— Godina XII.

U Dubrovniku 2 Avgusta 1908.

Broj 31

Cijena listi

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
Hercegovinu na godinu Kruna 11

Za Srbiju i Crnu Boru na go-
dinu Kruna 12.

Za sve ostale zemlje na godinu
franaka 15 u zlatu.

Za Vubrovnik na godinu Kr. 10

ma Na PO godine 1 na četvrt godine
surazmjerno.

Pojedini broj lista 20 para.

JUBROVNI

Pretplata i oglasi

Salju se administraciji Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se no vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća se 20 para.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne pri-
maju se.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića

Kalaj, Burian.
Dubrovnik, 31 jula.

Srbi u Bosni i Hercegovini mogu po-
noviti onu staru izreku: umro je kralj,
živio kralj t.j. umro je Kalaj, dolazi
Burian. Dosadašnji austro-ugarski poslanik
u Ateni barun Burian postavljen je za za-
jedničkoga ministra financija i za upravitelja
Bosne i Hercegovine. Interregnum u oku-
piranijem zemljama bio je veoma kratkoga
vijeka, a da se o njemu na po ge išta može
reći. Ministar Goluhovski, komu je bila po-
vjerena privremena uprava srpskijeh zapo-
sjednutijeh zemalja, kroz kratko vrijeme od
smrti bosanskoga vice-kralja nije imao go-
tovo prilike ni da zaviri u ,evropsku maši-
neriju“ svoga pokojnoga suparnika ; protiv-
nika. Kalaj i Goluhovski nijesu baš u naj-
ljepšem skladu živjeli. Neslaganje njihovo
nije se odnosilo na način i sistem uprave u
Bosni i Hercegovini, već je bilo sasvijem
druge prirode... Ali o tome nije riječ. Isto-
rija Bosne i Hercegovine zabilježije samo,
da je ministar Goluhovski, koji se nalazi na
dopustu u Francuskoj, bio za nekoliko dana
titularni upravitelj ,balkanskoga eldorada“,
dok je odjelni predstojnik zajedničkoga mi=
nistarstva financija Horowitz, desna rukw Ka-
lajeva, dalje ,administrirao“.

Bosanci i Hercegovci, dakle, mogu us-
kliknuti prije katoličkoga svijeta: habemus
pontificem, imamo poglavicu. Da li sta-
roga ili novoga, to je. pitanje, koje inte-
resuje ne samo žitelje Bosne i Hercegovine
nego i cijelo Srpstvo i Slavenstvo, pa i sve
one struje koje se ukrštavaju na balkanskom
poluostrvu.

»Stali smo nogom za vrat slavenskoj
hidri“, ,okupacija Bosne i Hercegovine je
klin u slavensko meso“ — ovake su se ri-
ječi čule iz usta mjerodavnijeh faktora u po-
gledu okupacije Bosne i Hercegovine, čim je
unaprijed bio odregjen pravae i cilj uprave
u tijem zemljama u samom početku. Od ta-
da je projuhalo dvadeset i pet godina. Na
godišnjicu berlinskoga kongresa, na kome je
dat mandat našoj monarhiji za okupaciju,
umro je ministar Kalaj, koji je sam 21 go-
dinu ,administrirao“ Bosnu i Hercegovinu u
duhu gori navedenijeh rečenica.

Ko je ,slavenska hidra“, ko je ,sla-
vensko meso?“ — Dosta je baciti pogled na
geografsku kartu, dosta je znati statistiku
Bosne i Hercegovine, pa da se na to pita-
nje odgovori. Ta ,slavenska hidra“, to ,sla-
vensko meso“ jest srpski narod na Balkanu.
Ko to ne zna ili ne će da zna, neka  proli-
sta memorandume Srba pravoslavnijeh i mu-
slomana, pa će se uvjeriti, da se gornji iz-
razi odnose na Srbe. Ne samo Srbi u oku-
piranijem zemljama već su i Srbi u Dal-
maciji, Dubrovniku, Boki, Hrvatskoj i Sla-
voniji to dobro osjetili. I oni su bili u isto
vrijeme i ,okupirani“ i ,ekskomunicirani“
od ministra Kalaja t. j. od bosanske vlade.
Nije u cijelom susjedstvu smjelo biti razlike,
sve je trebalo da bude ,okupirano“, pa i sa-
ma Srbija sa poznatom konvencijom u vri-
jeme kralja Milana. I. Srpska književnost i
srpsko novinarstvo spadalo je u objekte za
okupaciju; što se na tome polju nije moglo
»okupirati“ to se je ,ekskomuniciralo“ t. j.
zabranjivalo za Bosnu i- Hercegovinu. I naš
list spada u red ,ekskomuniciranih“ od svo-

