Čitaocima moga članka je sasvim jasno, da je gosp. Gumplović potpuno rgjavo obavi- ješten, jer:, ; 1. ja izrično kažem u članku (str. 6. i 9. drugog izdanja), da Hrvati nijesu u socijološkom pogledu .pleme“, a ne kao što su obavijestili gosp. Gumplovića, da su ,pleme“. 2. ja ni jednom riječi nijesam spomenuo, da je gosp. Gumplović rekao za Hrvate da su pleme, nego sam baš naprotiv iz njegovih de- finicija izveo da nijesu .pleme“ kao što i sam gosp. profesor misli. Mišljenja gosp. Gumplo- vića o Hrvatima nijesam ni spomenuo, niti sam igdje našao njegove izjave u tom pogledu, niti sam smatrao za nužno da je tražim. Pored toga potrebno je da se i ovo zna: 1. da gosp. Gumplovića obaviješćuju Hrvati, jer on to izrično priznaje. 2. da gosp. Gumplović kritikuje stvari, koje nije ni pročitao, jer_ne zna srpski i jer se to jasno iz njegovih pisama vidi. Gospodi čitaocima prepuštam, da o takom postupanju sami mišljenje stvore. Ono će si- gurno ispasti na štetu glasa gosp. profesora. U ostalom što se mene tiče, gosp. Gum- plović kao oduševljeni Poljak može slobodno za ljubav braći Hrvatima, starim poljskim sa- veznicima i jednomišljenicima, odreći se svih svojih djela, ali ono što je štampano izbrisati ne može, niti mi dokazati da sam ga rgjavo citirao. O primjeni teorija na njemu nepoznate odnose nije sigurno g. profesor kompetentan da govori. Ja mislim, da ni sam gosp. Gum- plović na to ne pretenduje s doživljene bruke') sa svojim člankom ,Srbi i Hrvati“ (gdje se do- kazuje, da su Srbi i Hrvati došli u današnju svoju domovinu ne kao Sloveni nego kao — Goti) Ja samo pitam za mišljenje one ljude, koji su moj članak čitali i koji poznaju naše prilike. . Ljudi, koji imaju ta dva glavna uslova, naši najvigjeniji političari i predstavnici nauke vrlo su se laskavo o mom članku izjasnili. Ja sam njihovom izjavom potpuno zadovoljan. Samo s onijem, koji kritikuju, a ne čitaju, govore o_ prilikama tugjih navodi, Zoje ne po- snavaju, ne može se raspravljati. Beč, 16. februara 1903. Nikola Stojanović. Primjedba uredništva. — Pošto se je u listovima _ o profesoru Gumploviću i pravniku Nikoli Stojanoviću povela riječ, prigodom član- ka .Srbi i Hrvati“ i izjave prvoga. (t. j. prof. Gumplovića), puštamo gornju izjavu pravnika Nikole Stojanovića u list po onoj audiatur et altera pars, ne. upuštajući se sada u samu stvar. Kad na tenanu pročitamo sve što se odnosi na toliko spominjanu burnu aferu, kojoj je gornja izjava epilog, progovorićemo, jer je pitanje ak- tuelno i važno. RICA Ceoća. Xepneropaa y Amepuny. Ilog ropium HaczoBom zonoca Y&oguu uza- na auer ,Cpueku Pogomy6“, koju nsgasu y Bby- jopgy (y Amepunu). Ilao je ananag nauucan UpOTHB ceoće XepieroBana y Amepuy, sa kojy BeJIu, za je najmrerunja. JIpyru guo uzanga rzaca: V osoj ryljoj semnu ne nocrajy (1, j. Xepne- roBua) uumra 602e uo mro ey goma 6uau. Mona gapaljyiy nemro sume, no poma, azu Temge m ouacue page page. Hema cegumune ga ce KpO3 HANIC JuCTOBE y Amepuuu ue uura za je jegau HJu BHIe iBX 6no y6njen nm sa Beana oaneljen. Hma mjecra rnje ce Cydu za norune y jegan gan No BBINe IbuX, na ce uoBjeky rposu kag nomacnu KAKO Hemu/une nam napog u y Amepuya mopa ga CTpana. ako ne a6or omor mTO y gomoBun noguoca ono 86or xpyrux yapoga, koja CY HHIITA MAH, HE, BuMIH CY, HO Omu y gomosnunu, jep agO uuiura, Tamo vonjek uuje cdm, no y esojem eTp SMaIby M NeBou, Hazasu ce nog cBojum KDOBOM, KOJ GBOTA ( PIbHLITA, KOA CBOjuX CBeTHIBA u MuJUX CBujux, ca kojuma Aujezu panocr u xazocT, m ono Napue