Godina XII. U Dubrovniku 9 Avgusta 1908. Broj 32 Cijena listu. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu Boru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u glatu Za Vubrovnik na godinu Kr, 10 Na p6 godine 1 na “četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. JV Ih Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pri- maju ge. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris Kzlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića Cpneka CKYIIITEHA AySpoBnu HK, 7 aBrycra TauHo cenaM zana Aujesm Hac o; ekyn- miruHe_Cp6a ua Ipumopjy, xoja ke ce NAy- kera nerka cacraru y Crnubery, raje ce ,p- OPKAJA M NPBA CpneKka CKyiuluvuua nocauje cMmpru_ Case Bjemanomuka. O, one UpBe CKYNNITHHe upoIO je iInecr rojjuna, a umro ce Tuue ypekewa cpucke HAPO/IHE . CTPAHKE, OcTaJIM CMO rjije cMO u npuje Guju, ocum Tora macrama je Meby CpGuma ua Ipumopjy upaBa 36pka nojMoBa, koja gogasn e jenue CTpaHe O OTUMAIbA O BOJICTBO y cTpanmu, € Apyre crpaHe_ oz pasnuunrujex norge/ra Ha 3a1aTaK U NpaBan para cpucke napojne CTPAHKe KOJIMKO y cBOjujeM yuyrpaiwnjeM ORHOCHMA TOJMKO y cBOjujeM O/puOcNMA npe- Ma ocrasujem cpnekujem 3eM.baMa, uapo- “uTo npeMa ynpasu y Bocuu u Xepuero- BHHU, NpeMa XpBaruMa u Tr. /1. Csu nocaamuien nokynrajn, ga ce ose mame Henpuauke cpeje u nga ce cpueka BaponiHa crpaHka NoBeje CBOMY NpaBomy NH.BY Te Ja He JIyTa KAO Jaha Ge3 KOpMUJIA Ha y80ypKaHOM MOpY jasuora oKuBoTa, oc: Tam Cy Gesycnjeniuu. Jezgan je og yspoka OBora Heycnjexa npenjemuBawe nekujex na- mujex npBaka, Koju ce OruMi6Y O BlacT y CTPaHun m nomMawKkawe najeeMeHrapnujux nojmoBa nogurnukora onroja. Mauna nue he za ce nokopu BekuHu, na uu no jaja Aa ce orpaHmun Ha JeajiHo imupeie cBoju- jex Mucu Bek HacraB;ba cBoj pai poBape- IbeM M NOTKONABAWHEM CaMujex ocHOBA CTPAH- Ke M8 uHaga u npkoca. X OBOoM Nore /0- »uBjemu cMo Bek zgocra azocnujex nojaga, Koje Cy MHOFO zuckpezuroBaJe Cp6e ua Ilpu- MOpjy, a ycrpaje su onako, nouBjekemo m ropujex _nojasa, jep muoru nami jasnu pa- AeHmuu yemoBsbajy eBoj pag y crpanuu 'o dACTHMA, MJecTuMa M NOBjepeIBUMA, KAL ce TO YCKPATI MJIM KAZ TOPA HEMA, OH ke ce miu noByku cacBujeM y NacuBHOCT MJ NITO je jonu rope omerake one koju CY _BOJ6HU pana u nmiypoBake ca nporuBumiuumMa, caMo na ce ocBere. OBo ey remixe pujeuu, mu NOjMHMO CBY TEKUHY E6HXOBY, asi xokeMo Ju TpaskuTu Jujeka, rpeGa najupuje nosna- Baru GosecT. JaBHu T. j. NOJIMTNUKH 5KUBOT Cp6a ua IIpumMopjy nocnuo je zo one Tauke, OJAKJIE CE BMIIIeE HC MOKE NPOCTO CTATH nA TJIeNATN: MIM keMO Ce CBH CKOTPJBATI y NOJIHTHUKY CpaMOTy u uponacr, ui kemMo noMJjajeHu u pereHepucaHu CTyumru y HoBu IKHBOT, MJ ke Hacraru Konaunu paciuujen Y crpauuu ca cBujeM cBojujeM Noc;be;muuama. Ilo nocananmibeM HameM Apokaiy Mu keMo m vnanpujen