Godina XIII.

U Dubrovniku 10 Januara 1904. mid

Broj 2.

Cijena listi.

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
Hercegovinu na godinu Kruna 11

Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu Kruna 12.

Za sve ostale zemlje na godinu
ranaka 15 u zlatu.

Za Vubrovnik na godinu Kr, 10

Na pć godine i na četvrt godine
surazmjerno.

D

Pojedini broj lista 20 para.

r 4
Ek.

UVNIK

“Pretplata i oglasi

Salju se administraciji Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje
šća i slično objave plaća se 20 para.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne pr
maju ge.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića.

g si januara.
Poslije nekoliko godina srpska narodna
stranka na Primorju susreće početak nove
godine mirnije i vedrije. Njezini unutrašnji
odnosi počeli su se sregjivati na temelju
novoga stanja stvorenoga na  spljetskoj
skupštini, a i njezini odnosi prema hrvatski-

jem strankama počimlju bivati pravilniji, što
je posvjedočilo posljednje zasjedanje dalma-

tinskoga sabora. U pametnu vogjenju .srp-
ske narodne stranke u: praveu što ga je
utvrdila spljetska skupština i navijestilo po-
sljednje zasjedanje dalmatinskoga sabora leži
budućnost njezina.

Za uspješan rad jedne stranke u prvom
redu potrebno je unutrašnje uregjenje i sa-
glasnost u programu. Bez toga je sve na-
prezanje uzaludno i bezuspješno, što su Srbi
na Primorju za posljednjijeh godina skupo
iskusili. Samo ne treba zaboraviti, da se u-
nutrašnje uregjenje ne. može odjednom  pro-
vesti, jer je dosta baciti pogled na geograf-
sku kartu pa uočiti sve poteškoće. Naša po-
krajina nema jednoga prirodnoga središta ;
ona nije jedna cjelina ni po historiji ni po
tradiciji; u njoj ima još dosta neizglagjenijeh
oprijeka, kojijeh, istina, malo po malo nestaje,
ali koje veoma često izbijaju na površinu.
Kad se s jedne strane reče Dalmacija,
Dubrovnik i Boka Kotorska, nije to prazna
riječ, kao i to kad se s druge strane upo-
zori na nejednakost u mnogom pogledu  iz-
megju specifično dalmatinskoga primorja i
ostrovlja i dalmatinskoga zagorja. Dosta je
pogledati na duljinu naše pokrajine, koja se
zvanično zove kraljevinom, i dozvati u pamet
historiju sadašnjijeh sastavnijeh dijelova nje-

 zinijeh, pa uočiti sve poteškoće oko uregjenja

jedne stranke, koja ima svojijeh pripadnika
od Raba do Spiča. Ovo smo naglasili naro-

.čito u tu svrhu, da pokažemo svu teškoću

oko unutrašnjega konsolidovanja srpske na-
rodne stranke, koja teškoća nije manja, ako
još nija i veća, i kod drugijeh stranaka. Or-
ganizaciju srpske narodne stranke sada je
dosta lakše provesti, jer opstoji saglasnost u
programu, koja ujedinjuje sve Srbe na Pri-
morju. Mi se nadamo, da će upravni odbor
tu organizaciju, kakvu je stvorila spljetska
skupština, pored svijeh poteškoća, što prije
izvršiti, te da će druga nova godina naći
Srbe na Primorju uvrstane u uregjenu fa-
langu, koju će tada prijatelj i neprijatelj do-
sta više cijeniti. Osim upravnoga odbora tomu
djelu, koje je već započeto, treba da pristupe
S požrtvovanjem i oduševljenjem svi srpski
rodoljubi. S ovom željom i ovom preporukom
stupamo u novu godinu. Na ovom poslu
treba da svi svojski poradimo, čijem ćemo
dokazati, da odluke spljetske skupštine nijesu
bile prazne riječi već i djela. Od takoga u-
regjenja u prvom redu zavisi akcija i neza-
visnost srpske narodne stranke.

Što se tiče odnosa srpske narodne stranke
prema Hrvatima, rekli smo, da su sada po-
čeli bivati pravilniji. S jedne i druge strane
pokazuje se dosta dobre volje za sporazuman
rad. Ona oštrina, koja je prije opstojala iz-
megju Srb& i Hrvat4, počimlje iščezavati, a
to je mnogo. Na tome putu treba i dalje
ustrajati, ali polagano i oprezno, jer što se
je decenijima nagomilalo, ne može se u par
mjeseca odstraniti, osobito u pogledu konač-
nijeh . ciljeva, kojijem gredu Srbi i Hrvati.