samoraja, Kojer my je Bor gaposao m 6narocnosno. Tamo camo on sna gaz je Boxali un ocseku Graru nan ; TAMO CAMO 3HA HU MO2KE CBETKUBATH eBojy uajsamy CBETKOBEHY — eBoje KDCHO pME, KAO ITO Tpe6a. V esojoj poguoj semu lyru ce jag u cnaman, jep ce cnomuibe csojax upaljegona. Kaxg norzega na pda H NOZDA, HA IBNBE HO BOJE, OH ana za je To eBe weroso, jep ce meljy uma poguo u UPBO C210BO uarosopno u jep meljy wama nouusajy gocru CpucKBX xepoja. Tamo mome ga ce Gpaua og nymmanekor nanagaja, m esoj epueku nomoc ogpau. Tamo je gopan u uonocan, jep susu y esojoj zembu, rje Ce iberoB jezag roBopu u werosa oGudaja ogpxaBajy. ') Poštovaoci g. Gumplovića smatrali su, da će mu učiniti naj lju uslugu, sko i pored reklame, što je učinio g. profesor za ovaj članak, kao i obično što čini za sva svoja djela, o nje- mu ništa ne spomenu. U naučnjačkim krugovima članak nije udostojen ozbiljne pažnje. Poznato mi je, da so je i sam prof. Jagić, kome ue će sigurno g. Gumplović odreći priznati auto- ritet, u pitanjima te vrate, jer ga sam naziva genijalnim slavi. stom, izrazlo da je taj Gumplovićev članak vrlo neozbiljna rabota. Tora y Apyrum sembama Hema, HHTH MO2Ke yacue BATB, Ula 2KuBHO uoBjek gaJeKo oz gomogune esoje HO ROHIA XKHBOTA. Bpao 6u go6po 6uzo gaz 6u ce oBo a6uop- Mano ucezuBawe ć6apem yRpaTnio ako He cacBum npenpujeunao. jep je omacno sa xeprjeroBaugu napoji. CR Iz domaćih T ini listova. Slavenska Misao u br. 14. u uvodnom članku veli, što jeza Čehe Biela Hora, za Srbe Kosovo, to je za Hrvate Petrova Gora, koja se je prije pogibije od 1102. zvala Gvozd. Tu je kod Gvoz- da posljednji hrvatski kralj Petar Svačić bio hametom potučen od ugarskoga kralja Koloma- na. Megju poginulim Hrvatima bio je i sam kralj Petar. U spomen toga dogagjaja, Gvozd se od tada prozva Petrova Gora. Od toga sud- bonosnoga dana navršilo se je 800. godina — pa nastavlja rečeni list: »A Hrvati? Što rade Hrvati? Mjesto da pro- slave ove godine 800.-godišnjicu tragične narod- ne epopeje kod Gvozda, kao svoju najveću di- ku i svoj najveći narodni ponos; mjesto da bi u toj narodnej Golgoti tražili okriepe i prepo- roda svojoj mučeničkoj duši; mjesto da u pra- hu mučenikć, što su tu poginuli za vjeru i o- tačbinu, traže zapretanu iskru za raspaljenje narodnog ponosa i rodoljubivog samopriegora ; mjesto da u grobu Petrogorskih mučenika traže narodni uskrs — oni (oh kako, nas Hrvatč, duša boli, reći što oni rade!): oni se natječu, izuzamši neke pohvalne iznimke, ko da bolje služi Rimu, Beču i Pešti. Oni raztvaraju vrata svoje metropole Jezuitima; oni se razmeću izja- vama, da im nema spasa izvan Okvira. Oni se utiču njemačkom vojničkom glasilu ,Reiehs- wehr“-u, da ih uzme u zaštitu; oni se naivno nadaju, da će im Kalaj povećati domovinu Pri- pojenjem Bosne i Hercegovine; oni pozivlju na svoje plesove one iste političke činovnike, koji ih pravedne zatvaraju; oni... »Obzor“, glavno hrvatsko glasilo, bolnim srcem zakukao je — a imao je zašto — prigo- 800.