Lijena lita Za Austro-Ugarsk Hercegovinu na godi u, Bos nu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu o “dinu Kruna 12, Soru na g 2». 5Vo ostale zemij Ž LJ razaka 15 u zlatu U Bodina 3 PUBZOVNIK na godinu Ki, 1 oNa po godine 1 na či đ vr i urazmjerno. t godine Pojedini broj lista 90 Para Bi . Mato Gracić. j d #. | Vlasnik i izdavatel D, pne Ek i srpske opozicii iiePneag: i opozicije. Dogagjaji, koji se hapsburškoj monarhiji, očaja i od neobične važn strojstvo ove Monarhije, ovlasti jednih, a poti danas odigravaju u od Velikog Su zna- osti. Dualističko u- : Osnovano na pre. odn Stenosti drugih naroda, i klasa, ljulja Se U svojim temeljima, a Čitava pi Barhija stoji na pragu velikoga unutra- : snjega preloma, ikoji ide za tim, da njezino = ustrojstvo postavi na sasvim nove osnove Sloboda naroda i Prava najširih slojeva puka to su misli vodilje ovoga snažnoga pokreta, a očito je i nesumnjivo, da će svaki narod i | Tazred samo u onoj mjeri ubirati plodove toga pokreta, u kojoj bude učestvovao u njem svojom snagom, svojom sviješću i mu- drošću. ' Naša je«dakle otadžbina pozvana tako- . gjer, da u ovom važnom času obilježi svoje stanovište i da iznese svoje zahtjeve, ako želi ne samo da sačuva svoj današnji državno- pravni položaj, već ako hoće da svoja na- rodna i državna prava što više učvrsti i pro- širi, kako “to zahtijeva njen poziv u našoj narodnoj cjelini, Ovoj dužnosti i potrebi može ona samo dostojno da odgovori, ako se postavi na sta- novište svojih sopstvenih interesa, koji joj zabranjuju da služi ciljevima tugjinske poli- tike. Prema tome mora ona da prihvati kao svoje: načelo narodnog samoodregjenja i rav- nopravnosti svih naroda, a zato ne smije ostati igračka u rukama tugjih faktora, već mora biti protivna današnjem državnom sklopu monarhije, koji je stvorio čitav niz potlačenih naroda i klasa, a koji svojom te- žinom naročito pritiskuje našu domovinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Protiv toga stanja u monarhiji dižu se i drugi narodi i klase, koji nijesu u ovakvom potištenom polo- žaju kao mi, a kako da to ne učini naš hr- vatski i srpski narod, koji baš ovakvom sklo- pu monarhije ima da zahvali, što je njegov ustav prazna riječ, te što još 1 danas živi u potpunim apsolutističkim odnošajima 1 pri- likama. ; Ustajući protiv ovog državnog sklopa: moraće dakle naša ctadžbina da traži 1 u. glavne slobode, koje imaju da budu zasno- vane na načelu jednakosti i ravnopravnosti. A s time u svezi moraće da prihvati i borbu ih slojeva puka za ljudska i ani prava u potpunom opsegu 1 NAJŠITOJ. Po na Ovakovo shvatanje narodne politike jedi! može dovesti i do pravilnog a je Šenja nesretnog hrvatskog up tri uglova: pravo narodnog Same Mješenje iProya. .najčini va a da uikala Bori Vod odibE života i da pravilan razvitak 292 pai budućnost. stvore našoj otadžbini ljep doljivom nuž- ; i nameću se neo BE Dsk nazora. mA onom čovjeku. najšir g m sa ovih temeljnih Prirodno je za to, Što A ie Nazora pol i oni pretstavnici hrvatskog ili riječku i za- Srpskog naroda, koji su stvo i drei na odarsku odluku. Prirodno Je ! eni ve- osnovu tih odluka već ga m gabora liki stvarni uspjesi: zakljuki tajno pravo Za sveopće, jednako, izravno Koni Ia lasa i zaključkom Pao“ “zajedničkom rba, kojim je uda : M # fi sk I Proglas koalivane i. dj