Godina XIV.

fiiin >

Za Austro-Ugar
sku A
Hercegovinu na godinu ii 2 :
Za Srbiju i Crnu
dinu Kruna 12, 3 abe 3.
Z> sve Ostale zem);
em]
racaka 15 u zlatu. mad
Za Vubrovnik na godinu Kr, 10,
Na po godine i n
a čet i
Gaia etvrt godine
Pojedini broj lista 20 para.

Gracić.

Vlasnik i izdavate] D». Mato
dn. :

romeo o

Dubrovni k, 25. novembra 1905.

Dalmatinski zemaljski sabor “završio je

svoje ovogodišnje djelovanje. U uskom, za.
konima opredijeljenom djel id
nio, što ge moglo učiniti.
teljske plate, Primljeni su pr
ispita, položenih na zagrebačkom i talijan-
skim univerzitetima ; primljen je predlog za
opće, tajno, jednako
je i proglašen Sporazum srpsko-hrvatski, utr-
ven je put sporazumu sa Talijanima i to sve
bez velike debate, skoro jednoglasno. Dalma-
cija dakle može biti
zultatom, nego i načinom Tada.

okrugu on je uči-
Uregjene gu uči-
edlozi o priznanju

Pravo glasa, postignut

zadovoljna ne samo re-

Osim proglašenog Srpsko-hrvatskog Spo-

razuma bez sumnje je najvažniji produkt
ovog saborskog zasjedanja usvajanje pred-

V Dubrovniku 26. Novembra 1905.

Broj 48.

NL

NIA

Pretplata i oglasi.

Saju se administraciji Dubrovnika

Dopisi se čaju uredništvu,
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase, priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvje
šća i slične objave plaća se 20 par?
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nofraunkovana pisma ne pi-
maju se.

Kzlazi svake nedjelje.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

OgrasuB IberoBujex uaHoBa, OG3UPOM Ha BPJIO
HEIOBOJBHO IIYTOBAIBE, GuO je zoGap. To nam
naBa naje, za He m iuxoBo 34y31Maibe, koje
u30mja us o836muo CXBakenujex uurepeca u
norpeCa uwaponuujex, uaku Jader, KUBJBEN I
noysnanujer onašusa u Koji iuupujex uapoz-
Hujex_caojeBa, a za m ne FOBOPUMO O HA-
uioj naresmrennuju, KOjOj me Gu Guo oz
UOTpeOe ynyinBaru uuru Npenopyka, uuTu
YKOpa, za je sume epeke a mape un udpe-
peHTu3Ma. #KeJBe_ cy name — pa3yMujeMo
ONINTE — M BeJuKC M Npocrpane u OnpaB-
NaHe, Ka0 MITO CY BEJUKE 1 Hare uoTpeGe,
KOJE CMO /IVAHI caMu noimupusaru, jep y
noaMupenujeM morpeG6ama Hanasnmo rapaH-
Wuja 3a yenjeuiuu  pasBuTak eBora pana u
CMUYPHN OTNICTAHAK  HAPO/IHE HA/MBBAVAJIHO-

eu ysaxyjy, onpezuo je OgG6op, za ce mo-
TeTKOM Hape/iHe ro;uue npupezu y /Iy6po-
BuuKY jena akageMuja y KOPUCT APYruTBA
u za ce upenopyuu no pasuujem uaniujeM
MjecruMa, Kako 6u ce m vamo yuoTrpeGnna
3LO/HA Npuauka m oupenuja jenua 3saGaBna
Be4ep, Iuro u, ysjepenm cMo, csu npuja-
TEJbH HAPO/IHOV HANPEeTKA O/LVIICBIBCIBEM I1O-
šapasuu. S jenuoM oz napejnunjex GpojeBa
OBOra JiucTa ocBpuykeMO ce ma onaj upez-
MeT, jep sacgyokyje ocoGure maske He caMo
pagu Tora, miro Gu saGase noHujeje zpyiu-
TBY aujeve kopueru, koja uuje cmekysrarusne
HApaBM, H€rO M BaTO0, IITO GU IBHXOB MO-
PaJHH YUJIMB OMO OZ KY/L U KaMO Beke Ba-
HOCTU 34 HADO/L KOJIMKO AWPEKTHO TOJIUKO M
peko came »Cpneke 3ope«, Ilosnpas;bajyhu

za koje smo više godina u ovoj sabornici u ta-
man dušnike natezali,
Visoki Sabore!

