— Godina XII. U Dubrovniku 2 Avgusta 1908. Broj 31 Cijena listi Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu Boru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. Za Vubrovnik na godinu Kr. 10 ma Na PO godine 1 na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. JUBROVNI Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se no vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pri- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića Kalaj, Burian. Dubrovnik, 31 jula. Srbi u Bosni i Hercegovini mogu po- noviti onu staru izreku: umro je kralj, živio kralj t.j. umro je Kalaj, dolazi Burian. Dosadašnji austro-ugarski poslanik u Ateni barun Burian postavljen je za za- jedničkoga ministra financija i za upravitelja Bosne i Hercegovine. Interregnum u oku- piranijem zemljama bio je veoma kratkoga vijeka, a da se o njemu na po ge išta može reći. Ministar Goluhovski, komu je bila po- vjerena privremena uprava srpskijeh zapo- sjednutijeh zemalja, kroz kratko vrijeme od smrti bosanskoga vice-kralja nije imao go- tovo prilike ni da zaviri u ,evropsku maši- neriju“ svoga pokojnoga suparnika ; protiv- nika. Kalaj i Goluhovski nijesu baš u naj- ljepšem skladu živjeli. Neslaganje njihovo nije se odnosilo na način i sistem uprave u Bosni i Hercegovini, već je bilo sasvijem druge prirode... Ali o tome nije riječ. Isto- rija Bosne i Hercegovine zabilježije samo, da je ministar Goluhovski, koji se nalazi na dopustu u Francuskoj, bio za nekoliko dana titularni upravitelj ,balkanskoga eldorada“, dok je odjelni predstojnik zajedničkoga mi= nistarstva financija Horowitz, desna rukw Ka- lajeva, dalje ,administrirao“. Bosanci i Hercegovci, dakle, mogu us- kliknuti prije katoličkoga svijeta: habemus pontificem, imamo poglavicu. Da li sta- roga ili novoga, to je. pitanje, koje inte- resuje ne samo žitelje Bosne i Hercegovine nego i cijelo Srpstvo i Slavenstvo, pa i sve one struje koje se ukrštavaju na balkanskom poluostrvu. »Stali smo nogom za vrat slavenskoj hidri“, ,okupacija Bosne i Hercegovine je klin u slavensko meso“ — ovake su se ri- ječi čule iz usta mjerodavnijeh faktora u po- gledu okupacije Bosne i Hercegovine, čim je unaprijed bio odregjen pravae i cilj uprave u tijem zemljama u samom početku. Od ta- da je projuhalo dvadeset i pet godina. Na godišnjicu berlinskoga kongresa, na kome je dat mandat našoj monarhiji za okupaciju, umro je ministar Kalaj, koji je sam 21 go- dinu ,administrirao“ Bosnu i Hercegovinu u duhu gori navedenijeh rečenica. Ko je ,slavenska hidra“, ko je ,sla- vensko meso?