: “Godina XIII.

o

rano 0

Broj 35.

Cijena lista.
Za Austro-Ugarsku,

Bosn .
Hercegovinu na godinu Ša

Kruna 11.

* Za Srbiju i Crnu gor
dinu Kruna 12. mao
Za svo ostalo

zemlje n
po 15 u zlatu, "mn

Za Vubrovnik na godinu Kr, 10

Na pć godine i na

t četvrt godine
surazmjerno,

Pojedini broj lista 20. ia

JUBAOVNIK

“i

U Dubrovniku 28 Avgusta 1904.

Pretplata i oglasi.

PN
Salju se administraciji Dubrovnika

Dozgisi se Salju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano. izjave,
javne zahvale, računska izvje
šća i slične objave plaća se 20 par»
od retka (sitnijeh slova). Ako se viče
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankov.na pisma ne pi-
maju se. š

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris.

I

Izlazi svake nedjelje.

Srpsku Dubrovačka Štamparija A. Pusarića.

Divlja Rusija i pitoma Evropa.

Dvadesetosmoga Ovoga mjeseca svečano
se predaje saobraćaju željeznica oko velikoga
Bajkalskoga Jezera: To je Prava svečanost
krunisanja za veličanstveno djelo sibirske

željeznice, najsjajnije tehničke tečevine ljud -

skog uma i rada, što je prošli vijek prema
svom obilježju mogao da preda u nasljedstvo
mlagjemu svijetu dvadesetoga vijeka. Željez-
nica oko Bujkala i nalik je na krunu po
obliku svome, kao i po vanrednim naporima
ljudske snage, ogromnom trošku i neprocje-

onjivoj važnosti svojoj.

Divovska borba, koju je Rusija od vre-
mena kozaka Jermaka vodila protiv najsiraš-
nije prepone ljudskoga napretka, sibirske pri-
rode, svršila je odlučnom pobjedom čovjeka

nad prirodom. Ogromni Sibir postao je po-.
prištem ljudskoga rada, poljem napretka i

mostom koji zbližava dva svijeta. Kultura je

DI

dobila jednu od najvećih žila kucavica, koja

će da joj privede neprocjenjive snage i dade
mladenačkoga maha, U tu će prometnu žilu
da se slijeva iz prirodnih riznica nov život, a

iz nje će se razlijevati po onim do sad pustim
i divljim krajevima blagodat napretka i luča

. prosvjete. Ledena će Sibirija dobiti života i
“ dali života. Ero, to je djelo slovenske Rusije

) |

%

Milijoni svijeta trče na svjetske izložbe,
da vide što može um i rad; ali teško da će
i najveća izložba prikazati veličanstvo ljud-
skih tečevina, kao svečanost na Bajkalu. A

ipak tamo će malo ko otići. Štampa uvijek

gladne Evrope jedva će pribilježiti svršetak
ovoga djela svjeiskoga značaja, ili, ako to
učini, začiniće svoj glas otrovnom žuči ne-
odoljive mržnje i zavisti. Mjesto da čitava
Evropa u jedan glas zapjeva hvalu i divlje-
nje tvoreu velikoga djela i nepokolebivoj

ustrajnosti, kojom se od vijekova radilo, da,

ge svijetu dobije dragocjeni dio njegov, pito-
ma Evropa, to kulturno ognjište, boskonačno
uživa u nađi, da će žuti ljudi srušiti i uni-
štiti veličanstvenu zgradu kulture i zasluženi
plod vjekovne borbe. A zašto? Jer je to te-
čevina slovenske Rusije.

Evropa se prenemaže na samu pomisao,
gdje će da joj zarade i hljeba nagju mlagji
i brojniji naraštaji, a Rusija joj otvara neiser-
pivu žitnicu, ogromno polje zarade. To Ev-
ropa odbija i to toliko, što još nije stavila
zločinačku ruku na nadu svijeta, da je iz

. temelja ruši, ali zato je počinila najgadnije

izdajstvo, pokazala najpodliju nezahvalnost,
jer za japanski rat pada odgovornost na pi-
tomu i kulturnu Evropu.

