Godina XIII. o inči e U Dubrovniku 13 Novembra 1904. Broj 46. Cijena listi. Za Austro-Ugarsku, Bosnu ; flercegovinu na godinu Krung li Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. s Za sve ostale. zemlje na di ranaka 15 u zlatu. oće Za Dubrovnik na godinu Kr. 10 Na pć godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. DU UNA Pretplata i oglasi. Salju se administraciji Dubrovnika Dozgisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano,izjave, javne zahvale, računska izvje šća i slične objave plaća se 20 para: od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pi- maju se. oVisenik, Izdavatelji odgovorni urednik Dr. Rudolf. Sardelić ANNA Rd Kzlazi svake nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. Kako se unapregjuje naša privreda. Svakome je poznato u našim krajevima ime Grofa Ivana Harracha. Pred nekoliko godina pokrenuo je i osnovao ,Društvo za unapregjenje ekonomskih interesa Dalmacije“. U tome je društvu dosta pokušavao ali naj- više je polagao na dizanje saobraćaja stra- naca obzirom na prirodne ljepote i klimacke prednosti ovih krajeva. Naročitu je pažnju u tom pogledu posvetio našem pitomom Her- cegnovome, koji ga je u ime priznanja za njegovo zauzimanje oko napretka ove lijepe ali zapuštene općine imenovao prvim i jedi- nim počasnim gragjaninom. U svom radu oko privrednog napretka «Hercegnovoga grof je Harrach dotle došao, da je kupio zemljište za gradnju Hotela i Sanatorija za 52.000 kr. i postigao od vlasti preliminarnu dozvolu za obrazovanje akcijskog društva za izvršenje svoje namisli. Osnovna je glavnica tog društva iznosila 400.000 kr. Moramo ovdje primijetiti, da je to ze- mljište pripadalo knezovima Burović kao feud, kome su podložni 107 kmetova a iznosi 159.000 m“ zemlje. Dio je tog zemljišta u varoši Hercegnovome a jedino je mjesto, na kome ge varoš može proširiti i udesiti za polrebe privrednog napretka. Osim ovog ko- mada sve je ostalo grof bio naumio ustupiti kmetovima u slobodnu svojinu uz surazmjer- no malenu cijenu. = Rijetki su onaki osjećaji nade u našem narodu, kao što ih je grof svojim namjera- ma izazvao. Narod ubijen u pojam bijednom sirotinjom bio je prama svemu ravnodušan i ti u kakvi boljitak nije vjerovao. Sa poku- odajima grofa Harracha učinio je izuzetak. = Napredak mu je bio obezbijegjen — mislio > je narod. I vlada se je obzirom na zamisao gro- fovu i njegovih prijatelja u radu za privred- 10 unapregjenje Dalmacije odrekla svakog prava, što joj je pristojalo na pomenuti feud i tim doprinjela sa svoje strane za ostvare- nje lijepih i korisnih namjera. = Sve je dakle lijepo teklo, da nije moglo bolje. Harrach sa svojim društvom imao je preći iz stepena zagovaranja i pokušaja u stvaranje privrednih izvora. Svaki čas se je očekivao početak rada akcijskog društva. — = Progje