DUBROVNIK

== IZLAZI SVAKE NEDJELJE

=

CIJENA LISTU: ZA' AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K. 11 —

ZA SRBIJU | CRNU GORU. NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU

FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE 1 NA ČET VRT
S GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA.

g PRETPLATA | OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI , DUBROVNIKA“.
DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — NEFRANKOVANA
ž PISMA NE PRIMAJU SE.

ši PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA I SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM
RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA
PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA.

God. XVi. > :

U Dubrovniku 28. aprila 1907.

Broj 17.

Dubrovnik 27. aprila.
Naj noviji prilog haosu u našoj stranci
svakako je izjava g. Dr. Radoslava Kvekića,
kojom odbija ponuđenu mu, i već jednom
primljenu, kandidaturu za Bokeškog zastu-
pnika na carevinsko vijeće. Po samoj izjavi
izlazi, da je nastala iz dva razloga. Prvi je
taj, što je gosp. Kvekić dao više važnosti
izjavi nekolicine — a ne sve primorske
omladine — nego li želji i povjerenju svih
mjesnih odbora, općina i povjerenika srpske
stranke u Boki-kotorskoj, a drugi je taj, što
on to radi, e da li doprinese štogod jedin-
stvu i složi same stranke. Da ovom koraku
gosp. Kvekića pripišemo zlu namjeru nije
nam ni na kraj pameti, ali da otklanjane
kandidature nije bilo na svom mjestu, mi-
slimo, da će se i sam gosp. Kvekić biti

uvjerio. ,

Mnogi listovi, ili ne poznavajući baš
ni malo naše prilike, ili o njima slabo i na-
opako izviješteni, pozdraviše korak omladine
u Beču i pospiješiše da dođe do ovoga, do
čega je i došlo. Svakako ovaj čin učinio je
vrlo nepovoljan utisak na sve one svijesne
sinove Boke-kotorske, kojima je na srcu na-
rodna stvar i koji bi založili makar što,
samo da ne uspije čovjek, koji bi bio sna
sramotu svijesnih Srba Bokelja, kao što je
jedan Gopčević. Što je i ko je taj čovjek,
nije potreba da mi iznosimo, već ga do-
sta jasno predočuje i sanr- njegov izborni
proglas i poznata veza sa državnim apara-
tima, te mu na raspoloženju još odavna
stoje. Odstupanjem gosp. Kvekića njemu i
njegovim nesretnim skutonošama i povjere-
nicima otvorenije je polje da rade za nj i
Srbima Bokeljima nametnu čovjeka, radi ko-
jeg će se patriotsko srce zasramiti. Ovom
prilikom boli srce i nas i svakoga poštenoga
Bokelja, da se među bokeškim Srbima na-
lazi ljudi, koji rade u prilog jednog Go-
pčevića a da ih za to ni malo savijest ne
peče, te bezobzirno bacaju pod noge svoja
patriotska čuvstva, koja su ih do pred neko
vrijeme resila. Lako je narod zavarati, ali
kad pokazuju toliko slabosti neki ljudi, koji
bi u patriotizmu morali da prednjače, tad
valja da se ogorči na njih svaki onaj koji
iskreno i patrioski misli i osjeća.

Stvar je dakle učinjena. Pošteni Srbi u
Boki ostadoše za čas bez čovjeka, u kom
su svi bili složni i koji je morao da poti-
sne one, koji protiv srpske stvari rade. Po-
znavajući svijest i rodoljublje pravih i po-
štenih Srba Bokelja, opet se napunjamo na-
dom, da će oni i u naj kritičnijem momentu,
baš onda kad su ostavljeni, znati pokazati
da su na muci junaci. Jučer su se sastali
ljudi u Kotoru da vijećaju i izaberu iz svoje
sredine čovjeka, koji će zastupati patriotski
elemenat Boke. Dok ovo pišemo, nijesmo
dobili, nikakovih vijesti sa skupštine, koja se
drži u Kotoru, ali smo opet puni pouzda-
nja, da Bokelj znade spasiti čast svojoj mi-
loj Boki.

