Gljena lita, : ku Hercegovinu na godinu ranaka 15 u zlatu, Za Vubrovnik na žada F. Vlasnik i izdavate] Dr. ralni Principi, koji grama srpske nar Ove godine na gy čela odvaja od Norveš devizu avtonomiju nj Austriji, koju narodno oralistićke stranke nap Pobjeda demokratskih jače osjeća. Uspjesi ruske r pokret za opće pravo glasa kaz za to. Na kraju i sam du Tusko-japanski rat nije ništa TaZ snage jednog naroda, Principa još se evolucije i veliki gotrajni i mučni vaspitanog demo- alnim principima i nacionalnom idejom. Uspjesi japanskog naroda posljedice su samo ovih ideja. Nacionalizam i demokratij svagdje pojavljuju istodobno i idu paralelno, u čemu sigurno leži snaga jednog i drugog, osnovni su principi srpske stranke, srpskog naroda u opće. S toga nije nikakvo čudo, da su svestrane pobjede ovih principa našle odziva kod srpskog naroda i u Cijeloj našoj otadžbini. Dovoljno je samo pomenuti zadar- sku i riječku resoluciju, srpsko-hrvatski Spo- razum, izjave svih stranaka za opće pravo glasa, koaliciju svih opozicionalnih, demokrat- skih stranaka u Hrvatskoj i Slavoniji, novu slobodoumnu struju u Bosni i Hercegovini, potpunu i svestranu slobodu u Kraljevini Sr- biji i novu ustavnu eru u Crnoj Gori, da se odmah vide veliki uspjesi naše politike, ve- liki napredak našeg naroda bez razlike ze- malja, bez razlike stranaka. Nakon periode megjusobne.borbe došao je mir, nakon praz- nih riječi osjetila se potreba za djelima. U Dubrovniku 31. Decembra 1905. Broj 58, DO Pretplata i oglasi. Saju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalu uredništvu. Bukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvje šća i slične objave plaća se 20 par* od reixa (sitnijeh slova), Ako se više puta štampaju, po pogodbi, Nefrankovanas pisma ne pi- maju ge. k pas Odgovorni urednik Antun Zipfel. 16) selju, zultata se nada- ! ih biti i mora ih biti, jer vjeru- jemo u snagu i požrtvovanost Svih nosiocd Ovih ideja, jer vjerujemo u snagu i požrtvo- Vanost našeg naroda, S Pobjeda osnovnih Principa srpske stranke ulijeva nam nadu na uspjeh ostalih njenih Principa, koji na ovim počivaju, dokazuje nam da se nalazimo na Pravom putu. Mi s toga s punim pouzdanjem stupamo U novu godinu. le oYorasnocr y Upmoj Topu.*) Tocnojuie Ypezunue | Ilodera« noBor Bora y lipuoj Topu na- BOJU Me HA HEKA pasMNIDEAIHA 1 ja Bac Moum, na TuM MojuM OlICepBauujaMa nanueTe mo rnje- KAJ MJećTa y Bamem nujemenoM dneTy. Puno Gu na Pe1y, Za uaneceM, mra je upe- XOJNIO YOTABIOM pujemey y Upnoj Topu, azu To OCTABIBAM BA Apyry upusuky, a cana ky peku, BAKBE KOPMOTII NOHOCH TA yeraBHOCT m CpueTBy u Upnoj Vopmu. Kaz Bek Huje TaKO ako T4uKO jeguueTBo CPICKOr