od tada mjesec za mjesecom a i > dvije godine, niti se akcijsko društvo obra- > Zovalo a_niti grof Harrach što učinio. Nov- ljani se uvjeriše, da je stvar zapela i da ne će barem za dugo vremena ništa biti. Izme- ogjuostalih razloga tog zastoja navesćemo i ovaj. Grof je postavio kao uvijet za obrazo- Vanje akcijskog društva, da se u Novome = potpiše 150.000 kr. akcija i to polovicu ,Sr- obi“ a polovicu ,katolici“ (ovo su njegove riječi). Iznos je bio po sebi prevelik, ali po- djela uprav nemoguća, jer pkatolici“ u Her- cegnovome nikad ne bi bili u stanju, da po- > lovieu tog iznosa ni približno pokriju. Ovo > donekle i osvjetlava druge uzroke neuspjeha. > Novljani su bili uprav poraženi ovim ozastojem a donekle i napuštanjem grofove ć Zamisli. Videći, da je čekanje uzalud, odlu- > Čiše oni nastaviti rad grofa Harracha u PE odi da će ga osokoliti a ujedno dobro 2 trebiti oduševljenje u narođu. Ovo Je " po lom već bilo znatno opalo- Ali pregaocu 5 ram < 00 kr, predvi- Pomaže, te skupiše 100.009 | 00 kri Bješe izdatak novih akcija ZA i . gnu E uputiše na vladu molbu, da dozvoli obrazo- vanje akcijskog društva. Obratiše se pismeno na grofa izjavlju- jući, da oni sa svoje strane hoće sve da učine, e da se njegova zamisao ostvari i to postepeno, zamoliše ga za moralnu pomoć i ponudiše mu ovo: da ili on obraznje već za- mišljeno akcijsko društvo, u koje bi onda ušli oni sa onih 100.000 kr. skupljenih, ili da on ugje u domaće novsko društvo sa vri- jednošću kupljenog feuda ili ako ni to ne će, da ga proda novskom društvu za njegove svrhe biva ostvarenja Harrachove zamisli. Nezna se zašto, grof odbi sve ponudei naročito spomenu, da je i on sam protiv njih glasovao. Teško je bilo to čuti Novlja- nima ali promisliše, da tu ima tugjeg i iz- dajničkog masla, koje je u ostalom i prvi pokušaj grofov pomoglo, da osujeti. Odlučiše se dakle na strpljenje a megjutim na rad uvjereni, da će u dobru za narod ipak uspjeti. Iza toga u nekoliko navraćaja pročulo se, da grof Harrach traži kupca za svoje zemljište odnosno svojih prijatelja. Novsko se društvo opet pismeno i preko grofovih pri- jatelja nudilo, ali bez uspjeha a u posljednje je vrijeme dobilo nejasne odgovore. Tako su stvarivstojala, ked eta ti prvih dana ov. mj. izaslanika grofova u licu D.ra Jahn-a sa potrebitim ovlaštenjima, da proda »Burovinu“ (tako narod zove onaj feud) Novsko društvo za saobraćaj stranaca u do- govoru sa općinom stupe u pregovore. Na koncu poslije potrebitih obaviještenja prista- doše na uvijete postavljene od grofa Harracha i zatražiše od Dr. Jahna, da sklopi prelimi- narni ugovor prodaje za 65.000 kr. (kuplje- no je kako rekosmo za 52.000). Dr. Jahn reče, da bi ipak htio pridržati grofu konačno odobrenje. Kupci smatrahu to izlišnim, kad su grofovi uvjeti svi primljeni i zamoliše