“ — Dosta je baciti pogled na geografsku kartu, dosta je znati statistiku Bosne i Hercegovine, pa da se na to pita- nje odgovori. Ta ,slavenska hidra“, to ,sla- vensko meso“ jest srpski narod na Balkanu. Ko to ne zna ili ne će da zna, neka proli- sta memorandume Srba pravoslavnijeh i mu- slomana, pa će se uvjeriti, da se gornji iz- razi odnose na Srbe. Ne samo Srbi u oku- piranijem zemljama već su i Srbi u Dal- maciji, Dubrovniku, Boki, Hrvatskoj i Sla- voniji to dobro osjetili. I oni su bili u isto vrijeme i ,okupirani“ i ,ekskomunicirani“ od ministra Kalaja t. j. od bosanske vlade. Nije u cijelom susjedstvu smjelo biti razlike, sve je trebalo da bude ,okupirano“, pa i sa- ma Srbija sa poznatom konvencijom u vri- jeme kralja Milana. I. Srpska književnost i srpsko novinarstvo spadalo je u objekte za okupaciju; što se na tome polju nije moglo »okupirati“ to se je ,ekskomuniciralo“ t. j. zabranjivalo za Bosnu i- Hercegovinu. I naš list spada u red ,ekskomuniciranih“ od svo- ga postanka. U jednu riječ sve se je poku- Šalo, što je ljudska pamet mogla izmisliti, samo da ,klin“ dobro funkcioniše. A rezul- tat? — Neuspjeh okupacije i krajnje nezadovoljstvo okupiranijeh. U ovoj re- čenici zbijen je 25-godišnji rad bosanske vlade. Kakav je bio stari pontifex, poglavica, po receptu ,klina“, vidjeli smo. On je ne- milosrdno obarao sve što je ustajalo proti »klinu u slavensko, recte srpsko meso“. I nije uspio pored kolonisacije, raseljavanja, katoličke i hrvatske propagande, politike osi- romašenja, gonjenja, zatvaranja i glasovitoga edikta o neovlaštenijem iseljenicima. Hoće li novi poglavica, barun Burian,. poći istom stazom? Hoće li uzeti za osnovu svoje uprave teoriju o ,klinu“ i ,hidri“ ili će se držati modernoga shvaćanja svake dobre uprave, biva, da je uprava tu naroda radi a ne narod uprave radi? Već se čuju glasovi, koji preporučuju Kalajevu nasljedniku, da nastavi stari sistem i da se pri tome osloni na do- sadašnji upravni aparat, koji je taj sistem provagjuo, jer da je najpouzdaniji i naju- Spješniji. Taki savjet daje barunu Burianu veliki bečki list ,Neue Freie Presse“, koji se odlikuje svojom mržnjom na Srpstvo i Slavenstvo i koji je dobar tumač politike nje- mačkoga prodiranja. na istok. Uz list , Neue Frei Presse“ i drugi bečki listovi preporu- čuju upravu čvrste ruke. Po našem mišljenju barun Burian prima na svoja legja veoma teško breme, prima u svoje ruke nesregjeno i zamršeno naslijegje u svakom pogledu. Nije se lako tu ni naći ni pomoći osobito sa današnjijem činovničkijem aparatom, koji je prožet Kalajevijem duhom. Ako se misli u Bosni Hercegovini inaugu- rovati novu eru, treba radikalne promjene u svakom pravcu: upravnom, prosvjetnom, vjerskom i ekonomskom. Do sada na pro- svjetnom, vjerskom, privrednom polju nije se uzimao u obzir urogjeni elemenat prema nje- govom broju i sposobnosti. K tome porezni sistem i agrarno pitanje .tište svakoga bez razlike. Eto blagotvornoga polja za rad no- vomu upravitelju Bosne i Hercegovine, komu želimo da ne bude samo novi po imenu već i po djelima, i ako ge ni čemu