\

Bi
Ii,

Za Austro-Ugarsku, Bošiiu“:

flercegovinu na godinu Kruna 11 i

Za Srbiju i Crnu gor

dinu Kruna 12. ne a
Za sve ostale zemlje

franaka 15 u zlatu. g ea

28 Vubrovnik na godinu Kr, 19

Na p8 godine 1 na

š ,
surazmjerno, *tvrt godine

Pojedini broj lista 20 para.

po

Cijena Ituri 1 -r 2

I):

U Dubrovniku 26 Juna 1904.

Broj 26. .

NA

Pretplata i urla

Salju se administraciji Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje
Šća i slične objave plaća se 20 par»
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nofrankovana pisma ne pi-
maju se.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris,
o O E SEP OVA

Još o Zaffronovu govoru.
Zaključei delegacija dobili su i
smkciju, a nama još zvuče u ušima riječi
ruskoga (loata Zaftona, Koj je riješi
»Novi List“ ovako predstavio: Austrijo, evo
ti Hrvata! Udovolji njihove zahtjeve i
oni će te na svojim legjima iznijeti na
Balkan. Nama te riječi u ušima još zvuče,
ne što su nove i što ih ne bi bio do gada
nijedan hrvatski poslanik izrekao, one su
pače stare koliko i veliko-hrvatska politika;
one nam zvuče još u ušima, što su odjek
hrvatskijeh poslanika na. carevinskom vijeću
poslije prošlogodišnjega zasjedanja dalmatin-
skoga sabora. Nije one riječi kazao Dr. Zaf-
fron iz svoje glave i gebe radi, već po “do-
govoru i nalogu dobivenu od svojijeh dru-
gova. Radi tijeh riječi Dr. Zaffron bio
je poslat u delegacije, veli ,Nvvi List“.
nJedinstvo“, organ hrvatske narodne
slranke, nastoji opravdati govor D.ra Zaffrona
time što veli, da su onako do sada govorili
svi hrvatski delegati iz Dalmacije. To je isti-
na. I Biankini je u pretprošlom zasjedanju
delegacija onako govorio, i mi smo preko
njegova govora mukom. prešli, jer on ne
može i ne smije drukčije govoriti, i ako bi
sljda želio. Ali da-Dr. Zafron govori kao
Bimkini, i još gore od njega, to je ono što
dje cijeloj stvari drugi oblik. Biankinija ne
mogu obvezati narodnjački zastupnici, da go-
Yori ovako ili onako, jer opstoji. ugovor
imegju narodnjaka i pravaša, da svake
treće godine bude biran za delegata jedan
pravaški poslanik, komu je slobodno govo-
riti prema programu svoje stranke. Kakav
je program i praksa pravaške stranke, to
svi znamo. Ali da delegat, biran iz čla-
nova hrvatske narodne stranke, govori u
duhu politike mosta na Balkan poslije
prošlogodišnjega zasjedanja dalmatinskoga sa-
bora, io je ono što nas žalosti, jer pokazuje
neiskrenost hrvatske politike i protuslovlje
izmegju riječi u dalmatinskom saboru i djela
u delegacijama. Osim toga govor D.ra Zaf-
frona imao je pokazati visokoj gospodi u
Beču i Pešti i Evropi, da se hrvatska poli-
tika kreće u svom starom  kolosjeku, a da
je onaj incidenat u prošlogodišnjem zasjeda-
nju dalmatinskoga sabora bio samo jedna
pojava, koja je s padom svojijeh začetnika i
gvršila. Za bolju pak \ostraciju toga bio je
biran za poslanika u dalmatinski sabor na
mjesto D.ra J. Smodlake kandidat 6. k. na-
mjesništvenoga savjetnika Tončića, načeonik
Skradina Matas. Strašne li ironije! Po na-
šem mišljenju izbor Matasa mogao se je od-
straniti, da je hrvatska narodna stranka ulo-
žila vas svoj utjecaj. Ali je to valjda tako
moralo biti kao i govor D.ra Zaffrona.
Govor D.ra Zaffrona znači reakciju pro-
tiv duha, kojijem je bilo zadahnuto prošlo-
godišnje zasjedanje dalmatinskoga sabora, i
približenje vladi, koja je valjda i izvršila o
presiju na hrvatske poslanike, stavivši ih
pred dilema: ili — ili: ili s novijem ili
sa starijem kursom. S toga ne treba na-
padati lično D.ra Zafirona. On je, kao naj-
zgodnija ličnost, izvršio povjereni mu zadatak
od svojijeh drugova. On je objavio reakciju
protiv novoga kursa i približenje vladi s naj-
većega foruma austro-ugarskoga parlamenta-
rima. Di. Zaffron u delegacijama bio je
predstavnik hrvatskijeh poslanika.