Hapoja, ocraje nam sa Cana Kao npsa um rajupeua norpeGa, na ce Gap MOPAJINO VjenuHuMo.CBe mrTo je uomrTeno g ueernro Y CPUCKOM NADPOLY TOME TEN HN HA TOMO pau, a CBM ONeT BN/NMO, na nue H3BECTH IIOJIH- NOCTINŽKEeMO Y ToMe ZSEJBELII pešysrraT, Heoenopau je paxr, za je Tome PaAy MHoro cmeraa ayrokparnuja y poj Topmu, jep, "ax m Kan ne Gu Guo meHux pbaBux oco- Ouua, ona je garac CIOpAJuuHA, FOTOBO HByseTKa nojasa, u Bek ram caMum Ocyjeua je ua ocam/pe- HOCT m ueuoBjepeie, koje m oma cama nosekasa CBOjUM IenmoBjepeieeM ApyruMa. 8a TBPAY TOra NOBOJBHO ce cjeruru, e jegue erpane, OHux zeGara y «pannyekomM uapnaMenTy o pycxo- Qbpaunyekoj asmjannuju, a e Apyre, onux npuro- BOpa u oue 3e0ie € pyeke erpane. Jlaxaxo, ako CE y OBAKBIM Caydajeuama He Moxe uocraku upaBo upujareJBeTBo, Buie je kpusuna no anco- JIJTHBMA, IETO NO yeTaBnor pexuma, jep nanac je sujek neMo«parfje, m Bume ce pauyna e ua- POAHNM PACIIOJIOKEIBEM, HETFO € MIJIOMATCKUM IpeMa 110- *) One penose no6ujaMo on jenuor Hamer npujarema LUpuoropua, Koju je onasua cmarpao ycrasuocT jenuuumM u3na- 30M M3 TeLIKOFa mojoxaja, y KOM C& IbeTrOBa ya orau6una Hana3una. Pagu BAaxHOCTH a CABPeEM&HHTH NpenMeTA MH HM pano najeMmo mjecTa y HaueM JiHcTy. Tip. Yp. 7 g OJHOČEMA WT, I | OBO roBopaiM, wuTaorti,, Ges cymie, Bek nomumupajy ma > go KOpanni»e | ozmomaje GpOuje m Ilpue Tope, amt Gu ce CBAKO NpeBapmo, AKO Gu cBy ogromopnocr 34 TO Gauuo ua Ipuy Topy. lilro Ipsa Topa nuje Mora xuBjern ca CpGnjom, kako TpeGa, sa Bpujeme OGpenoBuka, ToMe uuje Guma Togugo KpuBa ayToxparnja y llpuoj Topm, Komuko zpyre upmause, «oje cy jao pasnaajaze ABODOBE Tux zeMa.sa. Cag nak Te cy nesroge oTnaze, m Kpsno CpOACTBO Be3yje zunacruje OGujy B€Ma;BA, am no MOM MUUUBORY Har TO He Gu Guya NOBOJBHA ra- mojapaMa O npujaTejberay, mexpenocnu, noGpuna. paurnja sa emory m jegmogyimuocr Cpouje “u |: Upue Tope; za je Ilpra Fopa.m nase ocisaa pu crapoM ikuMy. Papawruja ra HOCTHFHyTA jo.suao | TM, IH o“je lipaa: Popa nderana. 'yorašina ap-“ «aa, Ipyrum pujedičma;čmro ke:cć m lipue Fope dyTu caođogua m, wekpena“ piješ, pujeg evacx X k ži Pmea? e # 6% Koja ke necanjeene roj dina groma Herany my. Buorpany cys6uru, u CpGrtja u Mpua Topa updn- cTaBibake He npaBu/y, jiero mod saje/iiuny, CMCTUM XKEBAMA M MITOMIMA, € I panocruma u Gozomuma. Jeguom pujčuw, osa He .yerasnocT 4 Ki #i naru_MorybuocrTa CpGuma us Gp6hje, “na sapupe y“f ayruy emojoj Gpakn ma. Jipne Tope, m oGparno“ Ha raj mauuu crsopuke ce Besa, KOjy aneoayrno HNK&KBA Cula neke moku packuiyrm. ]lakako, BAKHOCT TE sajenuuue He Jexu y HexumM 8a- ceOuuM muTepecuma CpGnje m Upne Tope, jep one Gu Ges ie, Kao m NOCa/I MOFJIe >KAEBOTAPHTH, HerO je