U Dubrovniku 17. Decembra 1905. ESC] MA Broj 51. UA Pretplata i oglasi. « Saju se administraciji Dubrovnik» Dopisi se šaju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano. izjave javne zahvale, računska izvje šća i slične objave plaća se 20 para od reika (sitnijeh slova), Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nofrankovana pisma ne pii- maju 36. Ezlazi svake nedjelje. Odgovorni urednik Antun Zipfel, i jedinstvenom radu Hrvata i Srba u svima Pitanjima naše narodne politike. x Dok ove misli ističemo za podlogu na- 5e8 rada, iznosimo svoje duboko uvjerenje, da su ustavna prava temelji ljudske slobode i pravnoga poretka u državi, a po tome i preduvjet ne samo političkoj slobodi naroda, već i njegovom privrednom razvoju i pro- Svjetnom napretku. Zato borbu za ustavna prava i slobodu u praveu naprednih misli i prave demokracije smatramo prvim i najpre- čim našim narodnim zadatkom. Samo takva borba, okončana uspjehom, može da stvori bedeme, iza kojih bi se uspješno mogla da Vodi i borba za našu narodnu i državnu sa- mostalnost kao i za pravedno uregjenje na- šeg unutrašnjeg društvenog živbta i ustrojstva. Opravdanost ovog našeg pogleda osniva se ne samo na opće priznatim načelima, koja su već došla do pobjede kod sviju prosvije- ćenih naroda, već je u naše doba potvrgjuje i junačka borba bratskog naroda ruskog, koji je svu svoju snagu uložio, da svoj javni život položi na temelje slobode i ustavnosti. Nu, opravdanost toga pogleda izvire za nas u prvom redu i naj jače iz naših rogje- nih prilika. Kad je bilo na dnevnom redu pitanje o konačnom uregjenu našeg državno-pravnog položaja u monarhiji, nametnut nam je bio natražan izborni red, ugušena je bila svaka izborna sloboda, a samo iz sabora, koji je ovako skrpljen, mogao se za Hrvatsku da stvori onako skučen državnopravni položaj, kakav je zajamčen nagodbom od 1868. god. Gušenje ustavnih sloboda jedini je uzrok, što se ni ovako skučen državnopravni položaj | nije mogao da održi u svojoj potpunoj či- stoti, jer naš narod, sputan i vezan, nije mogao da razvije snage, koja je bila potreb- na za zaštitu stečenih i za sticanje novih državnih prava. Neštašica ustavnih sloboda tumači nam megjutim i to, što je naša otadž- bina u privrednom pogledu konačno došla na rub propasti, jer, u prvom redu nije imala snage, da utječe na tok državne privredne politike, a u drugom redu u narodu, politički potlačenom, nije se mogla da razvije ličnost, a prema tome ni smisao za ličnu samopoć, bez koje se ne može ni zamisliti gospodarski razvoj i napredak. Tvrdimo pak, da jei ne- mili srpsko-hrvatski spor samo za to mogao da dobije onako oštre oblike, kakvi su se javljali u dosadašnjem bratoubilačkom ratu, što narodna volja, volja širokih slojeva puka, nije mogla doći do izraza u našem zakono- davnom tijelu i u opće u našem javnom ži- votu. Dok je narodna volja u nas ovako po- tištena bila, tugjinskim je strujama bilo otvo- reno i slobodno polje, da razmahnu svoj upliv nad sudbinom hrvatskog i srpskog naroda, i da stvaraju neprestane trzavice i sukobe, koji su ne samo slabili našu otpornu snagu, već gu skoro stavili u pitanje i samu našu | narodnu budućnost. Orna slika naših nesno- snih ustavnih odnošaja i prilika uzrokom jei tome, što i naša posestrima Dalmacija, koja je u najnovije vrijeme onako visoko