Dr. Jahna, da telegrafskim putem zapita grofa za njegovo mišljenje. Dr. Jahu ode na telegraf- ski ured — ali telegrafisao nije. Poslije 3-4 sata bi prodata ,,Bu- rovina“ katoličkom biskupu Uecelli- ni, koji je zato naročito iz Kotora došao, za 65.000 kr. a ponuda općine hereegnovske i domaćeg društva bi odbijena od strane Dr. Jahna, premđa su bili njihovi uvijeti isti a u neko- liko i bolji. Istina Dr. Jahn je pridržao u ugovoru ga biskupom pravo odobrenja ili odstupanja od ugovora grofu Harrachu kroz 14 dana, ali je ujedno na prestavke općinske uprave i odbora novskog društva za saobraćaj stra- naca odgovorio. ,Sve je zalud jer je grof strogi nn ko Neda nam se, da danas kažemo svoju o ovom dogogjaju tim manje, što još nije grof Harrach posljednju riječ kazao te ga ne možemo još praviti odgovornim za ono, što je uradio, rekao i mislio njegov izasla- nik. — U ostalom mislimo, da je u ovoj zlo- gretnoj zemlji ostao zdrev dajbudi poneki mozak, da pojmi čitavu težinu i značenje ove pojave a s njom ujedno: i prave uzroke, s kojih ova zemlja tako strašno strada. Za danas završujemo upravljajući na vladu neka pitanja : Je li se vlada odrekla svog prava na Burovinu, da ovo imanje, koje jeje- dini temelj privrednom napretku Her- cegnovoga, pripane mrtvoj ruci, ili da se na njemu ostvari zamisao grofa Harra- eha na opću korist naroda? Misli li i vlada, da obijest jednog bi- skupa i njegovog ortakluka mora uživati prednost pred životnim interesima naroda či- tave općine? Misli li vlada, da je biskup Uecellini plaćen od naroda preko države za 7000 fo- rinti godišnje za to, da narodu — pa bio i pravoslavni i Srbin — otimlje hljeb iz usta i podsijeca noge privrednom napretku ? Misli li vlada, da je korisno za državu uništiti svaki pokušaj, da se spriječi izgelji- vanje najbolje mladosti iz općine hercegnov- ske u bijeli svijet radi kore hljeba? Misli li vlada, da je narod općine her- cegnovske izgubio obraz, ako je gladan, i da će pustiti, da biskup Uecellini i njegov po- šteni ortakluk trguju njegovom srećom i djecom ? Misli li vlada i ovoga puta prodati 107 srpskih kmetova biskupu Ucoellini kao što je prodala za 2000 forinti trideset kumbor- skih kmetova Gjonoviću ? Misli li vlada, da je dužna, što učiniti u ovoj stvari? Misli li vlada, da-se ovako unapregjuje privreda u Dalmaciji? Vpeiee GocaneKO-NepIErOBASKE IRB. Llapurpan 25 OkTOMS6pa 1904. (68) Tipen BaceJbeHCKHM CHHONOM JOXKH Beh MHOro Mjeceliu ,Ypen6a upkBeHo-npocBjeTHe yripaBe CPIICKO-TIpaBocnaBHux enapxuja (muTpononuja) y Bo- CHH M XepueroBuHu u HuKkaKO na noke cTBap no Kpaja, ma na je 3a narpujapuiujy Bpno npocra u Jaka. H3 came narpujapiuuje cy 6ocaHcKo-xepuero- BAUKHM TIIPBAaLIHMA NaBaHH caBjeTu, na uuy cBojuM 3zaxTjeBuMa NO KpPajHHX FpaHHua rornyuirama rnpemMa 3ZEMAJbCKOj BJIANH H