E Godine XIII. U Dubrovniku 20 Marta 1904. Broj 12. Cijena lista. Za Austro-Ugarsku, Bosnu | Hercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu ranaka 15 u zlatu. “Za Dubrovnik na godinu Kr, 10. Na pč godine i na četvrt godine surazmjerno, Pojedini broj lista 20 para. JUBKOTNI < Pretplata i oglasi. Salju se administraciji Dubrovnika 'Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, ' javne zahvale, vačunska izvje šća i slične objave plaća se 20 para od.retka (sitnijeh slova), Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovasna pisma ne mi- maju se Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris, Iz sjednice upravnoga odbora STpske narodne stranke ma Primorju. Na 11; 0. m. bila je u Dubrovniku sjednica _upravnoga odbora, srpske narodne stranke na Primorju, na kojoj je bio odobren pravilnik za mjesne odbore i povišen broj članova. mjesnih odbora. Pri raspravi o po- litičkom položaju u pokrajini bio je jednov- glasno usvojen ovaj zaključak: >U pravni odbor odobrava izjavu parlamentarnoga kluba na posljednjem zasjedanju dalmatinskoga sabora i pre- ma resoluciji usvojenoj na spljetskoj skupštini srpskanarodna Stranka sprem- na je, da na poziv Hrvata ugje s njima u pregovore preko svoga _upravnoga oodbora.< Uzeta je na znanje odreka člana uprav- noga odbora D.ra Gjorgja Marića, tena nje- govo mjesto stupa zamjenik prota Jovan Bućin iz Kotora. Odlučeno je na nastajnoj sjednici uprav- noga odbora privesti kraju Pitanje o organu srpske narodne stranke. Nastajna sjednica upravnoga odbora bi- će u Kninu. Po iserpenom dnevnom redu, na prijed- log predsjednika, bio je jednoglasno usvojen ovaj zaključak, koji se ima dostaviti ruskomu poslanstvu u Beču: .>Upravni odbor srpske narodne stranke na Primorju izrazuje ruskomu narodu najsrdačnije osjećaje bratske ljubavi i “toplu želju, da u ovom odsud- nom času oružje njegovo nad neprija- teljem bude pobjedonosno na korist, čast i slavu cijeloga Slovenstva.« > "'Ervatski javni život. Dubrovnik, 18 marta. Kad bacimo pogled na hrvatski ojelv- kupni javni život od prošlogodišnjijeh nemira i nereda u Hrvatskoj do danas; kad: uočimo sve, pojave, koje su se kroz to vrijeme po- javile na razne načine, bilo na ulici, bilo u saborima, bilo na skupštinama, bilo u štam- pi, da pravo rečemo, nama fali riječ, kojom bismo nazvali sve što harakteriše današn ji hrvatski javni život. Da hrvatski narod da- nas. preživljuje značajnu krizu, to je istina, ali da to nije jedna od onijeh kriza, koje u životu narodA epohe stvaraju, ne treba o to- me ni govoriti. > Prošlogodišnji nemiri u Hrvatskoj i uz- bugjenje kao i pokret, koji je bio zatalasao malo ne sve Hrvate, — imalo je sve to za posljedicu pojavu novoga kursa u hrvat- skom javnom “životu. Što znači novi kurs suvišno je “tumačiti, jer sama riječ pokazuje, da je to imala biti evolucija