pajuru u nacrojaru, a Ce cpricka napona crpaunka nomsanu u pe- TEHEpHIIe Y AYXYy BpeMeHa, a 3a TO cy 110- TpeGure rpm crBapu: za ce rauno ojipe/n HANI NporpaM, ua ce cnmpoBeje noGpa opra« nusanuja u za ce ojicrpanu cBaKo orumaie o BOojeTBo, jep ce Boke Hue Gupajy, ouu ce no cBojujeM crocoGHocruMa caMu uamMeky. O oBome je u »Cpucku Tuac« mucao. IllIro ce Tuue uporpama CpGa ua Ilpu- MOpjy, Tpe6a ra jacuo ucraku. On je no HAIIEM MIIIIb€IBY KPATAK. Y_uporpaMy cpr- CKe HApPOJLHE CTPAHKE TpeGa HaLJACHTH: IIp- BO, Zla CPICKA HapOliHA CTPaHKA CTOjU Ha CTAHOBHINTY 24p0,44024_ naueza, u na je cnpeMna nmoBybu cBe nocsbenuine, Koje oz IBera ZLOJAZE V IMUTAHUMA Cje/IMEGEIGA, Y KO- JIKO EBeHTyaJIHO Cjeziuibewe He Gu Guo Ha NITeTy CplCKe HapO/lIHE MuCJIM, KOA je NaK Nojasna rauka cpueke Gop6e. Cp6u na Ipumopjy, crojeku na CTAHOBINIITV HAPOJ/- HOD naueja, nonprkasake noGpe onmoce ca CaaBeuuma _y Aycerpo Yrapckoj u nuoTnomMa- rake ux y iwuxoBoj npasenuoj Gopou, € ADYYe CTpAH€ IITO Ce GAJIKAHCKOLA IMITAIBA Tue, onu be o/wiyuHo sacrynarn Hageno: Ba,ucan Gaicanciujeg uapojuma. Cpou ua Ipumopjy ue Mory um ne CMHjY V HaueJy Guru ayronomu 7. j. crajarm na CTAHOBILIITY NoJurnukora sfalus quo y Monapxnju u Guru Opanumonu zanamibera cTama 1 eyerana, jep TO UPOLIJIOCTH, HI CAAINIGOCTN, HH OVAyKHKOCTI CPICKODA HA- pona. CpGu ua INpumopjy mony UPUBPeMEeHO He Gu OAroBapaJo uu OATH NPOTHBHM OBOMY MJ OHOMY Cjezuibe- IbY AJ He 13 napognujev Bek m3 nomumru- ukujew pasora, Kao Iuro cy ganac upo: TUBHN Cje/uEbeIby_ ca XpBarekoM 11 CoraBoHn- jom pa; XpBareke nmojuruke u pau nope- beuora crawa ramonmubujex Cp6a. — /Ipy- F0, Za CPNCKY HApPOlHY CTPAHKY“ PVROBO/LE Y PAAY tesuuy uaponnocna m njepeka Tp- NE.6HBOCT M UPABE/IHOCT, A LA Ce TO NOCTH- rHe rpe6a za cy jaBua vupaBa, nikome u OCTAJTE VCTAHOBE HPOVCETE nanpeanujem gu C..ma u na uma oenogane. M3 oBora u3- Jasu, na he ce Cp6u na [ipumopjy Gopuru 3a NOTIIVHY Hapoj/iH vy PABHONPABHOCT MH 3a noGjeny uanpenuujex mucim. — Tpeke, a Cplilcka Hapo/ina crpauka emarpa jenuujeM 0/1 rsaBHujex sagaraka eBojujex pan na KY.I- TVPHOM M NpOCBJeTHOM NO.bY Y AYXY M rIpaB- Ny npocsjerHo upuspejniora npyuirsa »Cpn- cke 3ope«, koje je npyrurBo cBaku CpG6uH AW2KaH NOTNoMaraTu MOPa.IHO U jadiHo. Kan ce y osujeM rgaBuujeM TaukamMa CATJIACHMO Ne CaMO Ha pujeuum Bek ux ny- GOKO Y AYIIY 1 y Cpue VpekemMo, Taja ua- craje 1urawe o opranusninju erpauke, KOje uuje Gani uuero (popMajna ersap, nako na MaTepii- NpBu Max usraeza, Bek je og npecynuora 3nadaja npema mMauzary koju ke ce aru H3BPIIHOMY. OpraHY Te opranuayje m. j. y- NpasHOMy 016opy. M oner raj Mauiar, miu PH MJIM VSKM, MOXKE Ce ZATU NpeMa KpuTe- pujuma, koju cy _y upaxcu upu Oupawy Yupasuora onGopa. /lo cana ce y ynpaBuu 0/160p Gupao upeBenuku Gpoj gun m