\ Bi Ii, Za Austro-Ugarsku, Bošiiu“: flercegovinu na godinu Kruna 11 i Za Srbiju i Crnu gor dinu Kruna 12. ne a Za sve ostale zemlje franaka 15 u zlatu. g ea 28 Vubrovnik na godinu Kr, 19 Na p8 godine 1 na š , surazmjerno, *tvrt godine Pojedini broj lista 20 para. po Cijena Ituri 1 -r 2 I): U Dubrovniku 26 Juna 1904. Broj 26. . NA Pretplata i urla Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje Šća i slične objave plaća se 20 par» od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nofrankovana pisma ne pi- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris, o O E SEP OVA Još o Zaffronovu govoru. Zaključei delegacija dobili su i smkciju, a nama još zvuče u ušima riječi ruskoga (loata Zaftona, Koj je riješi »Novi List“ ovako predstavio: Austrijo, evo ti Hrvata! Udovolji njihove zahtjeve i oni će te na svojim legjima iznijeti na Balkan. Nama te riječi u ušima još zvuče, ne što su nove i što ih ne bi bio do gada nijedan hrvatski poslanik izrekao, one su pače stare koliko i veliko-hrvatska politika; one nam zvuče još u ušima, što su odjek hrvatskijeh poslanika na. carevinskom vijeću poslije prošlogodišnjega zasjedanja dalmatin- skoga sabora. Nije one riječi kazao Dr. Zaf- fron iz svoje glave i gebe radi, već po “do- govoru i nalogu dobivenu od svojijeh dru- gova. Radi tijeh riječi Dr. Zaffron bio je poslat u delegacije, veli ,Nvvi List“. nJedinstvo“, organ hrvatske narodne slranke, nastoji opravdati govor D.ra Zaffrona time što veli, da su onako do sada govorili svi hrvatski delegati iz Dalmacije. To je isti- na. I Biankini je u pretprošlom zasjedanju delegacija onako govorio, i mi smo preko njegova govora mukom. prešli, jer on ne može i ne smije drukčije govoriti, i ako bi sljda želio. Ali da-Dr. Zafron govori kao Bimkini, i još gore od njega, to je ono što dje cijeloj stvari drugi oblik. Biankinija ne mogu obvezati narodnjački zastupnici, da go- Yori ovako ili onako, jer opstoji. ugovor imegju narodnjaka i pravaša, da svake treće godine bude biran za delegata jedan pravaški poslanik, komu je slobodno govo- riti prema programu svoje stranke. Kakav je program i praksa pravaške stranke, to svi znamo. Ali da delegat, biran iz čla- nova hrvatske narodne stranke, govori u duhu politike mosta na Balkan poslije prošlogodišnjega zasjedanja dalmatinskoga sa- bora, io je ono što nas žalosti, jer pokazuje neiskrenost hrvatske politike i protuslovlje izmegju riječi u dalmatinskom saboru i djela u delegacijama. Osim toga govor D.ra Zaf- frona imao je pokazati visokoj gospodi u Beču i Pešti i Evropi, da se hrvatska poli- tika kreće u svom starom kolosjeku, a da je onaj incidenat u prošlogodišnjem zasjeda- nju dalmatinskoga sabora bio samo jedna pojava, koja je s padom svojijeh začetnika i gvršila. Za bolju pak \ostraciju toga bio je biran za poslanika u dalmatinski sabor na mjesto D.ra J. Smodlake kandidat 6. k. na- mjesništvenoga savjetnika Tončića, načeonik Skradina Matas. Strašne li ironije! Po na- šem mišljenju izbor Matasa mogao se je od- straniti, da je hrvatska narodna stranka ulo- žila vas svoj utjecaj. Ali je to valjda tako moralo biti kao i govor D.ra Zaffrona. Govor D.ra Zaffrona znači