PagpaN Gežas XIII. U Dubrovniku 14 Februara 1904. Broj 7. “+ sy Cijena listi. Za Austro-Ugarsku, Bosnu Bercegovinu na godinu Kruna 1]. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. l Za sve ostale zemlje na godinu rapska 15 u zlatu. Za Vubrovnik na godinu Kr. 10. Na po godine | na četvrt godine surazmjerno, : Pojedini broj lista 20 para. Pretplata i oglasi. Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje. šća i slične objave plaća se 20 para, od retka (sitnijeh slova), Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovsna pisma ne pi- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Ahtun_ Fabris. DL Kzlazi svake nedjelje. \ Rusko-japanski rat. / Ima već nekoliko mjeseca da je slaven- ska prostodušnost bila u diplomatskoj borbi s englesko-japanskom prepredenošću. Obje- kat raspre, kako je poznato, bio je krajnji istok ili ti prevlast na obalama Žutoga Mora u Tihome Oceanu, gdje sada ima krajnje stacije transibirska željeznica, koja preko kop- na ili ti bolje dva svijeta, spaja Atlanski s Tihijem Oceanom. Godine 1894. Japanu se prohtjelo da zavojšti na Kinu, e da se domogne plodni- jeh i bogatijeh predjela na Žutom Moru, ka- mo spadaju: Koreja, poluostrvo Liau-Tong i Mandžurija. Tada je Japan potukao Kinu na kopnu i na moru, Ali je to bio vrlo lak po- sao, jer su Kinezi nesposobni za ikakav ot- por a još manje za redoviti rat. Evropska koalicija Japanu je spriječila, da se učvrsti na kopnu i kao plod pobjede dosudila veliko kineško ostrvo Formosu. Od tada su evrop- ske velike sile, prigodom posljednijeh nemira u Kini, zaposjele glavne tačke na ulasku u Pečilski zaljev: Engleska Wei-hai- wei, Rusija Port-Arthur, Njemačka Kiantchou. U isto vri- jeme Rusija je okupirala Mandžuriju, da a- sigura transibirskoj željeznici izlazak u Žuto More. Okupacija Mandžurije, koliko god izgle- dala nasilno djelo, za Rusiju je bila neopho- dno potrebita za osiguranje uspjeha transi- birske željeznice, koja bi bez posjeda Man- džurije bila nesigurna i izložena navalama tamošnjijeh divljijeh plemena. Osim toga, bez posjeda Mandžurije i njezinijeh obala na Žu- tom Moru Rusija nije imala na Tihome 0- ceanu luke, slobodne od leda preko cijele godine, jer se preko zime šledi more u luci Vladivostoka, koji ostaje na sjeveru Koreje i koji je krajnja tačka Sibira na Tihom Oceanu. Slobodan izlazak na more životni je in- teres Rusije i oko toga Rusija vodi borbu ima nekoliko vijekova, a u tome je sprječava sada ova sada ona država, sada opet koalicija svijeh evropskih država kao ono g. 1854. u krimskom ratu. Promislite Rusiju, čiji po- sjed zahvata veći div Evrope i Azije, bez slobodnoga izlaza na more! Jedan taki kolos nije moguće da trajno ostane zatvoren u Crnom - Moru od. Dardaneli, u Baltijskom Moru od Velikoga ili Maloga Belia i Sunda, a u Tihom Oceanu od leda, pa s toga nije čudo, da se jedna tako velika država bori ma bilo gdje za slobodno disanje i slobodno kretanje. Rusija nema slobodnoga izlaska ni u Atlanski Ocean ni u Sredozemno More, a stoprvo ga je tu skoro dobila u Tihom 0- ceanu okupacijom Mandžurije i Port-Arthura. Surevnjiva Evropa, kojoj je na čelu Engleska, uvijek je nastojala osujetiti svaki pokret Rusije, koji je u glavnom ciljao za slobodnijem izlaskomy na more. Čak ni na krajnjem istoku to ne ide Engleskoj u račun. Engleska je vješto upotrijebila surevnjivost Japana protiv Rusije, te je s njim sklopila savez, da tobože očuvaju integritat Kine, a U stvari da“ istjeraju Rusiju