MuTpOnoNKTHMA, jep na uHaue He he nokiu Hukana no 6yuuKaKBor UpKBEHO-LIKOJI- cKor ypehewa, a na oHe Tauke, y KojuMa ce He 6yny Mornu cnopa3ymjeTu, ocTaBe narpnjapuiuju, na OHA OMUIJUH, HaponHu npBauu cy Ha To rnpucTaJu u Tako je nau o Boxufiy nouuno no cnoMeHyTe Ypenće, a ocTano je cBera 5 CIIOpHMX Tauaka H TO y NuTa- IHMA: 1) NOCTABJEAH:A H YKJIAHAIbA MHTPONOJIHTA, na JIH Na HX M HA NAJbE CAMOBJIACHO IIOCTABIbA HM yKNaHA MHOBjepHAa IpKABHA BJIACT, MJIH Na Ce y TOME nane yueuhlia u nacTBu u narpujapuiuju; 2) y nuTat+y ypehesa KoH3ucTopuja u NOCTaBIbARA H HarnijiaTe uJraHOBa KOH3HCTOPHje, NA JIH JA H ae 6yny Kao M NO Cala BJAJIHHH UHHOBHHLIH MJIH UIP- KBeHH Ciyx6eHHLH; y TIMTAHy u3g6opa uJaHoBa e- napxujekor 4 Benukor ynpaBHor u npocBjeTHor ca- Bjera, ga JIH na Te unaHoBe sajenHuuku 6upa Ha- pon u CBelITeHCTBO, MJIH na 3ace6Ho 6upajy cBe- ILTEHHUH CBEIITHHHUKE, A CBjeTOBIbALIH CBjeTOBH€ ujraHoBe; 4) y TIHTAaHi6y HOBYAHHX CpelcTaBA 3a 6e- puBa MHTpOnOJIKTA, 34 KOH3HCTOpHje, 34 IHCAPHHU- Ke mnoTrpeće u 3a 6orocnoBujy, la JIH na 4 name OBA CPEJICTBA HENOCPELHO TIPJKA BIIALA MJIH NA HCTA naje sa cBe To noTrpe6Hy cyMy y ujemuHu najBuuioj UpKBEHOj-IIpocBjeTHoj BJIACTH, A OBA La pacnonaxe, u 5) y TIHTAH>y NOCTABIBAHA TIPMNBOPHHX (ETIHCKOT- CKHX) bakoHa, KOj4 cy y enapxujck4M KaHljenapuja- Ma M o nepoBobaMa KoH3uCcTOpHje, na JIH na oBe CaM EIIHCKOTI TIOCTABIbA A BAJA INaha, HIH Na ux TIOCTABIbA CIIHCKON y CrNOpa3yMY C KOH34CTOpHjoM u enapxuja na ux nnaha. i Tlarpujapiuuja npeMa rope peuenoMe Huje u- MaJIa HHLITA NpyrO, HO Na ce onmyuu 3a rmnpujejjio- re HApOlHMX TIPBAKA HJIH 34 ripeljiIOTe MHTPOTOJIHTA u snage, jep joj je y Ty cBpxy uujena ypen6a u NIojiHECeHA, C HAPOUHTHM HATJIACKOM OJL CTPAHE HA- PONHHX TIPBAKA, Na HA HHKAKBE Npyre NpomjeHe rTIpu- CTATH Hehe, ra HMKAKBE yMETKE H HAMETE, HHKA- KBE OKTpOjKE NPHMHTH M Npu3sHaTu Hehe. Ila unak ce oKO THX CIIOpHH3 TaHaKa H3polHo npaBu nom y narpujapuuuju. BehiuHa unmaHoBa BacejbeHcKor cuHoga ysulja IIPABH4HOCT ONIpABNAHOCT M KAHOHHYHOCT TIpHjento- ra Haponuux rmnpBaka, nok narpujapx Joakum III. C MAJIOM MaiHHOM xOle Na yNOBOJBH 3axTjeBHMA O- KyrlauuoHe yripaBe, uro je Tako HerogoBaie u3a- 3Bano, na je u cam npujecro Joakuma III. noueo na CE IbJIBA. OBaj ce cmyxu cBuM MoryfiđM HauuHumMa, na CACTABH TaKy CjelHHLY BACEJBEHCKOF CHHOJA, Koja 6u pujeniuna ro eroBoj BOJbH H TIO KEJbBH AycTpo- YTapcKe BKAJE, AJIH My TO TELIKO NOJIAZH 34 PYKOM. HapouuTo ce IbyTa 6op6a 6uje oko rnpse cnop- H€ TAHKE: O NOCTABJEAHY H VKJIAHAHY MHTPOTIOJIH- Ta. Caga, Ha ocHoBy KoHKOpnaTa on 1880. romune, HauMeHyje u 6e3 ukakBHX npaBuna 36auyje Heno- BOJBH& MHTPONOJIHTE AyCTPO-yrapcKA BJAJA, A Be- Huna cunoga ysuba, ga Haponuu npsauu umajy npa- BO, KAJA TO HA3HBAjy HEKAHOHHUHO H NIpelNaKY na u Hapon no6uje yueumha y IOCTABIbAHY MHTpONO- JHTa, A