ga postanka. U jednu riječ sve se je poku-
Šalo, što je ljudska pamet mogla izmisliti,
samo da ,klin“ dobro funkcioniše. A  rezul-
tat? — Neuspjeh okupacije i krajnje
nezadovoljstvo okupiranijeh. U ovoj re-
čenici zbijen je 25-godišnji rad bosanske
vlade.

Kakav je bio stari pontifex, poglavica,
po receptu ,klina“, vidjeli smo. On je ne-
milosrdno obarao sve što je ustajalo proti
»klinu u slavensko, recte srpsko meso“. I
nije uspio pored kolonisacije, raseljavanja,
katoličke i hrvatske propagande, politike osi-
romašenja, gonjenja, zatvaranja i glasovitoga
edikta o neovlaštenijem iseljenicima.

Hoće li novi poglavica, barun  Burian,.

poći istom stazom? Hoće li uzeti za osnovu
svoje uprave teoriju o ,klinu“ i ,hidri“ ili
će se držati modernoga shvaćanja svake dobre
uprave, biva, da je uprava tu naroda radi a ne
narod uprave radi? Već se čuju glasovi, koji
preporučuju Kalajevu nasljedniku, da nastavi
stari sistem i da se pri tome osloni na do-
sadašnji upravni aparat, koji je taj sistem
provagjuo, jer da je najpouzdaniji i naju-
Spješniji. Taki savjet daje barunu Burianu
veliki bečki list ,Neue Freie Presse“, koji
se odlikuje svojom mržnjom na Srpstvo i
Slavenstvo i koji je dobar tumač politike nje-
mačkoga prodiranja. na istok. Uz list , Neue
Frei Presse“ i drugi bečki listovi preporu-
čuju upravu čvrste ruke.

Po našem mišljenju barun Burian prima
na svoja legja veoma teško breme, prima u
svoje ruke nesregjeno i zamršeno naslijegje u
svakom pogledu. Nije se lako tu ni naći ni
pomoći osobito sa današnjijem činovničkijem
aparatom, koji je prožet Kalajevijem duhom.
Ako se misli u Bosni Hercegovini inaugu-
rovati novu eru, treba radikalne promjene
u svakom pravcu: upravnom, prosvjetnom,
vjerskom i ekonomskom. Do sada na pro-
svjetnom, vjerskom, privrednom polju nije se
uzimao u obzir urogjeni elemenat prema nje-
govom broju i sposobnosti. K tome porezni
sistem i agrarno pitanje .tište svakoga bez
razlike. Eto blagotvornoga polja za rad no-
vomu upravitelju Bosne i Hercegovine, komu
želimo da ne bude samo novi po imenu već
i po djelima, i ako ge ni čemu ne nadamo,
dok postoje teorije o ,klinu“ i ,hidri“. Po-
red toga mi ćemo novoga upravitelja suditi
ne po ovom ili onom predubijegjenju već po
njegovijem djelima.

CRI

TJAC U9 BOCHE.

Epaj xaaguora BpGaca.

(Hapog o uox. munucrpy Kazajy. — Ilopesu.
— TDnag. — IDepe6ć muuuerpa Kanaja. — Ha
2page). — Bacekozaka uaByTeKa mramna narerma
je Ha NeTIux >KHJA, A BACKOJIHKOM H306paxkenow
oBnjeTy ocTaBu Kako je OBAMOMIBH HApOJ yeBe)
36uBme cć empru muuuerpa Kanaja sa6punyr, u
JUpABO, Ka0 MTO TO WHByTCKA ama 0eo6uTO
HarzaniaBa, neeperan ce ocjekia, jep ga mapog Hur
nojmuru moe, ga Bocua u Xepnerosnuua 6es Ka-
gaja oneTaTu moske.