Sebična i sramotna spekulacija  evro-
pojskih političara-kajišara umjela je da zavede
narode, licemjerno ih pitajući frazama o kul-
turi i pravima narod4. Prikazala im je Japan
kao zatočnika prosvjete i slobode, Rusiju kao
leglo nazatka i varvarstva. A u stvari što je?
Ili su mislili, da će Jupan podleći, a prirodno
i Rusija nešto oslabiti, onda su našli u Ja
panu izmećara, koji im služi kao slijepo orugje
za sramotne svoje spekulacije i račune pro-
tiv napretka u Rusiji; ili će podleći Rusija,

> onda su počinili gadno izdajstvo baš prema
onoj vajnoj kulturi, koja im je samo na je-
. ziku i dobra kao sredstvo njihova najsram-
 nijega Makjavelizma. Poraz Rusije značio bi
ili uništenje: velikoga djela sibirske željeznice,
odli barem dug zastoj u djelovanju njezinu

na privrednom i prosvjetnom polju.

I ujednom i u drugom slučaju je li se
mogla prosvijećena Erropa gadnije ogriješiti
0 interese kulture? Vijekovima se već muči
Rusija i ogromne žrtve čini, da Sibiriju 0-
tvori prometu i prosvjeti, a, pošto je savla-
dala prirodu na korist čitavoga svijeta, pi-
toma joj Evropa nameće sad borbu s ljudi-
ma, da očuva tečevine svoje pobjede nad
prirodom, koje su namijenjene cijelome  svi-
jetu. Od napretka Rusije u Sibiriji cijeli svi-
jet, a naročito prepučena Evropa mogli, su
očekivati i dobili bi najveću korist. Izlaz na
more u Mandžuriji bio je samo potrebit uvjet,
da se razvije to veliko djelo kulture. Ali pra-
vi interesi naroda nijesu se nikad trajno po-
krivali s interesima evropejskih vlada. To
nam najbolje dokazuje očajna borba, koju
Yodi proletarijat protiv sistema koji vladaju.
Vlade su orugje velikoga kapitala, koji
ima gvoje račune, i prema tome daće koru
hljeba narodu samo kad i u koliko im do-
bro stoji. Buš za to je trula kultura Evrope,
jer je sada samo firma spekulacije i, zato
sad i vodi moralni rat uz izmećarsko oružje
Japana protiv one države i onoga djela, koji
su bili na najboljem putu da za silne mili-
jone stvore bogat izvor zarade a tim po go-
tovo i da donesu prosvjetu u one tamne
krajeve.

Pozivanje na unutrašnje prilike Rusije,
tu je samo vješto upotrijebljena deviza. Ako
je u Rusiji tako nesretno stanje, čemu se ne
slože kulturne evropejske države i ne namet-
nu taj sretni ustav? Ruski bi ih narod za
cijelo pozdravio kao osloboditelje — kao ono
Napoleona 1818. godine. Ali koliko vrijede
ustavi naših kulturnih zemalja, to najbolje
zna gladni trbuh i pogurena legja njih va
proletarijata. O.mu Engleska ne da ustav
Iadiji, čemu iz Iudije izvozi onu ogromnu
masu žita, a pušta da narod u ludiji na sto-
tine hiljada svake godine umire od gladi?
Čemu stotine hiljada kulturnih gragjana žive
po kanalima velikih gradova kao parcovi?

Ali sve da je istina, što se za ruski ap-
golutizam priča, onda bi baš sveta dužnost
evropejskoga liberalizma bila, da obrani kul-
turno djelo u Sibiriji od ma kakve nepogo-
de. Promet kroz Sibiriju donio bi sobom kao
potrebitu posljedicu, da se po Rusiji i Sibi-
riji naseli mnoštvo ,kulturnoga“ svijeta iz
prenapučenih zemalja Evrope. Osi bi za ci-
jelo tamo u divlju Rusiju donijeli kulturu
i raznijeli misao ustavne slobode, te bi pri-
gilili rusku vladu, da na lijepe ili na ružne
dade taj vajni ustav, radi kojega toliko boli
glava prosvijećenu pitomu Evropu. Ali vidi-
mo, da se baš protivno radi. Kulturna Ev-
ropa ne gleda, kako će iz,Rusije nestati ono,
što je po njezinu samom mišljenju čini di-
vljom, već ona želi i pomaže, da se u Rusiji
uništi ono, što bi ne samo donijelo pravu
blagodat narodima na zemljištu ruskoga car-
stva, već i narodima čitavoga svijeta, a na-
ročito gladnom čovjeku iz najkulturnijih ze-
malja.