Tro no KpuTepujuma kaMnaHuminaMa 1 no onkuueku- jem m nocanuuknjem gacruma 1 mjecruma. Ilo nameM CXBATaIbY ynpaBuu OIGOp TpeGa na Oye cacraBiben on muro je Moryke ma- ibera Gpoja Juna, am ce ša To mMopa Bo- Amuru crporora padyua o kapakrepy u cnmo- coGuocru seyan, koje ke ce Guparu, 6e3 06- supa jecy Jim OHu nocJaHnuu, nauegHuiu u jecy m us oBora miu onora kpaja. Boa ša pan M WKHOCT OPOBOpHOCIH MOpajy Guru upecynua cBojera. Vrpasnu onGopu He Gupajy ce ua Bjeunocr Bek sa jenav, Aeuje miu uajaiiue Tpu -rogune. Tla uma BPeMeHA M NPMJINKE, A CE CBU BOJBHI pa/LA uamujeHe. YupaBuu o/Gop nperpnaru Benue KujeM GpojeM JIMIA PASINIYUTOVA MMIIJbEIbA u pasšne CmocoOHocru soBe ce ynaupujez ra ocynuru ua nepag u ueMoi. Vsagynna je u uajGosba opranusanuja, Kaz Ibe3WH u3BPIIHu opran muje ua eBom mjecry. Koj nac ce Mujelnajy NojMOBU CKYNINTUHE M ynpaBuora ojGopa. /lo cana je yupaBsuu ojiGop 6uo Ma- Ja CKYIIITUHA, A TO He Baba. JezuO je CKYIIUTUHA a Apyro je yupasuu oifop. CBa- KO uMa cBoj zjemokpyr u cnoj sajarak. Peknu cMO Majo na nue, zra ce poka He Oupa nek ce on cam nameke, Kaj ce 10- jasu. G Tora y crpaukama, y kojujem ueMa upusnarora sobe, jep ce omu nue pabajy CBaKE PO/IHEe, TE (yuknuje BpimI ynpannu O1GOp, KOMY ua uegy croju upejcjezuuk, BIC Paju HeKOra peza Hero panu KkakBora OČOONTOLVU O/LIUKOBAIA. (Č TOPA OTUMAIHE O "acer upencejenuuka onGopa upanu je uecmu- cao, ocuM ako ce koju upezgejenum« ue yo- Gpisu, za ou Moske MMO OAOOP M CTPaHKY pazlurn uro xoke. Bobe cy znanjjaHatmiu prijerku ocoGnuro y zgemokparekujeM crpaH- kama. /lo6pa opranusanuja, crpora /mcnu- .Iina u onosurnuku onoj samujewyjy naj- Go.bera poky. : Morao 6u upumjeruru, na na ZALBHOM pety HeMa Hapouure TauKe 0 nporpaMy crpaHke, re za ce o To- Me He ke Moku pacnpanibaru. Ko Gu Tako MIICINO, Ouo Gu Bejnuku (bopmamucra. jep Cam Apyra m ueTBpra TauKa ngueBuora pena CKYiuTiue saxrujesajy nuekyenjy o nporpa- YTaHaue- KOrOJI CKYIIIITITHE MV CplicKE Hapojine crpauke. Be3 uporpama fo) opranusanuju CTPAHKe HH O CNOpa3ZyMY ca Xpsaruma: C Tora —pyra Tauka HeBHo- peBuisuja opranušsannje crpanke Hora He MOxKe Guru FoBopa Hu "4 pela: YK.bYuyje Ka/r. YTBP/IMO HANEJY HN IHNTAHE O CNOPAZVMY Ca XpBaTIIMA. Y ceOu pacnpaBy o uporpamMy. nporpaM, pujenimnin Mo y Onaj ugaHak Tpeć6a cMarparu Kao mu- /MBNAVAJHO MNUILBEIGE jezAHKOrA paAeHIIKA Ba Oo.buTak CprerBa uma IIprmopjy. RADO O sporazumu Srba i Hrvata.) Db U srpskoj i hrvatskoj štampi mnogo se u posljednje vrijeme raspravljalo o političkim od- nosima srpsko-hrvatskini. Sa svih strana isti- cala se, dakako u raznim oblicima, potreba po- litičkog i narodnog zbliženja i sporazumnog rada Srba i Hrvata. Shvaćanja su, kao što je i sasvim prirodno, bila različita, jer su jedni u toj diskusiji polazili sa gledišta