IBeHA BAKHOCT Y OMINTEM CpICKUM HHTEPeCHMA, a TO Gam m jecr ono umro je najruaBnnje, ir imro je Ty CTOfy HMNEpATHBHO HAJATAJIO. Jlaxsme, Kue8B Hukona je gaposanuM yerasoM Muoro 3A/(y2KHO CPNeKI HAPOA y OMMTEM, HANUONAJHOM NONE. lpuoj Vopa na« gonuo je nosu pežKumM cBe OHe KOpmeTu, koje ca co6oM y oOmure gonoce YCTABHOCT, IPABIA 1 BaKONNTOCT, AMN TO je cBe NOSNATO, NM ja ce Ha Tome Heky sa/pxaBaTi, nero Ky cnomeuyTu uemro, mro je Y OBOM eJy- “"ajy cnenujazuo sa Ipuy Topy sao. Arncogy- TušaM, Guo naka: My zparo, Bek TuM caMuM inTo je ancosyrasaM, usnoxen je pasunuuum na- namiMa, m mro je najrope, Tum nanajuime naje ce BekanoM sa mpaBo a priori, Gumi oum OcnoBauu mau ne. KaKo upm Tome yu ne YMujy za noroje npasy Mjepy u" na Gyny TaKTu- HN, OHN 4ECTO, nananajyku caMu pexnmM Hm ie- "OBE upencraBnuke, s46opaBipajy ce y Bom orop- deEy u cBojum ynapnuma norabajy um €Boj napoji. Hpumjepa 3a ro mmamo Y Ap«amy cBnjy emu- rpanuja, HaposuTo y npxawmy Ipuoropeke emMu- rpanuje, au To keMo norakum APYFOM NpHJKOM. Hpupouo Ga caj Guo, za ce m3 Cpejune Tora napona jasu jenau uoBje« mim rpyna JBy/ur, Koju Gu jasuo onGunu Te Hanaje, axo He oi BIA AONA, a OHO“ Gap OJ napona, am CBAKOME je JAKO paB- 'MJeTU, KOJIKKO Gu TOKAK M neukaTan nozowmaj 6uo Tux. Vau: 6e8 oGsupa na IbMXOBy OGjekcTanuocr m Hajumerujć namjepe, cBaKo Gu uM pekao, a cy ysid- suue m naakenanu BianaoueBu. Ilpum 'rome um HHIITA He Gu HOMOTJIO, IUTOGN Hanange Ha Bna- naona npemau kyrke, mum ux mjecraMune uax Ko onoGpuu. Oryna je Tako Pašymjeru, imro ce zno CA TOFa Nocaa uuKo uuje MOrao npamMura, u Tu CY HANA, M OCHOBAHH M HEOCHOBAHM, HITETHO a HHTCEJIHTeHTHHM CHHOBHMA lipne naje ce cag MoryknoćT, a jasio um Ges HKAKBOT 3830pa OnOujy CBAKH nana og eBoje BeM/be M CBOFA yCTABHO BJAJLAONA. Ci OBEM yno- peno, omu ke uapojesaru IIpuoj Topu ne nemro NupuBnjiio, Hero OHaj NpaBa yrieg u Ono mcru- HATO yBa%xetie, KOje je IIpHa Topa panuje umara m yBujek uma npaBo. ie, zake, Guru jensa oz Henocpenunx m BIO BOKHMX NOCIBOJUNA YCTABHOCT sa IIpuy Topy, iro je, MAKAKO, BAXHO m Ca OlrTer epu- CKOF FrJejumrTa. dlpyroM npmnakom saGasukemo ce CTBApuMa, KOJje OBJE CamMo AOJPHVCMO. > ag Byrapu uporzs Opća. Tlon 16. oB. Mjec. #3 Co&uje ynyheHo je 6y- TAPCKOM KOMHTETy y ConyHy, a 6e3 cymie u ocrTa- NHMa, riHcMO crinjenehe canpxuHe: »IlOHOBO NOCTHFHYT CNOpA3yM u3MeBy nBujyx TNABHHX CTpaHaKka 6yrapckHX paeHuka (njejaua) TOJIHKO je o6panosao 6yrapckH Hapoji, Komuko je no nBa nyuie oxanocruo Cp6e u Tpke. Y Gynyhe Kamu Ke 6opuu panuTu 3ajenuuuKku u npecTaje csako Mp- X*EHE H3MEby HHX. C o63upom Ha OrpaMHy cHary Kojy he npencTaBIbaTu 6yrapcka opraHusauuja u cpen- CTBa ca KOjuM He ona