Čitaocima moga članka je sasvim jasno,
da je gosp. Gumplović potpuno rgjavo obavi-
ješten, jer:, ;

1. ja izrično kažem u članku (str. 6. i 9.
drugog izdanja), da Hrvati nijesu u socijološkom
pogledu .pleme“, a ne kao što su obavijestili
gosp. Gumplovića, da su ,pleme“.

2. ja ni jednom riječi nijesam spomenuo,
da je gosp. Gumplović rekao za Hrvate da su
pleme, nego sam baš naprotiv iz njegovih de-
finicija izveo da nijesu .pleme“ kao što i sam
gosp. profesor misli. Mišljenja gosp. Gumplo-
vića o Hrvatima nijesam ni spomenuo, niti sam
igdje našao njegove izjave u tom pogledu, niti
sam smatrao za nužno da je tražim.

Pored toga potrebno je da se i ovo zna:

1. da gosp. Gumplovića obaviješćuju Hrvati,
jer on to izrično priznaje.

2. da gosp. Gumplović kritikuje stvari, koje
nije ni pročitao, jer_ne zna srpski i jer se to
jasno iz njegovih pisama vidi.

Gospodi čitaocima prepuštam, da o takom
postupanju sami mišljenje stvore. Ono će si-
gurno ispasti na štetu glasa gosp. profesora.

U ostalom što se mene tiče, gosp. Gum-
plović kao oduševljeni Poljak može slobodno
za ljubav braći Hrvatima, starim poljskim sa-
veznicima i jednomišljenicima, odreći se svih
svojih djela, ali ono što je štampano izbrisati
ne može, niti mi dokazati da sam ga rgjavo
citirao.

O primjeni teorija na njemu nepoznate
odnose nije sigurno g. profesor kompetentan
da govori. Ja mislim, da ni sam gosp. Gum-
plović na to ne pretenduje s doživljene bruke')
sa svojim člankom ,Srbi i Hrvati“ (gdje se do-
kazuje, da su Srbi i Hrvati došli u današnju
svoju domovinu ne kao Sloveni nego kao —
Goti)

Ja samo pitam za mišljenje one ljude, koji

su moj članak čitali i koji poznaju naše prilike. .

Ljudi, koji imaju ta dva glavna uslova, naši
najvigjeniji političari i predstavnici nauke vrlo
su se laskavo o mom članku izjasnili. Ja sam
njihovom izjavom potpuno zadovoljan.

Samo s onijem, koji kritikuju, a ne čitaju,
govore o_ prilikama tugjih navodi, Zoje ne po-
snavaju, ne može se raspravljati.

Beč, 16. februara 1903.
Nikola Stojanović.

Primjedba uredništva. — Pošto se je u
listovima _ o profesoru Gumploviću i pravniku
Nikoli Stojanoviću povela riječ, prigodom član-
ka .Srbi i Hrvati“ i izjave prvoga. (t. j. prof.
Gumplovića), puštamo gornju izjavu pravnika
Nikole Stojanovića u list po onoj audiatur et
altera pars, ne. upuštajući se sada u samu stvar.
Kad na tenanu pročitamo sve što se odnosi na
toliko spominjanu burnu aferu, kojoj je gornja
izjava epilog, progovorićemo, jer je pitanje ak-
tuelno i važno.

RICA
Ceoća. Xepneropaa y Amepuny.

Ilog ropium HaczoBom zonoca Y&oguu  uza-
na auer ,Cpueku Pogomy6“, koju nsgasu y Bby-
jopgy (y Amepunu). Ilao je ananag nauucan UpOTHB
ceoće XepieroBana y Amepuy, sa kojy BeJIu, za je
najmrerunja. JIpyru guo uzanga rzaca:

