Godina XIII. U Dubrovniku 10 Januara 1904. mid Broj 2. Cijena listi. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu ranaka 15 u zlatu. Za Vubrovnik na godinu Kr, 10 Na pć godine i na četvrt godine surazmjerno. D Pojedini broj lista 20 para. r 4 Ek. UVNIK “Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje šća i slično objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pr maju ge. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. g si januara. Poslije nekoliko godina srpska narodna stranka na Primorju susreće početak nove godine mirnije i vedrije. Njezini unutrašnji odnosi počeli su se sregjivati na temelju novoga stanja stvorenoga na spljetskoj skupštini, a i njezini odnosi prema hrvatski- jem strankama počimlju bivati pravilniji, što je posvjedočilo posljednje zasjedanje dalma- tinskoga sabora. U pametnu vogjenju .srp- ske narodne stranke u: praveu što ga je utvrdila spljetska skupština i navijestilo po- sljednje zasjedanje dalmatinskoga sabora leži budućnost njezina. Za uspješan rad jedne stranke u prvom redu potrebno je unutrašnje uregjenje i sa- glasnost u programu. Bez toga je sve na- prezanje uzaludno i bezuspješno, što su Srbi na Primorju za posljednjijeh godina skupo iskusili. Samo ne treba zaboraviti, da se u- nutrašnje uregjenje ne. može odjednom pro- vesti, jer je dosta baciti pogled na geograf- sku kartu pa uočiti sve poteškoće. Naša po- krajina nema jednoga prirodnoga središta ; ona nije jedna cjelina ni po historiji ni po tradiciji; u njoj ima još dosta neizglagjenijeh oprijeka, kojijeh, istina, malo po malo nestaje, ali koje veoma često izbijaju na površinu. Kad se s jedne strane reče Dalmacija, Dubrovnik i Boka Kotorska, nije to prazna riječ, kao i to kad se s druge strane upo- zori na nejednakost u mnogom pogledu iz- megju specifično dalmatinskoga primorja i ostrovlja i dalmatinskoga zagorja. Dosta je pogledati na duljinu naše pokrajine, koja se zvanično zove kraljevinom, i dozvati u pamet historiju sadašnjijeh sastavnijeh dijelova nje- zinijeh, pa uočiti sve poteškoće oko uregjenja jedne stranke, koja ima svojijeh pripadnika od Raba do Spiča. Ovo smo naglasili naro- .čito u tu svrhu, da pokažemo svu teškoću oko unutrašnjega konsolidovanja srpske na- rodne stranke, koja teškoća nije manja, ako još nija i veća, i kod drugijeh stranaka. Or- ganizaciju srpske narodne stranke sada je dosta lakše provesti, jer opstoji saglasnost u programu, koja ujedinjuje sve Srbe na Pri- morju. Mi se nadamo, da će upravni odbor tu organizaciju, kakvu je stvorila spljetska skupština, pored svijeh poteškoća, što prije izvršiti, te da će druga nova godina naći Srbe na Primorju uvrstane u uregjenu fa- langu, koju će tada prijatelj i neprijatelj do- sta više cijeniti. Osim upravnoga odbora tomu djelu, koje je već započeto, treba da pristupe S požrtvovanjem i oduševljenjem svi srpski rodoljubi. S ovom željom i ovom preporukom stupamo u novu godinu. Na ovom poslu treba da svi svojski poradimo, čijem ćemo dokazati, da odluke spljetske skupštine nijesu bile prazne riječi već i djela. Od takoga u- regjenja u prvom redu zavisi akcija i neza- visnost srpske narodne stranke. Što se tiče odnosa srpske narodne stranke prema Hrvatima, rekli smo, da su sada po- čeli bivati pravilniji. S jedne i druge strane pokazuje se dosta dobre volje za sporazuman rad. Ona oštrina, koja je prije opstojala iz- megju Srb& i Hrvat4, počimlje