= Će Se završiti i ova
naši pretplatnici nij
nI Za prošlu godin

Hercegovinu na go

Molimo kako dužnike lista
one koji za oglase duguju, da duso
do nove godine izmire, :
svakom onom obustaviti list ko
duguje za ovu godinu.

Godina XIV,

Gljena lista
Za Austro-Ugarsku Bos

Bi Li
dinu Kruna “a :
Ža Srbiju i Crn

u
dinu Kruna 19, Poba na go

> sve ostale
e$mij
svaka 15 u zlatu. Je na godiny
Ć. Za Vubrov *
rovni k
š kona godinu Kr; 10.
Na p8 godine |
, urazmjerno, Da četvrt godine

Pojedini broj lista 20 para

Vlasnik i izdavate] Dr. Mato Gracić
Bi VC,

. Pretplatn icima.

Još je sama mjesece dana pa

Sodina, a neki
esu platili list
u. Tako isto i

mnogi dužnici za oglase ne šalju
Novac po poslatim im računima.

tako i

jer ćemo

Administracija.

Dubrovnik, 2 decembra 1905.

Sultan je do sada uvijek imao posla sa

harmoničnim evropskim koncertom. Demon-
straciju evropske flote, koja je odsjela u Mi-
tileni i tamo daje predstave PO ustanovljenom
programu ,U 8 sati pr. p. predaja pisma
od & oficira, u 1 sat po P. zauzeće carinskog
i telegrafskog ureda i podjela na 3 zone“.
smatra on s pravom jednim neharmoničnim

. Girkusom, u kom fali glavna ličnost — elown.

Po telegramima, koje šalju iz Stambola, Spre-

“ma se-sultat-za—doček OYog--modernog—-po-

liičkog cirkusa sa duhanom i slatkarijama,
što će ih poslati sa prijateljskim pozdravom
floti, koja dolazi da: pred njegovom  presto-

. ničom čim demonstracije. — Ti tromi isto-

= vaspitani, da
— čekali pečena g0

učestvuje,
moru. *

dolazi kao eksekutivna vlast ova
nih veličina protiv renitentno
pored sve slabosti nije
ga je valjda pozajmlo
koji je smatrao Za ko
moderne demonstracije

čnjaci znaju biti koji put i duhoviti!

Ali nije sam sultan koji tako misli i

koji se tako smijo. Taho misli i tako se
smije sva Evropa, a naročito impressariji
ovih cirkuskih predstava. Mi barem ne mo-
žemo zamisliti, da bi mogli biti tako ludi
diplomate ovih u demostraciji zastupanih pet
evropskih sila, da nisu u stanju uvidjeti stanje
u svojim državama, koje niti daje prava,
niti daje snage, svakom pojedincu, da u ime
reda i kulture ustaje u obranu potlačenih
naroda otomanskog carstva.

Austro-Ugarska monarhija oslabljena je

mnogostrukim unutarnjim bolestima, a GBoPiko
magjarskom krizom, Rusija ima i suviše po-
sla, da umiri, nezadovoljne elemente kod kuće,.
Engleska stoji pred ministarskom krizom i pred
vrlo važnom  dilemom, dali da zadrži Cobde-
novu ekonomsku  polititiku otvorenih vrata,
Francuska ima izbor predsjednika republike i
 privogjene u život zakona 0 rastavi orkve od
države, a Italija je još slaba za upuštanje u
balkanske avanture. A Njemačka — ona ne

jer nema brodova u sredozemnom

I ova mizerna i smiješna demonstracija
ko oslablje-
g. sultana, koji
izgubio humora, što
od cireuskog elowna,
risno da prilikom ne-

morni ,schiopero“. ————
A balkanski narodi?

Oni i u ovoj Na

ilj iju svog spasitelja. |

a znaju jedino političk

luba u usta.

o kom se toliko govori

raspravljanja ple-

dstavi gledaju
Oni su tako
u mudrost

> Balkanski savez,
iše, predmet je Samo .
; VA

nE

flote priredi jedan

ba kid ekv

Ka Pored šaci AK IRE

U Dubrovniku 3. Decembra 1905.