-godišnjice narodne katastrofe: ,,Mi se pita- mo, ne zavišću, već s bolom: a Zagreb? — ne odazivlje se. »l sbilja se Zagreb nije odazvao. On; kao da je olovom zaliven, zanijemio je. Jezuite, to .... KREG sjeme Lojolovo, ti vinovnici hrvatskog Gvozda, turili hrvatstvu, pomoću čifuta, gvozd u mozak; začarali Hrvate na način da oni po- zaboraviše na Petrogorske mučenike i na njihov sveti holokaust. »Jedini, koji je proslavio uspomenu na mu- čeničku smrt posljednjeg kralja hrvatskoga, bio je Split, najveći grad Dalmacije — ito baš onaj Split, koji je, pred 800 godina, za vrije- me narodne katastrofe kod QGvozda, bio roči- štem papine urote proti Hrvatima, proti njihovu tadanjemu kralju i proti narodnoj nezavisnosti. »Oh gorka ironijo! » Nego, nil po jada, da se, prigodom one pro- slave, nije čuo jedan glas, koji je neugodno za- zujio kroz uši svakog dobromislećeg Hrvata, pak i kroz naše: Dr. Josip Smodlaka, taj, ina- če, čestiti hrvatski rodoljub i pronicavi mladić, evo što je, onom prigodom, izrekao u svojoj svečanoj besjedi: ,Našemu porazu kod Gvozda nijesu krive ni vjere, ni pape, ni Magjari krivo je majmunisanje za tugjinstvom, — kriv je jal i nesloga.“ »Da Dr. Smodlaka bude malo bolje posegnuo “za povješću, ne bi, doista, bio izrekao toliko netočnosti -— da se najblažije izrazimo koli- ko je gorinavedenih njegovih rieči“. .. . Domaće vijesti Glad u spljetskom Zagorju, — U nekim kra- jevima spljetskoga kotara, a osobito na Muću'i Lećevici, zavladala velika nevolja i glad. U Spljetu se je konstituisao odbor za pri- pomoć, a namjesništvo je naznačilo novca za prve potrebe. Molimo ,Jedinstvo,“ da nam ne podmetne da i ovo pišemo po inspiraciji sa Cetinja, kao što nam je sarajevski Informations- Bureau preko ,Jedinstva“ to isto podvalio_ povodom istinitih izvještaja o nevolji i gladi u Hercegovini. Željeznica Gruž—Boka Kotorska. — Gradački list . Tagespost“ piše o željeznici Gruž-Boka po prilici ovo: Godine 1901. otvorena je velikim slavljem uskotračna željeznica Gruž-Boka Ko- torska; ali ova željeznica ne nosi ni toliko da bi se mogli isplaćivati prometni troškovi. Oduzet postdebit. — Ruskomu listu »Slaven- ski Vijek,“ koji izlazi u Beču pod uredništvom D.ra Dimitrija Verguna, oduzeto je, po naredbi ugarskoga ministra trgovine, pravo poštanske opreme (postdebit) za Ugarsku i Hrvatsku, jer da širi panslavističke ideje. Magjarske tamnice prenune. — »Novi Srbo- bran“ piše: ž »U ostalom svrhu sadašnjih političkih pro- ijbolje je osvijetlio državni Ze skoj parnici Miloša Pijetra odvjetnik u štamparskoj pat . tu dama i dra Jana Mudronja u Pešti. Državn ne i io j otnike prije odlaska na vije nik uputio je porotni ce prij kav ćanje o krivici optuženih ovim riječima: Vlada radi na tom, da slomi narodnosti. Som doe ljubavi prema otadžbini kaže vam, da Ahern site krivima optužene, jer je to najzgodnije, : se slome buntovničke narodnosti. Vi ikaj, sada učiniti veliko djelo samoobrane državne »Kad tako lijepo govori državni tužilac Do- rotnicima, ne treba se diviti, što ppiietnij. i magjarskih narodnosti bivaju od reda sugjeni. »Stvar stoji tako u Ugarskoj, «da čim koji nemagjarski novinar bilo političar ili MBI dogje pred porotu, odmah može reći kao i onaj: ,Čim Jovu izvedoše i klupu iznesoše, znao sam šta će biti.“ Državni zatvori su prepuni osu- gjenih ,buntovnika.“ Nedavno je pred segedin- skom porotom osugjen urednik ,Branika“ Janko Perić i kako se osudom zadovoljio, trebao je odmah i stupiti u zatvor, ali to nije moglo biti s toga što je segedinski državni zatvor za po- litičke krivce pun puncat i nema mjesta više ni za koga. Toga radi pušten je i urednik Janko Perić kući u Novi Sad, dok ne bude za njega prazno koje mjesto. Onda će ga već ministar pravosugja pozvati, da odleži zatvor.