s obala Žutoga Mora. Od dana kada je sklopljen bio savez izmegju Engleske i Japana, ovaj posljednji počeo je podizati glavu i zahtijevati od Ru- sije ni više ni manje već da odredi rok od- laska ruske vojske iz Mandžurije. Rusija je učinila Japanu sve moguće ustupke u Koreji, koja graniči s Mandžurijom, ali o Mandžuriji nije htjela ni da pregovara s Japanom, koji se je tijem korakom bio postavio u ulogu tu- tora nad m, kojoj je Mandžurija pripa- dala i kojojli sada de jure pripada. Pregovovi “e dugo trajali. Rusija nije htjela rata, već “ga je nastojala na svaki način izbjeći časnom pogodbom za obje ugovarajuće stranke, biva, da u Koreji prevlada utjecaj Japana a u Mandžuriji Rusije. Po svoj pri- liei Japan bi se bio zadovoljio bez krvopro- lića tijem uspjehom, da postane gospodarem južnoga dijela Koreje, ali podbadanje Engle- ske, kojoj su se u posljednje vrijeme pridru- žile, kako izgleda, i Sjevero-američke Države, učiniše da Japan neočekivano prekine prego- vore na_6. 0. m. i odmah, bez formalnoga naviještenja rata, otpoče borbu protiv ruske flote, koja se tomu nije nadala. Japan je pre- kinuo pregovore s Rusijom ne očekujući ni odgovora ove posljednje. Ovaki korak Japana može se tumačiti samo tako, što valjda ci- jeni, da Rusija na kopnu i na moru nije još spremna. U, tome je on bio gospodar raditi po svojoj volji i uvigjavnosti, ali otpočeti borbu bez naviještenja rata nije običaj civi- lizovanijeh naroda već podmukla radnja, koja odaje azijsku prijevaru i englesku prepre- denost. Ž Ovaj rat nije borba izmegju Japana i Rusije već izmegju Rusije i Engleske i dru- gijeh tajnijeh protivnika Rusije, koji radi mržnje na Rusiju i Slavenstvo i s vragom bi ge, a kamo li ne s Japanom, združili. Ovo je prilika da se vidi, ko je protivnik Slaven- stva i njegova napretka. Da je Rusija, ne navijestiv rata, napala na Japan, sva bi Ev- ropa graknula na surovost i varvarstvo Ru- sa, ali kad prijevarom, bez naviještenja rata, japanske torpedenjače s melinitom u noći napanu na ruske ratne brodove, za cijelo će to biti za civilizovane Engleze, Amerikance i socijaliste humano djelo! Upotreba melinita u ratu je zabranjena, pardon, civilizovani Englezi upotrebljavali su ga u ratu protiv junačkijeh Bura, kao što ga sada upotreblja- vaju Japanci, saveznici Engleza. Mala iznenagjenja ne mogu smesti ve- liku Rusiju i ruski narod. Rusija je preži- vjela Tatare, vojnu Karla XII, Napoleona I, krimski rat, berlinski kongres, — pa je ipak stalno napredovala. Ni Japan s Engleskom ne će slomiti sjevernoga kolosa, komu u hla- dnokrvnosti i istrajnosti para nema. Napo- leon 1, najveći svjetski vojskovogja, bješe do- pro do «Moskve, ali se je razbijen povratio natrag. I ako su velike udaljenosti od gredi- šta Rusije do obala Žutoga Mora, i ako Ru- sija ima mnogo protivnika, njezini neprijate- «lji teško će postići cilja, Rat može dugo tra- jati, ali će se Japan konačno kajati, što je bio sredstvo u rukama Englez4. Rat je otpočeo na moru i na kopnu. Prvi uspjesi i neuspjesi ne. znače mnogo. Odlučna bitka biće na kopnu, i tu Japanci nijesu dorasli Rusima uza svu svoju prijevar- nu i prepredenu narav. Japan se je doista pokazao hitar i brz, ali ni hitrina ni brzina u borbi s kolosom, kakva je Rusija, ne vo- de glavnu i posljednu riječ, već istrajnost, vješlina i junaštvo, a to ruskomu narodu ne fali. Veliki narodi u borbi za čast i napre- dak kadri su mnogo žrtvovati i mnogo pod- nijeti; to Rusija može, a Japan ne