na HM Cy/H, da HX CKHJA HP yMHpOBIbyje BACEJbEHCKH CHHOJI. CNnoMEHYTH KOHKOPIAT, CKNONHO je uCTU na- Tpujapx Joakum III. 1880, Kana je npsu nyT 6uo naTpnjapx, u To usa neka cuHoja c aycTpo-yrap- CKOM BJALOM, H uynua 6u Kasna Goxuja u cyn6uHa 6una, ako 6u caga, nocnuje 24 roguHe, HeroBoM ApyroM naTpujapxoBaiy, Taj HCTH KOHKOPIAT yuH- HHO kKpaja. Tajnom je moson na ce nojaBinyjy cBako- javu nsanopnu u npujennasu. vavn Ku sa npanaman H3na3 43 3anjeTa. CuHonanHu umaHoBH, Koju cy npuje csera T'p- uu, u3rnena na 6u »xprBoBaju u 6ocaHcKko-xepue- FOBAuKy LPKBy H CBE KAHOH€, H Y4HHHJIH TIO BOJBH aycrpoyrapckoj Banu, ako 64 iuTo 3a ceće yhapa- TH MorjiH, jep ce uyjy rnacoBu, na 6u BOJbHH GHJIH JUHHHTH TIO BOI6H OKYNALHMOKOj yrpaBu, aKO Ću na- Tpujapluuju nomorna aycTpo-yrapcka Bnaja y Kyuo- BJIALIKOM IIHTAHSY. KyuoBnacu (LluuuapH) ocHoBanu cy no cama OKO 70 cBojux upKBeHHX OTILITHHA CA CBOJHM CBe- ILTEHHLIHMA M TpaxKe NuTyprHjy Ha CBOM je3uky, na u cBoje emuckone. Tpuka narpujapiiuja ce ToMe ja- KO npoTuBu, jep Tume 6u jesukoM M3ry6uo MHOro OM CBOF 3AMHLIJbEHOF 3EMJBHIITA, UHTABE rpukKe €- nuckornuje 6u ocrane 6e3 rpuke nacTBe. j TlomuTo KyuoBJalIiKH NOKPeT, Koju ce #3 By- KypeluTa nNonpxaBa, NnoTnoMaxy XoxeHuonepHoBuhy Kapny, PYMYHCKOM KPAJbBY 34 JbyĆaB, KOju Ce npH- Npyxuo TpojuoM caBe3y, XoceHuojepucka FbemauKka H HeHa nomarauuua AycTpuja, To Tpuu xohie oBy npuruky na ynorpe6e, na sano6ujy AycTpujy, na Ha- NyCTH NOTIOMAFAHE KYLOBJIALIKOF NOKPETA, Na OBaj ynpaBo y KOpucT narpujapiije cy36uje, u 3a TO u onu AycTrpuju nanu y Bocuu u XepueroBuHu, WuTo ron oHa xohe. AycTpuja uunolmTo He le na npucraHe, na ce nupa y KoHkopnaT on 1880. ronuHe, Koju joj cacBuM H& MMJIOCT H HEMHIOCT y pyke naje 6ocaHCcKO-X6ep- LETFOBauK€ MHTPONOJIHTE, 4 THME MH NACTBY HM, H Taj ueKaHoHHUHH KOHKOpNAT je ĆaLI OHA JbYTA pa- Ha, Koja AycTpHjy HajBHile THIITH, aKO C6 NOJMPHE, 3a TO cy ce 6alu Ha HCTy OKOMHJIH IT piH na WTO 6orme yujetyjy AycTpujy. H ako 6u npaBna u 3aKkoH 3axTjeBajiH, na ce y CMHCNy KAHOHA HCTH KOHKOPJAT NpOMjeHH TO NpH- jennmory HaponHux rmnpBaka, u To u Belina cuHonaJ- HHX 4JIAHOBA HCTHYE, HAK HAC HCTOpHja yuH na ce MHOTFO Y NIPpaBO, 34KOH H KAHOH€ NOyY3NATH HE MO- »eMO, ako 6u AycTpuja Halija HauuHa na ysanoBo- IH 6ap Heke sakTjeBe rpuke. 3JaTo ce 4 Tpaxe H3Ja34 M3 OBor 3ampiuaja. 3aTo Huuy HuajpasHoBpcHuju npujencosu. 3JaTo ce uyje, na je narpujapuiuja BojbHa He- LITO CACBHM Tpehie u NeceTo na nane, Ma na Ha To HEMA TIpaBa, HHTH Ce OJ Hb€ NPYTO TPAXKHJIO, NO NA omnyuu y nouueceHuM joj cnopHuM TauKaMa MH HH- iuTa npyro! Ma na je cpricko-npaBocnaBuH Hapoji y BocHu u XepueroBuHu jeguHo Hillao 3a THM Na ypenu cBo- jy UPKBEHO-IIKOJICKY ABTOHOMMHJjY, Y 34BHCHOCTH ON BacermeHcKe rnaTpujapiuuje, u HenpecraHo ce npo- THBHO HEKOM OLMjETIJbEHy OJ MCTE, TO CE uyjy rna-