V osoj ryljoj semnu ne nocrajy (1, j. Xepne-
roBua) uumra 602e uo mro ey goma 6uau. Mona
gapaljyiy nemro sume, no poma, azu Temge m
ouacue page page. Hema cegumune ga ce KpO3
HANIC JuCTOBE y Amepuuu ue uura za je jegau
HJu BHIe iBX 6no y6njen nm sa Beana oaneljen.
Hma mjecra rnje ce Cydu za norune y jegan gan
No BBINe IbuX, na ce uoBjeky rposu kag nomacnu
KAKO Hemu/une nam napog u y Amepuya mopa ga
CTpana. ako ne a6or omor mTO y gomoBun noguoca
ono 86or xpyrux yapoga, koja CY HHIITA MAH, HE,
BuMIH CY, HO Omu y gomosnunu, jep agO uuiura, Tamo
vonjek uuje cdm, no y esojem eTp SMaIby M NeBou,
Hazasu ce nog cBojum KDOBOM, KOJ GBOTA ( PIbHLITA,
KOA CBOjuX  CBeTHIBA u MuJUX CBujux, ca kojuma
Aujezu panocr u xazocT, m ono Napue samoraja,
Kojer my je Bor gaposao m 6narocnosno. Tamo
camo on sna gaz je Boxali un ocseku Graru nan ;
TAMO CAMO 3HA HU MO2KE CBETKUBATH eBojy uajsamy
CBETKOBEHY — eBoje KDCHO pME, KAO ITO Tpe6a.
V esojoj poguoj semu lyru ce jag u cnaman, jep
ce cnomuibe csojax upaljegona. Kaxg norzega na
pda H NOZDA, HA IBNBE HO BOJE, OH ana za je To
eBe weroso, jep ce meljy uma poguo u UPBO C210BO
uarosopno u jep meljy wama nouusajy gocru CpucKBX
xepoja. Tamo mome ga ce Gpaua og nymmanekor
nanagaja, m esoj epueku nomoc ogpau. Tamo je
gopan u uonocan, jep susu y esojoj zembu, rje
Ce iberoB jezag roBopu u werosa oGudaja ogpxaBajy.

') Poštovaoci g. Gumplovića smatrali su, da će mu učiniti
naj lju uslugu, sko i pored reklame, što je učinio g. profesor
za ovaj članak, kao i obično što čini za sva svoja djela, o nje-
mu ništa ne spomenu. U naučnjačkim krugovima članak nije
udostojen ozbiljne pažnje. Poznato mi je, da so je i sam prof.
Jagić, kome ue će sigurno g. Gumplović odreći priznati auto-
ritet, u pitanjima te vrate, jer ga sam naziva genijalnim slavi.
stom,  izrazlo da je taj Gumplovićev članak vrlo neozbiljna
rabota.

Tora y Apyrum sembama Hema, HHTH MO2Ke yacue
BATB, Ula 2KuBHO uoBjek gaJeKo oz gomogune esoje
HO ROHIA XKHBOTA.

Bpao 6u go6po 6uzo gaz 6u ce oBo a6uop-
Mano ucezuBawe ć6apem yRpaTnio ako He cacBum
npenpujeunao. jep je omacno sa xeprjeroBaugu napoji.

CR

Iz domaćih T ini listova.

Slavenska Misao u br. 14. u uvodnom članku
veli, što jeza Čehe Biela Hora, za Srbe Kosovo,
to je za Hrvate Petrova Gora, koja se je prije
pogibije od 1102. zvala Gvozd. Tu je kod Gvoz-
da posljednji hrvatski kralj Petar Svačić bio
hametom potučen od ugarskoga kralja Koloma-
na. Megju poginulim Hrvatima bio je i sam
kralj Petar. U spomen toga dogagjaja, Gvozd
se od tada prozva Petrova Gora. Od toga sud-
bonosnoga dana navršilo se je 800. godina —
pa nastavlja rečeni list:

»A Hrvati? Što rade Hrvati? Mjesto da pro-
slave ove godine 800.-godišnjicu tragične narod-
ne epopeje kod Gvozda, kao svoju najveću di-
ku i svoj najveći narodni ponos; mjesto da bi
u toj narodnej Golgoti tražili okriepe i prepo-
roda svojoj mučeničkoj duši; mjesto da u pra-
hu mučenikć, što su tu poginuli za vjeru i o-
tačbinu, traže zapretanu iskru za raspaljenje
narodnog ponosa i rodoljubivog samopriegora ;
mjesto da u grobu Petrogorskih mučenika traže
narodni uskrs — oni (oh kako, nas Hrvatč,
duša boli, reći što oni rade!): oni se natječu,
izuzamši neke pohvalne iznimke, ko da bolje
služi Rimu, Beču i Pešti. Oni raztvaraju vrata
svoje metropole Jezuitima; oni se razmeću izja-
vama, da im nema spasa izvan Okvira. Oni se
utiču njemačkom vojničkom glasilu ,Reiehs-
wehr“-u, da ih uzme u zaštitu; oni se naivno
nadaju, da će im Kalaj povećati domovinu Pri-
pojenjem Bosne i Hercegovine; oni pozivlju na
svoje plesove one iste političke činovnike, koji
ih pravedne zatvaraju; oni...

»Obzor“, glavno hrvatsko glasilo, bolnim
srcem zakukao je — a imao je zašto — prigo-
800.-godišnjice narodne katastrofe: ,,Mi se pita-
mo, ne zavišću, već s bolom: a Zagreb? — ne
odazivlje se.

»l sbilja se Zagreb nije odazvao. On; kao da
je olovom zaliven, zanijemio je. Jezuite, to ....
KREG sjeme Lojolovo, ti vinovnici hrvatskog
Gvozda, turili hrvatstvu, pomoću čifuta, gvozd
u mozak; začarali Hrvate na način da oni po-
zaboraviše na Petrogorske mučenike i na njihov
sveti holokaust.

»Jedini, koji je proslavio uspomenu na mu-
čeničku smrt posljednjeg kralja hrvatskoga, bio
je Split, najveći grad Dalmacije — ito baš
onaj Split, koji je, pred 800 godina, za vrije-
me narodne katastrofe kod QGvozda, bio roči-
štem papine urote proti Hrvatima, proti njihovu
tadanjemu kralju i proti narodnoj nezavisnosti.

»Oh gorka ironijo!

» Nego, nil po jada, da se, prigodom one pro-
slave, nije čuo jedan glas, koji je neugodno za-
zujio kroz uši svakog dobromislećeg Hrvata,
pak i kroz naše: Dr. Josip Smodlaka, taj, ina-
če, čestiti hrvatski rodoljub i pronicavi mladić,
evo što je, onom prigodom, izrekao u svojoj
svečanoj besjedi: ,Našemu porazu kod Gvozda
nijesu krive ni vjere, ni pape, ni Magjari krivo
je majmunisanje za tugjinstvom, — kriv je jal
i nesloga.“

»Da Dr. Smodlaka bude malo bolje posegnuo

“za povješću, ne bi, doista, bio izrekao toliko

netočnosti -— da se najblažije izrazimo koli-
ko je gorinavedenih njegovih rieči“.

.. .
Domaće vijesti

Glad u spljetskom Zagorju, — U nekim kra-
jevima spljetskoga kotara, a osobito na Muću'i
Lećevici, zavladala velika nevolja i glad.

U Spljetu se je konstituisao odbor za pri-
pomoć, a namjesništvo je naznačilo novca za
prve potrebe.

Molimo ,Jedinstvo,“ da nam ne podmetne
da i ovo pišemo po inspiraciji sa Cetinja, kao
što nam je sarajevski Informations- Bureau
preko ,Jedinstva“ to isto podvalio_ povodom
istinitih izvještaja o nevolji i gladi u Hercegovini.

Željeznica Gruž—Boka Kotorska. — Gradački
list . Tagespost“ piše o željeznici Gruž-Boka po
prilici ovo: Godine 1901. otvorena je velikim
slavljem uskotračna željeznica Gruž-Boka Ko-
torska; ali ova željeznica ne nosi ni toliko da
bi se mogli isplaćivati prometni troškovi.