Ja KOju pegoBuTo gnTam Ty WuByTeKy mram-
uy, jep ey mam cBe cpueke noBuue sa6pamene,
HMAO CaM BHIIG NyTA UPRJHEY CZyiMaTu Ham 6a-
jegu Hapog, ,/a yupaso ogeaza je mpeyseo ynpa-
By maanorap Kazaj, ga je e roguue y rogany uo-
pe3 paoTa0, a napoj cBe To capomamanja nočrojao.“

Ham napog Koju je eyjenjepan, oGaBujemreH
o ompra Kazaja, mueza uBpero ga ra je Bor sa To
NoKApO, Nag yupaBo ra ma onaj zam noaBav, za mo-
Jake pauyne, mro je osaj napog y npocjake caliepo

Kzlazi svake Nedjelje.

— Kaza je npaje 25 roguua EBpona ozpezusa
ogynanujy.

dosjek ume Tpeća ga mae Hle, Hero neka
ylje 6uao y Kojy ormwemnjy mu UpOocTHjy RaBaHy,
IAaE AOK ce 0 TOj empra oguoune pujeu, ogmax kao
ua jenaora rpza uyje ce: Jbygu, Ta Bugare, ga nac
jom Bor munje saćopasno.

llaxze, Kako najuso6paxennju enu ose NOMO-
BEBE, TAKO H OHaj najnpocruju, Koju camo snage
Bora nomemyru, smao je, ga je Bac nasazak ma-
ponam cam Kazaj upoysponoBao, jep je ymao u uo-
OJBEJIBY KAI CHAT6 H3 >KHJIA HAPOXy HeHCATE.

Hapog raanyje. omo 2cdTo mro goenujeBa o1y-
BEMBE My Ce CHJOM y NpBOM peXy Og eraekyropa
NOZMTHUKHX BJACTH, Za Ce HAJATE gaTu sajmoBH
HG NOTNOpPHHX 34KZANA; y Apyrom pely mJnjena ce
3a BaocTaJje nopese, Kao u genje rTpeliune sa 0Bo-
roganime nopese, ]la je OBe rozguHe Beruua pozua
Ka0 y. Xamany jenBa 6u mMOrJa NokpuTa eBe mo-
Tpeće, a kamo zu jom kag ce y o6aup yame, za
ee caga noso uro mo 12 m 14 xezgepa upogaje,
Nosum je ejeme Baza npogaBaza napony no 25 u
30 xezepa mo oka.

IloBpx eBe Te BeJIHKe pasjuke Temax Mopa
na nmnalia sa goćasene mape ma NOTNOpHe BAKITAJE
446 %,a moBpx esera rora jom ce ynapu OBp-
mua upnerojća og 5 %,. Camo ce no ce6u pasymaje,
na UpH OBAKOBOM CueTeMy HApOg MOpa Nponacrn.

Ospmna npuerojća nannaliyje ce 5% oz y-
naaienor mopesa, ma uza sosjek miaruo nmopes y
Majy HIH y gemem6py; a ako koju upenjara, mrTo
ce sume nyra goraljano, jep uopesu ugnoBuug ne
le ga kae TOJHKO CH nyam, Hero KOJHKRO cu
HOBANA NOHHO, H TAKO My OXy3MOe BAC HOBAI, a Ha
OBaj*ejeumak koju y mopesmoj kaeu ocraje sa no-
pes y uaylioj roguna, us g 6uje nopesosauk ka«
maTe, Koje 6u my no sakomy upunagane. Kojuko
NyTa cam mao upnzaky o1.ymara upenupawe ce-
Baka ca gorauuam uunosuukom, jep je ceak Tpa-
HO, ga my će cysumak nospara, maBaljajyli, za je
NOC/BEJIBY KPABY, BOJIA HJIH NOCIBOJIGHX ZeCeT OBA-
Na Hla Kosa upogaov, mak ga be sa ocrarak ga
KyuH Kpmauy sa pacnnmon, ue 6u Ju unak mqrorog
OZ usa npex Kyliom umao, jep sma empomax, za
lie a zo rogane MoOpaTa nopesy nzahara.