podigla stijeg zdrave narodne politike, odvraća od nag svoje lice, stavljajući kao prvi i jedini uvjet za sjedinjenje sa Hrvatskom zajamčenje ustavnih prava i sloboda. Iz svega se ovoga vidi, da nam borba za ustavnost i gragjanska prava najviše mora ležati na srcu, ako hoćemo da stvorimo uslove i A ; Rea. jj za naš politički, privredni, prosvjetni i druš- tveni napredak, ako hoćemo da naša riječ i u današnjoj teškoj krizi bude od odsudnog značaja i dublje vrijednosti. U ovoj velikoj borbi ispri- ječila se kao glavna i najveća zaprijeka ona stranka, koja se. naziva“ ,narodnom“i koja je ugušivanjem ustavnih prava i sloboda, da sačuva svoju vlast, sprječavala ujedno narodnu snagu u otporu protiv tugjinskih navala na naša, narodna i državna prava. Zato borba za ustavna pravaš mora prirodno biti nape- rena protiv ,narodne stranke“, koja je stvo- rila i koja podržava naše nesnosne upravne i ustavne prilike, kao i proti, sviju njenih otvorenih i skrivenih saveznika i pomagača. Ovo je uvjerenje , onih “rodoljuba hrvat- skih_i srpskih,%koji na dogledu očainog na- šeg položaja hoće da politiku izjava, zdravica i kićenih fraza. zamijene/s politikom djela, koja će nas izvestiliz dosadašnjeg vrzinog kola na put realnih političkih uspjeha. Za to su se i udružile, zadržavajući svoje stranačke programe, sve narodne hrvatske i srpske strankeito: hrvatska stranka prava, hrvatska napredna stranka, srpska narodna samostalna stranka, srpska narodna radikalna stranka i socijalno-demokratska stranka. A uz njih pristadoše i oni zdravi opozicioni življi koji doduše ne pripadaju nijednoj političkoj stranci, ali su pripravni da radeZna temelju ovih na- čela i misli. A adružiše ise u jednu čvrstu vezu sa“zadatkom,",da našu otadžbinu Hrvat- sku sjedinjenim silama i uz potporu svega hrvatskog i srpskog društva izvedu iz dosa- dašnjih nesnosnih i ubitačnih odnošaja. Prva im se prilika za to pruža kod nastojnih iz- bora za sabor kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, uzkoje će izbore ući zajedno i složno s ovim programom: 1.) Koalirana opozicija radiće na tome: da, se uzakone ustanove, koje osiguravaju prava gragjana i ličnu slobodu kao: a) opće izravno, jednako i tajno pravo glasa sa zastup- stvom manjina, glasanje po općinama i pra- vedna podjela izbornih kotara, b) potpuna sloboda zbora i dogovora, e) puipuna slo- boda štampe, d) "porota i'.sloboda i neza- visnost sudstva, e) sloboda savjesti i ravno- pravnost narodnosti i vjeroispovjesti, f) zaštita svetinje kućnjega praga, tajne pisama i za- brana svake, bilo u kojem mu drago pogledu, upotrebe patentskih i naredbenih odredaba iz apsolutizma, g) uvedenje upravnoga sudišta kao zaštite protiv samovolje upravnoga_ či- novništva. 2) Mimo tih osnovnih ustanova radiće na tomeida se na princip potpune avtono- mije postavi uprava općina, kotara i županija i da se općine oslobode tereta prenesena djelokruga t. j. posala, što ih općinski organi vrše u interesu državne vlasti. 