Srbija i Austrija.

Politika i držanje Austrije prama Srbiji, te
je od iskoni išla za tim da Srbiju drži okovanu
za sebe, morala je jednom da svrši svoju, jer
nije bila ni pravedna ni prirodna. Nije bila pra-
vedna, jer se je više puta sa austrijske strane
na mnogo i mnogo načina izigravalo Srbiju i
pred Evropom i pred srpskim narodom, a ne-
prirodna zato, što se je na sve moguće načine
nastojalo da se Srbiji i njenom narodu skuči
onaj razvitak i-napredak, što ih zahtijeva sama

sloboda. Ovakovo držanje Austrije prama Srbiji
postiglo je svoj vrhunac ali i svoj kraj pod mi-
nistrom Goluho sky, te je Srbija u najkranjem
času ušla u carinski ratsa Austrijom i naj više
doprinijela. padu Goluhowskoga. Prvi početak
ovoga rata i zatvaranje granice učinio je čudan
utisak na svakoga a naročito kod iskrenog Sla-
vena. Prvi upečatak bilo je udivljenje i skepti-
cizam. Svak je posmatrao ovaj rat, te su ga
vodile dvije sasvim nejednake strane, pa koli-
kogod se je s jedne strane moglo sa udivljenjem
da gleda na Srbiju, sa druge opet nije mogao
da pokloni toliko vjere u izdržanju mlade kra-
ljevine. Carinskim ratom, te ga je Austrija u
prvi kraj navijestila i započela sa Srbijom, kli-
ktale su čifutske novine iz Beča, kako je Srbiji
radi njezina drska ponašanja kuenuo zadnji čas,
ako se ne pokori. Vrijeme, taj najbolji liječnik,
postepeno je izvijao sa tonom tih: čifutskih no-
vina, jer je mlada kraljevina tvrdo i pametno
ustrajala u ratu, vješto nalazila izlaza svom iz-
vozu i sve jače davala dokaza, kako se ona
može da emancipuje i živi bez Austrije.

Ali kroz kratko vrijeme počelo se je sa
austrijske strane gledati malo drukčijim okom,
poznate se novine uzvrpoljiše, te mjesto na Sr-
biju okrenuše prama Austriji i ministru Golu-
howskomu, koji je morao i da pane. To je pri-
rodna posljedica pravedne stvari. Srbija je ušal
u carinski rat da se oslobodi one neke vrste su-
vereniteta Austrije nad slobodnom kraljevinom,
te se je u tom položaju okrenula na sve strane
i svagdje je našla priznanje i predusretljivost.
Nešto ovo a nešto i osjetljivi udarac što ga je
Austrija sama oćuljela u ovom ratu sa Srbijom,
činilo je, da mlada kraljevina imponuje velikoj
sili; koja je eto u najzadnje- vrijenie-i kapituli-
rala. Kroz ovo posljednih dana obratila se je
bečka vlada na predsjednika srpske vlade g.
Nikolu P. Pašića s izvješćem, da je austrijska
vlada gotova da krajem mjeseca maja obnovi
sa Srbijom pregovore za zaključenje trgovinskog
ugovora. Ovaj događaj svakako je od neobične
važnosti i interesa, tim više tko zna, kako je
Srbija nepokolebivo ostajala pri svojim prijedlo-
zima i uvjetima, a austrijska diplomacija pri
svojoj tvrdokornosti da Srbija bez Beča ne će
ništa moći. Ovaj događaj jasni je fakt pobjede
male Srbije a poniženja i kapitulacije Austrije.

Što Austrija nije dalje ustrajala u svojoj
tvrdokornosti, već se eto pospiješila da se po-
nizi, najviše je doprinijela njemačka vlada koja
je pristala na ponudu srpske vlade. Strah da
Srbiju sasvim ne izgubi iz trgovinske sfere, što
bi svakako bilo od velike štete za Austriju, ko-
ju je i do sada prilično jako osjetila, natjerao
je Austriju da pozove srpsku vladu na prego-
vore.

