Godina XII. sa U Dubrovniku 23 Avgusta 1903 Broj 34 Cijena lista Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu a disa sb Boru na go Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu Za Dubrovnik na godinu Kr, 10 Na p6 godine i na četvrt godine surazmjerno, . Pojedini broj lista 20 para. Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pri- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris s s jak js e o Program srpske narodne stranke, I Srpska narodna stranka Stoji na stano- vištu narodnoga načela, po kome srpski narod ima pravo na prirodni razvitak. I. Srpska narodna Stranka, stojeći na sta- novištu narodnog načela, biće protivna svakom političkom stanju i nastojanju u monarhiji, koja se kose sa tim prirod- nim razvitkom, te će prema tome poma- gati i Slavene u monarhiji u njihovoj pra- .vednoj borbi. Srpska narodna stranka protivna je sa- da sjedinjenju sa Hrvatskom i Slavonijom iz političkijeh razloga, a ne iz narodnog načela, jer ona kao narodna stranka ne može da bude autonomna ni braniteljica današnjeg sustava. Srpska narodna stranka, što se tiče bal- kanskog, a u prvom redu bosansko-her- cegovačkog pitanja, drži se načela: Bul- kan balkanskim narodima. V. Srpku narodnu stranku, koja Priznaje srpstvo triju vjera, rukovode u njezinom radu narodnosna i vjerska snošljivost i pravičnost. Prema tome će ona raditi da javna uprava, škole i ostale ustanove bu- du prožete naprednijem mislima i na nji- ma osnovane. Srpska narodna stranka smatra jednijem od glavnijeh zadataka svojijel rad na prosvjetnom i privrednom polju. II. IV. ML Dubrovnik, 20 avgusta. U članku pred spljetsku skupštinu kazali smo: ,Javni t. j. politički život Srba na Prj- morju dospio je do one tačke, odakle se više ne može stati pa gledati: ili ćemo se svi skotrljati u političku sramotu i propast, ili ćemo pomlagjeni i regenerovani stupiti u novi život, ili će nastati konačni rascijep u stranci sa svijem svojijem posljedicama.“ I zbilja srpska skupština u Spljetu imala je da bira jedno od ovo troje; drugoga izlaska nije bilo. I ona je poslije trodnevnoga vije- ćanja i svestranoga pretresanja stvaranjem jednoglasnijeh zaključaka izabrala jedini Pravi put, koji, po našem mišljenju, vodi po- mlagjenju srpske narodne stranke u duhu vremena. To pomlagjenje srpske narodne stranke izbija iz svake tačke usvojenoga pro- grama i organizacije i iz prihvaćenijeh re- solucija. Srpska skupština u Spljetu, kako reko- smo, uspješno je riješila dva veoma teška pi- tanja: program i organizaciju stranke, te ih skinula s dnevnoga reda. I do sada su Srbi na Primorju imali neku vrst programa i or- ganizacije, ali sve to nije bilo potpuno i tač- no odregjeno, te je, priznajemo, moglo biti različitijeh shvatanja i tumačenja, koja su i zbilja u ovo posljednjijeh šest godina veoma često izbijala na površinu i dovodila stranku do očajanja. Dan današnji nije moguće zami- sliti političku stranku, koja nema odregjenoga programa, koji utvrgjuje glavne tačke naro- dno-političkoga vjerovanja svijeh pripadnika stranke, i smišljene organizacije, koja odre- gjuje svačiji položaj i svačiju odgovornost u stranci. To je posljednja srpska skupština potpuno shvatila, te je proniknuta plemeniti- jem rodoljubljem i teškom odgovornosti pred narodom, učinila kraj svijem nesuglasicama, okoje su dolazile od različitijeh mišljenja o pravcu i cilju stranke u prošlosti, sadašnjo- Kzlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića sti i bližoj budućnosti stvaranjem programa i organizacije na naprednom (liberalnom) temelju. Program je kratak i bistar. On sastoji iz šest tačaka. Kamen temeljac mu je narodno načelo. Iz njega su pak logički izvedene sve tačke. Drugoga načela do narodnoga srpska stranka nije ni mogla ni smjela priznati, jer je ono jedino u našem vremenu osveštano velikijem pobjedama i jer ono potpuno od- govara ne samo narodnoj već i socijalnoj pravičnosti. Prva posljedica narodnoga na- čela jest prirodni razvitak svakoga naroda, Pa i srpskoga, koji po svojoj prošlosti i sa- dašnjosti ima prava na sve što narod čini narodom. Do danas srpski narod u monar- hiji nije se ni približio a kamo li dospio do svoga prirodnoga razvitka, s toga će on biti protivan svakomu političkom “stanju i nasto- janju, koja podržavaju današnji podregjeni položaj njegov i ne dadu mu zauzeti onaj položaj, koji mu po pravu pripada. Pri toj svojoj borbi za prirodni razvitak, na