reakciju pro- tiv duha, kojijem je bilo zadahnuto prošlo- godišnje zasjedanje dalmatinskoga sabora, i približenje vladi, koja je valjda i izvršila o presiju na hrvatske poslanike, stavivši ih pred dilema: ili — ili: ili s novijem ili sa starijem kursom. S toga ne treba na- padati lično D.ra Zafirona. On je, kao naj- zgodnija ličnost, izvršio povjereni mu zadatak od svojijeh drugova. On je objavio reakciju protiv novoga kursa i približenje vladi s naj- većega foruma austro-ugarskoga parlamenta- rima. Di. Zaffron u delegacijama bio je predstavnik hrvatskijeh poslanika. previšnju Kzlazi svake nedjelje. s a nie i ovaka politika valjda će ma koju mrvicu, kao što je već sada donijela djelomično priznanje polo- mai ispita na zagrebačkoj Jacima iz Dalmacije i Ali za mrvice gaziti načela i biti za mosta, preko kojega se.ide protiv svoje braće, nije dostojno narodnijeh predstavnika, kojijem su uvijek na jeziku: sloboda, uje- dinjenje i druge fraze. Istina, povodom go- Vora_D.ra Zaffrona čulo ge je prosvjeda u hrvatskoj javnosti, i to nas tješi — za bu- dućnost, ali sa mjerodavne hrvatske strane nije se čuo nikakav prosvjed. »Novi Srbobran“, osugjujući govor D.ra Zaftrona, piše: Srpska stranka u Dalma- ciji izišla je bila već dotle u susret ovoj struji (zbliženja s Hevatima), da je na osnovi tih novih pogleda i misli, a na osnovi ravnopravnosti Srba i Hrva- t& bila pripravna pristati na sjedinje- nje Dalmacije s Hrvatskom i Slavoni- jom. Naš poštovani drug u Zagrebu dijelom je pogodio smisao one tačke programa naše stranke, koja govori o sjedinjeuju. Istina je, da se je onom tačkom hotjelo izaći na su- sret novoj struji u Hrvata, ali u isto vrije- me hotjelo se je dovesti u sklad postupak Srb4. na Primorju s. glavnijem srpskijam principom, biva, narodnijem načelom. Ma kakvo bilo držanje hrvatskijeh političara pre- ma Srbima, ona tačka o sjedinjenju u pro- gramu naše stranke lijepo pristaje. Ako hr- vatski političari hoće bratski i slavenski, evo nas; ako ne će, im ne ćemo na- metati. Da li su hrvatski poslanici iz Dalmacije dali onake naputke delegatu Zafironu svoje- voljno ili protiv svoje volje i svoga uvjere- nja, to se nas ne tiče, jer politika računa samo s činjenicama. Istrije. politiku mi se Ogrosop Branuno Mugama. V 6p. 5. ,Dmegaga lIpasocznaBne /lazmaTun- oke lIpgBe“ nsamao je ogrosop ua najmoBnje nu- cage epuekajex nesasucnnjex JIHCTOBA O BJA/HIH Mazamy. Taj ogrosop Hanucao je eurypao cam Braguka Hagogum. M nam zacr u 6p. 22. a 23. 0. r. uporoBopuo je o rzacosuma Ko, cy ce mpo- nocuza o Bzagunu Majamy uma Temey najasi came murponoeme rocemoge y 3axpy, Kap- zosnuma u UepnoBsnuma. Ilpema Tajem najasa- ma, npema uazeBama 6euke nozaruke ua Bazkany u upema ocoća Bzaguge Mazama mu emo Kasazu eBoje muimpewe. AKO TO mumypewe Huje nermazo y upuzor Bragana Hakogamy, mu KPHBH, jep opram KapnoBauke murponozsje kao u najase HEpHOBH4KOTA = MATpONOJATA = HadOmE NOBOJA H rpajuBa, ga ce HenoBono usme o sragunu Ma- zamy. To u cim nucau opgrosopa upusnaje, Kaz Begu: >A esuma Tum Haraljaauma IBRXOBHM (HO- Bunapekum) gaza je nosoga jenaa sgpasuna r. Eua- egona (Mazama) yapasimena Fberosoj CserocTu npeyasimenom rocu. Ilarpujapxy epuekom Teop- rajy y Kapzosnama 12. upomaor mjecena.