iščezavati, a to je mnogo. Na tome putu treba i dalje ustrajati, ali polagano i oprezno, jer što se je decenijima nagomilalo, ne može se u par mjeseca odstraniti, osobito u pogledu konač- nijeh . ciljeva, kojijem gredu Srbi i Hrvati. Okužena atmosfera počela se je vjetriti, ali ima u vazduhu još dosta bakcilA, koji mogu ponovo opet sve zaraziti. Srpska narodna stranka praveći svoj program na spljetskoj skupštini imala je na umu sporazuman rad s Hrvatima, pa s toga lako će joj biti da pazi, da ponovna zaraza ne poteče od nje- zine strane. Srbi na Primorju saglasni su u pitanju sporazuma s Hrvatima, dok svi Hr- vati nijesu. Megju Hrvatima treba da se je- dnom to pitanje raščisti i da dobije konkret- niji oblik. Ima hrvatskijeh listova i političara, koji se za slogu zalažu i koji rade u duhu najavljenoga preokreta, ali s druge strane, i to baš presudne, čuje se takijeh izjava, koje su u suprotnosti s najavljenijem preokretom u hrvatskoj politici. Ova nesaglasnost i neo- dregjenost s hrvatske strane nepovoljno u- tječe i zabunu pravi. Mi ovako stanje u hr- vatskijem redovima, što se tiče srpsko-hrvat- skijeh odnosa, potpuno razumijemo. Tu se bore dvije struje: jedna za sporazum a druga protiv sporazuma sa Srbima; jedni su za o- vaki a drugi za onaki sporazum. Dok se ta unutrašnja borba megju Hrvatima ne svrši, dotle će biti teško oživotvoriti slogu izmegju Srb4 i HrvatA, pa s toga smo i kazali, da treba polagano i oprezno postupati, jer su srpsko-hrvatski odnosi take prirode, da ih najmanja sitnica može poremetiti. U ovom pitanju treba se čuvali koliko optimizma to- liko i pesimizma. Kad smo u početku članka kazali, da Srbi na Primorju susretaju početak nove go- dine mirnije i vedrije, to se ne odnosi na materijalne političke uspjehe, biva, na to- božnje osvajanje općina i poslaničkijeh man- data, već na borbu ideja, koja je sada uzela taki obrt, da Srbi na Primorju mogu za sad sa zadovoljstvom reći: nijesmo se uzalud ni s IIrvatima ni megju sobom borili; iz sudara počele su iskre vrcati, te daj bože, da od ovijeh iskara nastane tako svijetlo, pa da obasja cijelu pokrajinu. ee + Boka Kotorska. Dubrovnik, 7 januara. Tu skoro je zadarski ,,Narodni List“ javio o novom trgovinskom ugovoru izmegju Austro-Ugarske i Crne Gore, po kome su odinjerene take carinske tarife, da Bokelji imaju prava strahovati za svoj opstanak. Ta- kogjer smo pročitali interpelaciju zastupnika Vukovića upravljenu na austrijsku vladu. Ta interpelacija glasi: Izmegju pogranične Crne Gore i austrijskih zemalja, ili drukčije u južnoj Dalmaciji, opsto- jao je sve do pred nekoliko godina živi pogra- nični promet, koji je — uslijed. povoljnog geo- grafskog položaja i premda izmegju spomenutih zemalja nema nikakva trgovačkog ugovora — na obostrano razvijanje postajao danomice sve to življi. Ovaj je promet često bio spriječen ne- jednakim megjusobnim političkim držanjem o- biju zemalja, nu nije nikad bio u težoj opasno- sti nego li je sada zbog predložene povišene carinske tarife. Tako bi se n. p. povisila carina na suho meso (kaštradina) od 6 fjor. do 30 kru- na, na suhu ribu (skoranče) od 5 fjor. na 30 kr., na volove od 5 fjor.do 60 kr., na konje od 10 fjor.na 100 kr. itd. Istina da ga u trgovač- kim stvarima ne ulazi sućut, nu kad bi se spo- menute carinske stavke uvele u Austriji, očito je da bi naša država imala od toga kud. kamo veću štetu, a to s razloga