Slavenska Rusija slavi krunisanje naj-
većega kulturnoga djela usred grmljavine to-
pova, zveketa oružja, lajanja mržnje i zavisti
sa strane ujedinjene kulture evropejske i mon-
golske, koja je sve sile upregla, da sruši tu
veliku tečevinu svijeta slavenskom snagom
izvojštenu. Jedino slijepi kraj očiju ne vide,
da je Slovenstvo Rusije po srijedi. Gnjiloj
evropskoj kulturi ne će pomoći fraze pred

mladom snagom Slovenstva. Mlagji će nara-
štaji biti sasvim drugoga mišljenja o pitomoj

Evropi i divljoj Rusiji. I ako današnja štam-

pa kajišarske Evrope lije žuč i baca se dr-
vljem i kamenjem na pravi i zdravi napre-
dak Rusije, historija pisana od mlagjih uve-
ličaće dostojno i pravedno svečanost bajkal-
sku i njezino zvačenje za ljudski rod.
Žalosno je i sramotno pri tome, što me-
gju Slovenima ima izmećara gnjile Evrope,
koji se tim diče i ponose da su most ,kul-
ture“ gnjile Evrope prema ,divljem“ Slo-
venstvu. : N.

Tipaspona u Ilpocsjera.

Cpnegu spib y B. IInoerosaukoj M.pe-
Kepenkoj Banxpyam. Ha cBoM nyTy Kpo3 Cp-
6ujy 3aycraBuo ce Kpasb Cp6uje y BenuKkom Llllu-
IberoBuiy. Ty je nocjeruo MNany MJbEKAPCKY 3a1py-
ry, Koja je cBojum panom Beh Tonuko ycnjena, na
BEJIHKE KOJIHHHHE Cupa H Macna u3Bo3su y Buorpan,
rije Ce e3HHH TIpoM3BOJIH He CaMo pano xyrmyjy,
Beli 4 y Bemuke uujeHde 360r ojjuuHe no6pore.

Kpamb ce y 3aupy3sH 3sanpxao cKkopo no ca-
XxaTa u npernenao panuoHuuy, Te ce jako NnoxBaJiHo
u3pa3uo o pany 3anpyre, xpa6puo 3sanpyrape na
ycrpajy 6parcku y nocjny u ono6pHo HxOBo nocTe-
nedo yneweHo nocrnoBaie. HberoBo BeJHuaHCTBO H
CBHTA My y36l1lH Cy MAJIy 34KYCKY y 3anpy3M, Koja
je cacrojana y cupy, Macny u norauu. Kpam je Tpa-
xuo npoje, aju je uuje 6uno, Beli My nanoiie nora-
ue. Hamehby jenuor u upyror sanoraja «Kpajb ce. je
pacnuTuBao o 3anpy3u uac KOg iesuHa npejcjen-
HHKa, npore ABpamMa JoBaHoBufia, a uac Koj mocno-
Bobe CpereHa J[[uuulia, yuuTeJba. CBe no Hajmaie
CuTHHLE XTHO je na 3Ha u na Bunu. Tloka3šaHu cy
3aBujyuu, y Koje case3 oTnpeMma Macno y Puorpan,
Ha wurTo je MuHucTap npencjenuuk CaBa I'pyjuhi pe-
Kao: Moja kKyhia Tpoliu caMo Tora Macna, 4 Mory
Bam peliu, na je Gombe ou uKakBor cTpaHor. Kpam
je HapouuTo noxBanuo uucTofiy u pen Te Bnana y
MJbEKAPH, OTIPOCTHO CE C yTIPABOM, IIOKEJIHO ZANPY3H
Haj6ormbu ycrijex u npocrnujenuo cBoj nyrT.

Mano 3saruM no6uo je 3eMajbckH CaBe3 rmo-
Pyu6uHy, na penoBHo cHa6nujeBa -IBOp 341pyrapcKHM
MJIHjeKOM, MJIAJIHM MACJIOM H CHPOM.