Oduzet postdebit. — Ruskomu listu »Slaven-
ski Vijek,“ koji izlazi u Beču pod uredništvom
D.ra Dimitrija Verguna, oduzeto je, po naredbi
ugarskoga ministra trgovine, pravo poštanske
opreme (postdebit) za Ugarsku i Hrvatsku, jer
da širi panslavističke ideje.

Magjarske tamnice prenune. — »Novi Srbo-
bran“ piše: ž

»U ostalom svrhu sadašnjih političkih pro-

ijbolje je osvijetlio državni
Ze skoj parnici Miloša Pijetra
odvjetnik u štamparskoj pat . tu dama
i dra Jana Mudronja u Pešti. Državn ne
i io j otnike prije odlaska na vije
nik uputio je porotni ce prij kav
ćanje o krivici optuženih ovim riječima: Vlada
radi na tom, da slomi narodnosti. Som doe
ljubavi prema otadžbini kaže vam, da Ahern
site krivima optužene, jer je to najzgodnije, :
se slome buntovničke narodnosti. Vi ikaj,
sada učiniti veliko djelo samoobrane državne
»Kad tako lijepo govori državni tužilac Do-
rotnicima, ne treba se diviti, što ppiietnij. i
magjarskih narodnosti bivaju od reda sugjeni.
»Stvar stoji tako u Ugarskoj, «da čim koji
nemagjarski novinar bilo političar ili MBI
dogje pred porotu, odmah može reći kao i onaj:
,Čim Jovu izvedoše i klupu iznesoše, znao sam
šta će biti.“ Državni zatvori su prepuni osu-
gjenih ,buntovnika.“ Nedavno je pred segedin-
skom porotom osugjen urednik ,Branika“ Janko
Perić i kako se osudom zadovoljio, trebao je
odmah i stupiti u zatvor, ali to nije moglo biti
s toga što je segedinski državni zatvor za po-
litičke krivce pun puncat i nema mjesta više ni
za koga. Toga radi pušten je i urednik Janko
Perić kući u Novi Sad, dok ne bude za njega
prazno koje mjesto. Onda će ga već ministar
pravosugja pozvati, da odleži zatvor.«
Ovo nagodbenjacima na razmišljanje.

cesa_ u: Ugarskoj ni

Opet Stjepan Radić osugjen. — D.r Stjepan
Radić bio je osugjen na mjesec dana strogoga
zatvora, što je na željezničkoj stanici prosvje-
dovao radi zapostavljanja srpskoga jezika na
željeznicama. U Hrvatskoj i Slavoniji na željez-
nicama magjarski je službeni jezik. Čin Radićev
označio je državni odvjetnik izazivanjem i vri-
jegjanjem MagjarA!

Sloga hrvatskih opozicija. — Čitamo u ,Hr-
vatskoj Kruni“: :

»Kako je poznato na 29 siečnja stopili su
se Obzoraši i Domovinaši u jednu stranku: Ovo
je drugi ili treći put, da se stapaju! Bio izabran
i odbor, koji će u smislu jedinstva provesti or-
ganizaciju nove stranke. Imalo je bit i jedno
glasilo. Ali ne prošo ni mjesee dana, i rek bi
opet Obzoraši odstupili i sve se počelo vraćat
u prvašnju kolotečinu. Dubrovačka elazbo sviraj!

»Po viestim koje dobivamo iz Zagreba,
»Obzor“ neće prestat, ali sva je prilika, da će
prestat ,Hrvatska.“ Eto nova dokaza kako Do-
movinaši služe Obzorašim kao stafaža i izdišu
u obzoraškom zagrljaju.

Nama je pri tim novim ozbiljnim slogar-
Skim komedijam milo, što se čisti nisu dali na
liepak. <

O samoubistvu suca Višića. Zadnji ,Srpski
Glas“ zadarski bijaše zaplijenjen radi cijelog
članka o uzrocima te dadoše povoda nemilom
dogagjaju. Kako nam prijatelj iz Zadra javlja,
u zaplijenjenome članku iznesene su proste či-
njenice € dokazi — bez ikakva komenta — koje
dovedoše uzor suca do onakvog koraka. Pošto
dakle po tomu proizlazi da nije ugodno Pre-
sjedništvu Prizivnog Suda da se svaka saznade,
jasno je da je naša tvrdnja u prošlom broju
o nepovoljnom raspoloženju sudaca prama po-
našanju sudbene uprave — temeljita, a ista
poluzvanična ,Smotra“ to u suštini ne oprovr-
gava.