Opće je načelo i priznata istina, da narod,
koji se zna do skrajnih granica boritti za svoja
potlačena prava, uživa simpatije sviju ostalih
naroda, koji su proniknuti sa zdravim i slobo-
doumnim načelima.

Usled našeg žalosnog ekonomičnog stana
i političkog pritiska Austrijskog režima i pogle-
dom na postojeću akutnu krizu u Austro-Ugar-
Skoj monarhiji, istaknuto načelo visoko diže
cijenu kako resoluciji stvorenoj na Riječkom sa-
stanku sa strane vođa oporbenih stranaka iz
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, tako i onoj
usvojenoj ovdje u Zadru, sa strane vođa i pre-
stavnika srpskog naroda, također iz Banovine
i Dalmacije. Sadržaj srpske Zadarske resolucije,
koji vam je gospodo dobro poznat, pravi je ba-
rometar političke discipline i zrelosti srpskog

CrN, Koja ce onpasvje eBe jade u uapasurnje,
INTO cy jauu u noysnanuju
NOJIATHUKM HAPOLHU HHTEpeCU

 Iipsa Tauka nuesuor pena Gua je, pa-
3YMuje ce, KOHCTUTyuCAe YupaBe. 3a upejr-
cjenunka noHopo je Gupan r. Marej IlIa-
puk us /IyOpoBuuka, sa NpBor  nornpeji-
cjenuuka r. JIyrrau Amanosuk 13 Kuuia,
Apyror r. /lp. Crujeuno Kuexepuk 13
/iy6poBnuxa, sa BaJ1,/10
I panu u3 /ly6poBniika, a sa TajuuKka r. Mu-
JaH TpojanoBnti ua /Iy6poBuuka.

PanyjeMmo ce iro je u36op Guo je/iHo-
AymaH, jep Bek oy
OyaybeM  APYIITBEHOM
CAMO la UM Halla TyGJuKa

oBaj KOpak Nupanuor oGopa € npaBoM ,p-
KUMO, Za He ke ocraru orpanuueH Ha caM
dlyčposnuk, Bek na He naku u ogasusa u
OJLOOpaBaibA U HNHTEPeCOBAIA KOJ BACKOJIHM-
KOr Hauler Hapoja u za ke »Cpucka Bopa«
ca onom cjenuunoM upeku y ,pyry dasy
cBora pasnurka, Kojemy ke uu ynopezo u
EKOHOMCKU M KYJITYPHI HAPOAHN NpenopojI,

loga za opće pravo glasa. Tim je sam sabor

izrekao potrebu, da on iza prvih izbora bude

na drugoj osnovi sastavljen i ujedno izrekao
. osudu sadanjem izbornom sistemu. Karakte-
oristično je, da je ta osuda bila jednoglasna.
2 Moderni, demokratski duh ušao jeiu
Dalmaciju. Valovi velike političke oluje, koja
dolazi iz Rusije i koja je preplavila skoro

cijelu Evropu počeli su dopirati i do njezinih

obala. To je utješan, vrlo utješan znak.