dnevnih poli- tičkih interesa, dok su drugi tražili, da se od- mah pristupi riješavanju cjelokupnog narodno- političkog problema južno-slovenskog u potpu- nom njegovom obimu. Važna je ali ujedno i zanimljiva strana ove diskusije u tome, što se pored svega odobrava- nja i dobre volje sa obadvije strane ipak nepre- stano osjećalo, da današnje naraštaje srpske i hrvatske i onda, kad iskreno. žele sporazuma, razdvaja neko nepovjerenje, koje se nesumnjivo ošniva na dugotrajnim i žalosnim iskustvima i daleke i najbliže prošlosti. Vidi se ovo najbolje iz te pojave, što su savremeni naraštaji, i srp- ski i hrvatski, u teškim prilikama narodnog života uvijek pripravni pristupiti teorijskom raz- laganju o potrebi sporazuma, a odmah se po- vuku u najstrožu rezervu, kad dogje do toga da se s odregjenim programom i jasnim cilje- vima u pozitivnom radu dade izraza dobro shva- ćenoj zajednici interesa. Ovo je svakako znatan psihološki elemenat u tom sporu, preko koga se ne može prijeći na dnevni red, pa zbog toga držimo da ovakve općenite diskusije u velikom stilu ne mogu dovesti ni do kakvog pozitivnog uspjeha, a još manje se to može očekivati od sentimentalnih, patriotskih fraza, u kojima se uzdiše za narodnom slogom, neodregjenom i *) ,»Novi Srbobran“ u br. 168. i 164. donio je dva članka pod gornjim natpisom. Pošto je na dnevnom redu srpske skupštine, koja će se držati u "Spljetu dne 14. 0.m, i sporazum sa Hrvatima, prenosimo spomenute članke radi obavještenja Srba na Primorju. — Ured. »Dubrovnika“, . bezbojnom. Jedino stvarnim uklanjanjem aktuel- nih političkih sporova, koji su na pojedinim narodnim teritorijima izbili na površinu, može se raspršiti opšte nepovjerenje, koje daje najviše hrane nesporazumima i tek na toj osnovi moći će se pristupiti ozbiljnom riješavanju opštih na- rodnih odnosa, koji ulaze u okvir velike istočne politike. Polazna je tačka, sa koje mi po prirodi svoga položaja gledamo na spor srpsko-hrvatski, podregjeni položaj srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji. Na tom je zemljištu područje našeg političkog rada i mi sb u prvom redu moramo brinuti, da tu izvojujemo ravnopravni položaj srpskom narodu, koji bi uklonio svaku brigu Za opstanak naše narodne ličnosti. Mi prizna- jemo da teoretska“ razlaganja o srpsko-hrvat- skom pitanju mogu biti i vrlo zabavna i vrlo poučna, ali ne možemo već s ovog našeg gle- dišta, koje smo ovdje obilježili, dopustiti da ona imadu i kakvu realnu vrijednost. Jer za nas je sporazum srpsko-hrvatski samo u toliko moguć i izvediv, u koliko se on u prvom redu osniva na ravnopravnosti srpskog naroda u našoj o- tadžbini. I ko hoće sporazuma u širokom na- rodnom smislu, taj prije svega mora nastojati, da se uklone osnovne prepreke njegove na na- šem