OBo H3HOCHMO HA JyTNEeN M TNOYKY MHOFHMA
KON Hac.

lilecru. Mebynapoaznn Konrpec ša1pyra y
Ilemru. — OBaj fie ce KOHrpec cacTaTH 5. a Tpa-
jahte no 8. cenreM6pa mno HOBOME KaNeHNapy.

Ha nHeBHoM cy pely oBe,pacnpaBe:

1. Ypehbete u pan rmoTpoliauKkux 3aupyra no ce-
nuMa 4 BapoliuuamMa. PacnpaBiba np. XaHc Munep,
rjaBHu cekpeTap lllBajuapckora 3anpyxHora CaBe3a.

2. [yx«HOCT NpXaBe y normeny sanpyra: Tpeća
Ju na upxaBa noMaxe saupyre u KaKO? PacnpaBia
rpo& Pokuisu, npencjenuuk paHuyckora ojjemeta
y Mebyuaponuom 3anpyxHomM CaBe3y.

3. Vepencpujehee 3a1py*KHOT KPOIHTA y FJIABHHM
sanupyraMa. PacnpaBiba Kacnepc, npencjenuuk TrraB-
He 3JeMIbopanuuuke 3aupyre y Hajsuny (Hvemauka).

4. JacToj 3aupyxHor NnoKpeTa y HeKHM 36eMJbaMA
ucTouHe EsBpone. PacnpaBiba llyKa, TNABHH IHp6K-
TOp pymyisckora OCreditul Agricol.

Ha KoHrpec he npucrTynuTu HajsubeHuju mpen-
CTABHHLIH CBjeTCKOTA 3a1pyrapcTBa a, KAKO NO3HA-
jemo, Cp6uja he 6uTu nocTojHo sacTyrnaHa y caMOoM
on6opy KoHrpeca npeko C. M. JlosaHuha, npencjen-
HuKa, 4 up. Max. B. Byjuha, nonnpencjenuuKa rmaB-
HOra caBesa y Cp6uju, oća uoBjeka nosHaTa 4 u3BaH
rpaHuua CpricTBa.

Ma Cp6uje ce crpema oBeliu 6poj 3anpyrapa,
Na KOpnopaTuBHO nocjeru KoHrpec.

Anu uma jou Hero 3a Hac BaxHo. JleeTora
cenreM6pa KpeHylie ce koHrpec 3a Buorpan, na mo-
XOLM CPIICKE 36MJbOpAJEMUKE 3anpyre. To He uuHe
H3 TIpoCTE XKEJBE Na BHJE CprICKO ZALpyrapCTBO, BEh
y NpBoM peny panu onnuuHora mMjecTa, Te je cpn-
CKO 3aupyrapcTBo cBojoM H3BpCcHOM opraHu3auujoM
u BenukuM ycnjecuMa ymjeno ce6u o6es6ujenuTu meky
CBJeTCKAM 3ANpyTApCTBOM H THM HA OBOM TaKO
BAXHOM IIOJbY CBjeTCKOTA pala M HaNpeTKA HallieM
MuroM CpncTBy ocBjeTnaTu o6pa3. H Mu, npemna y
Npukpajky, MCKPEHO XKHBAMO y TOM CPIICKOM OJIJIH-
ujy, Koje ce Mopa ypauyHaTu y HajBefiy zacnyry cpn-
CKOM CEIbAKY HM HeroBOj 3upaBoj cBujecru 3a Ha-
npenaH pan, a ona oHHM BPJIH4M M UeCTHTHM Cp-
6umMa, KOju cy Ha ueny sanpyrapekora nokpeTa ymje-
Ju ra noBecTu HA TaKAB CTeNneH, na je Ha uacT u
NuKy uuTasora CprcTBa. Meby oBuM pen je crome-
HYTH rJIaBHOTA cekpeTapa caBesa, Muxauya AspamMo-
Buhia, Koju je cBe cBoje omuiuuHe cnoco6HocTH c Haj-

* Tonjiuj4M 3AHOCOM. YJOKMO. y CIyXK6y CpNCKOTA 3A-

IPyrapcTBA M y BEJIMKE NONPHHHO HETOBY  NaHAllI-
EM CTETIEHY pA3BHTKA.