što, od više godina, Izi od svake nedjelje. lalija sve to većim uspjehom nastoji da svrati k sebi crnogorsku trgovinu, i što ona pruža Crnoj Gori sve moguće polakšice; i ne spominju- ći glavnu okolnost, da bi Boka Kotorska — koja je i onako uz dosadašnje prilike mnogo ekonomski pretrpjela od toga što nije opstojao nikakav trgovački ugovor — pala upravo na prosjački štap. Obzirom na navedene odnošaje potpisani iznose slijedeću interpelaciju: ,Je li visoka Vlada sklona sklopiti trgovački ugovor sa Crnom Gorom, a u jesnom slučaju je li voljna kod pojedinih carinskih na- slova udariti takove unitarne uvozne cijene, ko- je — obzirom na faktične kukavne ekonomske prilike u Boci Kotorskoj — mogu da zapriječe onamošnje propadanje. Javljaju nam, da se bokeljske općine spremaju, da kod austrijske vlade prosvje- duju proti takome postupku, koji će neminovno upropastiti jedan od najljepšijeh krajeva u svijetu. Osim toga ponovno ćemo navesti iz Trumbićeva govora onu stavku, koja se odnosi na ekonomne prilike u Boki Kotor- skoj i koja ovako crta bokeljske neprilike: Naj južniji dio lijepe naše Dalmacije, Boka Kotorska, pada sve to više u siromaštvo, a je- dan od glavnih uzroka tomu propadanju jest politika, što ju država vodi u ekonomskom po- gledu spram susjedne Crne Gore. (Tako je! Vrlo dobro! Opće povlagjivanje). Može se reći, jer je istina, Crna Gora je u ekonomskom po- gledu naravno zalegje Boke Kotorske. To je narav stvorila, pak čovjek ne smije da uništi; a sjeći živo i zdravo tijelo, živinska je okrutnost. Otkako se je ovoj državi prohtjelo da svojom politikom isključi Crnu Goru iz svoje trgovačke sfere, Boka Kotorska propada sve to više. Nedavno desila mi se prilika da se proše- tam lijepim onim krajem naše otadžbine, onim čudovištem naravi, komu se divii strani svijet, pak me je ljuto zaboljelo u srcu, gledajući kako onaj lijepi kraj, onaj zdravi narod propada, te mora da se seli u daleki svijet i ostavlja svoje ognjište, a sve s toga, što mu je ista država, u kojoj taj narod živi, presjekla žilu kucavicu, promet s Crnom Gorom, i ovu turila u trgovač- ki zagrljaj drugog naroda, biva Italije. (Zastup- nik. Borčić: Vrlo dobro! Tako jel). Tako pri- nuždena Crna Gora već je sklopila s talijanskim glavničarima ugovor za uvedenje monopola du- hana, te će joj talijanski glavničari namaknuti i sredstva, da uzmnogne iscrpsti bogatstvo, koje leži, regbi obilno, u njezinim rudama. Ja ne mogu da zavirivam u intencije više državne po- litike, ali mislim da sam vlastan, i ako me Bo- ka nije rodila, reći, da ta politika nije zdrava i ne može biti nikako opravdana, dok uništava vlastiti narod. Pa ako Boke ne zastupam, neka mi njezini predstavnici ne zamjere, ako sam nekoliko riječi proslovio njoj u korist, u korist naroda, koji gine. Nesreća jednoga kraja uvijek se odrazuje na druge krajeve naroda, koji sa- činjava jednu cjelinu. Čarna Boka i moj rodni Split, mome srcu mili su jednako kao i ostali krajevi čitave domovine. (Glasovi: Tako je! Vrlo dobro! Izvrsno! Odobravanje općenito). Ovo sve govore i pišu ljudi, koji nijesu Srbi, koje se ne može osumnjičiti kakvom tajnom namjerom, koje prema srpskoj Boki Kotorskoj ne vezuju kakve osobite simpatije. Mi smo do sada o tome mukom mučali, jer priznajemo svoju nemoć, da u tome po- gledu išta koristiti možemo. Mi smo samo bilježili vijesti, a radovali smo se, što su naša braća Hrvati pregli, da iznašanjem