Godina XIV. fiiin > Za Austro-Ugar sku A Hercegovinu na godinu ii 2 : Za Srbiju i Crnu dinu Kruna 12, 3 abe 3. Z> sve Ostale zem); em] racaka 15 u zlatu. mad Za Vubrovnik na godinu Kr, 10, Na po godine i n a čet i Gaia etvrt godine Pojedini broj lista 20 para. Gracić. Vlasnik i izdavate] D». Mato dn. : romeo o Dubrovni k, 25. novembra 1905. Dalmatinski zemaljski sabor “završio je svoje ovogodišnje djelovanje. U uskom, za. konima opredijeljenom djel id nio, što ge moglo učiniti. teljske plate, Primljeni su pr ispita, položenih na zagrebačkom i talijan- skim univerzitetima ; primljen je predlog za opće, tajno, jednako je i proglašen Sporazum srpsko-hrvatski, utr- ven je put sporazumu sa Talijanima i to sve bez velike debate, skoro jednoglasno. Dalma- cija dakle može biti zultatom, nego i načinom Tada. okrugu on je uči- Uregjene gu uči- edlozi o priznanju Pravo glasa, postignut zadovoljna ne samo re- Osim proglašenog Srpsko-hrvatskog Spo- razuma bez sumnje je najvažniji produkt ovog saborskog zasjedanja usvajanje pred- V Dubrovniku 26. Novembra 1905. Broj 48. NL NIA Pretplata i oglasi. Saju se administraciji Dubrovnika Dopisi se čaju uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvje šća i slične objave plaća se 20 par? od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nofraunkovana pisma ne pi- maju se. Kzlazi svake nedjelje. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. OgrasuB IberoBujex uaHoBa, OG3UPOM Ha BPJIO HEIOBOJBHO IIYTOBAIBE, GuO je zoGap. To nam naBa naje, za He m iuxoBo 34y31Maibe, koje u30mja us o836muo CXBakenujex uurepeca u norpeCa uwaponuujex, uaku Jader, KUBJBEN I noysnanujer onašusa u Koji iuupujex uapoz- Hujex_caojeBa, a za m ne FOBOPUMO O HA- uioj naresmrennuju, KOjOj me Gu Guo oz UOTpeOe ynyinBaru uuru Npenopyka, uuTu YKOpa, za je sume epeke a mape un udpe- peHTu3Ma. #KeJBe_ cy name — pa3yMujeMo ONINTE — M BeJuKC M Npocrpane u OnpaB- NaHe, Ka0 MITO CY BEJUKE 1 Hare uoTpeGe, KOJE CMO /IVAHI caMu noimupusaru, jep y noaMupenujeM morpeG6ama Hanasnmo rapaH- Wuja 3a yenjeuiuu pasBuTak eBora pana u CMUYPHN OTNICTAHAK HAPO/IHE HA/MBBAVAJIHO- eu ysaxyjy, onpezuo je OgG6op, za ce mo- TeTKOM Hape/iHe ro;uue npupezu y /Iy6po- BuuKY jena akageMuja y KOPUCT APYruTBA u za ce upenopyuu no pasuujem uaniujeM MjecruMa, Kako 6u ce m vamo yuoTrpeGnna 3LO/HA Npuauka m oupenuja jenua 3saGaBna Be4ep, Iuro u, ysjepenm cMo, csu npuja- TEJbH HAPO/IHOV HANPEeTKA O/LVIICBIBCIBEM I1O- šapasuu. S jenuoM oz napejnunjex GpojeBa OBOra JiucTa ocBpuykeMO ce ma onaj upez- MeT, jep sacgyokyje ocoGure maske He caMo pagu Tora, miro Gu saGase noHujeje zpyiu- TBY aujeve kopueru, koja uuje cmekysrarusne HApaBM, H€rO M BaTO0, IITO GU IBHXOB MO- PaJHH YUJIMB OMO OZ KY/L U KaMO Beke Ba- HOCTU 34 HADO/L KOJIMKO AWPEKTHO TOJIUKO M peko came »Cpneke 3ope«, Ilosnpas;bajyhu za koje smo više godina u ovoj sabornici u ta- man dušnike natezali, Visoki Sabore! Opće je načelo i priznata istina, da narod, koji se zna do skrajnih granica boritti za svoja potlačena prava, uživa simpatije sviju ostalih naroda, koji su proniknuti sa zdravim i slobo- doumnim načelima. Usled našeg žalosnog ekonomičnog stana i političkog pritiska Austrijskog režima i pogle- dom na postojeću akutnu krizu u Austro-Ugar- Skoj monarhiji, istaknuto načelo visoko diže cijenu kako resoluciji stvorenoj na Riječkom sa- stanku sa strane vođa oporbenih stranaka iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, tako i onoj usvojenoj ovdje u Zadru, sa strane vođa i pre- stavnika srpskog naroda, također iz Banovine i Dalmacije. Sadržaj srpske Zadarske resolucije, koji vam je gospodo dobro poznat, pravi je ba- rometar političke discipline i zrelosti srpskog CrN, Koja ce onpasvje eBe jade u uapasurnje, INTO cy jauu u noysnanuju NOJIATHUKM HAPOLHU HHTEpeCU Iipsa Tauka nuesuor pena Gua je, pa- 3YMuje ce, KOHCTUTyuCAe YupaBe. 