Ovo Je svakako definitivna pobjeda Srbije
u sporu sa Austrijom, a u isto vrijeme pobjeda
slobode koja ne trpi ničijeg suvereniteta. .

Agrarne prilike u Bukovici.

U zadnjem broju iznijeli smo korist, koju
bi naš narod u Bukovici crpio osnivanjem jedne
mljekarske zadruge. Naknadno izvješteni smo,
da je postojala jedna takova Zadruga u Jase-
nicama, a druga sirarska u Erveniku.

Nemamo tačnih podataka a da čitaoce iz-
vijestimo o uspjehu. Ako je rad vođen na ra-
cionalnoj podlozi, obaziruć se uz to i na naše
domaće prilike, nema sumnje, da je uspjeh bio
povoljan. Nije li se odmah u početku pokazao
onakov, kako ga se željelo, ne treba za to pre-
stati, već pokazati istrajnost. Po drugim, pa i
našim krajevima, gdje su se god zavele mlje-
karske Zadruge, dobit je bila izobilna. Mnogi
su zadrugari mljekarskim proizvodnjama našli
potrošače i van okruga svoga mjesta, pa i do-
movine. .lijudi, koji su upravljali Zadrugom,
stavili su se u svezu sa velikim trgovačkim
kućama na strani. Ponudili su im svoju proiz-
vodnju uz povoljne uslove i po trgovce i Za-
drugu. Sada su oni u redovitom trgovinskom
saobraćaju. Kao naknadu za dobro uređenu
mljekarsku proizvodnju primaju redovit prihod,
koji se vještim i znalačkim obrađivanjem u-
množava. : e

S ovoga razloga ne propuštamo ponovo
da preporučimo što skorije osnivanje mljekar-
skih Zadruga u našoj Bukovici. Uvjeti su zato
vrlo povoljni. Treba samo početi i — ustrajati!

Osim mljekarskih Zadruga ima još nači-
na, da se podigne naše gospodarstvo, a tijem
poboljšaju i agrarne prilike našega zemljoradni-
ka, koje postaju sve teže i nesnosnije. Jer se-
ljaci su mnogobrojan i produktivan dio našega
stanovništva. Pokleknu li oni, naša je propast
gotova. Treba dakle da sve ovo dobro uočimo,
da se osovimo na svoje noge i rad, kako se ka-
šnje ne bi ljuto kajali, kad bude već dockan.

> Bukovica, kako smo već u prvijem člancima
dokazali, ima vrlo podesan uslov za razvijanje
gospodarstva. Ova struka, navlastito pčelarstvo,
mnogo je korisna i unosna. U krajevima, gdje
ima voćke, šume, ovijeća i vode, rad je čovječiji
skroz neznatan; a u mnogo slučajeva i zabavan.
Po svojoj prirodi, a služeći se po narodnom
predanju, rad je sitnih pčelica razuman. One

svojim radom i razumom zamjenjuju čovjeka u.

mnogočem, stavljajuć mu još u izgled plodono-
san rad, čvrstu volju i bratsku uzajamnu slogu.
Baš stoga nijedna gospodarska struka ne pruža
nam iolike naslade i ugodnosti kao pčelarstvo.
Ne zaboravimo uz to još i to, da su pčele me-
darice vrlo važne i nužne za oplođivanje do-
maće biljke. Stručnjaci računaju, da samo jedan
pčelac kadar je privrijediti gospodarstvu do 40
kruna godišnje. Da se svestrano razvije pčelar-
stvo u Bukovici, korisno bi bilo, da vlada u
svakoj školi podigne pčelinjak za izgled. Trebalo
bi još po svima selima uvesti predavanja o pče-
larstvu i udesiti ih na praktičan i razumljiv
način, da se njima može koristovati osobito ne-
pismen svijet.