u mišljenju iu pravcu, biva, ostavljanje starijeh staza, koje su. vodile narodnom osamljenju, servilnosti i nazatku: i prilaženje novijem putevima, koji vode slavenskoj uzajamnosti, jugoslavenskoj zajednici i napretku na svakom polju rada, . Nosioci i branioci novoga kursa bili su isključivo . mladi ljudi, koji se u Hrvatskoj prozvaše realistima. U prvom početku iz- gledalo je;-da«se je starija opoziciona gene- racija ovoj novoj struji prilagodila. Razne vlade i kler, svaki ša svoga stanovišta, bo- drijem okom pratili su tu evoluciju, koja je, treba priznati, prouzrokovala neobično vrenje "samom narodu. Najizrazitiji izraz novoga kursa, t.j. kako ga treba shvatiti, dalo je prošlogodišnje zasjedanje dalmatinskoga sabora. Kad su se poslije nemirA, poslije po- stavljanja novoga bana u Hrvatskoj i poslije zasjedanja dalmatinskoga Sabora, duhovi stali stišavati, kad je svak mogao da ocijeni i procijeni novi položaj, kad ge je nadalo, da će se novi kurs zacariti i da će povesti odlučnu borbu sa svojijem i narodnijem pro- tivnicima, od jednom se pojavljuje u opozi- cionijem hrvatskijem redovima neodlučnost i razdor. U tome pogledu Zagreb prednjači. Opozicija se opet podijelila u ,čiste“ i ,ne- čiste“ ili ti, kako se danas Zovu, u hrvatsku Stranku prava i gtarčevičansku stranku prava. Realiste, odmah po svojoj pojavi na političkom polju, pridružiše ge hrvatskoj stran- Ci prava, računajući, da će oni S vremenom postati gospodari položaja“ u Stranci, ali se u računu grdno prevariše. Starija opoziciona generacija hrvatske stranke prava, kako sada dogagjaji pokazuju, samo je trpjela realiste. Vlada i vladina stranka, poslije udaraca koje je dobila za vrijeme nemir4, počela se je Pribirati i spremati, i u isto vrijeme novi ban pružio je ruku pomirnicu svećenstvu. Svećenstvo pak u realistima vidjelo je na- čelnoga protivnika, pa gdje god utjecaja ima, nastoji ih istisnuti, i tako je novi kurs u Hrvatskoj došao u veliku Pogibao; na nj se navaljuje sa svijeh strana. Vlada i vladina stranka, i radi svoga potčinjenoga položaja prema Budimpešti, protivnica je realista, koji Su pristaše slavenske uzajamnosti i jugusla- venske zajednice. Svećenstvo je protivno reali- stima radi naprednijeh misli. Hrvatska stran- ka prava radi realista ne će da izgubi sve- ćenstvo, komu novi bau namiguje. Starčevi- čanska stranka Prava i realiste, tvu su dva antipoda. Ovijeh danu vigjeniji reuliste bil su potisnuti iz hrvatske poljodjelske banke i iz upravnoga odbora hrvatske stranke prava. U jednu riječ, svuda se u Hrvatskoj o- paža jaka struja protiv novoga kursa i Vraćanje starijem navikama s istaknu- tijom klerikalnom tendencijom. O milost klera sada se otimlju i vlada i opozicije, i doista, gdje ono nagne, odlučiće, s toga je i postalo ratoborno u svojijem organima. Ko se ne zanosi časovitijem pojavama, ko