istinitijeh činjenica pripomognu jadnoj i nevoljnoj Boki Kotorskoj. Ali.... osim srpskoga priznanja braća Hrvati ne će ništa drugo za Boku Kotorsku postići, jer je tu u pitanju visoka politika, što je i dvorski savjetnik Nardelli, i ako ne sasvijem jasno, potvrdio odgovara- jući na govor poslanika Trumbića. Cijela vinorodna Dalmacija godinama bila je podarena vinskom klauzolom radi vi- soke politike, i sada, kada se javlja da je u- kinuta klauzola, javno mnijenje s pravom su- sreće s nepovjerenjem tu vijest, jer je klauzola provizorno samo na papiru ukinuta. O vin- skoj klauzoli godinama pisalo se je u našoj štampi i govorilo se je u općinskijem vije- ćim# u saboru, u poslaničkoj kući u Beču i na mitinzima, pa pored svega toga oni u Beču nijesu vinorodnoj Dalmaciji priskočili u pomoć ni kakvom većom investicijom, da ublaže kobne posljedice vinske klauzole.... Boka Kotorska odavna propada. Srpski poslanici o tome su mnogo i mnogo govo- rili. Osim propadanja, Boka Kotorska doži- vjela je i vidjela, kako se milijuni troše u podizanju tvrgjavA i utvrgjenja. Boka Kotor- ska i danas gleda, kako s jedne strane ti milijuni strše na gotovo svijem visovima njezinijem i kako s druge strane danomice opušćuju domovi nekada bogatijeh mjesta, gdje se srebro i zlato mjerilo a ne brojilo. Tvrgjave i trgovinski ugovor popu- njuju se. Narod u Boki Kotorskoj plaća za to ra- čune i plaćaće i unaprijed bez ikakve na- knade. To je ona strašna istina: “ Mi smo svi žrtva visoke politike, stvo- rene na berlinskom kongresu, a Boka Kotor- ska ponajviše. Boka Kotorska ima dva izvora da živi: od pomorstva i od trgovine i sao- braćsja s Crnom Gorom. Pomorstvo je pro- palo, a trgovina i saobraćaj s Ornom Gorom danomice bivaju sve manji, dok ih novi tr-- govački ugovor ne svede na ništieu. I tako ništica pomorstvo i ništica trgovina i sao- braćaj čine dvije ništice, koje pak raseljuju one divne predjele. Ovo je fakat: visoka politika Austro- Ugarske i Crne Gore ne slažu: se i radi toga trpi narod u Boki Kotorskoj. A pošto nema izgleda, da će se politika Crne Gore ikada moći prilagoditi današnjoj politici Austro- Ugarske, stoga će Boka Kotorska i dalje stradati, i ako bi joj se moglo pomoći u ninogo čemu, ali za tako što oni u Beču ne- maju ušiju. O ovakijem stvarima teško je i misliti a kamo li pisati! IRA He zgure y Amopuy! Ilog osam HacJoBom gomocu ,Cpneku Pogo- I6y6 , Koja manasa y Ibyjopky, y Amepanu. oBaj uJIAHAK : f »Ma emo Beli HeKOJIHKO UyTA UPOrOBOpHJA 0 BCJHKEM Belpulukama Ha koje nannase omu koja y Amepuky craxy. To ocoGaro Basku sa Cpće. Ja HAITI HApOJI OJASAK y OBE CrIpaHe CBHjeTA Huauu MHOTO BHIIE HO Ba Apjre Hapoje, HpocTO sa To, mTO Apyra napona osnje amajy KO ga ce sa nx šayanma H ga um nomorne, a ya To umajy u Be7n- EH 6poj jenaoxpBune Ćpalie, koju cy y cramy za NOMOTHY HOBONONIJIHMA pasHHM Hauuuima; a mu Cp6u Tora nemamo. Ma nemamo auco71yTHo Hniara gum 6memo morzu HoBogomny uomofia, uo sa- Humo NpeEpnireaix pygy ga ce ca Cpćuma uumn esaka Gesakoma. Ajm ueruua je okna, za HeMa TOra Općana Nocemeuka, koju ce me kaje mro je ugag nyr Amepake gpeHyo, Ila kako Hm ne ću, Kag nema kome ga ce o6para, uu sa nomoli au HanyrT, na 6am m xraom morao za uzara? Ma Cpć6a nemamo HH Bezmuk 6poj Trprosana, y kojuma mory palia nama Byla pana, Hur Hamid bynu 3aysn- majy Taka mjeera, a Mory nomolin zpyrama. Tome EMA pasdux yspoka, a ajme je: HenosnaBame E