ne nadamo, dok postoje teorije o ,klinu“ i ,hidri“. Po- red toga mi ćemo novoga upravitelja suditi ne po ovom ili onom predubijegjenju već po njegovijem djelima. CRI TJAC U9 BOCHE. Epaj xaaguora BpGaca. (Hapog o uox. munucrpy Kazajy. — Ilopesu. — TDnag. — IDepe6ć muuuerpa Kanaja. — Ha 2page). — Bacekozaka uaByTeKa mramna narerma je Ha NeTIux >KHJA, A BACKOJIHKOM H306paxkenow oBnjeTy ocTaBu Kako je OBAMOMIBH HApOJ yeBe) 36uBme cć empru muuuerpa Kanaja sa6punyr, u JUpABO, Ka0 MTO TO WHByTCKA ama 0eo6uTO HarzaniaBa, neeperan ce ocjekia, jep ga mapog Hur nojmuru moe, ga Bocua u Xepnerosnuua 6es Ka- gaja oneTaTu moske. Ja KOju pegoBuTo gnTam Ty WuByTeKy mram- uy, jep ey mam cBe cpueke noBuue sa6pamene, HMAO CaM BHIIG NyTA UPRJHEY CZyiMaTu Ham 6a- jegu Hapog, ,/a yupaso ogeaza je mpeyseo ynpa- By maanorap Kazaj, ga je e roguue y rogany uo- pe3 paoTa0, a napoj cBe To capomamanja nočrojao.“ Ham napog Koju je eyjenjepan, oGaBujemreH o ompra Kazaja, mueza uBpero ga ra je Bor sa To NoKApO, Nag yupaBo ra ma onaj zam noaBav, za mo- Jake pauyne, mro je osaj napog y npocjake caliepo Kzlazi svake Nedjelje. — Kaza je npaje 25 roguua EBpona ozpezusa ogynanujy. dosjek ume Tpeća ga mae Hle, Hero neka ylje 6uao y Kojy ormwemnjy mu UpOocTHjy RaBaHy, IAaE AOK ce 0 TOj empra oguoune pujeu, ogmax kao ua jenaora rpza uyje ce: Jbygu, Ta Bugare, ga nac jom Bor munje saćopasno. llaxze, Kako najuso6paxennju enu ose NOMO- BEBE, TAKO H OHaj najnpocruju, Koju camo snage Bora nomemyru, smao je, ga je Bac nasazak ma- ponam cam Kazaj upoysponoBao, jep je ymao u uo- OJBEJIBY KAI CHAT6 H3 >KHJIA HAPOXy HeHCATE. Hapog raanyje. omo 2cdTo mro goenujeBa o1y- BEMBE My Ce CHJOM y NpBOM peXy Og eraekyropa NOZMTHUKHX BJACTH, Za Ce HAJATE gaTu sajmoBH HG NOTNOpPHHX 34KZANA; y Apyrom pely mJnjena ce 3a BaocTaJje nopese, Kao u genje rTpeliune sa 0Bo- roganime nopese, ]la je OBe rozguHe Beruua pozua Ka0 y. Xamany jenBa 6u mMOrJa NokpuTa eBe mo- Tpeće, a kamo zu jom kag ce y o6aup yame, za ee caga noso uro mo 12 m 14 xezgepa upogaje, Nosum je ejeme Baza npogaBaza napony no 25 u 30 xezepa mo oka. IloBpx eBe Te BeJIHKe pasjuke Temax Mopa na nmnalia sa goćasene mape ma NOTNOpHe BAKITAJE 446 %,a moBpx esera rora jom ce ynapu OBp- mua upnerojća og 5 %,. Camo ce no ce6u pasymaje, na UpH OBAKOBOM CueTeMy HApOg MOpa Nponacrn. Ospmna npuerojća nannaliyje ce 5% oz y- naaienor mopesa, ma uza sosjek miaruo nmopes y Majy HIH y gemem6py; a ako koju upenjara, mrTo ce sume nyra goraljano, jep uopesu ugnoBuug ne le ga kae TOJHKO CH nyam, Hero KOJHKRO cu HOBANA NOHHO, H TAKO My OXy3MOe BAC HOBAI, a Ha OBaj*ejeumak koju y mopesmoj kaeu ocraje sa no- pes y uaylioj roguna, us g 6uje nopesosauk ka« maTe, Koje 6u my no sakomy upunagane. Kojuko NyTa cam mao upnzaky o1.ymara upenupawe ce- Baka ca gorauuam uunosuukom, jep je ceak