hladno prati javni život u Hrvatskoj, nije se smio nadati nekomu radikalnomu preo- kretu. Vlada, svećenstvo i stare tradicije, lo su tri najmoćnija faktora u tamošnjem jav- nom životu. Iluzija je bila i promisliti, da će realiste za svoje misli zadobiti opozicije i sve- ćenstvo, te povesti s uspjehom borbu protiv vladinoga sustava, S toga je bila velika po- greška realisl, što su se pridružili hrvatskoj Stranci prava; oni su imali udariti temelje novoj stranci i za sebe izrabiti sve plodove, koje su nemiri i skupštinski rad opoziciji do- nijeli i kojijem su oni najviše doprinijeli. Danas bi oni bili ugledna stranka, oko koje bi se bila okupila mlagja hrvatska generaci- ja i napredna omladina, na koju bi narod malo po malo drugijem očima gledao. I sami realiste pak nijesu u svemu megju sobom složni, a, što je najgore, nemaju vogje. Stje- panu Radiću fale sva svojstva, koja odlikuju vogju; on'je dobar agitator, a kao publicista ističe se smušenijem političko-socijalnijem na- Izlazi svake nedjelje. , zorima; on je jedan mixtum compositum obzoraške i češke politike. Realistički pokret u ličvatskoj i Slavoniji, kako se iz ovoga vidi, u velikoj je opasnosti: jedan dio realista potisnut je iz opozicije, drugi je tu ostao, dakle, to je već dosta za harakteristiku. Na- ma se čini, da je realistički pokret za sada jedan neuspjeli ili ti bolje propali pokušaj, i biće sve dotle, dok se ne Pojave jake i snaž- ne ruke, pa da dugijem i dugijem radom prokrče puta mislima novoga kursa. U par mjesecu ne osvajaju se Bastilje. Treba prije pripremiti zemljište, urediti Vojsku, pa tek onda poći na juriš. Pri pocijepanosti opozicija, pri nedaći realisti, vlada i svećenstvo su gospodari po- ložija, a Dr. Frank pravi se patentovanijem Zakupnikom patriotizma. Položaj doista ni malo zavidan. A kako je u Dalmaciji s novijem kur- som? Dr. A, Trumbić i Dr. J. Smodlaka bili su vjesnici novoga kursa, njihov za- jednički i složni rad mogao ga je održati. Oni se razdvojiše i postadoše protivnici. Ko je čitao njihove polemike, sigurno je dobio najneprijatniji utisak o političkoj sposobnosti jednoga i drugoga. Dr. J. Smodlaka položio je poslanički mandat i istupio je iz pravaške stranke, Da li se hrvatski opozičioni političari vraćaju staromu kursu, da li je reakcija konačno pobijedila 2? Idemo, da vidimo. Bosnensia. Hpar, 15 III. 1904. Za skuBoTa Kazajesa omaskaze ey ce y ogoj MHOZŽKURH IDELFOBHX SKUPHAJIHCTANYKAX 0602KaBaTema u Namerauapa zBuje rpyne; pasnakoBaja ce mram- ua, Kojy je Goraru 6ocaneku MeleHa oćacuinaBao Gerosekum 6agmumuma og mramne OHHX eJeme- HaTa, uuje je nozuTauke Nporpame Hu mojuTauke acqupunuje KazajeB euerem camo uoTnomarao u ojauasao. V_ony Np8y rpyuy morau 6uemo y6pojura ey6BenuquoHoBane emauge >Kypuaze y Bocnn, je- daH opneku JgaeT y monapxnju, ,Bošnjaka“ HTA ; Y Apyry 6u rpyuy. gomjia