« Ovo nagodbenjacima na razmišljanje. cesa_ u: Ugarskoj ni Opet Stjepan Radić osugjen. — D.r Stjepan Radić bio je osugjen na mjesec dana strogoga zatvora, što je na željezničkoj stanici prosvje- dovao radi zapostavljanja srpskoga jezika na željeznicama. U Hrvatskoj i Slavoniji na željez- nicama magjarski je službeni jezik. Čin Radićev označio je državni odvjetnik izazivanjem i vri- jegjanjem MagjarA! Sloga hrvatskih opozicija. — Čitamo u ,Hr- vatskoj Kruni“: : »Kako je poznato na 29 siečnja stopili su se Obzoraši i Domovinaši u jednu stranku: Ovo je drugi ili treći put, da se stapaju! Bio izabran i odbor, koji će u smislu jedinstva provesti or- ganizaciju nove stranke. Imalo je bit i jedno glasilo. Ali ne prošo ni mjesee dana, i rek bi opet Obzoraši odstupili i sve se počelo vraćat u prvašnju kolotečinu. Dubrovačka elazbo sviraj! »Po viestim koje dobivamo iz Zagreba, »Obzor“ neće prestat, ali sva je prilika, da će prestat ,Hrvatska.“ Eto nova dokaza kako Do- movinaši služe Obzorašim kao stafaža i izdišu u obzoraškom zagrljaju. Nama je pri tim novim ozbiljnim slogar- Skim komedijam milo, što se čisti nisu dali na liepak. < O samoubistvu suca Višića. Zadnji ,Srpski Glas“ zadarski bijaše zaplijenjen radi cijelog članka o uzrocima te dadoše povoda nemilom dogagjaju. Kako nam prijatelj iz Zadra javlja, u zaplijenjenome članku iznesene su proste či- njenice € dokazi — bez ikakva komenta — koje dovedoše uzor suca do onakvog koraka. Pošto dakle po tomu proizlazi da nije ugodno Pre- sjedništvu Prizivnog Suda da se svaka saznade, jasno je da je naša tvrdnja u prošlom broju o nepovoljnom raspoloženju sudaca prama po- našanju sudbene uprave — temeljita, a ista poluzvanična ,Smotra“ to u suštini ne oprovr- gava. Svakako ufamo se da će dosta, ako ne svaka, izaći na svjetlost, pošto »Šrpski Glas“ javlja da kupi materijala o toma za vrijednog zastupnika gosp. Klofač-a, a mi svjetujemo do- tičnog dopisnika kao prijatelja pravice da bi se obratio svijem sudbenijem kotarima Dalmacije, i sabrao bi dosta podataka o sistemu sudbene uprave. U ime pravice, morala i dostojanstva su- daca, željeti je da se doskoči ovoj nevolji, da tako SUućI uzmognu u miru dostojanstveno i časno vršiti svoje plemenito zvanje. Dogagjaji u Ricmanjima. — sao“ od 25 februara donosi: Prošle nedjelje, na latinsku misu u Rie- manjima, nije: niko Pristupio nego e BE Piko se iz Riemanja je potrebito za istup iz ed deke E io latinskoga pomoćnika Pa zm # S. = Za bolje razumijsvani 2 ika nadodati, da. je bila sie «.. ra ske za prela; Pes ljena molba Riemanjan4 a prelaz u uniju. »Slavenska Mi- jedna sama Hrvati prema Srbi ma. — Odbor hrvatskog pj t atskog pje- Vačkog društva »Kola“ u Z "ed big agrebu uskratio je Pasa. akademskoj omladini dvornicu Za ha avu, koju Jo) Je bilo unajmilo. Upravni odbor u pismu veli, da. »odustaje u interesu svog društva od Svoga zaključka. .« .. ša ,,Opmeny B0py“. — II ( * — lIpu Bege j Imperialu Jl Py Crajeny eek S Sj ita urogom empra roeu. 3opke Beg. odes de SE dari Huxoza nyrem roeq. a ms BynBe, Ha yCIIOMeHY ekux i on e Amanosnli Zyman us Kanna, gg >: voeele nogojuora Hrga. Poenha na Bengosna hi as 10. — Tocnogun. N. Y. N. ns Zunma nnje Pa a E p. ao mro je kto sE jao 8 iy 7 ,Dubrovnika“, Beli_Ep. 2. mro | Rt. Baje [o nuli», rocnogua Haxueop ByxananoBuli na IIla6o. 2 ea) : gp. 2. — Uacna o6aTep Manje Crountia na ik ) i 3 206 kp. ć. : main upazaraguma Vapasiu Op6op aa. upunoxno J E XBayje. — ea Srpske zemlje Srbija. — Bečki list ,Neue Froie Prosso«. donijela je o reformnoj akciji jn Ugarske odnosno Maćedonije i Stare £ me čajan intervju (razgovor), kojim je kralj ATP sandar udostojio jednoga DELO saradnika, U njemu izneseni pogledi o značaju pitanju o Staroj Srbiji, o sadržini reforama, kojima bi se imalo da poboljša stanje naših sunarodnika 1 Turskoj, i o držanju Bugarske, odlikuju s tačnošću i preciznošću. 