pacnonaraTu, CPIICKE H rpuke “deTe, Ma a cy cna6omolite, rpaće ga uro npuje ONyCTOLIE CBE LITO Ce GyrapckuM Ha3Bano. ZlourTo snare ga cy y cacras VPupasnoe Komurera Vau camonoxpreosnu Ipyjes u Ilonues, KpenuTe 07- 6a>kno naupujez TUPOTUŠU CAMUZ FJIABNNHX Henpu- jarexa Cp6a u Ipxa. O6jasure oso onmax Hapony. TlojenuHocTu, Koje NeTe caonmiuTuTH BOjBonaMa, no- cnakieMo sam WuTo ckopuje On onmiure KomuTeTcke Ynpase.“ OcuM Tora cmo u3 Beorpana no6unmu jou naa NucMa 6yrapcKHM KOMHTETHMA y MahenoHuju on Podlistak. Nova liječilišta na srpskom i hrvatskom žalu (u austrijskoj Rivieri). Usavršivane općila otvorilo nam je kra- jeve, koji su do ne davno bili malo no ade s neruke. Prošlih godina su putnici poena osobito rijetko jugoistočnu Evropu. Krajevi dg dranske oblasti suprot Italiji bjehu za nas , i- jemece čerra incognita i malo ne sasvim x. 0- ravleni. Od nih su se čuvali i oni putnici, jo su već onda na čete dolazili da pa ok mjerno bliske Mletke. Tok iza otkrića mia gdje društvo austrijskoga, južnoga g f bahna) stvori: zemaljski raj, do malo časova stignuti iz Beča i malski raj, što nam je vješto ati onakim odu- denoga puta (Sid kojega se može u Monakova, onaj zemaj pero Enrika Noča umjelo opis ševjeriem, tek pošto austrijski ušli u Mostar i Sarajevo, te putnici svrate oči na me gocjeni alem-kamen u habs ida fieno zaleđe Bosnu i Hercegovinu, 0) Dono era rođenoga Nijemca, k onda evropski .*) Donosimo ovaj podlistak iz P jer opisuje naše krajeve ushić a lima, kao našinac d 'rirodno je, da_on to č d svojega miloga zavičaja. kakva priča iz 1001 noći, pa dale na pustoro- mantično Crnogorsko visočje i na Albaniju, koja polako i stidno otvara vrata putnicima i kaže svoj glavni grad Skadar, bez premca u krasoti smještaja. Čudne li pojave s ovom čarobnom Dalma- cijom i frenim stanovnicima! Ko je od nas Ni- jemaca posjetio fu samo jednom, ona ga i ne stanovnici, pravi srpski i hrvatski Tirolci, tako pritežu k sebi, da on sve to više čezne za riom. Ovo je čudnovato, ali razumlivo, jer Dalmacija skupla sa svojim hridnim gorama + slapovima, kako ih nalazimo u Norveškoj i Salekimergiitu, sve krasote juga i pogled na Sine more, po čemu je svaki ne kraj neopisivo dražestan i ubav. Kad ovdje prevalimo kršne visove, koji su potpuno goli i bez ma i jednoga zelena stručka, možemo često u malo časaka saći u dolinu, koja se može sa svojim vinogradima i maslinicima, sa svojim vočnacima i lijepo o đenim kukuruznim sijanicama izjednačiti s sa i- nom rijeke Adige. I tamo i amo ima u nutra- šnosti zemle i uzduž Boke ih i aib rici, a putnik, koji samo s broda pre a emlu, dakako ni ne sana da postoje te šume. / be umjetnik i kniževnik, ne