Upa eBpmerTky 6yne o6ugno oBakos uoBjek
NpoBeneH Korapekom upezerojanky, koja na upujaBy
NOpe3HOT  WUHOBHHKA HCTOTA  CEBAKA CA ICT ZaHA
BATBOpA na negeceT Erpyaa rnmo6e kasnu. TagoB
nagna nanjaliasama nopesa gohepao je gornen, na,
Gyayliu y Texmaka nema mapne, koja 6u ce sana-
jemnjia, OMy8HMBY MY Ce NOJECKH NJOJOBH TE TAKO
CBPOMAX TeaK. Koju ce je mazao, ga hie rJaNHy
njeuuuy komaguhem xeća ymyTkaTu, upesapen je
y opojoj maga, jep my ce na Taj nauun HCTpxe
KOMag xmeća ms yera, m TO y waey, kaj xrjege
NporyTaTH, ga rezu ygoBoa.

Oso Hanueax pagu nerane, nag neka ce nalje
caja koju zezaa, koju 6u morao camo H nomucju-
Ta, ga je Hapog neeperan mro je msry6no Kagaja,
Koju ra je zo upocjaka zoliepao.

Ham napon y Boenu je nosmaT Kao NOHOGHT,
mro Hajćome eBjegoga omu napogaa .Bvesa nmono-
ena“, Au camo eacerem Kazajes je umao Ty eHary,
na y6uje nomoc. koju ce je y uapony og uamqru-
Bujeka ygopujenao, jep caga ne rpeća uoBjek za
nyryje no Mranuju, ago je kemBam mulocrue nu-
jemara, neka upolje Bocmom uax ne he molia ner
UyTa KpoguTS, ga npega & He naćuje mazo H eTa-
po y nogepanujem xazunama 60c0o u 6e3 kane na
raasu npoceli muzocramy, jep ux je rzag oz kylie
oiepaza Ha Apym za gowekuBajy erpamne u moze
34 MHJOCTHIBY.

Hama ,wuloeraBna“ Braga, koja To jom 60
me 3HAJE HETO MH, HNAK, A za npeg eBnjerom me-
Kaske, KaKO je HApol y BOJIHKOj 2KAJOCTH 3a mu-
uuerpom Kazajem 6jeme mapeguja, ga us esakora
mjeera no HekoJugo ocoća Bpy gao genyrupuu na
norpeć y Ilemry.- Y,enguo je usgaza nazor, ga cBa-
KOME uZaHy y ume upenyjma sa raj nyran Tpomak
nemara sapomka onlimna no 100 u 150 kpyna, To
jeeT mo ogamenocra mjeera ma Boone zo Ilemre,

Caga nacraje nurame sa mro Baza Hije ga-
BAJA Taj HOBAN H3 J0MAJBCKHX CpegeTABA, NJIH oy
BAJBAA HCNPIJBEHA, IIAK GO BHIIE M3 rJuĆA He MO-
e, HIH Apu, Za Tpeća u apyrama, kao mro je
TO NO Cana 6uzo orpomue Harpage maBarn, >

Ilomuenare, npara guraona; camo y jenuoj
roguua ngo6uo je Bzraguu caBjerang Ilacnun*) 36.000
%Op. (TpExeceT u meer xumaga &0p.) marpaze. Ilo-
BPX Tora je meroB cua czymao meguuuny y Jlaji-
Nury Ha ApxKaBuu Tpomak.