< Omo NAIBE UpaBlame Te 3,paBsije Kao H TymMaqee we- suo y najropy pyey jenmako spujegu Kao m ,Ha- raljame“ epuekajex nuerosa o meroj s,paBnia. 0 nejasama MATpONOJIETA YqepHoBHuKOTA HCA Nucan ogrosopa| Bez: >.. ose uajaBe, ka; ue 6u 6aje_camo HoBunapeka BnjeeT, no ceća ća Bp7o amauajae 6a- Je<«; Nambe HHCAI OJFOBOpA HepamoBnukom METpONO- zury upećanyje, mro »uaje Tom punskom eno- MEHYO OHOM Capa/HHKy Eemaukora Jera m mon6y NAJIMATHHCRHX Enuekona o omvj Ilapekoj onayna 1874. rogane, koja my je ogaBna y pygama«; ma- NOKOH CO IHCAI OJVOBOpA IBYTH Ha qepHoBuukora marponojura, namylia omrpujem Tomom: »Temko je nak BjepoBaTa, za je, Kao mro moBune TBp/e, r. Murponozar jom gasao: ,morykiejega je B7a- J nusa Majam opelao Blaga mon6y o «akopnopa- UHJU A4JMATARCKHX I paBOCJABHEX elapXxujd Kap Jlobaugej marponojuju — jep 6u ce y TaKBuM C1y- q gy mopazo gonyeruru, za od sjepyje y moryligveT, aga 6u r. Fuuegon sagapega euocvGaH 6ao yua- BRT4 aBađuuuu nonsens«. TepaoBuuku muTpouvuT, KOJHUKO je Hama Ue3HaTo, No caga, a ong Taja je Npoiwo snue og mjecen zana, uje uaumao sa uo- Tpe6uo, ra oupoBprne usjase yunieme capagauky qepHoBuukora Juera, HepHoBg4ku METPONOJBT UU- 3ua ga/lupekora eNBCKUDA HP UGpaTHO 8alapeku €- UHCKOH UGL3IHA UEPHUBHUKOFA MHTPOLOJATA. Ilueau ogrosvpa Benu, na je Ha Temey ay- TCHTuYHHJeX HOduTaKA y ETaBby OGjaRuru clujezeke: 1) ZaasaTHHeka npaBsocnaBua upkBa, og spemena Kaz je Omo kmvunosaa upsu cpneku Euuekon 3a lazmanajy, norna- gaza je ysnjek y BjeposakoHeKum H ApXOBHO-CYZeKHM NH- Ta&HMA p €B. aApx Cunogy. Kaz je yeTanowzena Guga 6yKOBHHCKO-ZasIMaTHHCKA MuTpoNOoZAjA 23. jauyapa 1873., upesy Buy uHerannujy y Tum NOCIOoBnu- Ma Hmao je CACTAB/BATH GyKOBHHCKO-ZAJMATAHCKI €B. Cu- HO, 4 KAO APYlA M NOMIBOJIA uHETAHNUjA OocTa0 je Kao H upuje kapzosauku 6B. Cunog. Oso je sarujem eBeuano uporaaueno Guzo Ilapekom Ozgaykom og 23. jyaa 1874. Teqajem upemena uauyeraza ce Guza osa upakraka. Ilo- cauje ennozgekora paga upoumue (1903.) rogane, ualjome ce noGyljemu upeocsemrena rr. Kuuckonu 3sgapekau m KOTop- CKH uGparTuTH ce Bucokonupeocsemrenom r. MurponoguTy uepuusuagom monćom, za Gu ee H8KOJuHo Hapa3HTH 0 ozpe- Gu nomenyTe Ilapcke ogayke, no kojoj je cpueko-gazma- THHCKA NpKBA y NoNUBeJiOj uueTaunaja y sjeposakonekumM u AYXOBHO-CYACKUM U polj p Ila- Tpujapxy y Kapnosnuma m weroBom cB. CaHogy. Ogayka osa HNapeka nosuara je, jep je ona naumramnana y IIlema- TH3My KoTopeke euspxuje sa 1896. roguuy, a ozuocno mje- eTo nmazasuoce Ha cTp. 87—38 neTor Illemaru3ama. V we- MAuKOM opuruuany To mjeecro rmacm: ,Er (der Bisehof) JOP und “seine "Nachfolger werden den Metropoliten von Czer- nowitz als ihren unmittelbaren Kirchenoberen, sowie in dogmaticig et mere spiritualibus den serbischen Patriarchen von Karlowitz mit dessen Synode als die hochste kirchliche Behčrde der unabhingigen griechisch-orientalischen Kirche Unserer Reiche anerkennen“. 