mane no S ende može naći zanimivih predmeta Pndje u razvalištma Solinskim, u divovskoj Dioklecijanovoj polači, štelima i turskim kulama, u zvučnim križni- cima (klaustrima) manastirskim, gdje ispred nas redom prolaze stari i sredni vijek kao u golemu muzeju, gdje erkve čuvaju još drago- cjenih slikarija i drugih umjetnina, gdje je na- rod nadahnut narodnim pjesmama, kojim nema premca do Homirovih i koje Grimm i Gšthe uspoređuju s najvećim djelima literature sviju vremena i naroda. Prije je Dalmacija oskudijevala onim što treba za putnike, nadasve općilima i javnim radalištima, ali se to sve lijepo uredilo posled- fih godina. Pošto austrijskomu Lloydu, kako izgleda, nije toliko stalo za okrajnu plovidbu po Dalmaciji, preduzetni domoroci, spremni za žrtve u Rijeci Senskoj, utemeliše Ugarskohr- vatsko vatrernačko društvo, koje otvori mnoštvo pruga sa svojim brzim i modernim vatrenačama izvrsno uređenim. I društva dubrovačka, i To- pićevo i Rismondovo i druga popuiiuju mrežu pruga za okrajnu plovidbu. U Zadru podignut je gospodski ,Hdtel Bristol“, koji pripada ugar- skohrvatskomu društvu; u Dubrovniku je sa- građen veoma moderni ,Hotel Imperial“ a mo- dernizovan je izvrsni ,Hotel de la .Ville“. O- strvo Hvar doživi podizafe Hotela-Liječilišta »Cariea_ Elizabeta“, a Boke dražesnu ,Pension u starim mletačkim ka- | na Zelenoj Obal i“. Ovim preduzećima postadoše Dubrovnik, Hvari Zelenika nova liječilišta, koja zajamčuju bez ikakve sumfie, da će dosadani trud oko nih donijeti veoma obilna ploda. Kao najprvo od svih ostalih i sa sjajnom budućnosti može za stalno vrijediti Dubrovnik, On ima najkrasniji smještaj u cijeloj Dalmaciji, a najugodniji je za obile konforta. On se na- tječe s Monakom i s Amalfi u lijepoti dražesne okolice a uz jednaku toplotu, zaklofien od bure, ima mediteransku, što više stranom subtropsku floru, a ima historiju ne marie zanimivu i mno- gostranu nego Mleci, Genova i Firenze. Svjedoke ove historije susretamo u golemim bedemima, kulama i bastijama koje poviše čvrstih i visokih hridina zatvaraju odasvud grad a otvaraju ga sa sjeverozapada i jugoistoka samo kroz dvije kapije oko kojih se razvriježio gusti brštan. Pri vožiii u kolima iz Gruža oko, kao zatravleno, vidi goleme leandre u neopisivoj svjetlosti i sjajnosti šara, koje se razlijevaju u sve osjene crvenoga, modroga, bijeloga, žutoga i Jubičasto- ga cvijeća, vidi silne proevjetale glušice (agave) i indijske smokve (kaktuse); pogleduje straga poluostrvo Lapad osuto omirinama, a za gradom ubavo ostrvee Lokrum, koje kao sjajni smaragd izviruje iz neizmjerne morske modrine. Ali iz- više nas Fort Imperialova tvrđa kao budna r sla$i #