E Godine XIII.

U Dubrovniku 20 Marta 1904.

Broj 12.

Cijena lista.
Za Austro-Ugarsku, Bosnu |

Hercegovinu na godinu Kruna 11.

Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu Kruna 12.

Za sve ostale zemlje na godinu
ranaka 15 u zlatu.

“Za Dubrovnik na godinu Kr, 10.

Na pč godine i na četvrt godine
surazmjerno,

Pojedini broj lista 20 para.

JUBKOTNI

< Pretplata i oglasi.

Salju se administraciji Dubrovnika

'Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
' javne zahvale, vačunska izvje
šća i slične objave plaća se 20 para
 od.retka (sitnijeh slova), Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovasna pisma ne mi-
maju se

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris,

Iz sjednice upravnoga odbora
STpske narodne stranke ma Primorju.

Na 11; 0. m. bila je u Dubrovniku
sjednica _upravnoga odbora, srpske narodne
stranke na Primorju, na kojoj je bio odobren
pravilnik za mjesne odbore i povišen broj
članova. mjesnih odbora. Pri raspravi o po-
litičkom položaju u pokrajini bio je jednov-
glasno usvojen ovaj zaključak:

>U pravni odbor odobrava izjavu
parlamentarnoga kluba na posljednjem
zasjedanju dalmatinskoga sabora i pre-
ma resoluciji usvojenoj na spljetskoj
skupštini srpskanarodna Stranka sprem-
na je, da na poziv Hrvata ugje s njima
u pregovore preko svoga _upravnoga

 oodbora.<

Uzeta je na znanje odreka člana uprav-
noga odbora D.ra Gjorgja Marića, tena nje-
govo mjesto stupa zamjenik prota Jovan
Bućin iz Kotora.

Odlučeno je na nastajnoj sjednici uprav-
noga odbora privesti kraju Pitanje o organu
srpske narodne stranke.

Nastajna sjednica upravnoga odbora bi-
će u Kninu.

Po iserpenom dnevnom redu, na prijed-
log predsjednika, bio je jednoglasno usvojen
ovaj zaključak, koji se ima dostaviti ruskomu
poslanstvu u Beču:

.>Upravni odbor srpske narodne
stranke na Primorju izrazuje ruskomu
narodu najsrdačnije osjećaje bratske
ljubavi i “toplu želju, da u ovom odsud-
nom času oružje njegovo nad neprija-
teljem bude pobjedonosno na korist,
čast i slavu cijeloga Slovenstva.«

> "'Ervatski javni život.
Dubrovnik, 18 marta.

Kad bacimo pogled na hrvatski ojelv-
kupni javni život od prošlogodišnjijeh nemira
i nereda u Hrvatskoj do danas; kad: uočimo
sve, pojave, koje su se kroz to vrijeme po-
javile na razne načine, bilo na ulici, bilo u
saborima, bilo na skupštinama, bilo u štam-
pi, da pravo rečemo, nama fali riječ, kojom
bismo nazvali sve što harakteriše današn ji
hrvatski javni život. Da hrvatski narod da-
nas. preživljuje značajnu krizu, to je istina,
ali da to nije jedna od onijeh kriza, koje u
životu narodA epohe stvaraju, ne treba o to-
me ni govoriti.

> Prošlogodišnji nemiri u Hrvatskoj i uz-
bugjenje kao i pokret, koji je bio zatalasao
malo ne sve Hrvate, — imalo je sve to za
posljedicu pojavu novoga kursa u hrvat-
skom javnom “životu. Što znači novi kurs
suvišno je “tumačiti, jer sama riječ pokazuje,
da je to imala biti evolucija u mišljenju iu
pravcu, biva, ostavljanje starijeh staza, koje
su. vodile narodnom  osamljenju, servilnosti
i nazatku: i prilaženje novijem putevima, koji
vode slavenskoj uzajamnosti, jugoslavenskoj
zajednici i napretku na svakom polju rada,
. Nosioci i branioci novoga kursa bili su
isključivo . mladi ljudi, koji se u Hrvatskoj
prozvaše realistima. U prvom početku iz-
gledalo je;-da«se je starija opoziciona gene-
racija ovoj novoj struji prilagodila. Razne
vlade i kler, svaki ša svoga stanovišta, bo-
drijem okom pratili su tu evoluciju, koja je,

treba priznati, prouzrokovala neobično vrenje
"samom narodu. Najizrazitiji izraz novoga
kursa, t.j. kako ga treba shvatiti, dalo
je prošlogodišnje zasjedanje dalmatinskoga
sabora.