Tpa- HO, ga my će cysumak nospara, maBaljajyli, za je NOC/BEJIBY KPABY, BOJIA HJIH NOCIBOJIGHX ZeCeT OBA- Na Hla Kosa upogaov, mak ga be sa ocrarak ga KyuH Kpmauy sa pacnnmon, ue 6u Ju unak mqrorog OZ usa npex Kyliom umao, jep sma empomax, za lie a zo rogane MoOpaTa nopesy nzahara. Upa eBpmerTky 6yne o6ugno oBakos uoBjek NpoBeneH Korapekom upezerojanky, koja na upujaBy NOpe3HOT WUHOBHHKA HCTOTA CEBAKA CA ICT ZaHA BATBOpA na negeceT Erpyaa rnmo6e kasnu. TagoB nagna nanjaliasama nopesa gohepao je gornen, na, Gyayliu y Texmaka nema mapne, koja 6u ce sana- jemnjia, OMy8HMBY MY Ce NOJECKH NJOJOBH TE TAKO CBPOMAX TeaK. Koju ce je mazao, ga hie rJaNHy njeuuuy komaguhem xeća ymyTkaTu, upesapen je y opojoj maga, jep my ce na Taj nauun HCTpxe KOMag xmeća ms yera, m TO y waey, kaj xrjege NporyTaTH, ga rezu ygoBoa. Oso Hanueax pagu nerane, nag neka ce nalje caja koju zezaa, koju 6u morao camo H nomucju- Ta, ga je Hapog neeperan mro je msry6no Kagaja, Koju ra je zo upocjaka zoliepao. Ham napon y Boenu je nosmaT Kao NOHOGHT, mro Hajćome eBjegoga omu napogaa .Bvesa nmono- ena“, Au camo eacerem Kazajes je umao Ty eHary, na y6uje nomoc. koju ce je y uapony og uamqru- Bujeka ygopujenao, jep caga ne rpeća uoBjek za nyryje no Mranuju, ago je kemBam mulocrue nu- jemara, neka upolje Bocmom uax ne he molia ner UyTa KpoguTS, ga npega & He naćuje mazo H eTa- po y nogepanujem xazunama 60c0o u 6e3 kane na raasu npoceli muzocramy, jep ux je rzag oz kylie oiepaza Ha Apym za gowekuBajy erpamne u moze 34 MHJOCTHIBY. Hama ,wuloeraBna“ Braga, koja To jom 60 me 3HAJE HETO MH, HNAK, A za npeg eBnjerom me- Kaske, KaKO je HApol y BOJIHKOj 2KAJOCTH 3a mu- uuerpom Kazajem 6jeme mapeguja, ga us esakora mjeera no HekoJugo ocoća Bpy gao genyrupuu na norpeć y Ilemry.- Y,enguo je usgaza nazor, ga cBa- KOME uZaHy y ume upenyjma sa raj nyran Tpomak nemara sapomka onlimna no 100 u 150 kpyna, To jeeT mo ogamenocra mjeera ma Boone zo Ilemre, Caga nacraje nurame sa mro Baza Hije ga- BAJA Taj HOBAN H3 J0MAJBCKHX CpegeTABA, NJIH oy BAJBAA HCNPIJBEHA, IIAK GO BHIIE M3 rJuĆA He MO- e, HIH Apu, Za Tpeća u apyrama, kao mro je TO NO Cana 6uzo orpomue Harpage maBarn, > Ilomuenare, npara guraona; camo y jenuoj roguua ngo6uo je Bzraguu caBjerang Ilacnun*) 36.000 %Op. (TpExeceT u meer xumaga &0p.) marpaze. Ilo- BPX Tora je meroB cua czymao meguuuny y Jlaji- Nury Ha ApxKaBuu Tpomak. ša onepanaje zBopekor casjeTruuka MagyJna norpomuja je Braga uu mae ma Baume og 20.000 POp. (ABAZECeT XHBAJA OP.). ligopeku caBjeruak Xepman Ta orapa ,60- Gpuuuna“ nagmpasno je mazary cse ms goćusenux Togumuibux narpaga uo 5000 &op. IIpeko Tora go- Ćusa eyupyra gBopekor caBjernuka Xepmana ro- aumwy nmemsnjy og 1000 wop. (2000 p.), mro je KpO3 moja rojane nogyuaBaza kog eBoje kylie ne- EOJHKO Nypuia, m Taga je mpegodena Eberosom BeguuaHeTBy