Broj 49.

IBROVNI

<< Pretplata i oglasi.

Saju se administraciji Dubrovnik»

Dogisi se šaju urodništvu,
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvje
Šća i slične objave plaća sa 20 par*
od reiza (sitnijeh slova). Ako se viš“
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne pi-
maju 40.
.

,

Kziazi svake nedjelje.

Odgovorni urednik Antun Zipfel,

menitih idealista. Praktišni političari govore
o njemu, ali ne misle o njemu. On im izgleda
suviše neozbiljan, premda je jedino ovaj
Savez sigurna osnova za njihov ozbiljan rad
1 uspjeh. '

Dok su u Srbiji bili Orenovići oni su
bili kamen smutnje, oni nijesu dopustili, ostva-
renje svog saveza. Oni su igrali glavnu ulo-
gu, a bugarski knez Ferdinand statistu. Sad
je On preuzeo glavnu intrigantsku ulogu, koju
Je spojio sa ulogom političkog ,commis VOya-
Seur-“a na račun firme »Drang nach Osten“.

Ali ima načina, da se i njegovom  in-
trigiranju stane na put. To je sporazum na-
roda srpskog i bugarskog a ne vlade srp-
ske i bugarske, jer su vlade u Bugarskoj
vrlo prolazne i prevriljive. Za to se istina
hoće vremena i trada ali jedino se taj trud

može isplatiti.
. . . Rk
Dubrovnik i ostali gradovi
dalmatinski u austrongarskoj krizi.
V.
Ako se osvrnemo na Boku Kotorsku, naći će-

mo Kotor i kojijeh

naša je namjera da to

drugijeh gradova, opstanak

bješe sličan Dubrovniku i
dokažemo najviše historijom grada Kotora.
Poznato je da je Boka krasan morski zaliv,
koji se za trinaest mila uvlači u suho. Ime joj je
od Kotora grada, a ovaj se nalazi u najskrovitijem

zakutku zaliva. Visoka ga i strma brda opkoluju i
stvaraju od zaliva čudovište bezbjednosti zv bro-
dove a fegov je prostor toliki, da može u fiemu

stati najveće brodovle. Sa strmijeh brda u kišno
doba teku strašni potoci, koji osiromašuju zemlu i
postaju opasni za same stanovnike. Okrom toga pro-
strani su krajevi lišeni kroz dobar .dio godine sun-
čanijeh zraka, te pored sve krasote Boka ne može
ni iz daleka, kao ni Dubrovnik, da svojijem  godi-
šnijem polskijem prihodom pokrije domaće potrebe
i samo pole u Tivtu, Krtolama i Grblu bjehu plo-
dne zemle kotorske općine.

Već u davnini unutraštne obale zaliva i valisko
primorje bilo je posijano gradovima. Neki su u da-
vnini porušeni a neki noviji podignuti. U doba Ilira
bješe /čhizon, sjedište boga Medaura, sada Zisan,
Epidaur na Prevlaci, zapadno od Uštroga Rta,
jedan grad u Stoli kod Kombura, drugi u ?Bobo-
vištu kod Tivta, drugi u Posama, u Donoj Lastvi,
Prčan, Dobrota (u staro doba IDulcidia ili Bona),
Perast, Aserivium, sada Kotor, Dračevica a od
1382. godine Zlerceg- Novi, Budva (u st d
Butva) i Sušćepan u Paštrovićima, najmatii grad
u Austriji.