temelju narodnoga načela, Srbi na Primorju, prizna- jući slavensku solidarnost, pomagaće Slavene u monarhiji u njihovoj pravednoj borbi. Me- gju Slavenima monarhije Hrvati su Srbima najbliži, oni su im braća, te je imperativna dužnost bila, da Srbi na Primorju tačno o- drede svoje stanovište prema Hrvatima i nji- hovijem težnjama, i to je izričito učinjeno u pogledu Hrvalske i Slavonije s jedne Strane i Bosne i Hercegovine s druge strane. Srp- ska narodna stranka stojeći na stanovištu na- rodnoga načela, ako hoće da bude dosljedna i ozbiljna, treba uvijek da bude spremna po- vući sve posljedice, koje iz toga načela do- laze u pitanjima narodnoga grupisanja ili ti sjedinjenja. Pošto u Hrvatskoj i Slavoniji živu Hrvati i Srbi, pošto je težnja Hrvat da se Dalmacija združi sa Hrvatskom i Slavonijom, toj težnji Srbi na Primorju ne mogu biti protivni iz narodnoga načela, ali mogu pri- vremeno ili ti za sada biti protivni tomu sje- dinjenju iz političkijeh razloga, koji faktički i postoje. Kad se odstrane ti politički razlozi, kako je u resoluciji o sporazumu s Hrvatima naglašeno, srpska narodna stranka nada se, da se sporazum može postići. Ti politički razlozi, koji diktuju srpskoj narodnoj stranci da sada bude protivna sjedinjenju Dalmacije sa Hrvatskom i Slavonijom jesu: dosadašnja hrvatska politika i podregjenost Srba u Hr- vatskoj i Slavoniji. Kad se uklone te političke prepone, koje danas dijele Srbe od Hrvati, nestaće svake protivnosti sjedinjenju. Ovaki- jem svojijem očitovanjem srpska narodna stranka svečano je izjavila, da ne može da bude autonomna ni braniteljica današnjega su- stava. Što se tiče bosansko-hercegovačkoga pitanja, koje je megjunarodno i neriješeno, srpska narodna stranka metnula ga je u kompleks balkanskoga pitanja, gdje ono po svoj prirodi i pripada, te je izjavila, da se u tome drži načela: Balkan balkanskijem narodima. Tim prije srpska narodna stranka imala se o tome izjaviti, što se u posljednje vrijeme čulo i sa hrvatske strane glasova, da Bosni i Hercegovini treba prepustiti, da o svojoj sudbini sama i slobodno odluči. Ovo je, što smo dovle kazali, narodno-po- litički dio programa srpske narodne stranke. On odregjuje naše načelno stanovište i naše unutarnje i spoljne odnose. Uz prihvaćenu resoluciju o sporazumu sa Hrvatima narodno- politički dio programa tačno precizuje srpsko stanovište prema sustavu, Slavenima uopće i Hrvatima napose. Osim toga u spomenutoj resoluciji kazato je, da je srpska narodna stranka uvijek spremna, da na poziv Hrvata stupi s njima u pregovore preko Svoga u- pravnoga odbora. (Cijenimo da ge više i ljepše nije moglo reći. Drugi dio programa, u kome se sve- čano priznaje srpstvo triju vjera, odregjuje pravac, kojijem će se srpska narodna stranka rukovoditi u izvogjenju i primjenjivanju na- rodno-političkoga dijela svoga programa. Po- lazeći sa stanovišta, da je srpstvo po vjeri podijeljeno i da u Dalmaciji živu Srbi i Hr- Vati, srpska narodna stranka izjavila se za narodnosnu i vjersku snošljivost i pravičnost. Da se to postigne, srpska narodna stranka radiće, da javna uprava, škole i ostale ustanove budu prožete naprednijem mislima i na njima osnovane. Ovo je bilo neophodno nu- žno naglasiti: prvo, što se narod vjerom podi- jeljen može samo na temelju naprednijeh mi- sli složiti u zajedničkom narodnom Gilju ; drugo, što duh vremena sa svojijem nApre- cima to zahtijeva. Bez toga bi priznanje srp- Stva triju vjera bila prazna formula bez sa- držaja. Svaki drugi pravac bio bi poguban i po srpstvo štetan. Treći dio programa naglašuje rad na kulturnom i privrednom polju. Ta tačka nije opširnije razvijena: prvo, što je taj rad u- tvrgjen u ,Srpskoj Zvri“, koju su Srbi na Primorju na kninskoj skupštini osnovali; dru- g0, što su potrebe našega naroda u tome po- gledu tako velike, da bi se program oduljio, a ništa nepoznato ne bi se iznijelo. Priznajemo, da i u ovom pogledu treba detaljniji program, što će biti posao nastajne skupštine. Od jednom nije se moglo sve uraditi. Da program ne bi bio mrtvo slovo, tre- balo je pristupiti organizaciji stranke, biva, ustanoviti kućni red stranke. I taj opsežan posao sretno je svršen. Tačno su odregjeni odnosi svijeh faktora stranke, u koje spada- ju: skupština, upravni odbor, poslanički klub, mjesni odbori, povjerenici i listovi stranke. Pitanje o organu stranke skupština nije riješila, i axo je naročiti odbor o tome dugo