1 — Na čistu srijedu pokopan je u Beogradu Milan Paštrmac, konjički kapetan II klase. Po- kojnik Paštrmac bio je odličan vojnik i dobar drug i prijatelj; bio je ordonans-oficir pok. kra lja Milana i unuk barjaktara pok. kneza Miloša Obrenovića. Kralj Aleksandar, cijeneći vrline po. kojnikove i njegovijeh predaka, naredio je, da se pok. Paštrmae pokopa o trošku njegovu. Pokojnik je u dva maha bio u Dubrovniku, gdje je bio stekao opću ljubav i poštovanje. Bješe se spre- mao, da i ovu zimu u Dubrovniku provede, ali. mu ljuta boljetica ne dade. Vječni mu pokoj! Si — Na glas o smrti mitropolita Save KE sanovića Srpska Kraljevska Akademija izrazila | je telegrafski svoje saučešćo nad gubitkom onako | uglednoga Srbina. < Mj Bosna i Hercegovina. — Poljački lis koji izlazi u Krakovu donio je izvještaj 0 davanju Poljaka D.ra Zigmunda Stefanski koje glasi: »Dr. Zizgmund Stefanski držao je u krako skom slavenskom klubu predavanje ,o agrar: nim odnošajima u Bosni.“ Prvo jo upozorio na to, da se čitavo uregjenje zemljišnih odnosa u. Bosni za turskog vremena osnivalo na sasvim različitim pojmovima od onih rimskog prava, Vlasništvo je postojalo samo nad kućama, vr | tovima i vinogradima, a ostalo zemljište sači- njavalo je tako zvani ,RErar Mirije“ nad kojim je vrhovno vlasništvo (Rekabe) imala država, | Predsjednici tih »mMirija“, muslimanski begovi, | nijesu sami obragjivali zemlju, već kmetovi, koji su bili na tim zemljištima većinom h Kmet je bio dužan da desetinu plod e državi, a trećinu bogu. Taj. teški položaj bio je razlogom njihovim pobunama. Austrija, pozvana 1878. god. da uvede u okupiranim pokrajinama | red, nije umjela Provesti nikakvih reforama, | : koje bi kmetovima Pribavile vlasništvo. Eko- s nomski odnošaji još su se pogoršali za 20g0- dina okupacije. Uzrok je tome taj, što "go do- “g selina sadu daje u noveu, a ne u naravi kao ca Prije. Desetar, kao zastupnik erara, procjenjuje desćtinu i dobiva procenat prama veličini utje- Yane svote. Desotar_ opet ima pomoćnike. Sve. to pada na kmetova pleća. od »Još to ne bi bilo zlo, da se prama procjeni dosetine ne odregjuje i trećina begu. Zato san dogagja, da procjena bude i dvaput viša od faktično veličine ploda. Predavač je podupio Svoje razlaganje Primjerima. Cijene odregjene sa. plodove kmetu na selu ne jedan put bivaju više od Cijena u Pošti ili Sisku. Zato kmetu, kada Plati desetinu i trećinu, ostane vrlo malo: I okraj toga seljak ne zna zemlje racionalno 0- nav m ea pada pl ž že Poreza, čekajući već toliko go- dina željene reforme. X a. ae E a je 2. Nm uvje do so pa “"Tanjem, idući Pješice od sa f “Upiranim pokrajinama. Pregled Rusija i Austro-Ugarsk ko vladi notu za izvedenje reforama u: solun- - SKom, bitoljskom i kosovskom vilajetu. Podne- či reforme, na koje je sultan Pristao, sadrže U kratko ove četiri tačke : : Z : oli Za solunski, kosovski i bitoljski vilajet “raji Porta glavnog nadzornika na una- ši PS : 2 ai žal im broj godina sa djelokrugom, 0 biti skoro neoerani ije odregjenog | “eek ja ograničen. Prije odregjenog. g nadzornik može se otpustiti samo UZ pristanak velikih sila, 2) Policiju i žand NJAČI iz inozemstva. ek a 3.) Politički optuženici, dobiće amnestiju. 4.) Prihode ir Ska Bank Zakup. nage a predale su tur- rmeriju preustrojiće struč | osugjenici i emigranti mao ashode kontrolisaće Otoman- a. Ukinuće se davanje desetka pod