Bokeli nijesu dakle imali nego more i pro-
strani tuđi svijet pred sobom da kao i Dubrovčani
zarađuju sebi koru hleba pomorstvom i trgovinom.
I oni su se kroz vjekove koristili svojijem smješta-
jem; jer prije Isusa u rimsko doba bilo je na glasu
Ilirsko brodarstvo, koje je imalo svoje sjedište u
Risnu: u kasnije doba postane glasovita velika po-
zadruga pomoraca pod imenom Marinerezza (mor-
narica, u Kotoru, koja do dana  današtega još živo-
tari, te se fiihova trgovina prostirala po Balkanskom
poluostrvu, Falmaciji, Bosni, Arbaniji, po obalama
Egejskoga i Mramorskoga i Crnoga mora, po Taliji
i po Maloj Aziji i tako bokeški gradovi mogoše u
razna doba nagomilavati veliko bogastvo. A to im
bješe moguće samo, jer su uživali gradsku slobodu.
Budva, fenička naseobina, Risan, prestonica ilirske
kraliće Teute i Aserivium (Kotor) postadoše rimski
gradovi i dobiše rimsku municipalnu slobodu. U o-
vijem gradovima vladao je ordo decurionum sa
dva duumvira, kao dva konsula u Rimu, koja su
obnašali vlast za godinu dana. Risan i Aserivium bje-
hu bogati i imađahu suca, judex ev] Ma zeko M
liku gradsku slobodu i široku avtonomiju, te'su sva
tri bila vezana cestom, koja se iz Aquileje_prote-

zala do Drača kroz Cavtat i gradove u Boki. Risani

Aserivium bili su po svoj prilici prosti komenta u
Naroni (Vid); dakle fihova gradska sloboda bješe

rimskoga porijetla, kao ona u Dubrovniku. |

Kotor sredilega vijeka bješe aristokratska re-
publika, koja je imala vladu sličnu onoj u I ubro-
vniku. Bio je knez koji se do 1398. birao za go-
dinu dana, a tada svakoga mjeseca, kao u Dubro-
vniku. Bilo je veliko vijeće od 40 plemića, vijeće
umolenika od 15 senatora, malo vijeće sa 6 vijećnika
okrom kneza i tri suca i drugijeh mafijeh i višijeh
službenika. Spadalo je na kneza, razna vijeća, suce
i druge službenike odlučivalie o miru i ratu, o ugo-
vorima s ostalijem državama i dopisivale s fiima,
odpošilale | oslanika, stvarale i proglašivaie zakona
i nadgledane nad višeliem istijeh, uređivale općin-
skijeh prihoda i rashoda, kovale novaca, birale
općinskijeh službenika, suđere u građanskijem i kri-
vičnijem stvarima i svi drugi građanski, vojnički
i stranom i crkveni posli.

Pučanstvo se dijelilo, nešto slično kao u Du-
brovniku, u vlastelu, pučane, plebejce, posadnike
(kmete) i robove ili sluge.

Ovolikom gradskom slobodom mogla se razvi-
jati trgovina s pomorstvom i tako uz slobodu stu-
paše bogatstvo, a bogatstvom kultura. Iza naselefa
Srba u Kotoru i ostalijem gradovima starije pučan-
stvo stopi se mane ili više s novijem, te navrtkom
zapadne prosvjete Bokeli se dignu na veliki stepen
kulture, ako ne u onolikoj mjeri kao u Dubrovniku,
Od pisaca proizvoda u samom latinskom i tali-
janskom jeziku, kojijem se sjevernaci češće klanaju,
istaknućemo samo mali dio za sam Kotor. Dese-
toga vijeka latinska biografija u stihovima 0 sv.
Tripunu; Bernardo Pima ovjenčani pjesnik XIV.
vijeka, Nikola Kijerlo (Chierlo), gramatičar; braća
Buća, glasoviti teolozi i pisci XIV. vijeka, Tripo
Bisanti, profesor latinske i grčke filologije i pisac
u Bologni, Ivan Alberto Duimio, profesor u Rimu
XVI

talijanski

vijeka, Lodovik Pasquali, pjesnik latinski i
XVL vijeka, Ivo
tinski pjesnik, svjedoče duševnu kulturu Kotorana.
Evropi XV,

vijeka bjjehu Simo, pak Andrija Poltešić Jukobov,

Bona de Boliris, la-

Između najstarijeh štampara u
jednom u društvu s Boninom Roninison.