Okužena atmosfera počela se je vjetriti, ali
ima u vazduhu još dosta bakcilA, koji mogu
ponovo opet sve zaraziti. Srpska narodna
stranka praveći svoj program na spljetskoj
skupštini imala je na umu sporazuman rad
s Hrvatima, pa s toga lako će joj biti da
pazi, da ponovna zaraza ne poteče od nje-
zine strane. Srbi na Primorju saglasni su u
pitanju sporazuma s Hrvatima, dok svi Hr-
vati nijesu. Megju Hrvatima treba da se je-
dnom to pitanje raščisti i da dobije konkret-
niji oblik. Ima hrvatskijeh listova i političara,
koji se za slogu zalažu i koji rade u duhu
najavljenoga preokreta, ali s druge strane, i
to baš presudne, čuje se takijeh izjava, koje
su u suprotnosti s najavljenijem preokretom
u hrvatskoj politici. Ova nesaglasnost i neo-
dregjenost s hrvatske strane nepovoljno u-
tječe i zabunu pravi. Mi ovako stanje u hr-
vatskijem redovima, što se tiče srpsko-hrvat-
skijeh odnosa, potpuno razumijemo. Tu se
bore dvije struje: jedna za sporazum a druga
protiv sporazuma sa Srbima; jedni su za o-
vaki a drugi za onaki sporazum. Dok se ta
unutrašnja borba megju Hrvatima ne svrši,
dotle će biti teško oživotvoriti slogu izmegju
Srb4 i HrvatA, pa s toga smo i kazali, da
treba polagano i oprezno postupati, jer su
srpsko-hrvatski odnosi take prirode, da ih
najmanja sitnica može poremetiti. U ovom
pitanju treba se čuvali koliko optimizma to-
liko i pesimizma.

Kad smo u početku članka kazali, da
Srbi na Primorju susretaju početak nove go-
dine mirnije i vedrije, to se ne odnosi na
materijalne političke uspjehe, biva, na to-
božnje osvajanje općina i poslaničkijeh man-
data, već na borbu ideja, koja je sada uzela
taki obrt, da Srbi na Primorju mogu za sad sa
zadovoljstvom reći: nijesmo se uzalud ni
s IIrvatima ni megju sobom borili; iz
sudara počele su iskre vrcati, te daj
bože, da od ovijeh iskara nastane tako
svijetlo, pa da obasja cijelu pokrajinu.

ee
+ Boka Kotorska.

Dubrovnik, 7 januara.

Tu skoro je zadarski ,,Narodni List“
javio o novom trgovinskom ugovoru izmegju
Austro-Ugarske i Crne Gore, po kome su
odinjerene take carinske tarife, da Bokelji
imaju prava strahovati za svoj opstanak. Ta-
kogjer smo pročitali interpelaciju zastupnika
Vukovića upravljenu na austrijsku vladu. Ta
interpelacija glasi:

Izmegju pogranične Crne Gore i austrijskih
zemalja, ili drukčije u južnoj Dalmaciji, opsto-
jao je sve do pred nekoliko godina živi pogra-
nični promet, koji je — uslijed. povoljnog geo-
grafskog položaja i premda izmegju spomenutih
zemalja nema nikakva trgovačkog ugovora —
na obostrano razvijanje postajao danomice sve
to življi. Ovaj je promet često bio spriječen ne-
jednakim megjusobnim političkim držanjem o-
biju zemalja, nu nije nikad bio u težoj opasno-
sti nego li je sada zbog predložene povišene
carinske tarife. Tako bi se n. p. povisila carina
na suho meso (kaštradina) od 6 fjor. do 30 kru-
na, na suhu ribu (skoranče) od 5 fjor. na 30
kr., na volove od 5 fjor.do 60 kr., na konje od
10 fjor.na 100 kr. itd. Istina da ga u trgovač-
kim stvarima ne ulazi sućut, nu kad bi se spo-
menute carinske stavke uvele u Austriji, očito
je da bi naša država imala od toga kud. kamo
veću štetu, a to s razloga što, od više godina,

Izi od svake nedjelje.

lalija sve to većim uspjehom nastoji da svrati
k sebi crnogorsku trgovinu, i što ona pruža
Crnoj Gori sve moguće polakšice; i ne spominju-
ći glavnu okolnost, da bi Boka Kotorska —
koja je i onako uz dosadašnje prilike
mnogo ekonomski pretrpjela od toga što
nije opstojao nikakav trgovački ugovor
— pala upravo na prosjački štap. Obzirom
na navedene odnošaje potpisani iznose slijedeću
interpelaciju: ,Je li visoka Vlada sklona sklopiti
trgovački ugovor sa Crnom Gorom, a u jesnom
slučaju je li voljna kod pojedinih carinskih na-
slova udariti takove unitarne uvozne cijene, ko-
je — obzirom na faktične kukavne ekonomske
prilike u Boci Kotorskoj — mogu da zapriječe
onamošnje propadanje.