Srpska narodna stranka ima razloga, da

se raduje ovoj pobjedi jednog od njenih o-

snovnih principa. I iz taktičnih razloga ona

ima pravo na radovanje, ako ovaj. predlog

bude ostvaren, jer se nada, da će u sabor-

nici u tom slučaju raditi veći broj njenih

naroda u Banovini i Dalmaciji i mi Srbi može-
mo se ponositi što se u ovakvim kritičnim mo-
mentima vođe srpskih stranaka znadoše naći na
okupu i stvoriti onaku odvažnu i značajnu re-
soluciju. :

Kao kod svakog naroda tako i kod nas
Srba i sovu i sonu stranu Velebita, ima Judi
koji u običnim pitafiima i normalnim prilikama
: nijesu vođeni jednim te istim političkim pravcem,
a cBe TO oBucuke o nama camujem. ali kad nastupi zgodni čas i uskrsne pitafie ča-

Ocum cera oBora, IiTo emo Y KPATKU- | sti i narodnih interesa, mi Srbi znamo preći i
jem noresuma usuujenu, Guo je nekoguko | preko jedne od glavnih tačaka političkog pro-
grama, pružiti bratu Hrvatu desnu ruku, zabo-
raviti na sve uvrijede i s fiim rame uz rame
stupiti u borbi za ujediliene prepolovlenog na-
rodnog tijela i oživotvorefie ostalih zajedničkih
narodnosnih idejala. (Opće odobravafe u saboru
i galerijama uz poklik: Živjeli Srbi!)

U početku naše narodnosne borbe; kao što

NPUBPe/AHN 1

a 3a
Ojarajauka rm. ip.

BPJIO upakTuuHujex, osGu;eaujex u KopueHu-
jex upujemora, koju sacujemajy Y VDEAOBHY
CTpauy ApyrurBa m Koju cy jeguonyniHo Gumi
YBaskeHu 1 jegnorsacHo npuxBakenm.
JaBpuiyjyku osaj kparku uaBjeruiraj u
OBOM NPMJINKOM NpPenopyuyjeMO CBa KOME 'OBO

TOME HasupeMo ycnjex
ZKeJIuMo

Pyke

PA3BHTKY.

H€ BEKE

ljuba. U tom treba da su složni svi
. elementi
stranke.

Huna YrnpaBHor Ongopa «< =.
je upna cjegiuma  HOBoumoenoni“

predstavnika.

Sa općim, jednakim pravom glasa te-

žište naše politike biće prenešeno u male
gradove i sela. To za organizovanu srpsku
stranku, koja tamo i ima najveći broj svojih
pristaša može biti samo povoljno.

Ali mi ne smijemo smetnuti s uma, da

su i klerikalci za opće pravo glasa. Ne iz
principijelnih nego iz takličnih razloga. Oni
računaju na neobavještenost naroda. Oni znaju
da se u mutnom najlakše riba lovi. Nuša je
dužnost, da se njihovu nastojanju na svim
linijama opiremo, da im ne damo og dlo
cilja. Mi to naročito smatramo za dužnost
iza srpsko hrvatskog sporazuma, koji će naši
klerikalci, što se bore pod maskom nacijo-
nalnog radikalizma, nastojati omesti.

Mi to želimo postići jedino obrazovanjem

naroda, jer smo tvrdo uvjereni, oda obraz0-

vanje naroda i klerikalizam stoje jedno prema
drugom u obrnutoj proporeiji. S toga sne
tramo pravednim i umjesnim zaključak Ze-
maljskog Sabora o uregjenju učiteljskog stanja,
jer će materijalno osigurani narodni učitelji
imati više volje za širenje obrazovanja i time
ujedno za širenje slobodoumnih misli.

“Inače bez obrazovanja najširih narodnih

slojeva, opće pravo glasa bi moglo ni
mnogo drukčije posljedice, nego što mi ga
limo, mnogo. drukčiji uspjeh, nego Što narodi
treba, ono bi moglo više poslužiti demagogiji,

nego demokratiji.

dnog pravog rodo-
napredni

z razlike

A to nije želja nije
“bez razlike narodnosti, be

am aa

< Cjegaana VuDaBAOE QuGona ,Čnnoke ope“.

29.0. Mj., ompokara je cjea-

Y cpujeay, Cpneke B0pe». 080

h

r Oggopa.

Y IBUXOBY mocJoBaiy, jep ke jeguno y oza-
3UBy MObu na Ce orujemm pan, kora cy um
epueka cBujecr m napojino noBjepeibe y_/ry-
KHOCT CTaBNJIH. /lpykuuje Ot IBUX He MO-
IKEMO TPAXKUTIT dyueca, Koja ce zanac 6e3
Uperxojuujex_cnara He MOry uuHuri.