previšnju

Kzlazi svake nedjelje.

s a nie i ovaka politika valjda će
ma koju mrvicu, kao što je
već sada donijela djelomično priznanje polo-
mai ispita na zagrebačkoj
Jacima iz Dalmacije i
Ali za mrvice gaziti načela i biti za
mosta, preko kojega se.ide protiv svoje
braće, nije dostojno narodnijeh predstavnika,
kojijem su uvijek na jeziku: sloboda, uje-
dinjenje i druge fraze. Istina, povodom go-
Vora_D.ra Zaffrona čulo ge je prosvjeda u
hrvatskoj javnosti, i to nas tješi — za bu-
dućnost, ali sa mjerodavne hrvatske strane
nije se čuo nikakav prosvjed.

»Novi Srbobran“, osugjujući govor D.ra
Zaftrona, piše: Srpska stranka u Dalma-
ciji izišla je bila već dotle u susret
ovoj struji (zbliženja s Hevatima), da je
na osnovi tih novih pogleda i misli, a
na osnovi ravnopravnosti Srba i Hrva-
t& bila pripravna pristati na sjedinje-
nje Dalmacije s Hrvatskom i Slavoni-
jom. Naš poštovani drug u Zagrebu dijelom
je pogodio smisao one tačke programa naše
stranke, koja govori o sjedinjeuju. Istina je,
da se je onom tačkom hotjelo izaći na su-
sret novoj struji u Hrvata, ali u isto vrije-
me hotjelo se je dovesti u sklad postupak
Srb4. na Primorju s. glavnijem  srpskijam
principom, biva, narodnijem načelom. Ma
kakvo bilo držanje hrvatskijeh političara pre-
ma Srbima, ona tačka o sjedinjenju u pro-
gramu naše stranke lijepo pristaje. Ako hr-
vatski političari hoće bratski i slavenski, evo
nas; ako ne će, im ne ćemo na-
metati.

Da li su hrvatski poslanici iz Dalmacije
dali onake naputke delegatu Zafironu svoje-
voljno ili protiv svoje volje i svoga uvjere-
nja, to se nas ne tiče, jer politika računa
samo s činjenicama.

Istrije.
politiku

mi se

Ogrosop Branuno Mugama.