roToBo eBu 3BAHHUHH u HeBBAHWYHH JIHCTOBH Šeuku A nemraneku, gaze KOHCEPBATHBHA HP KATOJIBUKO-KJEPRKAJRA MTAMNA CJABCHCKA (HAPOYHTO II BEKA H HEKH OpraHH ueriku), a Ha NONLBETEy €Be NOCKOpame nueawe KYPHau- CTUKE XDBATEKE. O nepnogu maBora Boene m Xepierosune, Koja je saBpmlena empliy eHor goskuBoruova yupa- BETEJEA, nuje uu jena og ropwux Ipyua uaBeža u Yuuuuja uekpeny m upaBezuy Gumaney. Tgjernje ce CamO NOKyUlaJO, ga ce gvjegumauHo uokaxe ua HeKe TAMH& CTPAHE erOBE ynupaBe, AJ je yujek KOHaguu cy 6uo u rnacno: Kazaj je y Bocna ma- BPIHO BOJEKO KYITyPHO X 610; Ty zo jyuep mero« "Hy Ha noza usnjareky upoBusunjy Tako je CnpeTuo UpEGINAKHO KyATypu. ga To HREOM Gombe ne 6u yeujezol A ya TO cy ce uecro u HEXOTBLE ONpaB- MaBaJu ,Heku“ Heyeujeza ekenepumenru ne camo PZO pa8yM.BNBHM KOHCEPBATHAMOM HApOJHUM, nero dak u omacomnj: ljegom nogRapenomliy, c7ra6um y3r0- jem u geredepoBawem nomahera eTanosaaimTBa! Oeum re yoGuuajene ma6none uneama o Bo- onu u Xepuerosuuu u gocazanuier mueama sa cama HAPOg y Tum Epajesuma kxoje je Bp7Io mae yezyre H zo6pa uunazu Tum sem/bama, jep je 6uzo uen- oKpeno u mmuekyZaTaBuo upopauynaao), nojasiyjy ee y nosnje goća erBapa, koje xolie ga guure pa- 8yMBOM yGaHBby, Myapum casjerosa mem u TpeaBe- HBM OZyUICBIBeIeM 34 napog y Boca u Xepnero-. BEHu. Meljy To sypnajuernuke nojase enaja maa- ewe ,Cpneke IlIramne“, gaze uranax pr. Xenpuka Traka (upasaug y Kpakony, AIICOZBEHAT CapajeBeke remuašnje, pogom Iloj6ak) ,0 gmuwxeBuoeru u o HOBEHADCTBy y Bocuu Xepn: roBuna“ y 5. 6pojy »Hrvatske Misli“ u nsgapame ,Pokret“-a (ypen- HHE — Uex: Pynoze Jaxpajane) y CapajeBy. Srpsku Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. O ,Cpuekoj Ilramnu“, koja cama ceću My- deHuuke Bnjenne nzere, ne namjepasamo ommapunje POBOpura Cayramo, ga wen NOyuaH, crapauKku a MJIBTABH TUH HMA za y6uje nozurnsku Harepec o HAMM gomalium, azu gpyaanjum u Baxanjum, a a BJANy HENpnjaTHEM HP MIKAKIBEBEM IHTABUMA. V oerazom, oma PABBONYINHOCT OCTAZO HeBaBuCHE CPUeEe yBuaJumeTuke uaBan Boene u XepnueroBune, Na NaCHBHOCT Hapoza upema »Cpnekoj IIIramna“ Kaula He camo nmoTBpljyjy mamy CNyTiby, mo joj MOX/AA H ropu 6uzer zajy. One npyre geuje nojane Hyx«Ho je npoeylja- BATH Ca Apyrora eranosumra, jep wux Ipoyapoko- Bale Ba Casena — Ilomag y »Hrvatskoj Misli“ u “ex ca ,Pokretom“ (ya kora roje, cyzeliu no pBOM 6pojy, kao capagamnu 6ocanegu Yecn y ap- %aBHoj c21yx6a). O6je re nojase umajy oBo guoje šajezgauuko: UpBo, xolie za 6yay maHueeceTanuje CITABEHCK( DT UATDHOTHSMA Npema CJAaBERCKOM Hapo- dy Boene u Xepnerosune (To 6u um ce “moa TeOpeTeKH mMorzo u ogo6pura); a Apyro, za ey _y eBojum napasuma gecTo HeHCEDeHH H ZA XOTAMHUYKO naćjerasajy jaenoliy_y Hezukanranjam .cTBapuma, UyauoBaTo mam u HeNpupogHo usrzega To uanenaino H HAIJIO IIHpeEE CZABEHCKE MACJIH y Tam Kpaje- BENA, H& olomuiyliu