"luM je u36op Guo u3Bpuieu, usaGpanu
Cy saysegu cnoja Mjecra, Te je HOBI onGop
OTnodeo ca crsapuujem pazoM. Ocum mpo-
PauyHa 3a npBy ro/uuHy cnora  nocsonaa,
pujeruuo je, 1a Ce ycraHoBu pešepRui (poni
ApyurBa 3a caja za ce sanoune ca 2000
K, a cnake Hape/;ne rone za ce npukibyau
Pe3epBHOM POH/AY 4EeTBPTH /MO Npuxoza. Oso
je KOpaK O/I ZeMALIHE BAXKHOCTII, TE FA ZATO
HajBeHuM O/LYIICBJbEIGBEM  IIOBAPABIBAMO.“ Pe-
3epsuni (pon je Mjepiilio ApyrurBene cnare
U iberoBe cosuauocru Meruua je, ga oso
HAIIE APYINITBO TpeGa na usBpiuyje cBoj sajna-
TAK y najumupnjeM uMOBUHCKHjeM PPAHULAMA,
AJ je HEONXO/IHO NOTPEGNTO NOCTENEHO M 110-
Y31aHo jaqaru ra u cupeMaru 3a GynyknHocr,
TE ZA MY NOCJIOBU He ZacTaHy HH Yy Caydajy
KA/Q Gu Hama uyOJuka OcraJa paBHoyumHa
y ucToj Mjepu y kojoj ce zganac naa3sn.

IIpaMa  NMOBNNCKOM  CTAEbY  APYIITBA
onpebeno je, na ce sanpoku y kpjenocru 3a-
K.byuaK, KOju je CTBOPHO NPBAUIGU yapaBHn
on6op, za ce onpebuBsaiwe iurunenuja u
npunoMoku orpauuuu Ha yduTeJ6CKe u npu-
BPe/IHC ITATOMIE HA CBE OHO IITO 13 GurusKer
sacnjena y "puB/e/HO-eKOHOMCKI HaNpe/AK
u Gosburak. OBO je KOJIIKO ONpaBAAaH TOJIH-
KO, pama Ola3uBy NyGJuKe, M npakrudaH
KOpak, jep je APYIITBO /IY2KHO, IA Y NPBOM
peny noaMupyje Bebe uorpeGe, a TeK Kaji
ce oBe rIo/iMupe, ga oG6paru M&JIO BMIIE na-
IKIbE M oHA OH CHOpe/lNe, y KOjuMA He Bu-
AuMO /WwupekrTuora jaMcrBa, 2a Gu u us Tora
HAII HAPOA Hpnao norpeGure Kopucru.

Yaujajyiu Bakuocr npurojuujex sa-

Gana, KOje HAIME APYIITBEHE  NpuJIuKe Tpa-

Hame mMesumue, koje ke, GyneMo m Cp6u m
SEVA, NO/AMPHYTU NPHBDEAHO CTAIHE HAIIEDA
napona u ojasaru My napozuy csujecr, 6e3
deca HaM HeMa crnaca y BpTJOory zaHaniwe
VTAKMIIIE.

RD

Govor

poslanika Gjura Vukotića, izrečen dana
18.XI. 1905. u Dalmatinskom Saboru u
općoj raspravi pokrajinskog proračuna.

Visoki Sabore!
Časna gospodo Zastupnici!

Proračun Zemaljske zaklade najšire je pole
našeg parlamentarnog rada, na kom zastupnici
mogu svestrano isticati narodne žele i potrebe,
kako u poloprivrednom tako i u političkom“
smislu.