Svakako ufamo se da će dosta, ako ne
svaka, izaći na svjetlost, pošto »Šrpski Glas“
javlja da kupi materijala o toma za vrijednog
zastupnika gosp. Klofač-a, a mi svjetujemo do-
tičnog dopisnika kao prijatelja pravice da bi se
obratio svijem sudbenijem kotarima Dalmacije,
i sabrao bi dosta podataka o sistemu sudbene
uprave.

U ime pravice, morala i dostojanstva su-
daca, željeti je da se doskoči ovoj nevolji, da tako
SUućI uzmognu u miru dostojanstveno i časno
vršiti svoje plemenito zvanje.

Dogagjaji u Ricmanjima. —
sao“ od 25 februara donosi:

Prošle nedjelje, na latinsku misu u Rie-
manjima, nije: niko Pristupio nego
e BE Piko se iz Riemanja
je potrebito za istup iz ed deke E io
latinskoga pomoćnika Pa zm # S. =

Za bolje razumijsvani 2 ika
nadodati, da. je bila sie «.. ra ske
za prela; Pes ljena molba Riemanjan4
a prelaz u uniju.

»Slavenska Mi-

jedna sama

Hrvati prema Srbi

ma. — Odbor hrvatskog pj
t atskog pje-
Vačkog društva »Kola“ u Z "ed

big agrebu uskratio je
Pasa. akademskoj omladini dvornicu Za ha
avu, koju Jo) Je bilo unajmilo. Upravni odbor
u pismu veli, da. »odustaje u interesu svog
društva od Svoga zaključka. .« ..
ša ,,Opmeny B0py“. — II
( * — lIpu Bege j
Imperialu Jl Py Crajeny eek S Sj ita

urogom empra roeu. 3opke Beg.
odes de SE dari Huxoza nyrem roeq.
a ms BynBe, Ha yCIIOMeHY ekux
i on e Amanosnli Zyman us Kanna, gg
>: voeele nogojuora Hrga. Poenha na Bengosna hi
as 10. — Tocnogun. N. Y. N. ns Zunma nnje Pa
a E p. ao mro je kto sE jao 8
iy 7 ,Dubrovnika“, Beli_Ep. 2. mro |
Rt. Baje
[o nuli», rocnogua Haxueop ByxananoBuli na IIla6o. 2
ea) : gp. 2. — Uacna o6aTep Manje Crountia na ik
) i 3 206

kp. ć. :
main upazaraguma Vapasiu Op6op aa.

upunoxno J E

XBayje.

—

ea

Srpske zemlje
Srbija. — Bečki list ,Neue Froie Prosso«.
donijela je o reformnoj akciji jn
Ugarske odnosno Maćedonije i Stare £ me
čajan intervju (razgovor), kojim je kralj ATP
sandar udostojio jednoga DELO saradnika,
U njemu izneseni pogledi o značaju pitanju o
Staroj Srbiji, o sadržini reforama, kojima bi se
imalo da poboljša stanje naših sunarodnika 1
Turskoj, i o držanju Bugarske, odlikuju s
tačnošću i preciznošću. 1
— Na čistu srijedu pokopan je u Beogradu
Milan Paštrmac, konjički kapetan II klase. Po-
kojnik Paštrmac bio je odličan vojnik i dobar
drug i prijatelj; bio je ordonans-oficir pok. kra
lja Milana i unuk barjaktara pok. kneza Miloša
Obrenovića. Kralj Aleksandar, cijeneći vrline po.
kojnikove i njegovijeh predaka, naredio je, da se
pok. Paštrmae pokopa o trošku njegovu. Pokojnik
je u dva maha bio u Dubrovniku, gdje je bio
stekao opću ljubav i poštovanje. Bješe se spre-
mao, da i ovu zimu u Dubrovniku provede, ali.
mu ljuta boljetica ne dade. Vječni mu pokoj! Si
— Na glas o smrti mitropolita Save KE
sanovića Srpska Kraljevska Akademija izrazila |
je telegrafski svoje saučešćo nad gubitkom onako |
uglednoga Srbina. < Mj