HujecMo u3BujetureHu, na nu fe u npyra ky-
JA HaLLera zaupyrapcTBa 6HTH Ha OBOM KOHFpecy 3a-

CTynaHa, 6uBa cpricko šaupyrapcrTBo y BojsonuHu u
BaHnju. Tome ce cBakaKkO HanaMO, jep cBujeT Tpe6a
na Bunu, na Cp6uH cByna uma cBujecTu u cripeme
3a Hanpenak, a HapouuTo na My He Tpe6a ,KYJITYyP-
HHX MOCTOBA“, Beli caMO Ja ra ce nycTH HA MEPy,
na u oH pa3Buje cBojy cHary y Benukoj cBjerekoj
YTAKMHLIH 34 HanpeTKOM. Haua 64 uckpeHa H To-
njia xeJba Guma, na crpaHu cBujer Bugu BnanuMa-
pa Marujesuia u Aliuma BepmaHoBuhia u na #3
HHXOBHX ycTA uyje, He caMo 1uTO cy Cp6u noj ieH-
XOBHM BOJICTBOM ypaluTu, Beli H C KAKBHM Ce NOTELI-
KoliaMa mMopajy 6op4Tu, na nperanauKoM CpriCKOM
HApony naliy MaxoBe u rnpeko oHux rnpenoHa, Koju
My CTBapajy HenpujaTejbu cprickora Hapona M JbY1-
CKora HanpeTrka. HcTuHa, HHXOBA je BPJIHHA HH _CKPO-
MHOCT, Koja Kpaj HHXOBA pala, yMA H NpaBora cpr-
CKOFA NOXKPTBOBAaHa, HHje Mano nonpuHujena rmpa-
BHJIHOM PA3BHTKY NIPHBPEJIHOTA IIOKPETA y OHHM KPA-
jesuMa. Anu je Mopajy na ocraBe Ha cTpaHy, 6apem
34 “ac, Hek cBujeT 3Haje, uro Cp6uH Moe.

Kan fe, Boxe, noliu _BpujeMe, na u TIPHMOPCKH
Cp6u y3MorHy CBOj4M panoM NoKa3aTH, la Cy MaKAp
u cna6uja anu cBakako nocTojua 6pakba cprnckux 3a-
npyrapa y KpameBuHu, Bojsonuiu u Banuju?!

Hose saapyre y Cp6nju. — Y mjeceuy Jyuy
npujasune cy ce TnaBom CaBe3sy y Cp6uju 22 nose
3aupyre, on Kojux cy 3emMIbopanuuuke y JacuKoBuy,
AnekcaHupoBuy, KuexeBuy, Jesnuuu, Tlpujesopy, Ce-
KypHuy, JexeBuy, Batu, Tujaty, Camauny, Kru-
ueBuy, Tpa6y, TluuocaBu, OcTpu, CrTparapy, Jluco-
BHhiy, CoBIbaky, BpaHufiuma, YecruHy, IloeM CTyr-
Hy u Cpe3sojesuuma, a y TlapahiuHy, YecruHy, Ilo-
IeM CTyniey u Cpesojesuuma, je MJbeKApCKA. TaKO
je koHueM JyHa 0. r. 6uno y Cp6uju 452 sanpyre,
CBE HapaBHO 3NpyKeHe y CaBe3y.

*

Kpojauka saxpyra y Buorpaay ocnoBana je
Ty CKOpO a y CBPXy, Na KpojauH Ha BeJHKO H 3a-
jenuuku HaGaBrbajy cBe 1IuTo "m Tpe6a“y -5HxoBy
3saHaTy. H MH No3npaBIbaMO PANOCHO OBY HOBY 34-
npyry c ny6okuM yBjepeiemM, na Ke y oj saHarnuje
Haliu naj6ojbera nujeka OHHM HeNpHJIHKAMA, KOje H-
Haue TaKO yrpoxaBajy orncraHak M.Hanpenak 3aHa-
Tjuja, Kojuma Gali 3aBucHOocT Og CTpaHora TproBua
H HaGaBjbaie Ha Majo cTBApu noTpe6uTHx y saHa-
Ty nue Haj6ombu JHO 3apane M UHHH HX HECTO-
co6HHMA la H3NpKe yTAKMHLIY Ca CTPAHHM NpOH3-
BOJHMA.