Kad su se poslije nemirA, poslije po-
stavljanja novoga bana u Hrvatskoj i poslije
zasjedanja dalmatinskoga Sabora, duhovi stali
stišavati, kad je svak mogao da ocijeni i
procijeni novi položaj, kad ge je nadalo, da
će se novi kurs zacariti i da će povesti
odlučnu borbu sa svojijem i narodnijem pro-
tivnicima, od jednom se pojavljuje u opozi-
cionijem hrvatskijem redovima neodlučnost i
razdor. U tome pogledu Zagreb prednjači.
Opozicija se opet podijelila u ,čiste“ i ,ne-
čiste“ ili ti, kako se danas Zovu, u hrvatsku
Stranku prava i gtarčevičansku stranku
prava. Realiste, odmah po svojoj pojavi na
političkom polju, pridružiše ge hrvatskoj stran-
Ci prava, računajući, da će oni S vremenom
postati gospodari položaja“ u Stranci, ali se
u računu grdno prevariše. Starija opoziciona
generacija hrvatske stranke prava, kako sada
dogagjaji pokazuju, samo je trpjela realiste.
Vlada i vladina stranka, poslije udaraca koje
je dobila za vrijeme nemir4, počela se je
Pribirati i spremati, i u isto vrijeme novi
ban pružio je ruku pomirnicu svećenstvu.
Svećenstvo pak u realistima vidjelo je na-
čelnoga protivnika, pa gdje god utjecaja ima,
nastoji ih istisnuti, i tako je novi kurs u
Hrvatskoj došao u veliku Pogibao; na nj se
navaljuje sa svijeh strana. Vlada i vladina
stranka, i radi svoga potčinjenoga položaja
prema Budimpešti, protivnica je realista, koji
Su pristaše slavenske uzajamnosti i jugusla-
venske zajednice. Svećenstvo je protivno reali-
stima radi naprednijeh misli. Hrvatska stran-
ka prava radi realista ne će da izgubi sve-
ćenstvo, komu novi bau namiguje. Starčevi-
čanska stranka Prava i realiste, tvu su dva
antipoda. Ovijeh danu vigjeniji reuliste bil
su potisnuti iz hrvatske poljodjelske banke i
iz upravnoga odbora hrvatske stranke prava.
U jednu riječ, svuda se u Hrvatskoj o-
paža jaka struja protiv novoga kursa i
Vraćanje starijem navikama s istaknu-
tijom klerikalnom tendencijom. O milost
klera sada se otimlju i vlada i opozicije, i
doista, gdje ono nagne, odlučiće, s toga je i
postalo ratoborno u svojijem organima.

Ko se ne zanosi časovitijem pojavama,
ko hladno prati javni život u Hrvatskoj, nije
se smio nadati nekomu radikalnomu preo-
kretu. Vlada, svećenstvo i stare tradicije, lo
su tri najmoćnija faktora u tamošnjem jav-
nom životu. Iluzija je bila i promisliti, da će
realiste za svoje misli zadobiti opozicije i sve-
ćenstvo, te povesti s uspjehom borbu protiv
vladinoga sustava, S toga je bila velika po-
greška realisl, što su se pridružili hrvatskoj
Stranci prava; oni su imali udariti temelje
novoj stranci i za sebe izrabiti sve plodove,
koje su nemiri i skupštinski rad opoziciji do-
nijeli i kojijem su oni najviše doprinijeli.
Danas bi oni bili ugledna stranka, oko koje
bi se bila okupila mlagja hrvatska generaci-
ja i napredna omladina, na koju bi narod
malo po malo drugijem očima gledao. I sami
realiste pak nijesu u svemu megju sobom
složni, a, što je najgore, nemaju vogje. Stje-
panu Radiću fale sva svojstva, koja odlikuju
vogju; on'je dobar agitator, a kao publicista
ističe se smušenijem političko-socijalnijem na-