Ovijem rečima mi zadovoljavamo glasu
naše savjesti, koji nas nuka, da osim bijede i
nevolje ispitamo razlog i nađemo podesan na-
čin, kako bi se poboljšalo stanje našega naroda
uopće. Upućujuć ga na ovakov način domaće
privrede, mi ga samo potičemo na rad i soko-
limo, da duhom ne klone. Ko hoće da se po-
tanje bavi pčelarstvom, ako su mu knjige na
dohvatu, moći će ih izobilja naći i na srpskom
jeziku. U brojevima Srpske Zore, lista za pro-
svjetu i privredu srpskoga naroda u Dalmaciji,
ima niz članaka o pčelarstvu. Pisani su lako i
razumljivo sa potpunim poznavanjem i spre-
mom, pak stoga i upućujemo čitaoca da pozor-
no prouči sve ono što se o pčelarstvu spominje,
pak da stečenu pouku što prije primijeni.

Az.

Pismo iz Beča.
Beč, 17. aprila.*

U zadnje se vrijeme evropske velike sile
nešto krenule, t. j. počela se opažati neka ži-
vahnost u diplomatskom svijetu, česti sastanci
ministara, carskih kancelara i — vladara. U
vrijeme kad se rade pripreme za mirovnu kon-
ferencu pojavljuju se simptomi, koji predska-
zuju sve drugo prije, nego li mir. Dakle, Evropa
se zaljuljala. Engleska je ovoga puta ona, koja
uzimlje neobično velika učešća u ovoj bibavici.
Sada je n.pr. na dnevnom redu sastanak u
Gaeti, gdje se sutra sastaju kralj engleski Edu-
ard i talijanski Viktor Emanuel. Radi se o sa-
vezu na sredozemnom moru. Engleska kao da
prikuplja uza se Italiju, Španjolsku i Francu-
sku, a svakako je važno, da se poslije Alge-
sirasa, gdje se je došlo do nekog povoljnog di-
plomatskog rezultata u pogledu francusko-nje-
mačkih odnosa, još jače utvrđuje grupa sredo-
zemnih sila i da se prijateljski sporazumijevaju
Engleska, Italija, Španjolska i Francuska. Što
se tiče sastanka u Gaeti donosi rimska ,Tri-
buna“ uvodni članak, u kome kaže, da pošto
trojni savez ne može da sve interese Italije u
svijetu uzimlje u obzir, Italiji je dužnost da i
s drugim državama goji dobre odnošaje, a to
da mora javno mnijenje Njemačke shvatiti, jer

da niko nema prava da sumnja u lojalnost i

ispravnost talijanske politike.

U toliko je izbila na površinu vijest o je-
dnoj vojničkoj akciji Italije. Italija namjerava
ustanoviti jednu staciju za ,torpedoboot“ i to

* Kasno stiglo za prošli broj. Ur.

— protiv Trsta, u dalečini od samih 8 kilome-
tara od austrijske granice, a to u Lagune di
Marano, između Trsta i Mletaka. Diplomatski
i vojnički krugovi uskomešaše se, te se misli
blagovremeno suprostaviti svakoj mogućnosti
kakvog iznenadnog napadaja.

Osim toga Engleska, da izvede taj sredi-
zemni savez flota, hoće da uspostavi opet špa-
njolsku ratnu flotu. Već je u ime toga dvanaest
engleskih inženjera raspravljalo sa španjolskim
ministrom mrnarice o ponovnom građenju špa-
njolskih ubojnih lađa.

Izgleda da bi se Engleska htjela ovom po-
litikom malo direktnije zainteresovati i za Balkan.

Beč, 24. aprila.