Kao psa yaaremnna y Bocaa u oz- TIEKOBAHA OP/EHOM, a NOBpX TOra nara joj rogum- Ea ananaxa og 1000 eop. (xusany ep.) Vapok NenanoHucawy epuannujajor magcasjeranka 6uo je Taj, jep ce muje xTuo gogoBouru ca 1000 (xH- 2A1y) Op. marpage. HapaBio u oupaBnano, jep r.r. KOx eunannaje naj6oze smagy Kako ce Tpyn ma- poguu paenna. Csaku onaj koju ee 6uo yenporusno za ne Be Ha cupoBog y Ilemry, oxmax my je upezerojank sa- UpnjeTio, a KOJIHKO €y Te upnjerie omaene, suaru he Baja eBaku OHaj koja upuzuke y Bocma u XepneroBumu nmpara. Tozuko sa gamae a Nojayliu_nyr jom xojy BHIIE. pu Tome upumure, rocnogune ypenauue, oco- uru mapas mora BECOKOT MTOBABA. Hapo7wax. AA, Javna govornica. Srbi i Hrvati braća. Govori se i piše se o slozi Srba i Hrvata. Ako je to zbilja, svi ćemo tome pomoći i rado dati ruku. Moramo ! . > Štere nam se pred očima opći život prirode, i vidimo (ako umijemo gledati) da je sloga, raz- mjer, sklad. A vrhunac je naše ljudske dobrote i savršenosti vidjeti sebe u svakomu i svakoga u sebi; svoje dobro u tugjemu dobru, svoju štetu u tugjoj šteti. Ovako bi jedino naš druš tveni život bio sličan općemu životu. Hrvat hoće da Srbinu bude brat! -Je li to zbilja? Mogu li ja to vjerovati ? Spavam &=dk“ bdijem?... Ja sam iz tugjine mnogijem Hrva- tima pisao riječi svoje ljubavi prema sinovima velike slavjanske obitelji, i plačući od ljubavi ja sam im pisao i govorio o svojoj ljubavi, ali mi nijedan on njih nigda ništa ne odgovori. Njihova mi bratska ljubav ne bi darežljiva ni jednom riječju, i to samo, i to jedino što sam Srbin i što se dičim ovijem imenom. Kad ulju- dnosti i nježnosti nema u malenijem odnošajima bila bi obmana nadati se da će toga biti u ve- ćijem. Hristos reče: — ,Koji je vjeran u malom .i u mnogom je vjeran; a ko je nevjeran u »malom i u mnogom je nevjeran.“ Govori se o slozi Srba i Hrvata! Je li to zbilja? Može li to biti gdje nema temelja za- mjenita počitanja? Je li to unutrašnja, prava, živa potreba srpskoga i hrvatskoga srea i duha, ili je prazna riječ, koja zvuči, neplodno prolazi, i gubi se s vjetrom i maglom? Ako je ovo potreba, i prava i živa naša želja da megju Srbima i Hrvatima ne bude više zida zavisti, svagje i nesloge, moramo svi mno- go popustiti i oprostiti; govorim svi, i Srbi Hr- vatima i Hrvati Srbima, jer smo svi krivi, svi Bogu i bratu svome sagriješismo. Svi smo po- tlačili bratsku svetu ljubav i pogazili svoju čast gazeći čast svojega brata. Ako koji govori da nije, onaj laže; u njemu nema istine. Ali ja mislim, mogu misliti, što _ me djela siluju ovako misliti, da se u nama još nije za- čela ova plemenita sklonost. Mi smo Srbii Hr- vati bogati bolnijem i krvavijem iskustvom ; mnogo smo i mnogo patnjom naučili. Znamo da je razdor naša glavna mana i nemoć: ali ovo naše znanje nije nam još živo i duboko u *) Passini,