može. Prijevara, noć i melinit postizavaju časovite uspjehe, koji će se poslije stostruko okajati. .Ovijem. ratom unesen je u svjetsku po- litiku nov elemenat, žuta rasa, koja se, po- sredstvom Engleske,- umiješala u rješavanje velikijeh problema. Dandanašnji, gdjegod se u svijetu rat vodi, odjekuje na daleko, kao što u ovom slučaju rusko-japanski rat utječe direktno na balkansko pitanje, gdje je Rusija takogjer u prvom redu zainteresvvana. Evo prilike da progje kroz kušnju sporazum iz- megju Rusije i Austro-Ugarske u pogledu Balkana. Balkon i Mandžurija, to su dva sporna pitanja. O. njihovu sretnom ili nesretnom riješenju zavisi napredak Slavenstva, s toga kao Srbi i Slaveni najsrdačnije želimo brat- skomu ruskomu narodu brz uspjeh i konač- nu pobjedu na obalama Tihoga Oceana, e da ti veseli glasovi rastjeraju sa čela bal- kanskijeh naroda zabrinutost i strahovanje, Vijesti sa rusko-japanskoga ratišta. Dubrovnik, 12 februara. Prekid diplomatskih odnosa u Rusiji ni- jesu držali da znači početak rata, dok je ja- panska flota u noći izmegju 8. i 9. o. m. s tor- pedinama izvršila mučki i razbojnički napadaj na ruske ratne lagje, koje su se nalazile pred Port-Arturom te dvije oklopnjače Cesarevića i Retzivana i krstaricu Paladu oštetile. O ovom mučkom napadaju namjesnik Aleksjev poslao je caru Nikoli ove izvještaje, koje bečki Korr. Bureau javlja: Petrograd, 9. februara. — Noćas u ponoći japanski torpedi navališe iznenada la- gumima na rusko brodovlje izvan Port-Ar- thura, te naniješe štete dvjema oklopnjačama i jednoj krstarici. Petrogad, 10. februara. — Sva tri broda, kojima su Japanci nanijeli štete, drže se na vodi; kotlovi i strojevi nijesu oštećeni. Poslije eksplozije krstarice krenuše u pomoć oštećenim brodovima, te ih povukoše- u nu- trnju luku. Dva su mrnara usmrćena, pet ih se utopilo, a osam ranjeno. Neprijateljski tor- pedi bijahu na vrijeme dočekani žestokom vatrom s naših brodova. : Poslije ovoga mučkoga napadaja sutra dan japanska flota od 15 oklopnjača i krstaša bom- ' bardovala je Port-Artur. O tome napadaju na- mjesnik Aleksjev izvještava. Petrograd, 10. februara. — Japanska eskadra od 15 oklopnjača i krstarica stane pucati na Port-Arthur. Tvrgjava im odvrati vatrom, a naše brodovlje izagje da sudjeluje u boju. Poslije bombardovanja, koje je tra- jalo jednu uru, Japanci obustariše vatru i otploviše put juga. : Naši gubici jesu: dva pomorska časni- ka, 54 niža vojnika ranjena, 10 vojnika mrtvih. Oklopnjača Poltova, krstarice Diana, Askold i Novik oštećene su pri razu vode. Štete su na tvrgjavi neznatne, Mučki napadaj Japanaca izazvao je u Ru- siji veliko ogorčenje. Ruski car odmah je izdao proglas, kojega glavna tačka glasi: j »A da nas prije ni obznanio nije da prekidanje diplomatskih veza znači početak vojevanja, Japan je naredio da se napadne iznenada naše brodovlje u Port-Arthuru. Na to zapovjedili smo Mi, da se na izaziv Japa- na odgovori oružjem u ruci.“ O gubicima Japanaca pronose se razne vi- jesti. Po jednoj bili bi izgubili jedan6st bro- dova, po drugoj jedan samo. I kod Čemulpa, korejske luke, bilo je o- kršaja. O tome japansko poslanstvo u Londonu Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. dobilo je ovaj telegram iz Tokia: »Japansko ratno brodovlje, koje je pratilo prijevozne brodove, sukobilo se dne 8. o. m. na putu u Čemulpo s velikom ruskom topnjačom »Korejee“, koja je izlazila iz luke. »Korejee“ je zauzeo naprama japanskom brodovlju ofensivno držanje i stao pucati na japanske torpiljarke. Ove ispališe dva torpeda, koji promašiše, a »Korejee“ se vrati na svoje prijašnje mjesto. Sutra dan, 9. 