Kroz prošla saborska zasjedafa bio je moj
običaj, da pri raspravi zema|skog proračuna go-
vorim o nekim pitanima, koja su od zamašne
koristi za našu pokrajinu ali moji napori većim
dijelom ostali su jalovi. Visoka Vlada ne čuje
dobro, kad joj se predlaže da dode na susret
nekim životnim narodnim potrebama na polo-
privrednom polu. navlastito kad su s većim tro-
škovima skopčane, a sasvijem je pak gluha, kad
se od ne pita da udovoli općoj narodnoj želi i
potrebi i jednom riješi ono naše matoro jezično
pitale. Sasvim da Visoku Vladu povolno rije-
šefe ovog važnog narodnog pitana, ne bi za-
palo sitne pare, ipak ne može nikako da se na
taj korak odluči, a ako bi se kad i odlučila,
kao što nam je vladin povjerenik na početku
ovog saborisafia natuknuo, moje je tvrdo ubje-
đenie, da pitane neće biti riješeno na način, da
potpuno udovoli narodnoj želi i potrebi. S tijeh
razlog neću ovog puta slediti praksu prošlijeh
godina i u ovoj debati ponavlati stare jade i ne-
voje već ću se osvrnuti kratkim refleksijama na
naš današni politički položaj, a napose pak na
veoma važni događaj — sporazumlefa Srba i
Hrvata — kojim započife nova era našeg po-
litičkog rada i koji će jamačno pripomoći da
povolno budu riješena mnoga naša stara pitana,

vam je gospodo dobro poznato, Srbi i Hrvati u
Dalmaciji sačinavali su jednu skupinu pod ime-
nom ,Narodna Stranka“, koja je u svom pro-
gramu na prvom mjestu isticala sjedinene Dal-
macije sa Hrvatskom. Dok su Srbi bili u slozi
sa Hrvatima, dotle su bili i vatreni zagovarateli
aneksije, a docnije kad su se od narodne stranke,
usljed poznatih događaja, odvojili i kao pesebna
stranka organizovali, zauzeli prama aneksiji
protivno stanovište, pošto među ostalim nepra«
vicama bješe im se zafeekalo i samo ime. Na-
kon toliko žestokih borba između Srba i Hrvata
Judi pametniji i s jedne i s druge strane uvi-
deše, da je našoj neslogi i višegodišnoj borbi
neko treći za svoj račun kumovao, (glasovi :
tako je, živa istina) i da međusobna nesloga i
borba i jedne i druge oslabiva i upropašćuje.
U tom uvjerenu i osvjedočeliu i u_.oči važnih
promjena u sklopu. Austro-Ugarske monarhije
bi ovih dana pokušano i srećno postignuto spo-
razumjerie između zastupnika klubovša hrvatske
narodne stranke i srpske narodne stranke na te-
me|u načela ravnopravnosti i onih zaglavaki,
koje nam je časni predgovornik Dr. Cingrija
kao presjednik hrvatskog kluba, u ime naše i ni-
hovo, pročitao i na glasovane podnio. Usled sklo-
plenog ugovora o poglavitim načelima kojih se
u buduće treba držati, u našem programu ot-
pada i ona posledia reserva koja se bavi o
aneksiji Dalmacije s Hrvatskom (dugotrajno
odobravane). Ja se tvrdo nadam, da će posti-
gnuta sloga biti oduševleno pozdravlena, ne sa-
mo kroz čitavu Dalmaciju nego i izvan pokra-
jine i da će potomstvo najbolje znati ocijeniti
zamašnu važnost ovog dogodđaja, jer, gospodo,
ako se ostvari, kao što se nadamo ideja ujedi-
nena, tada ćemo biti jaki i gospodari u svojoj
kući, živjeti svojim nacijonalnim životom, biti
bedemom tudim najezdama put istoka i branič
principa ,Balkan Balnkanskim narodima“.
(Burno odobravane sa poklicima Živio!)
Šteta je gospodo, šte se u ovakvim važnim
momentima nije postigla slična jednodušnost i
u redovima hrvatskih stranaka u Banovini već
mnogi zabaciše drugim pravcem, kojim se vjerno
ne služi narodu, ali ja se nadam, ,da će se oni
kroz kratko vrijeme osvijestiti i s nama u je-
dno kolo stupiti navlastito posle proglasa Fejer-