ša onepanaje zBopekor casjeTruuka  MagyJna
norpomuja je Braga uu mae ma Baume og 20.000
POp. (ABAZECeT XHBAJA OP.).

ligopeku  caBjeruak Xepman Ta orapa ,60-
Gpuuuna“ nagmpasno je mazary cse ms goćusenux
Togumuibux narpaga uo 5000 &op. IIpeko Tora go-
Ćusa eyupyra gBopekor caBjernuka Xepmana ro-
aumwy nmemsnjy og 1000 wop. (2000 p.), mro je
KpO3 moja rojane nogyuaBaza kog eBoje kylie ne-
EOJHKO Nypuia, m Taga je mpegodena Eberosom
BeguuaHeTBy Kao psa yaaremnna y Bocaa u oz-
TIEKOBAHA OP/EHOM, a NOBpX TOra nara joj rogum-
Ea ananaxa og 1000 eop. (xusany ep.) Vapok
NenanoHucawy  epuannujajor magcasjeranka 6uo
je Taj, jep ce muje xTuo gogoBouru ca 1000 (xH-
2A1y) Op. marpage. HapaBio u oupaBnano, jep r.r.
KOx eunannaje naj6oze smagy Kako ce Tpyn ma-
poguu paenna.

Csaku onaj koju ee 6uo yenporusno za ne Be
Ha cupoBog y Ilemry, oxmax my je upezerojank sa-
UpnjeTio, a KOJIHKO €y Te upnjerie omaene, suaru
he Baja eBaku OHaj koja upuzuke y Bocma u
XepneroBumu nmpara.

Tozuko sa gamae a Nojayliu_nyr jom xojy
BHIIE.

pu Tome upumure, rocnogune ypenauue, oco-
uru mapas mora BECOKOT MTOBABA. Hapo7wax.

AA,
Javna govornica.

Srbi i Hrvati
braća.

Govori se i piše se o slozi Srba i Hrvata.

Ako je to zbilja, svi ćemo tome pomoći i rado
dati ruku. Moramo !
. > Štere nam se pred očima opći život prirode,
i vidimo (ako umijemo gledati) da je sloga, raz-
mjer, sklad. A vrhunac je naše ljudske dobrote
i savršenosti vidjeti sebe u svakomu i svakoga
u sebi; svoje dobro u tugjemu dobru, svoju
štetu u tugjoj šteti. Ovako bi jedino naš druš
tveni život bio sličan općemu životu.

Hrvat hoće da Srbinu bude brat! -Je li to

zbilja? Mogu li ja to vjerovati ? Spavam &=dk“

bdijem?... Ja sam iz tugjine mnogijem Hrva-
tima pisao riječi svoje ljubavi prema sinovima
velike slavjanske obitelji, i plačući od ljubavi
ja sam im pisao i govorio o svojoj ljubavi, ali
mi nijedan on njih nigda ništa ne odgovori.
Njihova mi bratska ljubav ne bi darežljiva ni
jednom riječju, i to samo, i to jedino što sam
Srbin i što se dičim ovijem imenom. Kad ulju-
dnosti i nježnosti nema u malenijem odnošajima
bila bi obmana nadati se da će toga biti u ve-
ćijem. Hristos reče: — ,Koji je vjeran u malom
.i u mnogom je vjeran; a ko je nevjeran u
»malom i u mnogom je nevjeran.“

Govori se o slozi Srba i Hrvata! Je li to
zbilja? Može li to biti gdje nema temelja za-
mjenita počitanja? Je li to unutrašnja, prava,
živa potreba srpskoga i hrvatskoga srea i duha,
ili je prazna riječ, koja zvuči, neplodno prolazi,
i gubi se s vjetrom i maglom?

Ako je ovo potreba, i prava i živa naša
želja da megju Srbima i Hrvatima ne bude više
zida zavisti, svagje i nesloge, moramo svi mno-
go popustiti i oprostiti; govorim svi, i Srbi Hr-
vatima i Hrvati Srbima, jer smo svi krivi, svi
Bogu i bratu svome sagriješismo. Svi smo po-
tlačili bratsku svetu ljubav i pogazili svoju čast
gazeći čast svojega brata. Ako koji govori da
nije, onaj laže; u njemu nema istine.

Ali ja mislim, mogu misliti, što _ me djela
siluju ovako misliti, da se u nama još nije za-
čela ova plemenita sklonost. Mi smo Srbii Hr-
vati bogati bolnijem i krvavijem iskustvom ;
mnogo smo i mnogo patnjom naučili. Znamo
da je razdor naša glavna mana i nemoć: ali
ovo naše znanje nije nam još živo i duboko u

*) Passini,