Razglagoljao se pop Vusio. Poslije one
fiasco-skupštine sa onom ogromnom reklamom
trebalo se ipak nekako pokazati. U posljednjem
broju  ,Gross-Oesterreich“-a  razglagoljao se
pop Vusio sve u šesnaest. Tu je čitavi članak u
obranu njegovu, ističu se zasluge Vusijeve, nje-
gov patriotski rad izdavanjem ,La Monarchia“,
pa onda udri po referentina naših novina glede
one skupštine, da su krivo i tendeeiozno izvje-
štavali, da dalmatinske novine ne znaju cijeniti
Vusijeve ,zasluge“, te ga bez razloga napadaju.
Sto više žestoko se obara na ,Hrvatsku Krunu“
i ,Gross-Oesterreich“ se čudom čudi, kako je i
»H. K.“ mogla donijeti onakav izvještaj o skup-
štini, kad ona ima skoro isti program kako
što je i njihov. Samo što u izvještaju o skup-
štini nema jedne riječi o onomu što su te ve-
čeri govorili jedan Srbin i jedan Hrvat, kad su
svojim govorima Vusia utukli i izvrgli onomu
što je i zaslužio. Nego ovdje treba još nešto
zabilježiti, u stvari interesantno. Izvjestilae ,H.
K.“ naime javio je svomu listu o toku skup-
štine. Pop Vusio tada javlja ,Hrvatskoj Kruni“
da je to izvješće neistinito, a uredništvo ,H.
K.“ vjeruje više Vusiju nego svomu do-
pisniku. Pa onda ,Gross-Oesterreich“ ima
potpuno pravo kazati, da se njegov program
slaže s onim ,Hrvatske Krune“. :

Nas Srba se više tiče što“ ,Gross-Oester-
reich“ piše o kandidaturi Gopčevića. Vapi i
zove vlada u pomoć Gopčeviću, jer bi velik
grijeh Austrija učinila, kad ne bi uznastojala,
da bude izabran Gopčević, koji je antiresoluci-
jonaš i pobornik velikoaustrijske ideje. Pa ni-
že čitav niz Gopčevićevih ,zasluga“. Sve bi bilo
dobro, da se Gopčevićev ,vapor“ nije u Oćeanu
utopio kad je blago put kotorskijeh Boka nosio!

*

Prošle subote došlo je do tučnjave na
Universi. Njemački klerikalci dodoše u sukob
s njemačkim nacionaleima. Potonji nijesu htjeli
da klerikalei prirede na universi svoj ,bummel«,
što im je i uspjelo. Pri sukobu je došlo do gu-
stih, a naj više je batina izvukla policija, koja je
imala i odviše posla. Za tučnjave pao je dobar
dio balaustrade na rampi: Bilo je nekoliko kr-
vavih glava i nekoliko uapšenja. Universa je
otvorena i vlada sada potpun mir i red.

Ilucmo u3 bBeorpaja.

Beorpaj, 22 anpuna.

i Pyuak KOJ Munuciipa-iipeocjednuka. Tipe-
KocuHofi je y noMy MunucTpa-npencjenuuka, F. Huk.
TI. Tlamuha 6uo pyuak, Ha koMe cy 6unu: Tlocna-
HuK Hranuje MApKH3 T'Buuuonu ca rocnohom, nocna-
HHK Fbemauke «He3 PaTu6op ca rocnokom u Khep-
KAMA NpHauesaMa TypH-Takcuc, mocnaHuk AycTpo-
Yrapcke 6apoH IlukaH ca rocnokoM, nunnomMarcku
areHT Byrapcke r, JluM. PusoB ca rocnokom, 6en-
TujeKH OTIPABHHK NocnoBa u cekpeTap Pb. B. Kpama
r. JoB. $b. Xpucruh.

Tlocnuje pyuka 6unu cy y nomy T'. MuuucTpa-
NponcjenHuKa CBH 44HOBHMLIH PyCKOr H AycTpPO-yrap-
CKOT NMOCNAHCTBA u GyrapcKke punnomaTcke areHuuje.

Anekcunauku hauu y H. Caoy u Byoum-
Ilewiliu. 24 yueuuka YUHTEJBCKE IIKOJIE y AneKkCHH-
Uy, CA NHPeKTOPOM M HETHPH HACTABHHKA OTNYTO-
BaJIH cy jyue y Hosu Can, Com6op u Bynum-IlemurTy,
rnuje um ce crnpeMa Bpno cpnauaH. ngouek. |

Yxaliuwenu cplicku ceewitienuuu. M3 OKonjma
uma ,Kop. Bupo“ oBy sBujecr: J[sa cBemreHuka,
Koje je mpom3seo cpricku muTponomuT Buhenruje
y Corey, yxamuieHu cy 36or Tora WTO cy u nopen