3a upejr- cjenunka noHopo je Gupan r. Marej IlIa- puk us /IyOpoBuuka, sa NpBor nornpeji- cjenuuka r. JIyrrau Amanosuk 13 Kuuia, Apyror r. /lp. Crujeuno Kuexepuk 13 /iy6poBnuxa, sa BaJ1,/10 I panu u3 /ly6poBniika, a sa TajuuKka r. Mu- JaH TpojanoBnti ua /Iy6poBuuka. PanyjeMmo ce iro je u36op Guo je/iHo- AymaH, jep Bek oy OyaybeM APYIITBEHOM CAMO la UM Halla TyGJuKa oBaj KOpak Nupanuor oGopa € npaBoM ,p- KUMO, Za He ke ocraru orpanuueH Ha caM dlyčposnuk, Bek na He naku u ogasusa u OJLOOpaBaibA U HNHTEPeCOBAIA KOJ BACKOJIHM- KOr Hauler Hapoja u za ke »Cpucka Bopa« ca onom cjenuunoM upeku y ,pyry dasy cBora pasnurka, Kojemy ke uu ynopezo u EKOHOMCKU M KYJITYPHI HAPOAHN NpenopojI, loga za opće pravo glasa. Tim je sam sabor izrekao potrebu, da on iza prvih izbora bude na drugoj osnovi sastavljen i ujedno izrekao . osudu sadanjem izbornom sistemu. Karakte- oristično je, da je ta osuda bila jednoglasna. 2 Moderni, demokratski duh ušao jeiu Dalmaciju. Valovi velike političke oluje, koja dolazi iz Rusije i koja je preplavila skoro cijelu Evropu počeli su dopirati i do njezinih obala. To je utješan, vrlo utješan znak. Srpska narodna stranka ima razloga, da se raduje ovoj pobjedi jednog od njenih o- snovnih principa. I iz taktičnih razloga ona ima pravo na radovanje, ako ovaj. predlog bude ostvaren, jer se nada, da će u sabor- nici u tom slučaju raditi veći broj njenih naroda u Banovini i Dalmaciji i mi Srbi može- mo se ponositi što se u ovakvim kritičnim mo- mentima vođe srpskih stranaka znadoše naći na okupu i stvoriti onaku odvažnu i značajnu re- soluciju. : Kao kod svakog naroda tako i kod nas Srba i sovu i sonu stranu Velebita, ima Judi koji u običnim pitafiima i normalnim prilikama : nijesu vođeni jednim te istim političkim pravcem, a cBe TO oBucuke o nama camujem. ali kad nastupi zgodni čas i uskrsne pitafie ča- Ocum cera oBora, IiTo emo Y KPATKU- | sti i narodnih interesa, mi Srbi znamo preći i jem noresuma usuujenu, Guo je nekoguko | preko jedne od glavnih tačaka političkog pro- grama, pružiti bratu Hrvatu desnu ruku, zabo- raviti na sve uvrijede i s fiim rame uz rame stupiti u borbi za ujediliene prepolovlenog na- rodnog tijela i oživotvorefie ostalih zajedničkih narodnosnih idejala. (Opće odobravafe u saboru i galerijama uz poklik: Živjeli Srbi!) U početku naše narodnosne borbe; kao što NPUBPe/AHN 1 a 3a Ojarajauka rm. ip. BPJIO upakTuuHujex, osGu;eaujex u KopueHu- jex upujemora, koju sacujemajy Y VDEAOBHY CTpauy ApyrurBa m Koju cy jeguonyniHo Gumi YBaskeHu 1 jegnorsacHo npuxBakenm. JaBpuiyjyku osaj kparku uaBjeruiraj u OBOM NPMJINKOM NpPenopyuyjeMO CBa KOME 'OBO TOME HasupeMo ycnjex ZKeJIuMo Pyke PA3BHTKY. H€ BEKE ljuba. U tom treba da su složni svi . elementi stranke. Huna YrnpaBHor Ongopa «< =. je upna cjegiuma HOBoumoenoni“ predstavnika. Sa općim, jednakim pravom glasa te- žište naše politike biće prenešeno u male gradove i sela. To za organizovanu srpsku stranku, koja tamo i ima najveći broj svojih pristaša može biti samo povoljno. Ali mi ne smijemo smetnuti s uma, da su i klerikalci za opće pravo glasa. Ne iz