Izlazi svake nedjelje. ,

zorima; on je jedan mixtum compositum
obzoraške i češke politike. Realistički pokret
u ličvatskoj i Slavoniji, kako se iz ovoga
vidi, u velikoj je opasnosti: jedan dio realista
potisnut je iz opozicije, drugi je tu ostao,
dakle, to je već dosta za harakteristiku. Na-
ma se čini, da je realistički pokret za sada
jedan neuspjeli ili ti bolje propali pokušaj, i
biće sve dotle, dok se ne Pojave jake i snaž-
ne ruke, pa da dugijem i dugijem radom
prokrče puta mislima novoga kursa. U par
mjesecu ne osvajaju se Bastilje. Treba prije
pripremiti zemljište, urediti Vojsku, pa tek
onda poći na juriš.

Pri pocijepanosti opozicija, pri nedaći
realisti, vlada i svećenstvo su gospodari po-
ložija, a Dr. Frank pravi se patentovanijem
Zakupnikom  patriotizma. Položaj doista ni
malo zavidan.

A kako je u Dalmaciji s novijem kur-
som? Dr. A, Trumbić i Dr. J. Smodlaka
bili su vjesnici novoga kursa, njihov za-
jednički i složni rad mogao ga je održati.
Oni se razdvojiše i postadoše protivnici. Ko
je čitao njihove polemike, sigurno je dobio
najneprijatniji utisak o političkoj sposobnosti
jednoga i drugoga. Dr. J. Smodlaka položio
je poslanički mandat i istupio je iz pravaške
stranke,

Da li se hrvatski opozičioni političari
vraćaju staromu kursu, da li je reakcija
konačno pobijedila 2? Idemo, da vidimo.

Bosnensia.
Hpar, 15 III. 1904.

Za skuBoTa Kazajesa omaskaze ey ce y ogoj
MHOZŽKURH IDELFOBHX SKUPHAJIHCTANYKAX 0602KaBaTema
u Namerauapa zBuje rpyne; pasnakoBaja ce mram-
ua, Kojy je Goraru 6ocaneku MeleHa oćacuinaBao
Gerosekum 6agmumuma og mramne OHHX eJeme-
HaTa, uuje je nozuTauke Nporpame Hu mojuTauke
acqupunuje KazajeB euerem camo uoTnomarao u
ojauasao. V_ony Np8y rpyuy morau 6uemo y6pojura
ey6BenuquoHoBane emauge >Kypuaze y Bocnn, je-
daH opneku JgaeT y monapxnju, ,Bošnjaka“ HTA ;
Y Apyry 6u rpyuy. gomjia roToBo eBu 3BAHHUHH u
HeBBAHWYHH JIHCTOBH Šeuku A nemraneku, gaze
KOHCEPBATHBHA HP KATOJIBUKO-KJEPRKAJRA MTAMNA
CJABCHCKA (HAPOYHTO II BEKA H HEKH OpraHH ueriku),
a Ha NONLBETEy €Be NOCKOpame nueawe KYPHau-
CTUKE XDBATEKE.

O nepnogu maBora Boene m Xepierosune,
Koja je saBpmlena empliy eHor goskuBoruova yupa-
BETEJEA, nuje uu jena og ropwux Ipyua uaBeža u
Yuuuuja uekpeny m upaBezuy Gumaney. Tgjernje ce
CamO NOKyUlaJO, ga ce gvjegumauHo uokaxe ua
HeKe TAMH& CTPAHE erOBE ynupaBe, AJ je yujek
KOHaguu cy 6uo u rnacno: Kazaj je y Bocna ma-
BPIHO BOJEKO KYITyPHO X 610; Ty zo jyuep mero«
"Hy Ha noza usnjareky upoBusunjy Tako je CnpeTuo
UpEGINAKHO KyATypu. ga To HREOM Gombe ne 6u
yeujezol A ya TO cy ce uecro u HEXOTBLE ONpaB-
MaBaJu ,Heku“ Heyeujeza ekenepumenru ne camo
PZO pa8yM.BNBHM KOHCEPBATHAMOM HApOJHUM, nero
dak u omacomnj: ljegom nogRapenomliy, c7ra6um y3r0-
jem u geredepoBawem nomahera eTanosaaimTBa!