2) Hapeka OBa OXIYKA, Kao ImTo ce jacHo BuZu m3 we- HOTA TEeKCTA, HG& HHBOJIBHDA HH H3 ZAJIEKA H3ZIYUIeIbO ZAJI- MATUHCKHX enapxnji 13 uepHosnuke MuTponoznje, He camo, Hero yupaBo uorspljyje uurerpurTeT nere murponoznje, npu- snaBajyha uepnosnukom MuTponogaTy oguocuy erspjemuu- €Ky racer mag enapxnjekum enuegkonuma, koja caeranzajy MUTPOoNozaTaneky oGnacT, u gomupegno Tome, noTsphyjyhu €BAa oHa npaBa Gykounueko-zazimaranekor eB. Cunoga, koja ey ozpeljena y nocrTvjeieM cuHogeKomM yeTaBy. 3) IlourTo nag ogmocuu ogroBop BuceokonupeocB. r, Mu- TponozuTa Ha unrawe upeocsemrT. rr. gazmaraneknx Enmu- CKOHA He MOXe GuTu Apykunju, Hero Kao mrTo rzacu no- menyrTa Ilapeka ogayka 1874. roguue, — To je u npeocsemrT, Euuekou r, Hukogum morao emoGoguo u venosano y onoj sapaBnuu esojvj uapaauru Hay, ga he om ua ckopo muliu emarparu IberoBy CseTocrT m KAploBauku cB. CuHog, Kao INTO Cy M CBE ZOCAJAUNBK ZAJMATHHOKH KUHCKONH CMATpA- zu, esojum najewuum ojepozaKOMCKUM U ZYTOBKO-Cy,zoKUM gfopy mom. 4) V arawe 0BO He yZA3H 1. K. BAJA, jep je odo erpo- ro muTepuo upkseno nurawe, u jep sa wy mocToju seh pe- uena Ilapeka ozgayka 1874. rogue, Kao onmTa u remena nopma. Huje gakne umao npeocsemr. r, Enuekon Hukogum MHKAKBA NJBOJA ZA GE Ja TO H. K. BIAAM OGpaha, Kao MITO ce u ouuje sagrnuHo oGpahao. HoBumapeky aK Tupaiwy za je ueTu r. Eguekou upegao Brazu oGpasnozkewy Moz6y, za ce npasocnasna nupesa y /laumauuji uazyuu ua oksupa uepuosnuke Murponozaje u nogpezu Kapnosaukoj MuTpo- nozuju u uarpujapuuju, Tagsy TBP/AY Mu oGjaByjemo apćuTpapuom u HeHCTHHHTOM. Ša OBO NOMUBO/IbE, KAZ Gu Tu y cTBapu u Guo, m. Kk. slaga umaja 6u Tex Taja ga euojy pujeu kase, Kaz Gi MEPHTOpHO O TOME IHTAEY PAC- upaunau s euoje muupewe uapeknu cB. Cunog Gykosuneku men, Cimog Kupaopasunu. Meby Tujem uuje ce Tujem uu jegau uu apyru es. Cunog Gasno, a jom mawe upezejez- uuuu Tux Cunoza, jep HUKO O TUMG HH MHCIIHU uuje. M upema Tome umao je ijem npaBo p rveu. MurpouonuT Bragumnp Kaz je pekao (ako je y omure pekao), za ce ersap opa ne 6u morsa pujeuura upuje ue- ro mqro Gu ce uamehy Apyrux u ou o ueToj uajasno. Ma oBora 6a manasn7no, za Blaguka Manam 3BaHnugo munje R&KAaKBA KOpAaKA y4uHHO y UHTABy nornagaBa upasoczasnajex npamopekajex elmaeKo- nuja kapzoBaukoj marponojuju; u malo Ham je, miro od To uje ypaguo, a jom le nam ura ma- auje, ag y GyayligocTa He 6u Ha TO Ha 3saHuuao HH HEe3BAHHUHO HH NOMBIIJBAO, UK CY OBaKE IOJIH- THqKe& NpaliaKke, IrTo je BPJIO 8TOJBO H TauHO_y Uporpamy epaeke Hapojae CTpaHke HOCTaKHyTO. He emo ga ce yaymramo y nar.ljaa Te za uenaryjemo, samro ce reqajem Bpemema Hany- mrena nuparaga y norjeny nocsejiwe umaerannaje in dogmaticis et mere spiritualibus 6am cazga, y Bp21O nesrogao Bpujeme aa Jyxue Czopene y ouhfie a sa Cp6e nanoce, majewa u samro ce 6am caza UpaBOCJ4BHH OPpRMOpCKH OIIHCKOIH NOBHBIBY HA WuiTeHH Srpska Dubrovačka Stamparija A. Pasarića. napegy ogaygy og_23. jyna 1874. Ma emo Cg7oBu BjepoBaru, ga 6a To umalu 6aTu cTporo BH- TEPHO IpKBEHO NATae, za Blaza He Gu umala y TO YJ43HTH, AZH y Janamibujem nojurTuukejem npa- JeKaMa MA KO NOKpeHyo ma KagBO nNuTawe, Koje Moze Guru y Besu e goraljajuma y uamujem u Ganganegajem cTpanama, usasaB/;e uozgospujesae H CyMEby. Hajeza6sju je crpada ogrosopa TnaemagoBa“, raje uuean GaraTeJame TBp/Be epucke mramne, no Kojajem Ću eBeRTyaJHO NmoTnazjae npaBocnaB- ABjex upumopekajex enapxaja Kapjosaukoj ma