Javljaju nam, da se bokeljske općine
spremaju, da kod austrijske vlade prosvje-
duju proti takome postupku, koji će neminovno
upropastiti jedan od najljepšijeh krajeva u
svijetu. Osim toga ponovno ćemo navesti iz
Trumbićeva govora onu stavku, koja se
odnosi na ekonomne prilike u Boki Kotor-
skoj i koja ovako crta bokeljske neprilike:

Naj južniji dio lijepe naše Dalmacije, Boka
Kotorska, pada sve to više u siromaštvo, a je-
dan od glavnih uzroka tomu propadanju jest
politika, što ju država vodi u ekonomskom po-
gledu spram susjedne Crne Gore. (Tako je!
Vrlo dobro! Opće povlagjivanje). Može se reći,
jer je istina, Crna Gora je u ekonomskom po-
gledu naravno zalegje Boke Kotorske. To je
narav stvorila, pak čovjek ne smije da uništi; a
sjeći živo i zdravo tijelo, živinska je okrutnost.
Otkako se je ovoj državi prohtjelo da svojom
politikom isključi Crnu Goru iz svoje trgovačke
sfere, Boka Kotorska propada sve to više.

Nedavno desila mi se prilika da se proše-
tam lijepim onim krajem naše otadžbine, onim
čudovištem naravi, komu se divii strani svijet,
pak me je ljuto zaboljelo u srcu, gledajući kako
onaj lijepi kraj, onaj zdravi narod propada, te
mora da se seli u daleki svijet i ostavlja svoje
ognjište, a sve s toga, što mu je ista država, u
kojoj taj narod živi, presjekla žilu kucavicu,
promet s Crnom Gorom, i ovu turila u trgovač-
ki zagrljaj drugog naroda, biva Italije. (Zastup-
nik. Borčić: Vrlo dobro! Tako jel). Tako pri-
nuždena Crna Gora već je sklopila s talijanskim
glavničarima ugovor za uvedenje monopola du-
hana, te će joj talijanski glavničari namaknuti
i sredstva, da uzmnogne iscrpsti bogatstvo, koje
leži, regbi obilno, u njezinim rudama. Ja ne
mogu da zavirivam u intencije više državne po-
litike, ali mislim da sam vlastan, i ako me Bo-
ka nije rodila, reći, da ta politika nije zdrava i
ne može biti nikako opravdana, dok uništava
vlastiti narod. Pa ako Boke ne zastupam, neka
mi njezini predstavnici ne zamjere, ako sam
nekoliko riječi proslovio njoj u korist, u korist
naroda, koji gine. Nesreća jednoga kraja uvijek
se odrazuje na druge krajeve naroda, koji sa-
činjava jednu cjelinu. Čarna Boka i moj rodni
Split, mome srcu mili su jednako kao i ostali
krajevi čitave domovine. (Glasovi: Tako je!
Vrlo dobro! Izvrsno! Odobravanje općenito).

Ovo sve govore i pišu ljudi, koji nijesu
Srbi, koje se ne može osumnjičiti kakvom
tajnom namjerom, koje prema srpskoj Boki
Kotorskoj ne vezuju kakve osobite simpatije.

Mi smo do sada o tome mukom mučali,
jer priznajemo svoju nemoć, da u tome po-
gledu išta koristiti možemo. Mi smo samo
bilježili vijesti, a radovali smo se, što su naša
braća Hrvati pregli, da iznašanjem istinitijeh
činjenica pripomognu jadnoj i nevoljnoj Boki
Kotorskoj. Ali.... osim srpskoga priznanja
braća Hrvati ne će ništa drugo za Boku
Kotorsku postići, jer je tu u pitanju visoka
politika, što je i dvorski savjetnik Nardelli,
i ako ne sasvijem jasno, potvrdio odgovara-
jući na govor poslanika Trumbića.