V 6p. 5. ,Dmegaga lIpasocznaBne /lazmaTun-
oke lIpgBe“ nsamao je ogrosop ua najmoBnje nu-
cage epuekajex nesasucnnjex JIHCTOBA O BJA/HIH
Mazamy. Taj ogrosop Hanucao je eurypao cam
Braguka Hagogum. M nam zacr u 6p. 22. a 23.
0. r. uporoBopuo je o rzacosuma Ko, cy ce mpo-
nocuza o Bzagunu Majamy uma Temey najasi
came murponoeme rocemoge y 3axpy, Kap-
zosnuma u UepnoBsnuma. Ilpema Tajem najasa-
ma, npema uazeBama 6euke nozaruke ua Bazkany
u upema ocoća Bzaguge Mazama mu emo Kasazu
eBoje muimpewe. AKO TO mumypewe Huje nermazo
y upuzor Bragana Hakogamy, mu KPHBH,
jep opram KapnoBauke murponozsje kao u najase
HEpHOBH4KOTA = MATpONOJATA = HadOmE NOBOJA H
rpajuBa, ga ce HenoBono usme o sragunu Ma-
zamy. To u cim nucau opgrosopa upusnaje, Kaz
Begu: >A esuma Tum Haraljaauma IBRXOBHM (HO-
Bunapekum) gaza je nosoga jenaa sgpasuna r. Eua-
egona (Mazama) yapasimena  Fberosoj  CserocTu
npeyasimenom rocu. Ilarpujapxy epuekom Teop-
rajy y Kapzosnama 12. upomaor mjecena.< Omo
NAIBE UpaBlame Te 3,paBsije Kao H TymMaqee we-
suo y najropy pyey jenmako spujegu Kao m ,Ha-
raljame“ epuekajex nuerosa o meroj s,paBnia. 0
nejasama MATpONOJIETA YqepHoBHuKOTA HCA Nucan
ogrosopa| Bez: >.. ose uajaBe, ka; ue 6u 6aje_camo
HoBunapeka BnjeeT, no ceća ća Bp7o amauajae 6a-
Je<«; Nambe HHCAI OJFOBOpA HepamoBnukom METpONO-
zury upećanyje, mro »uaje Tom punskom eno-
MEHYO OHOM Capa/HHKy Eemaukora Jera m mon6y
NAJIMATHHCRHX Enuekona o omvj Ilapekoj onayna
1874. rogane, koja my je ogaBna y pygama«; ma-
NOKOH CO IHCAI OJVOBOpA IBYTH Ha qepHoBuukora
marponojura, namylia omrpujem Tomom: »Temko
je nak BjepoBaTa, za je, Kao mro moBune TBp/e,
r. Murponozar jom gasao: ,morykiejega je B7a-

J

nusa Majam opelao Blaga mon6y o «akopnopa-
UHJU A4JMATARCKHX I paBOCJABHEX elapXxujd Kap
Jlobaugej marponojuju — jep 6u ce y TaKBuM C1y-
q gy mopazo gonyeruru, za od sjepyje y moryligveT,
aga 6u r. Fuuegon sagapega euocvGaH 6ao yua-
BRT4 aBađuuuu nonsens«. TepaoBuuku muTpouvuT,
KOJHUKO je Hama Ue3HaTo, No caga, a ong Taja je
Npoiwo snue og mjecen zana, uje uaumao sa uo-
Tpe6uo, ra oupoBprne usjase yunieme capagauky
qepHoBuukora Juera, HepHoBg4ku METPONOJBT UU-
3ua ga/lupekora eNBCKUDA HP UGpaTHO 8alapeku €-
UHCKOH UGL3IHA UEPHUBHUKOFA MHTPOLOJATA.
Ilueau ogrosvpa Benu, na je Ha Temey ay-
TCHTuYHHJeX HOduTaKA y ETaBby OGjaRuru clujezeke:
1) ZaasaTHHeka npaBsocnaBua upkBa, og spemena Kaz je
Omo kmvunosaa upsu cpneku Euuekon 3a lazmanajy, norna-
gaza je ysnjek y BjeposakoHeKum H ApXOBHO-CYZeKHM NH-
Ta&HMA p €B. aApx Cunogy. Kaz je
yeTanowzena Guga 6yKOBHHCKO-ZasIMaTHHCKA MuTpoNOoZAjA
23. jauyapa 1873., upesy Buy uHerannujy y Tum NOCIOoBnu-
Ma Hmao je CACTAB/BATH GyKOBHHCKO-ZAJMATAHCKI €B. Cu-
HO, 4 KAO APYlA M NOMIBOJIA uHETAHNUjA OocTa0 je Kao
H upuje kapzosauku 6B. Cunog. Oso je sarujem eBeuano
uporaaueno Guzo Ilapekom Ozgaykom og 23. jyaa 1874.
Teqajem upemena uauyeraza ce Guza osa upakraka. Ilo-
cauje ennozgekora paga upoumue (1903.) rogane, ualjome ce
noGyljemu upeocsemrena rr. Kuuckonu 3sgapekau m KOTop-
CKH uGparTuTH ce Bucokonupeocsemrenom r. MurponoguTy
uepuusuagom monćom, za Gu ee H8KOJuHo Hapa3HTH 0 ozpe-
Gu nomenyTe Ilapcke ogayke, no kojoj je cpueko-gazma-
THHCKA NpKBA y NoNUBeJiOj uueTaunaja y sjeposakonekumM
u AYXOBHO-CYACKUM U polj p Ila-
Tpujapxy y Kapnosnuma m weroBom cB. CaHogy. Ogayka
osa HNapeka nosuara je, jep je ona naumramnana y IIlema-
TH3My KoTopeke euspxuje sa 1896. roguuy, a ozuocno mje-
eTo nmazasuoce Ha cTp. 87—38 neTor Illemaru3ama. V we-
MAuKOM opuruuany To mjeecro rmacm: ,Er (der Bisehof)