Tpouozeju Guja npBa erana sa npuapyaeibe u GueaHeko-xepneroBaukujex euapxoja ueroj maTpo- uojuju, mro Gu uagx 6una upegarpa sa anegesjy oKyuspaunjex semaya. Oso ĆaraTejucame u yaK nemjexasume opaje ua Hesuawe nju upenpene- HocT, jep he Guru nuemy ogrosopa nosmaro, ga je 4y6Tpo-yrapeka BJAJa OJfMuX 0 ogynansju upeko CapPajeBCKULa MBTPONOJIETA PAAKJA HA NpuApyKOeBY GocaHeKu-xepijeroBaukujex npaB. emapxuja gapno- Badgoj murponojnja. Vo rome emue7y capajeseku murpouosT 6uo je nacao nmacmo ougamiemy gap- JUBAGKOMY MATPONOJETY, y KOME je Tpaxu0o. peue- HO Npuapyoskeme, a To je ou ypazuo ne ua ysjepe- ia Beli ua cTpaxa og ouzamiwe Brage. Ogosanuja napola u eBeuireueTBa, oco6uTo mok. Case Koca- Hosuli:, ocyjeTazja je namjepy Braje. C Tora ne €Toju TBP/a Nucija OgroBopa, za ypelje&su upese- nujex uGaueru Guma ysujex no ypeljewy ApskaBHOM. Bahie nosnaTo nacny ogroBopa, ga je ocamgeceTu- jex rogana usama jegua pacupasa, koja ce upa- nuey e Hukogumy Muzamy, u y kojoj ce gokasyje UpaBu kaplosauke marpodozaju. ua upau. 6ocan- €KO-Xepuerokauke eLapxaje, jep ga je Kapnosaugu METPVNOJUT HaCBOJBUK uelicknjex narpnjapaxa, rugo tag Huje neTuHa, Kako je oBsjex gama u NosHaTa goncepsarasan Hoplje Bygugesuli goka3wo. Ha narame y Kaknom ogaocy eroju eseuTyu- HO NoTuagame npaB. npamopegnjex enapxuja Rap- "HoBagKoj mTponozuja ca npas 6ocameko-xepuero- BauKujem enapxujama, ogrosapaMO: NpBO, ga mac uporuzocT Bjaguke Manania, Kao nBena ome pao- upee, yayliyje ma esenryaluy ycky Besy uameljy Bvege u Xepuerosune u weaauora IIpamopja (/laa- manaje); apyro, za 6a nornagame upaB. 6ocaneko« xepueroBaukujex murponozuja kaplosaugoj maTpo- nosaju aa Ayerpo-Yrapeky Gao jegan upasua pasaor Biite sa anekcnjy; Tpeke, ga je nozaruuapama 1o- 3HaT uJaH ćeuke Kamupule na og XpBareke, C7a- Bosuje, lazmanuje, Bvene u XepueroBune erBopu MoliaH_KJHH, H y Tome Norzeny peuena ce Kama- puza uajBanie yada, la Za NpaBoM HJH Renpanom, Usu OBu, na u Apyru MomeHTu Mory yguduTH, za jegao najunrepuuje upkBeHO Iu- TuEbe NoeTaHe najnogaraukujam. M oBujem cmo CBpiunu. Zmajev pogreb. (Naš izvještaj). Do 15 tisuća duša bješe se sleglo 17-og Juna u malenu srpsku Kamenicu, da oda zad- nju poštu smrtnim ostacima besmrtnoga Zmaja. Silni ovaj narod, koji se iskupio oko mr- tvačkog odra Zmajovina, bio je izaslanstvo vas- kolikoga Srpstva, bio je zastupnik srpskoga plemena na grobu velikoga pjesnika njegova. Kamenica, ovo ubavo selo na domaku Fruške Gore, koju je Zmaj, kao i Branko opje- vao, nikada do sada nije vidjela toliko okuplje- na naroda. . Tačno u 12 sahati oglašavalo je mrtvač- ko zvono sa kameničke crkve, da je sprovod krenuo iz pokojnikove kuće. Pogreb je bio ve- ličanstven. Iskupljeni narod držao se je sveča- no i dostojanstveno. Najprije su išli barjaci i krstovi; za tim: Srpska novosadska žanatlijska zadruga, školska djeca; djaci srpskog gimnazija novosadskog; dja- ci srpskog gimnazija karlovačkog; pjevački hor srpskog novosadskog gimnazija; pjevačko dru- štvo: vršačko, staro-bečejsko, rumsko; čiraci, ripide, sveštenici, samrtni kovčeg. Oko kovčega su išli po 1 doktor, 1 novinar, 1 književnik, 1 velikoškolac, 1 učitelj, 1 trgovac, 1 zanatlija i 1 ratar,