principijelnih nego iz takličnih razloga. Oni računaju na neobavještenost naroda. Oni znaju da se u mutnom najlakše riba lovi. Nuša je dužnost, da se njihovu nastojanju na svim linijama opiremo, da im ne damo og dlo cilja. Mi to naročito smatramo za dužnost iza srpsko hrvatskog sporazuma, koji će naši klerikalci, što se bore pod maskom nacijo- nalnog radikalizma, nastojati omesti. Mi to želimo postići jedino obrazovanjem naroda, jer smo tvrdo uvjereni, oda obraz0- vanje naroda i klerikalizam stoje jedno prema drugom u obrnutoj proporeiji. S toga sne tramo pravednim i umjesnim zaključak Ze- maljskog Sabora o uregjenju učiteljskog stanja, jer će materijalno osigurani narodni učitelji imati više volje za širenje obrazovanja i time ujedno za širenje slobodoumnih misli. “Inače bez obrazovanja najširih narodnih slojeva, opće pravo glasa bi moglo ni mnogo drukčije posljedice, nego što mi ga limo, mnogo. drukčiji uspjeh, nego Što narodi treba, ono bi moglo više poslužiti demagogiji, nego demokratiji. dnog pravog rodo- napredni z razlike A to nije želja nije “bez razlike narodnosti, be am aa < Cjegaana VuDaBAOE QuGona ,Čnnoke ope“. 29.0. Mj., ompokara je cjea- Y cpujeay, Cpneke B0pe». 080 h r Oggopa. Y IBUXOBY mocJoBaiy, jep ke jeguno y oza- 3UBy MObu na Ce orujemm pan, kora cy um epueka cBujecr m napojino noBjepeibe y_/ry- KHOCT CTaBNJIH. /lpykuuje Ot IBUX He MO- IKEMO TPAXKUTIT dyueca, Koja ce zanac 6e3 Uperxojuujex_cnara He MOry uuHuri. "luM je u36op Guo u3Bpuieu, usaGpanu Cy saysegu cnoja Mjecra, Te je HOBI onGop OTnodeo ca crsapuujem pazoM. Ocum mpo- PauyHa 3a npBy ro/uuHy cnora nocsonaa, pujeruuo je, 1a Ce ycraHoBu pešepRui (poni ApyurBa 3a caja za ce sanoune ca 2000 K, a cnake Hape/;ne rone za ce npukibyau Pe3epBHOM POH/AY 4EeTBPTH /MO Npuxoza. Oso je KOpaK O/I ZeMALIHE BAXKHOCTII, TE FA ZATO HajBeHuM O/LYIICBJbEIGBEM IIOBAPABIBAMO.“ Pe- 3epsuni (pon je Mjepiilio ApyrurBene cnare U iberoBe cosuauocru Meruua je, ga oso HAIIE APYINITBO TpeGa na usBpiuyje cBoj sajna- TAK y najumupnjeM uMOBUHCKHjeM PPAHULAMA, AJ je HEONXO/IHO NOTPEGNTO NOCTENEHO M 110- Y31aHo jaqaru ra u cupeMaru 3a GynyknHocr, TE ZA MY NOCJIOBU He ZacTaHy HH Yy Caydajy KA/Q Gu Hama uyOJuka OcraJa paBHoyumHa y ucToj Mjepu y kojoj ce zganac naa3sn. IIpaMa NMOBNNCKOM CTAEbY APYIITBA onpebeno je, na ce sanpoku y kpjenocru 3a- K.byuaK, KOju je CTBOPHO NPBAUIGU yapaBHn on6op, za ce onpebuBsaiwe iurunenuja u npunoMoku orpauuuu Ha yduTeJ6CKe u npu- BPe/IHC ITATOMIE HA CBE OHO IITO 13 GurusKer sacnjena y "puB/e/HO-eKOHOMCKI HaNpe/AK u Gosburak. OBO je KOJIIKO ONpaBAAaH TOJIH- KO, pama Ola3uBy NyGJuKe, M npakrudaH KOpak, jep je APYIITBO /IY2KHO, IA Y NPBOM peny noaMupyje Bebe uorpeGe, a TeK Kaji ce oBe rIo/iMupe, ga oG6paru M&JIO BMIIE na- IKIbE M oHA OH CHOpe/lNe, y KOjuMA He Bu- AuMO /WwupekrTuora jaMcrBa, 2a Gu u us Tora HAII HAPOA Hpnao norpeGure Kopucru. Yaujajyiu Bakuocr npurojuujex sa- Gana, KOje HAIME APYIITBEHE NpuJIuKe Tpa- Hame mMesumue, koje ke, GyneMo m Cp6u m SEVA, NO/AMPHYTU NPHBDEAHO CTAIHE HAIIEDA napona u ojasaru My napozuy csujecr, 6e3 deca HaM HeMa crnaca y BpTJOory zaHaniwe VTAKMIIIE. RD Govor poslanika Gjura Vukotića, izrečen dana 18.XI. 1905. u Dalmatinskom Saboru u općoj raspravi pokrajinskog proračuna. Visoki Sabore! Časna gospodo Zastupnici! Proračun Zemaljske zaklade najšire je pole našeg parlamentarnog rada, na kom zastupnici mogu svestrano isticati narodne žele i potrebe, kako u poloprivrednom tako i u političkom“ smislu. Kroz prošla saborska zasjedafa bio je moj običaj, da pri raspravi zema|skog proračuna go- vorim o nekim pitanima, koja su od zamašne koristi za našu pokrajinu ali moji napori većim dijelom ostali su jalovi. Visoka Vlada ne čuje dobro, kad joj se predlaže da dode na susret nekim životnim narodnim potrebama na polo- privrednom polu. navlastito kad su s većim tro- škovima skopčane, a sasvijem je pak gluha, kad se od ne pita da udovoli općoj narodnoj želi i potrebi i jednom riješi ono naše matoro jezično pitale. Sasvim da Visoku Vladu povolno rije- šefe ovog važnog narodnog pitana, ne bi za- palo sitne pare, ipak ne može nikako da se na taj korak odluči, a ako bi se kad i odlučila, kao što nam je vladin povjerenik na početku ovog saborisafia natuknuo, moje je tvrdo ubje- đenie, da pitane neće biti riješeno na način, da potpuno udovoli narodnoj želi i potrebi. S tijeh razlog neću ovog puta slediti praksu prošlijeh godina i u ovoj debati ponavlati stare jade i ne- voje već ću se osvrnuti kratkim refleksijama na naš današni politički položaj, a napose pak na veoma važni događaj — sporazumlefa Srba i Hrvata — kojim započife nova era našeg po- litičkog rada i koji će jamačno pripomoći da povolno budu riješena mnoga naša stara pitana, vam je gospodo dobro poznato, Srbi i Hrvati u Dalmaciji sačinavali su jednu skupinu pod ime- nom ,Narodna Stranka“, koja je u svom pro- gramu na prvom mjestu isticala sjedinene Dal- macije sa Hrvatskom. Dok su Srbi bili u slozi sa Hrvatima, dotle su bili i vatreni zagovarateli aneksije, a docnije kad su se od narodne stranke, usljed poznatih događaja, odvojili i kao pesebna stranka organizovali, zauzeli prama aneksiji protivno stanovište, pošto među ostalim nepra« vicama bješe im se zafeekalo i samo ime. Na- kon toliko žestokih borba između Srba i Hrvata Judi pametniji i s jedne i s druge strane uvi- deše, da je našoj neslogi i višegodišnoj borbi neko treći za svoj račun kumovao, (glasovi : tako je, živa istina) i da međusobna nesloga i borba i jedne i druge oslabiva i upropašćuje. U tom uvjerenu i osvjedočeliu i u_.oči važnih promjena u sklopu. Austro-Ugarske monarhije bi ovih dana pokušano i srećno postignuto spo- razumjerie između zastupnika klubovša hrvatske narodne stranke i srpske narodne stranke na te- me|u načela ravnopravnosti i onih zaglavaki, koje nam je časni predgovornik Dr. Cingrija kao presjednik hrvatskog kluba, u ime naše i ni- hovo, pročitao i na glasovane podnio. Usled sklo- plenog ugovora o poglavitim načelima kojih se u buduće treba držati, u našem programu ot- pada i ona posledia reserva koja se bavi o aneksiji Dalmacije s Hrvatskom (dugotrajno odobravane). Ja se tvrdo nadam, da će posti- gnuta sloga biti oduševleno pozdravlena, ne sa- mo kroz čitavu Dalmaciju nego i izvan pokra- jine i da će potomstvo najbolje znati ocijeniti zamašnu važnost ovog dogodđaja, jer, gospodo, ako se ostvari, kao što se nadamo ideja ujedi- nena, tada ćemo biti jaki i gospodari u svojoj kući, živjeti svojim nacijonalnim životom, biti bedemom tudim najezdama put istoka i branič principa ,Balkan Balnkanskim narodima“. (Burno odobravane sa poklicima Živio!) Šteta je gospodo, šte se u ovakvim važnim momentima nije postigla slična jednodušnost i u redovima hrvatskih stranaka u Banovini već mnogi zabaciše drugim pravcem, kojim se vjerno ne služi narodu, ali ja se nadam, ,da će se oni kroz kratko vrijeme osvijestiti i s nama u je- dno kolo stupiti navlastito posle proglasa Fejer-