JOP

und “seine "Nachfolger werden den Metropoliten von Czer-
nowitz als ihren unmittelbaren Kirchenoberen, sowie in
dogmaticig et mere spiritualibus den serbischen Patriarchen
von Karlowitz mit dessen Synode als die hochste kirchliche

Behčrde der unabhingigen griechisch-orientalischen Kirche
Unserer Reiche anerkennen“.

2) Hapeka OBa OXIYKA, Kao ImTo ce jacHo BuZu m3 we-
HOTA TEeKCTA, HG& HHBOJIBHDA HH H3 ZAJIEKA H3ZIYUIeIbO ZAJI-
MATUHCKHX enapxnji 13 uepHosnuke MuTponoznje, He camo,
Hero yupaBo uorspljyje uurerpurTeT nere murponoznje, npu-
snaBajyha uepnosnukom MuTponogaTy oguocuy erspjemuu-
€Ky racer mag enapxnjekum enuegkonuma, koja caeranzajy
MUTPOoNozaTaneky oGnacT, u gomupegno Tome, noTsphyjyhu
€BAa oHa npaBa Gykounueko-zazimaranekor eB. Cunoga, koja
ey ozpeljena y nocrTvjeieM cuHogeKomM yeTaBy.

3) IlourTo nag ogmocuu ogroBop BuceokonupeocB. r, Mu-
TponozuTa Ha unrawe upeocsemrT. rr. gazmaraneknx Enmu-
CKOHA He MOXe GuTu Apykunju, Hero Kao mrTo rzacu no-
menyrTa Ilapeka ogayka 1874. roguue, — To je u npeocsemrT,
Euuekou r, Hukogum morao emoGoguo u venosano y onoj
sapaBnuu esojvj uapaauru Hay, ga he om ua ckopo muliu
emarparu IberoBy CseTocrT m KAploBauku cB. CuHog, Kao
INTO Cy M CBE ZOCAJAUNBK ZAJMATHHOKH KUHCKONH CMATpA-
zu, esojum najewuum  ojepozaKOMCKUM U ZYTOBKO-Cy,zoKUM
gfopy mom.

4) V arawe 0BO He yZA3H 1. K. BAJA, jep je odo erpo-
ro muTepuo upkseno nurawe, u jep sa wy mocToju seh pe-
uena Ilapeka ozgayka 1874. rogue, Kao onmTa u remena
nopma. Huje gakne umao npeocsemr. r, Enuekon Hukogum
MHKAKBA NJBOJA ZA GE Ja TO H. K. BIAAM OGpaha, Kao MITO
ce u ouuje sagrnuHo oGpahao. HoBumapeky aK Tupaiwy za
je ueTu r. Eguekou upegao Brazu oGpasnozkewy Moz6y, za
ce npasocnasna nupesa y /laumauuji uazyuu ua oksupa
uepuosnuke Murponozaje u nogpezu Kapnosaukoj MuTpo-
nozuju u uarpujapuuju, Tagsy TBP/AY Mu oGjaByjemo
apćuTpapuom u HeHCTHHHTOM. Ša OBO NOMUBO/IbE, KAZ Gu
Tu y cTBapu u Guo, m. Kk. slaga umaja 6u Tex Taja ga
euojy pujeu kase, Kaz Gi MEPHTOpHO O TOME IHTAEY PAC-
upaunau s euoje muupewe uapeknu cB. Cunog Gykosuneku
men, Cimog Kupaopasunu. Meby Tujem uuje ce Tujem uu
jegau uu apyru es. Cunog Gasno, a jom mawe upezejez-
uuuu Tux Cunoza, jep HUKO O TUMG HH MHCIIHU uuje. M
upema Tome umao je ijem npaBo p
rveu. MurpouonuT Bragumnp Kaz je pekao (ako je y omure
pekao), za ce ersap opa ne 6u morsa pujeuura upuje ue-
ro mqro Gu ce uamehy Apyrux u ou o ueToj uajasno.