Bosna i Hercegovina. — Poljački lis
koji izlazi u Krakovu donio je izvještaj 0
davanju Poljaka D.ra Zigmunda Stefanski
koje glasi:

»Dr. Zizgmund Stefanski držao je u krako
skom slavenskom klubu predavanje ,o agrar:
nim odnošajima u Bosni.“ Prvo jo upozorio na
to, da se čitavo uregjenje zemljišnih odnosa u.
Bosni za turskog vremena osnivalo na sasvim
različitim pojmovima od onih rimskog prava,
Vlasništvo je postojalo samo nad kućama, vr |
tovima i vinogradima, a ostalo zemljište  sači-
njavalo je tako zvani ,RErar Mirije“ nad kojim
je vrhovno vlasništvo (Rekabe) imala država, |
Predsjednici tih »mMirija“, muslimanski begovi, |
nijesu sami obragjivali zemlju, već kmetovi, koji
su bili na tim zemljištima većinom h
Kmet je bio dužan da desetinu plod e
državi, a trećinu bogu. Taj. teški položaj bio je
razlogom njihovim pobunama. Austrija, pozvana
1878. god. da uvede u okupiranim pokrajinama |
red, nije umjela Provesti nikakvih  reforama, | :
koje bi kmetovima Pribavile vlasništvo. Eko- s
nomski odnošaji još su se pogoršali za 20g0-
dina okupacije. Uzrok je tome taj, što "go do- “g
selina sadu daje u noveu, a ne u naravi kao ca
Prije. Desetar, kao zastupnik erara, procjenjuje
desćtinu i dobiva procenat prama veličini utje-
Yane svote. Desotar_ opet ima pomoćnike. Sve.
to pada na kmetova pleća. od

»Još to ne bi bilo zlo, da se prama procjeni
dosetine ne odregjuje i trećina begu. Zato san
dogagja, da procjena bude i dvaput viša od
faktično veličine ploda. Predavač je podupio
Svoje razlaganje Primjerima. Cijene odregjene
sa. plodove kmetu na selu ne jedan put bivaju
više od Cijena u Pošti ili Sisku. Zato kmetu,
kada Plati desetinu i trećinu, ostane vrlo malo:
I okraj toga seljak ne zna zemlje racionalno 0-
nav m ea pada pl

ž že Poreza, čekajući već toliko go-
dina željene reforme. X
a. ae E a je 2. Nm uvje
do so pa “"Tanjem, idući Pješice od sa

f “Upiranim pokrajinama.

Pregled
Rusija i Austro-Ugarsk
ko vladi notu za izvedenje reforama u: solun- -
SKom, bitoljskom i kosovskom vilajetu. Podne-
či reforme, na koje je sultan Pristao, sadrže
U kratko ove četiri tačke : :
Z :
oli Za solunski, kosovski i bitoljski vilajet
“raji Porta glavnog nadzornika na una-
ši PS : 2
ai žal im broj godina sa djelokrugom,
0 biti skoro neoerani ije odregjenog |
“eek ja ograničen. Prije odregjenog.
g nadzornik može se otpustiti samo
UZ pristanak velikih sila,
2) Policiju i žand
NJAČI iz inozemstva.
ek a
3.) Politički optuženici,
dobiće amnestiju.
4.) Prihode ir
Ska Bank
Zakup.

nage

a predale su tur-

rmeriju preustrojiće struč |
osugjenici i emigranti

mao ashode kontrolisaće Otoman-
a. Ukinuće se davanje desetka pod