0. m. u jutro, pozvao je japanski admiral Urin rusko ratno brodovlje, da do po- dne otplovi iz luke u Čemulpu, pa ako to ne učini, da će ih napasti u luci. »Dva ruska ratna broda otploviše u 11 i PO sahati prije podne iz luke i tad se razvio boj. Pucanje iz velikih topova potrajalo je cije- li sahat, a onda se jedan ruski bojni brod po- vukao natrag. Pred večer potonuo je jedan ru- Ski krstaš, a 10. o. m. u 4 sahata u jutro ja- vilo se, da je ,Korejee“ potonuo, pošto se na njem zbila eksplozija. Ruske časnike sa ,Ko- rejea“ i jedan dio momčadi preuzeo je u luci od Cemulpa franceski krstaš »Pascal“, koji se tu nalazio. I ruski krstaš ,Varjak“ potonuo je u Čemulpu.“ Iz ovih izvještaja jasno je, da su Japanci postigli na moru znatan uspjeh, koji treba da zahvale prijevari, jer je japanska flota potpuno spremna bez naviještenja rata napala nespremnu rusku i tamo amo razdijeljenu flotu. Na to su u Japanu računali, te iznenada prekinuli diplo- matske odnose s Rusijom i odmah započeli rat- ne operacije protiv“ ruske flote, koja se je na- lazila dijellm u Port-Arthuru, dijelom u Če- mulpu, dijelom u Vladivostoku, gdje je ledom zatvorena. Onaj mučki napadaj u noći od 8. i 9. 0. m. oštetio je najbolje ruske brodove, a napa- daj velikoga japanskoga brodovlja na dva ru- ska krstaša u Čemulpu i njihovo uništenje u- manjilo je i tako ne veliki broj ruskih ratnih lagja. Ruska eskadra u Vladivostoku krči put razbijajući led, te je već bombardovala japan- ski grad Hokadate. Da je Japan, kako je obi- čaj u svijetu, navijestio rat, te otvoreno napao, ruska flota bila bi se za boj spremila i ona dva krstaša ne bi bila ostala u* Čemulpu; da pod- legnu pretežnoj japanskoj sili. Japanci iskrea- vaju u Koreji vojsku, koja će se do malo dana sukobiti s ruskom vojskom. Istodobno su Ja- panci pokušali iskrcati vojsku na poluostrvu Liautongu, ali su bili odbijeni i potučeni. Ovim postaje ratni plan Japana jasan. Mučki i izne- nadni napadaj imao je obesnažiti rusku flotu, da Japanci mogu slobodno i bez zapreke iskr- cati vojsku u Koreji i na poluostrvu Liautongu. Vojska iz Koreje išla bi na granicu Mandžu- rije a ona iz Linutonga put Mukdena, glav- noga grada Mandžurije. Prvi dio japanskoga ratnoga plana, da u bici pred Port-Arturom savladaju rusko brodovlje, do sada nije uspio. Drugi dio istoga, t. j. iskrcavanje japanske voj- ske u Koreji,ne mogu Rusi zapriječiti, jer Ko- reja nije u ruskoj oblasti, ali je ruska vojska već prešla u jakosti od 50.000 momaka rije- ku Jalu, te će po svoj prilici odlučna bitka biti kopnena i to u blizini Seula, glavnoga gra- da Koreje. Prvi pokušaj iskreavanja japanske vojske na poluostrvo Liautong nije uspio. Ruski ratni ministar Kuropatkin stigao je u Harbin i preuzeo vrhovno zapovjedništvo nad ruskom vojskom u Mandžuriji. U Petrogradu i u Rusiji veliko je odušev- ljenje za rat, dok u Japanu nema ni oduševlje- nja ni izjava i pored uspjeha na moru. Vidi dalje telegrame. dak <. AJGTDNJERE NDRABEH TVajnH ČONI. V 44. 6p. ,Časa“ uenmao je mog py6pukom »dlomalia nozaTaka“ oBaj uranax: »T. 1867. sajeguo ca nyazusmom 6ao je ocuo- BaH u ayerpujeku apxaBuu Trajan eona, Koja je Guo ozpeljen negByuuBo sa Bojunuke eBpxe. OenoB- mu ganuran wsnocno je 220 suauona fopunara,: a no mamac 65, ga ce 6 iwume pasymHO exonomu- ca70, 6uo nmopacrao ma UMUOJARTHY CyMy — m