Ma oBora 6a manasn7no, za Blaguka Manam
3BaHnugo munje R&KAaKBA KOpAaKA y4uHHO y UHTABy
nornagaBa upasoczasnajex npamopekajex  elmaeKo-
nuja kapzoBaukoj marponojuju; u malo Ham je,
miro od To uje ypaguo, a jom le nam ura ma-
auje, ag y GyayligocTa He 6u Ha TO Ha 3saHuuao
HH HEe3BAHHUHO HH NOMBIIJBAO, UK CY OBaKE IOJIH-
THqKe& NpaliaKke, IrTo je BPJIO 8TOJBO H TauHO_y
Uporpamy epaeke Hapojae CTpaHke HOCTaKHyTO.

He emo ga ce yaymramo y nar.ljaa Te za
uenaryjemo, samro ce reqajem  Bpemema Hany-
mrena nuparaga y norjeny nocsejiwe umaerannaje
in dogmaticis et mere spiritualibus 6am cazga, y
Bp21O nesrogao Bpujeme aa Jyxue Czopene y ouhfie
a sa Cp6e nanoce, majewa u samro ce 6am caza
UpaBOCJ4BHH  OPpRMOpCKH  OIIHCKOIH  NOBHBIBY HA

WuiTeHH

Srpska Dubrovačka Stamparija A. Pasarića.

napegy ogaygy og_23. jyna 1874. Ma emo Cg7oBu
BjepoBaru, ga 6a To umalu 6aTu  cTporo  BH-
TEPHO IpKBEHO NATae, za Blaza He Gu umala y
TO YJ43HTH, AZH y Janamibujem nojurTuukejem npa-
JeKaMa MA KO NOKpeHyo ma KagBO nNuTawe, Koje
Moze Guru y Besu e goraljajuma y uamujem u
Ganganegajem cTpanama, usasaB/;e uozgospujesae
H CyMEby.

Hajeza6sju je crpada ogrosopa  TnaemagoBa“,
raje uuean GaraTeJame TBp/Be epucke mramne,
no Kojajem Ću eBeRTyaJHO NmoTnazjae npaBocnaB-
ABjex upumopekajex enapxaja  Kapjosaukoj ma
Tpouozeju Guja npBa erana sa npuapyaeibe u
GueaHeko-xepneroBaukujex euapxoja ueroj  maTpo-
uojuju, mro Gu uagx 6una upegarpa sa anegesjy
oKyuspaunjex semaya. Oso ĆaraTejucame u yaK
nemjexasume opaje ua Hesuawe nju upenpene-
HocT, jep he Guru nuemy ogrosopa nosmaro, ga je
4y6Tpo-yrapeka BJAJa OJfMuX 0 ogynansju upeko
CapPajeBCKULa MBTPONOJIETA PAAKJA HA NpuApyKOeBY
GocaHeKu-xepijeroBaukujex npaB. emapxuja gapno-
Badgoj murponojnja. Vo rome emue7y capajeseku
murpouosT 6uo je nacao nmacmo ougamiemy gap-
JUBAGKOMY MATPONOJETY, y KOME je Tpaxu0o. peue-
HO Npuapyoskeme, a To je ou ypazuo ne ua ysjepe-
ia Beli ua cTpaxa og ouzamiwe Brage. Ogosanuja
napola u eBeuireueTBa, oco6uTo mok. Case Koca-
Hosuli:, ocyjeTazja je namjepy Braje. C Tora ne
€Toju TBP/a Nucija OgroBopa, za ypelje&su upese-
nujex uGaueru Guma ysujex no ypeljewy ApskaBHOM.
Bahie nosnaTo nacny ogroBopa, ga je ocamgeceTu-
jex rogana usama jegua pacupasa, koja ce upa-
nuey e Hukogumy Muzamy, u y kojoj ce gokasyje
UpaBu kaplosauke marpodozaju. ua upau. 6ocan-
€KO-Xepuerokauke eLapxaje, jep ga je Kapnosaugu
METPVNOJUT HaCBOJBUK uelicknjex narpnjapaxa, rugo
tag Huje neTuHa, Kako je oBsjex gama u NosHaTa
goncepsarasan Hoplje Bygugesuli goka3wo.