3.) U pitanjima privrede radiće na tome, da se svima silama poradi na zaustavljanju gospodarstvenoga propadanja u otadžbini, u prvom redu da se posebnim zakonom zaštiti seljački posjed, da se pravednije razrežu po- rezi na zemlju, kao da se uvede progresivni porez na imetak i zaslugu, — da se oslo- bode od poreza sva ona sitna imanja i pri- hodi, koji su prijeko potrebni za izdržavanje porodice, — da se zakonom odredi najmanji dio seljačkoga posjeda, koji je potreban za življenje, i taj dio da se zaštiti za vječita vre- mena od egzekutivne i dobrovoljne prodaje, da se promjenom nasljednoga prava spriječi komadanje seljačkoga posjeda, — da se uklone uzroci iseljavanju narodnom, da se narod sačuva od lihvarstva (kajišarstva), a država da se postara, da siromašan narod u času potrebe dobije shodne zarade, — da se veća važnost polaže na podizanje naše zemljoradnje, u primorskim krajevima po- morstva, zanatlijstva i trgovine i da se prema sadašnjem državnopravnom stanju iz zaje- dničkih prihoda srazmjerna svota odregjuje na investicije u Hrvatskoj i Slavoniji. 4.) Radiće na tome i tražiće, da se u korist zanatlijskih i industrijskih radnika, propalih zemfiljoradnika i nadničara stvori ra- dničko zaštitno zakonodavstvo, koje da ih štiti u zdravlju i životu. 5.) Radiće na tome, da se na što široj i jačoj podlozi zavedu ustanove, koje će biti vrsne, da podignu pravu narodnu prosvjetu i društvenost, kao što će potpomagati i svaki. smišljen rad u tome pravcu. 6.) Koalirana opozicija nastojaće, da se ukloni dosadašnji nesrazmjer u plaćama viših i nižih činovnika kao i na tom, da se prema potrebama današnjeg vremena i važnosti uči- teljskog staleža osigura materijalno stanje učiteljskog staleža iz državnih prihoda. 7.) Koalirana opozicija tražiće i radiće, da se otklone povrede, koje su nanesene na- šoj zakonom zajamčenoj državnoj samostal- nosti, kao što će raditi i oko proširenja ove samostalnosti promjenom nagodbe, a naročito će raditi i težiti za financijskom samostalnošću gospodarskom nezavisnošću Hrvatske. 8.) Kđlirana opozicija, vodeći ručuna o velikim narodnim idealima, pa odgovarajući narodnoj težnji za narodnim ujedinjenjem, svesrdno prihvaća sa strane braće naše u Dalmaciji potaknuto pitanje sjedinjenja Dal- macije s Hrvatskom. Za povoljno riješenje toga pitanja založiće se koalirana opozicija svima silama, a postupaće solidarno i spora zumno s braćom u Dalmaciji. 9,) Uvjerenje, da narodu našemu hrvat- skoga i srpskoga imena nema ljepše bu- dućnosti, a ni samoga narodnoga opstanka bez zajedničkoga i solidarnoga rada obaju dijelova narodnih, imade da se odstrani svaka i najmanja zapreka tomu radu zajamčenjem ravnopravnosti i slobode srpskog naroda. Narode! Koalirana opozicija boriće se na izbo- rima sjedinjenim silama za ovaj program. A izlazeći s njim pred narod, nada se ona pouzdano, da će narod ovaj njen program odobriti, njene ciljeve shvatiti, te je u izbor- noj “borbi poduprijeti. U samom pak saboru koalirana će opozicija zastupati svoj program odlučno i neustrašivo u potpunom uvjerenju, da će tako stvoriti mogućnost, da narod još s većim izgledom nastavi svoju borbu za potpunu slobodu i nezavisnost. \ Zagreb, 11, decembra 1905. Središnji odbor koalirane hrvatske i srpske opozicije. Za hrvatsku stranku prava:t . Grga Tuškan,\Dr. August Harambašić, Stj. Zagorac. Za hrvatsku naprednu straaku: Dr. Ivan Lorković, Josip Pasarić. . Za srpsku narodnu samostalnu stranku: Dr. Bogdan Medaković, Svetozar Pribičević. Za srpsku narodnu radikalnu stranku: Dr. Nikola Gjurgjević, Jovan Jovanović. Za socijalno-demokratsku stranku: Vitomir Korać, Vilim Bukšeg. Izvan stranaka: Dr. Franko Potočnjak.