U graditelstvu proslavi se između ostalijeh
franevac Vid; fegovo je djelo krasna bazilika u
Dečanima, koju je on sagradio po nalogu srpskoga
krala Uroša Dečanskoga 1327.

Između slikara je onaj koji je prije X. vijeka
naslikao Sv. Tripuna na svečevoj rici, Katharinus
XII. v. i Vicko Katene XV, prvi se takmi s (Giot-
tom a drugi je Giorgionovoga sloga.

Glasovit je rezbar XV v. sin Andrije sv. Lu-
ke. Zlatar žičar je Tripo koji u Moskvi izradi dra-
gocjene sudove i drugo za vojvodu Ivana u Moskvi.
Vajar je Abrado (Obrad) Desislavov, koji za krala
srpskoga Uroša iskucća u srebru oltar sv. Nikole u
žariu u Puli.

Vojvode bjehu XIV i XV vw. dva Bisantia, i
Mustafa paša u Kajiri, svak cara Sulejmana II. Po-
slanici: malobraćanin Marin, poslanik papin u Per-
siji XV v., Nikola. Drago kod Tvrtka bosanskoga,
Lampred Menčetić i fegov drug, poslanici cara Du-
šana u Dubrovniku. Mnogi biskupi i teolozi u Italiji
i drugovdje kao tri Bisantia i drugi.

Sve ovo svjedoči visoki stepen kulture Koto-
rana, a odulili bismo da iznesemo i slave ostalijeh
gradova u Boki. Ta je kultura došla od bogatstva,
a ovo od trgovine i pomorstva, a jedno i drugo iz
gradske slobode, koju je Kotor uživao kao slobod-
na republika do 1420 a poslije kao grad. mletački
sa osobitijem  sloboštinama sve do pada mletačke
republike.

Kotor je bila tako. slobodna republika, da je
mijeftala, kad je hoćela, zaštitu valiskijeh država, jer
joj je trebala, isto kako i Dubrovnik, ali samo do
1420; a pri tomu sklapala saveze i trgovačke ugo-
vore s drugijem državama, opet isto kao i Dubrov-
nik, ili za opstanak svoje slobode ili za obezbjeđe-
de svoje trgovine. Od godine 395. po I. Aserivium,

od žapadnijem rimskijem carstvom,+ostane poslije
pod Istočnijem Gotima, dok Justinian pridruži Bo-
ku grčkomu carstvu i sagradi tvrđu Kotor. Ovaj
iza seobe Srba ostane po svoj prilici pod zaštitom
Grčkom. Kad Srbi 1043 pobjediše Grke, Kotor
prođe pod srpsku zaštitu, ali sačuva svoju slobodu,
vladu i zakone i oprost od svakoga danka i rega-
lije i od tada ostade ponajviše i ponovno pod srp-
skom zaštitom za dule od tri vijeka. Kotorani su

K

u to doba primili više puta zemala na dar od srp
skijeh vladara, kao i Dubrovčani. Tako dobiše od
Đorđa, sina Bodinova, Prevlaku, Lušticu, Krtole i
Paziglav do Grbla. Kotor poslije uze za svoga
kneza Radoslava, kad ga je poćerao Deša, uteme-
lilac. Nemafiine dinastije. Iza saveza s Grcima Ko-
torani uzeše opet zaštitu srpsku god. 1184 pod Ne-
maliom. Ali Nemafia_ zato zajamči fiima gradsku
slobodu, sagradi sebi dvor u Kotoru i drzaše u o-
vom gradu svoga diplomatskoga zastupnika satni-
cus. Poslije smrti Nemajie_ Kotor prizna zaštitu tra-
vujiskoga gospodara. Vuka.

Kad Stjepan Prvovjenčani uspostavi jedinstvo
srpske države, Kotor prizna opet srpsku zaštitu uz
uvjet slobode.