Ha narame y Kaknom ogaocy eroju eseuTyu-
HO NoTuagame npaB. npamopegnjex enapxuja Rap-

"HoBagKoj mTponozuja ca npas 6ocameko-xepuero-

BauKujem enapxujama, ogrosapaMO: NpBO, ga mac
uporuzocT Bjaguke Manania, Kao nBena ome pao-
upee, yayliyje ma esenryaluy ycky Besy uameljy
Bvege u Xepuerosune u weaauora IIpamopja (/laa-
manaje); apyro, za 6a nornagame upaB. 6ocaneko«
xepueroBaukujex murponozuja kaplosaugoj maTpo-
nosaju aa Ayerpo-Yrapeky Gao jegan upasua pasaor
Biite sa anekcnjy; Tpeke, ga je nozaruuapama 1o-
3HaT uJaH ćeuke Kamupule na og XpBareke, C7a-
Bosuje, lazmanuje, Bvene u  XepueroBune erBopu
MoliaH_KJHH, H y Tome Norzeny peuena ce Kama-
puza uajBanie yada, la Za NpaBoM HJH Renpanom,
Usu OBu, na u Apyru MomeHTu
Mory yguduTH, za jegao najunrepuuje upkBeHO Iu-
TuEbe  NoeTaHe  najnogaraukujam.
M oBujem cmo CBpiunu.

Zmajev pogreb.
(Naš izvještaj).

Do 15 tisuća duša bješe se sleglo 17-og
Juna u malenu srpsku Kamenicu, da oda zad-
nju poštu smrtnim ostacima besmrtnoga Zmaja.

Silni ovaj narod, koji se iskupio oko mr-
tvačkog odra Zmajovina, bio je izaslanstvo vas-
kolikoga Srpstva, bio je zastupnik srpskoga
plemena na grobu velikoga pjesnika njegova.

Kamenica, ovo ubavo selo na domaku
Fruške Gore, koju je Zmaj, kao i Branko opje-
vao, nikada do sada nije vidjela toliko okuplje-
na naroda. .

Tačno u 12 sahati oglašavalo je mrtvač-
ko zvono sa kameničke crkve, da je sprovod
krenuo iz pokojnikove kuće. Pogreb je bio ve-
ličanstven. Iskupljeni narod držao se je sveča-
no i dostojanstveno.

Najprije su išli barjaci i krstovi; za tim:
Srpska novosadska žanatlijska zadruga, školska
djeca; djaci srpskog gimnazija novosadskog; dja-
ci srpskog gimnazija karlovačkog; pjevački hor
srpskog novosadskog gimnazija; pjevačko dru-
štvo: vršačko, staro-bečejsko, rumsko; čiraci,
ripide, sveštenici, samrtni kovčeg. Oko kovčega
su išli po 1 doktor, 1 novinar, 1 književnik, 1
velikoškolac, 1 učitelj, 1 trgovac, 1 zanatlija i
1 ratar,