zemljištu, a to se može postići jedino pu- tem narodne ravnopravnosti i zadovoljenja na- rodnih srpskih zahtjeva. Bez ovoga ne bi se uopšte mogli upuštati ni u kakve kombinacije, koje izlaze iz okvira naše uže otadžbine, jer je jedino ispravno stanovište, da se sklad cjeline može postići samo onda, kad su prije toga do- vedeni u sklad svi pojedini odnosi, koji ulaze u sastav cjeline. Megju Hrvatima, koji žele sporazuma, po- stoje dvije struje. Jedni ispovijedaju načelo na- rodnog dualizma, a drugi načelo narodnog je- dinstva Srba i Hrvata. Ovo pitanje svakako može biti predmet akademske rasprave. Ali bilo jedno ili drugo, za političara izlazi iz oba dva ta stanovišta samo jedan kategorički zahtjev, da se iz megjusobnih političkih odnosa istisne svaki i najmanji trag kakve podregjenosti u in- teresu zdravog političkog razvoja. Oni Hrvati, koji ispovijedaju načelo na- rodnog dualizma moraju ipso faeto, ako iskreno hoće sporazuma, pristati uz misao narodne ra- vnopravnosti, Oni drugi, koji vjeruju u narodno jedinstvo Srba i Hrvata, moraju ipak dopustiti, da postoje dvije zasebne istorijsko-političke or- ganizacije, srpska i hrvatska, i u logičnoj pri- mjeni svojih načelnih pogleda ne smiju trpjeti, ako opet iskreno žele sporazuma, podregjenost jednog narodnog dijela drugome. A što je glavno i jedni i drugi moraju pristati na to, da se na- čelu ravnopravnosti dade i sigurna zakonodavna podloga, koja isključuje svaki povod megju- sobnom nepovjerenju. Ovo je tim potrebnije, što megju Hrvatima i danas ima jaka struja, koja pored svih teških: iskušenja i neplodnosti svoga rada ne samo ne priznaje Srbima ravnopravnost, nego čak ne priznaje ni to, da ih ima u životu. Ta struja izgubila se doduše danas u vre- vi velikih političkih pitanja, jer su je ozbiljni i sudbonosni dogagjaji u našoj otadžbini potisnuli sasvim u pozadinu, ali nam niko ne jamči, da se ona u svoje vrijeme neće opet pojaviti s po- novljenom snagom. 1 baš zato je od prijeke po- trebe danas u ovim časovima, kad velik dio Hrvata osjeća potrebu sporazuma i zbliženja sa Srbima kao jednu političku nuždu, koja se na- meće svim ozbiljnim političarima, i jedini izlaz iz podregjenosti naše otadžbine prema kraljevini Ugarskoj, da se zakonodavnim putem riješi srp- sko pitanje u smislu opravdanih srpskih zah- tjeva. Jer ako se ono ne riješi danas u ovom pravcu, ne može se po gotovo na njega ozbiljno misliti onda, kad ova struja političke zaslijeplje- nosti dogje do prevlasti u narodnom životu i zagospoduje političkom situacijom. Srpski je narod uvijek pripravan, da na osnovu načela narodne ravnopravnosti ugje u politički sporazum. On je u časovima najtežim i najopasnijim dokazao, da ga za ovu otadžbinu vežu najintimniji osjećaji ljubavi, ali ipak ne