pu Tom Hapojuy nnejy epu- eKy, Kao jenuuu (sgpasu ocnoB UBDCTe CJIABEHCKO MECJIH. Unangy r. InugoBy Hpnanajemo zoera zo6po NoaHaBae capajesekor gapouaTo YEHOBHHYKOP APyIm- TBa, 0COĆHTO OHBX T8B. ,BHIIHX“ EPyro0Ba, aga sa To may yuylienoer y xymy 6ocanekor Hapoja-ce- aka, Koju je u r. Taugy Kao u maoram oerazam Beli og npupoge asjen, a ya To xuoropujom (po6o- BaieM ulog Typuama) TaKo nacakalien, ga je spao 3TOMAH HP Npuxjagan marepnjaz sa Kapukarype, Koje emo rzegazu, ruje x cam r. Dunk uecTO ca BEpTyaHvM BjemuTunom A la minute cmaxa. Huje ce Hi Y4yAHTU KAJ MY je .CeBAK-HApOJZ NOSHAT CamO ca yauna capajesekux, uo kojum Tymapa upogaBajylia MTO HIH Tpaskeliu magauyapeke 3a071y6e, m7m y OHoj weroBoj Gujenaoj NO3HTYPH, Ka CA NOosHBEH- nom y pyuu o6uja kannje czasuux ypena u eygoBsa. I. Tang 6u nam HajBulie KOPHCTHO, KAJA Ću ouuceu- BaO yr01guy armoeeepy capajesegnx Gupokparekux KPYTOBA OHEX HA MyCaJH u omux mro ce y ,Herren- elub“-y ernay m egymbajy. Tosopeliu 0 xypsazaerniu y Boeuu u Xep- uerosauu, mjeero za je najupuje mocTasno sakar e je noBuuerBo y B. X. HajBuiie 360r Tora cnaćo u januo 6uzo, mro je UPBeHA OJIOBKA CJABHE NeHCype Guja seoma omrpa ga Gpume eBe OHo, miro je rpe- Gazo u mro 6a ce mopazo nuucara 0 kojoj rog xo- here rpana jasnora KUBOTA, ONPABJABA ey ne- CIOCOĆHOCT HCKByuUHBO VGKyAuuom cmoco6aux mynu a jasuo macame.!) Ma muezumo Ha OBA TBplia (koja je m morza gomekne UpBBX rojuna oRyuanuje u umara mjeera) oruaga Tam camum PAKTOM, IUTO CY MHOTH CPOCKH HeBaBuCHH ZneTOBH O 6uzm NyHu Panosa Gocanekux Cp6a gouacnua, a u NOBHATEM HuTepecom Hapogaro mzalje cpueke HuTeznregnuje 3a jasan pag. Pelin he ce MONA, Za ey TO Guze gamo cTepeornune zamesranuje Opća Bocanana, KOje 6y ce omga MEXaHuugu IonaBiae Ka0 nana- Aa)jH Ha camu eakar ogyaanuje, kao veyjeliewe ome eprleke mapojue mueu, koja je 6uza uzeja Bogua Gocanekax yerama r. 1875! Ilmramo Nu, za za je TO Ćao camO Heoupasgano zamenrosame upora AICOJyTHBMy BZaZaBuHe Kazajepe, Koju omako 67a- TOG/OBEHO yTjeue HA EKOHOMCKH 2KUBOT 6ocanekux COIbAKA-KMETOBA, ZA OJ uX nocraje en masso arpapua npojerapnjaT u ga ce paamane ueemasa u G,exu y Amepuxy, jecy gu camo H8pasu ,xpami- haneke“ u ,guueke“ HeToJepannuje m pezarmosne CKCKIYSHBHOCTH TyoKĆE NPOTUB HACHIHE uponarange UIragsepose, jeey zu camo 3HAlH HapogHor moBn- HAŠMa NpOTEeCTH HPOTH NOpENaBy cpuekora nmena OZ HajBANIe rJABE “Bembe Heror Kazaja go nom. meler uanxypa a uucapa, je zu CYBHIIHO Hana- HaIbe HA NIKAH/AJIOHy BJAZUHy UOJNTHKy Ca rpaj- ekam Gezegujama u onga BAIIOCTABIBAIBE TUX Ha- ') Mnezumo, za je zocme jezuuu ,Cpneku Bjeenuk“ xTno Ha Ce OCBDHe HA CBAKY IpAHy, AN HMje MOTAO 360r Nen- eype. Ta eTo Ty neku zan neneypa my je saGpamura, na Zonece uuras roBop r. Bypnjana y Zezerenujama. Banera BPIO emujemnuo, Kax uu r. Muiuerap uuje y eramy, za y- rogu eBojoj meueypmu, : K-