Oeum re yoGuuajene ma6none uneama o Bo-
onu u Xepuerosuuu u gocazanuier mueama sa cama
HAPOg y Tum Epajesuma kxoje je Bp7Io mae yezyre
H zo6pa uunazu Tum sem/bama, jep je 6uzo uen-
oKpeno u mmuekyZaTaBuo upopauynaao), nojasiyjy ee
y nosnje goća erBapa, koje xolie ga guure pa-
8yMBOM yGaHBby, Myapum casjerosa mem u TpeaBe-

HBM OZyUICBIBeIeM 34 napog y Boca u Xepnero-.

BEHu. Meljy To sypnajuernuke nojase enaja maa-
ewe ,Cpneke IlIramne“, gaze uranax pr. Xenpuka
Traka (upasaug y Kpakony, AIICOZBEHAT CapajeBeke
remuašnje, pogom Iloj6ak) ,0 gmuwxeBuoeru u o
HOBEHADCTBy y Bocuu Xepn: roBuna“ y 5. 6pojy
»Hrvatske Misli“ u nsgapame ,Pokret“-a (ypen-
HHE — Uex: Pynoze Jaxpajane) y CapajeBy.

Srpsku Dubrovačka Štamparija A. Pasarića.

O ,Cpuekoj Ilramnu“, koja cama  ceću My-
deHuuke Bnjenne nzere, ne namjepasamo ommapunje
POBOpura Cayramo, ga wen NOyuaH, crapauKku a
MJIBTABH TUH HMA za y6uje nozurnsku Harepec o
HAMM gomalium, azu gpyaanjum u Baxanjum, a
a BJANy HENpnjaTHEM HP MIKAKIBEBEM IHTABUMA.
V oerazom, oma PABBONYINHOCT OCTAZO HeBaBuCHE
CPUeEe yBuaJumeTuke uaBan Boene u XepnueroBune,
Na NaCHBHOCT Hapoza upema »Cpnekoj IIIramna“
Kaula He camo nmoTBpljyjy mamy CNyTiby, mo joj
MOX/AA H ropu 6uzer zajy.

One npyre geuje nojane Hyx«Ho je npoeylja-
BATH Ca Apyrora eranosumra, jep wux Ipoyapoko-
Bale Ba Casena — Ilomag y »Hrvatskoj Misli“
u “ex ca ,Pokretom“ (ya kora roje, cyzeliu no
pBOM 6pojy, kao capagamnu 6ocanegu Yecn y ap-
%aBHoj c21yx6a). O6je re nojase umajy oBo guoje
šajezgauuko: UpBo, xolie za 6yay maHueeceTanuje
CITABEHCK( DT UATDHOTHSMA Npema CJAaBERCKOM Hapo-
dy Boene u Xepnerosune (To 6u um ce “moa
TeOpeTeKH mMorzo u ogo6pura); a Apyro, za ey _y
eBojum napasuma gecTo HeHCEDeHH H ZA XOTAMHUYKO
naćjerasajy jaenoliy_y Hezukanranjam .cTBapuma,
UyauoBaTo mam u HeNpupogHo usrzega To uanenaino
H HAIJIO IIHpeEE CZABEHCKE  MACJIH y Tam Kpaje-
BENA, H& olomuiyliu pu Tom Hapojuy nnejy epu-
eKy, Kao jenuuu (sgpasu ocnoB UBDCTe CJIABEHCKO
MECJIH.