Cijela vinorodna Dalmacija godinama
bila je podarena vinskom klauzolom radi vi-
soke politike, i sada, kada se javlja da je u-
kinuta klauzola, javno mnijenje s pravom su-
sreće s nepovjerenjem tu vijest, jer je klauzola
provizorno samo na papiru ukinuta. O vin-
skoj klauzoli godinama pisalo se je u našoj
štampi i govorilo se je u općinskijem  vije-
ćim# u saboru, u poslaničkoj kući u Beču i
na mitinzima, pa pored svega toga oni u Beču
nijesu vinorodnoj Dalmaciji priskočili u pomoć
ni kakvom većom investicijom, da ublaže
kobne posljedice vinske klauzole....

Boka Kotorska odavna propada. Srpski
poslanici o tome su mnogo i mnogo govo-
rili. Osim propadanja, Boka Kotorska doži-
vjela je i vidjela, kako se milijuni troše u
podizanju tvrgjavA i utvrgjenja. Boka Kotor-
ska i danas gleda, kako s jedne strane ti
milijuni strše na gotovo svijem visovima
njezinijem i kako s druge strane danomice
opušćuju domovi nekada bogatijeh mjesta,
gdje se srebro i zlato mjerilo a ne brojilo.

Tvrgjave i trgovinski ugovor popu-
njuju se.

Narod u Boki Kotorskoj plaća za to ra-
čune i plaćaće i unaprijed bez ikakve na-
knade. To je ona strašna istina: “

Mi smo svi žrtva visoke politike, stvo-
rene na berlinskom kongresu, a Boka Kotor-
ska ponajviše. Boka Kotorska ima dva izvora
da živi: od pomorstva i od trgovine i sao-
braćsja s Crnom Gorom. Pomorstvo je pro-
palo, a trgovina i saobraćaj s Ornom Gorom
danomice bivaju sve manji, dok ih novi tr--
govački ugovor ne svede na ništieu. I tako
ništica pomorstvo i ništica trgovina i sao-
braćaj čine dvije ništice, koje pak raseljuju
one divne predjele.

Ovo je fakat: visoka politika Austro-
Ugarske i Crne Gore ne slažu: se i radi toga
trpi narod u Boki Kotorskoj. A pošto nema
izgleda, da će se politika Crne Gore ikada
moći prilagoditi današnjoj politici Austro-
Ugarske, stoga će Boka Kotorska i dalje
stradati, i ako bi joj se moglo pomoći u
ninogo čemu, ali za tako što oni u Beču ne-
maju ušiju.

O ovakijem stvarima teško je i misliti
a kamo li pisati!

IRA

He zgure y Amopuy!

Ilog osam HacJoBom gomocu ,Cpneku Pogo-
I6y6 , Koja manasa y Ibyjopky, y Amepanu. oBaj
uJIAHAK : f

»Ma emo Beli HeKOJIHKO UyTA UPOrOBOpHJA 0
BCJHKEM Belpulukama Ha koje nannase omu koja
y Amepuky craxy. To ocoGaro Basku sa Cpće. Ja
HAITI HApOJI OJASAK y OBE CrIpaHe CBHjeTA Huauu
MHOTO BHIIE HO Ba Apjre Hapoje, HpocTO sa To,
mTO Apyra napona osnje amajy KO ga ce sa nx
šayanma H ga um nomorne, a ya To umajy u Be7n-
EH 6poj jenaoxpBune Ćpalie, koju cy y cramy za
NOMOTHY  HOBONONIJIHMA pasHHM Hauuuima; a mu
Cp6u Tora nemamo. Ma nemamo auco71yTHo Hniara
gum 6memo morzu  HoBogomny  uomofia, uo sa-
Humo  NpeEpnireaix  pygy ga ce ca Cpćuma
uumn esaka Gesakoma. Ajm ueruua je okna, za
HeMa TOra Općana Nocemeuka, koju ce me kaje
mro je ugag nyr Amepake gpeHyo, Ila kako Hm ne
ću, Kag nema kome ga ce o6para, uu sa nomoli au
HanyrT, na 6am m xraom morao za uzara? Ma Cpć6a
nemamo HH Bezmuk 6poj Trprosana, y kojuma mory
palia nama Byla pana, Hur Hamid bynu 3aysn-
majy Taka mjeera, a Mory nomolin zpyrama. Tome
EMA pasdux yspoka, a ajme je: HenosnaBame

E