Srpski kral Uroš 1115 potvrdi granice Ko-
torskoj općini, koja dobi poslije i Grbalsku Župu.
Kotorani uživahu srpsku zaštitu i u naprijeda za
Uroša II. i za Stjepana Dečanskoga i dale a car
Dušan Silni (1336-1356) potvrdi Kotoranima op-
Ćinsko imate i daruje im još Bijelu, Kruševicu, Le-
denice i Zalaze. Tako je sada Kotorska općina
imala najviši svoj opseg od Gorazde do uklučno Do-
brotske obale, do Zalaza i Ledenica i zauzimala je
poluostrvo Vrmac i Lušticu i pole Krtolsko i Gr-
balsko do Jaza.

Naslednik Dušanov, Uroš V. nastavi srpsku
zaštitu nad Kotorom, ali mu i on potvrdi slobode
i kral srpski 1369 posredovafiem pape i Mlečića
prisili Balšiće da odustanu od podsijedafia Kotora,

Kad zasjedne na srpsko prijestole Vukašin
Kotorani prijeđu pod ugarsku zaštitu godine 1370.
I tako može se kazati da je Kotor sa nekoliko pre-
kida bio pod srpskom zaštitom. od 1043 do 1370
više od tri vijeka. U ovo doba oni su godine 1167
Nikolom Omi-
Grcima na koncu XII. vijeka, s Du-
trgovački ugovor s fiima 1257
Mlečićima

sklopili trgovački ugovor s knezom
škijem, savez s
brovčanima 12086,
1 1279 i savez, i trgovačke

1335 i 1345.

ugovore s

Ugarska žastita, koja započne 1370. godine,
to jest dvanaest godina kasnije nego u Dubrovniku,
ne trajaše dugo, jer Mlečići nastojahu da dobiju
Dalmaciju, koju su bili
Kotor. Ali u Kotoru pučani poćeraše vlastelu i po-
prime opet ugarsku zaštitu pod uvjet gradske slo-
bode: pak se u Turinu uspostavi 1381. mir a Tvr-

izgubili 1358 i opsjedoše

tko bosanski sagradi Herceg-Novi a u Kotoru iz-
mire se pučani s vlastelom.

Kad umre Ludevit, Kotorani 1385. pristajafiem
Ugarske poprime Tyrtkovu zaštitu, ali 1392., iza
smiti, ne htjedoše više nikakve
Tek 1403. prime zaštitu Ladislava Napulskoga, od
koje do skoro ne bi ništa.

Kotorani napokon nakon raznijeh zgoda, i pošto

Negove zaštite.

su bili zaželeli više puta predaju, ugovore je s Mle-
čićima 1420. godine uz uvjet da im se zajamče
neke slobode.

Predaja bi učišena pod slijedećim pogodbama:

1. Imadu se očuvati statuti i naredbe Kotorske;

2. Mlečići imadu vratiti gospodarima krajeve ne
pravedno osvojene;

3. Plaćaie činovnika i podmirivađe drugijeh po-
treba ima se činiti iz kotorskijeh prihoda.

4. Iz pretička imadu se isplatiti u deset godina
dugovi kotorski;

5. Vlada gradska ima ostati u rukama vlastele:

6. Vlastela imadu uživati povlastice dobivene od
srpske države; s

7. Kotor ima kovati novac.

Predaja grada bi učiftena Petru Loredanu.

Perast je imao također široku općinsku slobodu.
Na čelu vlade bio je kijefalija, poslije: kapetan,
vijeće starješina i opće vijeće.

I Budva i Paštrovići bile su avtonomne op-
ćine. Budva imala je svoj statut. Na čelu vlade bio
je knez, poslije načelnik za mletačke vlade, plemičko
vijeće sa najmarte 30 plemića i malo vijeće.

Paštrovići su sa Sustjepanom i Lastvom imali
svoje stare povlastice i sačuvaju neke, nadasve tr-
govačke, kad se predadu Mlečićima.

Sve ove općine imale su onu slobodu koja je
trebala za razvitak trgovine i pomorstva.

ZSE

o >