raspravljao. Pitanje o organu stranke najviše zapinje o financijalnoj strani njegovoj, te je skupština taj posao povjerila upravnom od- boru, davši mu u tome pogledu instrukcije, po kojijem će se u radu rukovoditi. Rad spljetske skupštine, po našem mi- šljenju, od presudnoga je značaja. Spljetska Skupština bilježi svijetlu tačku u istoriji srp- ske narodne sranke. Ona je dala Srbima na Primorju ono, što oni do sada u pravom smi- slu riječi nijesu imali: program i organiza- ciju, dušu i tijelo, u jednu riječ učinila je od Srba na Primorju modernu stranku, u kojoj svaki član njezin sada zna što hoće i koje su mu dužnosti i prava. Srpska narodna stranka sa dosadašnje negacije prelazi u ak- tivan rad, te na podmukla pitanja: što ho- ćete? — može s ponosom da upre u svoj program. Skupštinari su jednoglasno usvojili pro- gram i organizaciju stranke. To je vrlo zna- čajno, te znači, da u tako važnijem pitanji- ma nema podjele u mišljenjima, i ako su na skupštini bile zastupane sve dosadašnje frak- cije ili ti grupe, koje poslije skupštine ne bi imale više osnova da postoje. Pri takoj je- dnodušnosti novomu upravnomu odboru po- sao je veoma olakšan, jer nema da se bori S opriječnijem mišljenjima, već da mudro i odvažno privodi u djelo organizaciju, da strogo pazi da se svak drži programa i na- čela na kojima počiva organizacija, da sa- vjesno vrši one funkcije, koje mu organiza- cija daje. Glavno je, da su se Srbi na Primorju slo- žili u programu, organizaciji i odnosima pre- ma Hrvatima; preostale nesuglasice, koje su, u koliko ih ima, lokalne i lične prirode, u- mješnost će upravnoga odbora malo po malo ukloniti ili barem spriječiti, da ne utiču Štetno na rad sprske narodne stranke. U to ime bilo sretno! : ms srpska skupština u Spljetu. Prvi dan, 14 0. m. U prošli petak, 14. 0. m. u 9" pr. p. sa- Zivač skupštine Joso vit. Kulišić otvorio je skupštinu. Dr. Rude Sardelić u ime skupštinara Bo- kelja predloži, da se svaki skupštinar obveže, da će ustrajati do kraja skupštine, i da će se, za trajanja skupštine, manjina pokoravati većini. Poslije živahne rasprave ovaj je predlog bio jednoglasno usvojen. Zatim se je pristupilo verifikaciji punomoći i izboru predsjedništva. Na predlog prote J. Bućina izabrani su aklamacijom: za predsjed- nika Gjuro Vukotić, za potpredsjednike Antun Monti i Dr. Gjorgje Marić, za tajnike_ Dr. Mi- loš Martić i Dr. Uroš Desnica. Predsjednik Gjuro Vukotić lijepim govorom pozdravio je skupštinu i zahvalio se na povje- renju, dotaknuv se uopće sporova u stranci, i zaželiv skupštini uspješan i složan rad. Pošto su sve punomoći bile ovjerovljene, pristupilo se prvoj tački dnevnoga reda: orga- nizacija stranke. A. Fabris poslije kratke motivacije predložio je, da se izabere odbor, koji će izraditi program i organizaciju stranke, ovu posljednju ne na te- melju političkoga društva već na temelju uprav- noga odbora, revidujući organizaciju usvojenu na kninskoj skupštini. U raspravi je učestvovalo više skupštinara. Dr. Rudolf Sardelić predložio je, da se kao dodatak Fabrisovu predlogu doda, da odbor uzme u pretres pitanje o organu stranke i o financijama. : X Dr. Nikola Subotić predložio je, da se kao dodatak Fabrisovu predlogu doda, da odbor uzme u pretres vas rad srpske stranke od smrti Save Bjelanovića do danas, da o tome izreče generalnu presudu, ne spominjući ni lica ni po- jedine dogagjaje. : Na glasanju bio je usvojen predlog Antuna Fabrisa i dodatak D.ra Rudolfa Sardelića. Pošto je bio jedan sahat po podne, predsjed- nik je zatvorio skupštinu i zakazao sjednicu po podne u četiri sahata. Sjednici po podne predsjedao je Antun Monti, pošto se predsjednik prijavio bolestan. Prije nego se prešlo na produženje glasanja, zatražio je riječ Antun Fabris, te je zamolio Dra Nikolu Subotića, da povuče svoj predlog u interesu uspjeha skupštine, a što se prošlosti tiče, rekao je: da je predamo uzajamnom zabo- ravu i da počnemo živjeti novim životom. Dr. Nikola Subotić odazvao se želji Fabri- sovoj i povukao je svoj predlog, naglašujući, da se njegov predlog rgjavo shvatio, da on nije tražio, da se izriče presuda pojedinim licima i pojedinim dogagjajima, već da se u jednoj re- soluciji izreče genereralna osuda svih pojava, koje su štetno utjecale na stranku od smrti Sa- ve Bjelanovića. : Zatim se prešlo na izbor odbora, koji je i- mao da iznese skupštini elaborate u smislu predloga Atuna Fabrisa i D.ra Rudolfa Sardelića.