O6yliapu cy y Buorpany Bei npuje ocHoBanu

OBAKOBY 341pyry.
*

YeTBpTH NapoaHu KoHrpec 3eu.BopaanumuKux
šsaapyra y Ppannyekoj upxao ce je y JlujoHy
9-11 jyua. Tlpencjenuuk BynuHo y cBoM roBopy #3-
Meby ocTanora uapekao je ose pujeuu: Y 3eMmopal-
HH4KHM 3aupyraMa Hana3u  nojeiuHau u nupyluTBo
cnory, Te ce ysajaMHo nonyiyjy, jauajyfiu cuary
jenaH npyrome, a A ce HH Mano He cmaće, noluTo
3anpyra OCTaBJba nojenuHly He3aBHCHOCT H CJIOGOLJ,
HeroBy cBujecT u HuHTEpeC, a OBAMO OHA CaMA CcTje-
ue 3aupy«Hy cBujecT u uHTepec, Koju cacToje oj
CBHjecTH, HHTEpECA H BOJbE CBHX 3a1pyrapa.

Y case3sy uma 2.400 pa3sHux 36MJbOPAJHHUKHX
3zanupyra ca 3-4 MuJnuoHa HuTepecoBaHux ruua. KoH-
rpec ce 6aBuo ysajamHum o6es6ujeheH»eM 36MJbO-
panHuka. YcTaHoBe 3a oBy cBpxy jou cy 6pojuuje
on caMux saupyra. Ilabe.ce pacnpaBikano o o6e3-
Gujehe+y MapBe, oHna NnpoTHB BaTpe u Hesrona y
pany OKO 36MJIb€, O CEJbAUKOM KPEJIHTy H o6pa3oBa-
Hy BeJHKe LEeHTpaniHe ĆaHke 3a 3anpyre, 34TuM o
jaBHHM Mara3HHHMa 3a ceocke npon3Boje, o 3sanpy-
rapcTBy 34 NIpou3BOJlHsy #4 nponajy. Y norneny MIe-
KapcKHX  3alipyra noHeceHa je u NpHMJIbeHa oBa
peconyuuja;

»TIpu3sHaBajyhiu, na MJbeKApCKE 3aupyre Mory
Na CO&IBAYKOM HApOJLy NOoHECyY BEJIHKY MaTepHjariuy
U MOPAJIHy KOPHCT y TOJIHKO, LITO MY NMXY NpOH3-
BOJIHY H pa3sBujajy cBujecT ysajaMHOCTH;

»IlocmaTpajyfiu.cjajđe ycnjexe 3anpy»KHOora MJIb€-
KapcTBa_y llauckoj, XonaHnnuju u jenHoM nujeny
paHuecke ;

»KoHrpec naje u3pa3sa »xeJbH, Ja 36MJbOpaR-
HHU4KE 3aupyre u jasua BnacT mokpeliy o6paaoBaHe
MJbEKAPCKHX 341pyFA H YNPYXKHBAH€ HHXOBO 38 TIpO-
najy u HM3B03 MIMjeuHux npou3Boja.“

PacnpaBikanio ce u pujeniuno nocra 3a y-
nanpujekewe npou3Bojie uehiepa, ankoxona, a u y
NOTJIENJ KHTHHX MaFra34Ha, CBE HApaBHO Ha 3ga-
NPYXKHOM' OCHOBY.

Na ce Bunu, no Kojera je creneHa nouao pa3-
BHTAK 341pyrapcTBa y PpaHuyckoj u KaKO My je cKOpo
HEOTFpAHHYEHO TIOJbE pala, HANOMHIEMO joli, na ce
KOHrpec no6puHyo, Kako He ibery 3upaBiba yHa-
npujenuTu rioMoiy 3aupyx«HMx IbeKapa.

*

Cpnesa uapoauna 6u6anoreka. — Tlpumamo
u pano noHocuMo oBaj nonuc us Boke. "f
TloueTKOM OBE FOIMHE CpriCKOj KOTOpCKOj OMJNA-
NuHu cuHyra je npekpacna nomucao, Te je očHoBana
»Cpneky Haponuy 6u6nuoreky“, uuja mpaBuna nHa-
MjecuuiuTBO je ono6puno. OBakoBa je 6u6nuoTeKa
Guna no mjecTo u .oKOJIMIU on npujeke morpeće,