Unangy r. InugoBy Hpnanajemo zoera zo6po
NoaHaBae capajesekor gapouaTo YEHOBHHYKOP APyIm-
TBa, 0COĆHTO OHBX T8B. ,BHIIHX“ EPyro0Ba, aga sa
To may yuylienoer y xymy 6ocanekor Hapoja-ce-
aka, Koju je u r. Taugy Kao u maoram oerazam
Beli og npupoge asjen, a ya To xuoropujom (po6o-
BaieM ulog Typuama) TaKo nacakalien, ga je spao
3TOMAH HP Npuxjagan marepnjaz sa Kapukarype,
Koje emo rzegazu, ruje x cam r. Dunk uecTO ca
BEpTyaHvM BjemuTunom A la minute cmaxa. Huje ce
Hi Y4yAHTU KAJ MY je .CeBAK-HApOJZ NOSHAT CamO ca
yauna capajesekux, uo kojum Tymapa upogaBajylia
MTO HIH Tpaskeliu magauyapeke 3a071y6e, m7m y
OHoj weroBoj Gujenaoj NO3HTYPH, Ka CA NOosHBEH-
nom y pyuu o6uja kannje czasuux ypena u eygoBsa.
I. Tang 6u nam HajBulie KOPHCTHO, KAJA Ću ouuceu-
BaO yr01guy armoeeepy capajesegnx Gupokparekux
KPYTOBA OHEX HA MyCaJH u omux mro ce y ,Herren-
elub“-y ernay m egymbajy.

Tosopeliu 0 xypsazaerniu y Boeuu u Xep-
uerosauu, mjeero za je najupuje mocTasno sakar e
je noBuuerBo y B. X. HajBuiie 360r Tora cnaćo u
januo 6uzo, mro je UPBeHA OJIOBKA CJABHE NeHCype
Guja seoma omrpa ga Gpume eBe OHo, miro je rpe-
Gazo u mro 6a ce mopazo nuucara 0 kojoj rog xo-
here rpana jasnora KUBOTA, ONPABJABA ey ne-
CIOCOĆHOCT HCKByuUHBO VGKyAuuom cmoco6aux mynu
a jasuo macame.!) Ma muezumo Ha OBA TBplia
(koja je m morza gomekne UpBBX rojuna oRyuanuje
u umara mjeera) oruaga Tam camum PAKTOM, IUTO
CY MHOTH CPOCKH HeBaBuCHH ZneTOBH O 6uzm NyHu
Panosa Gocanekux Cp6a gouacnua, a u NOBHATEM
HuTepecom Hapogaro mzalje cpueke HuTeznregnuje
3a jasan pag. Pelin he ce MONA, Za ey TO Guze
gamo  cTepeornune  zamesranuje Opća Bocanana,
KOje 6y ce omga MEXaHuugu IonaBiae Ka0 nana-
Aa)jH Ha camu eakar ogyaanuje, kao veyjeliewe ome
eprleke mapojue mueu, koja je 6uza uzeja Bogua
Gocanekax yerama r. 1875! Ilmramo Nu, za za je
TO Ćao camO Heoupasgano  zamenrosame upora
AICOJyTHBMy BZaZaBuHe Kazajepe, Koju omako 67a-
TOG/OBEHO yTjeue HA EKOHOMCKH 2KUBOT 6ocanekux
COIbAKA-KMETOBA, ZA OJ uX nocraje en masso
arpapua npojerapnjaT u ga ce paamane ueemasa
u G,exu y Amepuxy, jecy gu camo H8pasu ,xpami-
haneke“ u ,guueke“ HeToJepannuje m pezarmosne
CKCKIYSHBHOCTH TyoKĆE NPOTUB HACHIHE uponarange
UIragsepose, jeey zu camo 3HAlH HapogHor moBn-
HAŠMa NpOTEeCTH HPOTH NOpENaBy cpuekora nmena
OZ HajBANIe rJABE “Bembe Heror Kazaja go nom.
meler uanxypa a uucapa, je zu CYBHIIHO  Hana-
HaIbe HA NIKAH/AJIOHy BJAZUHy UOJNTHKy Ca rpaj-
ekam Gezegujama u onga BAIIOCTABIBAIBE TUX Ha-

') Mnezumo, za je zocme jezuuu ,Cpneku Bjeenuk“ xTno
Ha Ce OCBDHe HA CBAKY IpAHy, AN HMje MOTAO 360r Nen-
eype. Ta eTo Ty neku zan neneypa my je saGpamura, na
Zonece uuras roBop r. Bypnjana y Zezerenujama. Banera
BPIO emujemnuo, Kax uu r. Muiuerap uuje y eramy, za y-
rogu eBojoj meueypmu, :

K-