku naprednu
omladinu, jer su pokazali trijezno i zdravo shva-
tane narodne politike i pokazali se odlučni i ne-
popustlivi u borbi za svoja načela. U tome su
se putu sreli s nama. Mi bi tvrdo želeli, da i
dale slobodni od svake tjesnogrudne ukočenosti,
političkog dogmatizma, i poznatih ,mostova“ na
Balkanu, poradimo u korist narodne misli. La-
đa narodne misli mnogo jo vremena lutala po
uzburkanome moru i to više sugestijom naših
protivnika nego li nespretnošću samih kormi-
lara... Uobraženost i pretjerano mišlene o svo-
joj sopstvenoj snazi — što je nalazilo svoje
hrane u lako stečenim ,pobjedama“ protiv Srba
— to je u politici smrtni grijeh. Izgleda da
osnivači nove demokratske stranke nijesu uda-
rili tim putem lakim i blistavim, gdje se dema-
goškim sredstvima i patriotskim tiradama lako

postiže uspjeh, barem prividni, koji sliči onoj
vatri, koju Nijemei nazivaju Zrrlicht. I baš ova
politika najviše je uspjela da odvoji Srbe i
Hrvate. Ona ima i svoje protagoniste. U Hr-
vatskoj gospodina Dr.a Josipa Franka, a kod
nas čistoga Don Ivu Prodana i Don Antu Li-
jepopili — toga dubrovačkoga Andriju Chenie-
ra. S ovijem se nikad ne će Srbi složiti. A ža-
losna je činenica, da fiima padaju na lijepak i
druge hrvatske stranke. I baš sa ovoga stano-
višta mi radosno pozdravljamo pojavu jedne no-
ve stranke, koja ima glavni zadatak, da se bori
proti Frankovsko-furtimaškoj koaliciji, koja evo
jučer i kod nas proslavila jednu ,pobjedu“, Ko
je pobijedio? ...

Mlada generacija hrvatskih naprediaka i
naših demokrata u nama Srbima naće uvijek
svoje prirodne saveznike. Osnovna misao i vo-
dila u našemu radu jedna je te ista. Srbi su na
Primorju bili uvijek pioneri narodno politike,
koja je za osnov svome radu bacila oko sebe i
čija se politika kristalizuje u riječima >Balkan
balkanskijem narodima« i koja ne traži pomoći
ni od Beča ni Pešte ni Rima nego u snazi sa-
moga naroda. Naravno da je ovaj put trnovit a
on se lakše može prevaliti, čim su naši redovi,
Srpski i hrvatski, gušći. Što da tajimo i da je-
zuitski prevrćemo očima? Mi hoćemo da bude-
mo gospodari u svojoj kući koju su nam naši
stari cijenom svoje dragocjene krvi sačuvali.
Moderno shvatane narodne politike ne previja
se pred jačim, stoji nepokolebivo na obranu na-

rodni ds akize PaaPBšćAbir rila braća spa-

Ziti i slijediti ga...
In hoc signo vinces! St. K.

E sena.

Srpski listovi u Americi.

Naša žurnalistika s onu stranu Oeeana
nije baš bez zamjeraka. Rastrovaše je Judi Ša-
banove ćudi, koji raspolažu vaspitafem samo
onoliko, koliko to treba jednom salonskom pod-
vorniku. Bilo je vremena, kad su u Sjedifenim
Državama srpski listovi nicah kao glive, svaki
je od nih, dakako, dokazivao prijeku potrebu
svoga opstanka — ,radi napretka srpskog na-
roda“ — ali ta manija, na našu sreću, eto je
popustila. Da ugine još pola tih listova, prija-
teli narodnoga napretka ne bi, vjerujte, zažalili.
A_kako bi i zažalili, kad su nekoji listovi stvo-
reni samo reklame radi. Uzmite, n, pr. fu-
jorški Cpneku Ponomy6! Taj list izlazi redovno
svake subote, godišta mu je cijena 2 dol., a
vlasnik i urednik mu je g. Jovo Tomanović.
On je u svoje doba uređivao humoristički list
Iluno, a sada u podliscima svoga lista hoće da
se ogleda i na kniževnom polu pisanem — ki-
lometričnih feltona. I taj gospodin udario je nu
pročelju svoga organa natpis Cpneku nucT sa
cpneku_Hapon, ali je to u suštini samo organ —
a la Zottijev ,Narodni List“ firme prva
srpska banka Jova Tomanovića“ i prodaje du-
hana istoga gospodina. Mi, istina, želimo srećan
napredak srpskijen ustanovama u Americi, ali
se hladnom prosmatraču. nikako ne sviđa, što
g. Tomanović u stupcima toga organa umeće
po deset oglasa svoje sitne bankarske radne.
Pa i inače od toga lista nema srpskoj misli go-
tovo nikakove koristi. Urednik mu ne pozna ni
osnovna pravila srpskoga jezika ni stila, a po-
nosi se, što mu je list redovito pun čaršijskih
izraza i prostačkijeh napadaja! Naporedo s ,Ro-
dojubom“ može stupati fegova susjeda, riujorška
Cpnceka_Crpaxa. Taj list izlazi svakog če-
tvrtka, a cijena mu je godište 50 e, Uređuju ga
gg. Popović i Miletić — banking. & passage
agents. I taj listić, koliko mu neštašica prostora
fegovijeh stupaca dopušta, ,sjajno“ zastupa —
»prvu srpsku banku u Americi Popovića i Mi-
letića“, razumije se ,,u interesu naroda“, A šta
bih kazao o pitsburškom Cp'6uuy?. Taj je list
do nazad malo mjeseca bio organ Srpskog Pra-
voslavnog Saveza ,Srbobran“ — ogromne orga-
nizacije, koja ima sedamdeset podružnica i 2318
članova, a da je sreće, više uviđavnosti i Jubavi

Fe ET