Godina XII. U Dubrovniku 30 Avgusta 1903 Broj 35 Cijena listu, Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu gor dinu Kruna 12. Pe Za svo ostale zemlje na godi franaka 15 u zlatu mE Za Dubrovnik na godinu Kr, 10 Na p6 godine 1 na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Miho Vachetti. Izbor u Zlataru. Zagreb, 27 avgusta. .U vrijeme izgreda i nereda u Hrvatskoj obavila su.se dva izbora za sabor: u Daru- varu i. Zlataru. U Daruvaru je bio izabran Kirsohner, pristaša vladine stranke ili ti t, VA Magjaron, u Zlataru jučer je izabran Evge- nij Kumičić, čisti pravaš ili ti Frankovao. Koliko je izbor u Daruvaru obična po- jeva toliko. je onaj u Zlataru značajan po odnose megju hrvatskim opozicionim krugo- vima.i po srpsko-hrvatsku slogu. Ta toliko razvikana sloga hrvatskih Opo- zicija, kojoj čista stranka prava nije htjela u početku pristupiti, od jednom dobila je pred izbore u Zlataru velikoga branitelja u Fran: ku, koji je i svoj list pred nekoliko dana nazvao ,;novine hrvatske stranke prava“. Re- klo bi “se, da je klečanje popa Jermešića pred Frankom ipak djelovalo, pa bilo to i po padu grofa Khuena-Hedervary-ja i predstojnika Spitzera-Krajesovicsa. Svakako od glasovitoga klečanja popa: Jermešića pred Frankom do izbora u Zlataru nastalo je dosta promjena, ali je samo“ Frank ostao uvijek onaj isti, koji vješto izrabljuje dogagjaje u svoju korist. = Poslije hrvatskoga pokreta, u kome je Frank najmanje učestvovao, prvi izborni us- bjeh: opozicije ispa? je njemu u prilog. Frank je požeo plodove. bune. Realiste s ,Obzorom“ na čelu, koji su bili gonjeni, zatvarani i osu- gjivani, pretrpjeli su poraz. Njihovo nepovje- renje prema čistima, njihova agitacija proti Franku pred izborima u Zlataru nije uspjela. Svi napredniji opozicioni elementi, koji su bili glavni činioci hrvatskoga pokreta i koji Su punim pravom mogli zahtijevati da se njihova riječ uvaži, na biralištu u Zlataru dobili su nepovjerenje, a Frank povjerenje. “Ovo je veoma važna psihološka pojava. Opozicioni izbornici u Zlataru, koji se bjehu razdijelili u dva tabora, jedni za Kumičića drugi za baruna Rukavinu, odlučiše se za Kumičića protiv Rukavine, koji je uslijed ne- mogućnosti izbora u zadnjem času odstupio od kandidature; odlučiše se za Franka protiv naprednijeh elemenata, koji stajahu iza kan- didature baruna Rukavine. Frank slavi pobjedu. Ima i pravo. Pred njim se kleči, njega se moli, kao da bez njega ne može da bude sloge i rada u opo- ziciji. Taj je nimbus oko Frankova imena stvoren. Nastalo je mišljenje, kao da se bez Franka ne može ništa uraditi, i to je mi-. ošljenje daleko prodrlo. Do jučer je Frank bio protiv fuzije opozicija u ime Starčeviće- Vih načela, danas je za slogu opozicija — u ime sloge. Ovaki postupax trebalo bi da sva- komu otvori oči. I zbilja, sve što je napred- nijega u opoziciji to vidi i razumije, ali su izbornici u Zlataru bili drukčijega mišljenja. Nijesu sami ni zlatarski izbornici. U sa- mom središnjem odboru hrvatske stranke prava ima ljudi, koji rade za Franka — u ime sloge, a u prvom redu Dr. Bresztyenszky. On je u posljednjem času motivanom ostav- kom na predsjedništvo središnjega odbora opozicije priskočio u pomoć Franku i javno osudio protufrankovski rad naprednijih eleme- nata u opozičiji. Dr. Bresztyenszky, kao pred- sjednik hrvatske stranke prava, u koju Frank sa svojima još nije pristupio, svojom ostay- kom i izjavom osudio je, može se reći za JUBAOTNIK Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Bukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 pars. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma no pri- maju se. Izlazi svake N edjelje. ljubav Franku i slozi, većinu središnjega od- bora. I ovo je unicum. Posljedica zlatarskoga izbora, koliko ge može predvidjeti, biće rascijep u opoziciji. Mlagji, napredni elementi ne mogu s Fran- kom zajedno raditi. Oni ili moraju istupiti iz te ,složne fuzije“, te se sami organizo- Vati u stranku, ili podleći utjecaju Franka. Drugoga izlaska nema. Izbor u Zlataru velik je udarac i po srpsko-hrvatsku slogu. Pobjeda Frankovštine onemogućuje sporazum Srbi i Hrvata Ovo ne treba stoprvo dokazivati. »Hrvatska Kruna“ u Zadru raznijeće po Dalmaciji ovu Frankovu pobjedu, protu- mačiće je kao izraz javnoga mnijenja ovamo, i tako će nastojanje rodoljuba s jedne i s druge strane ostati lijep san. Ne daj bože, da se ove moje riječi ispune! X. ea * Huxo Maranosnh. Hakon KpaTkor agu Temkor 6omoBama na 1 (20) o. m. npeceza ce y BjeunocrT. y 56 oj roga- HH oKBBOTA, OrZamrenu IIpnoropan, Huko Marano- Buli, asia munnerap eunaninuja, jeganan cua mo- Kojiber Bojsoze Dypa MaranoBulia. FberoBa upepa- Ha CMpT panula je m y Npno saBuza, y upsom Pony, OGTapany majey. mJany ygouuy u euray ujeuuny. kojoj Tamau cag 6jeme najsume og no- Tpeće ouuueke momolia u were Topko je Takoljep yusnjezuja m najeny nmopoguny MaranoBulia, koja Hagy Gjeme upaspxena, wao myapom caBjerangy H y3lauom 6paty y esakom nmornezy, Azu nopeg Bezake Hecpeke koja je sagecnaa iyuauky xyliy MaranoBuha, cupr Hugosa sazana je ynapau u eBoj IWpuoj Topu, xojy je Nokojauk 2y6Ho u »Bjepuo cayaao pos nyue 84 rogune. Toenogeku Bacnaran, gy6oko nao6paxen u Hay ueH, upBo y Jluqejy JIygBuka Bezskora a 384 Tum y Ceu-Capekoj Bojumukoj mona y Ilapnay, IbervBo Ko BacouancTBo Ka8, Hakou noBpmeunx HayKa, nanmemuBao ra, rog. 1869., esojam agjyranrom, y kojoj gyokuoeru npećusao je ese zo gpaja rog. 1882. Ilouerkom rog, 1883. 6no je moeraB;en naj- upuje sa yupaBuTeĐa munuerapersa ounannsja a monasje sa munucTpa, koy je c7yx6y uomreno n caBjećHo BpniIHo cBe no mjecena mapra oBe rozune, Kaz je, yemujeg emaćor 8/\paB.ba, šamoJuo ga us o1yoxće 6yge oruymreu. Kpos ce Bpnjeme nyro- rojumiber onyoc6oBama Huko ce je uoxka3ao nomren, casjecrau mn mynap ApoRaBHuE, Te my je Kias kao TAKBOM y BaXHum nupurogama nosjepaBao pasne mueuje y uuoerpaneTBy, koje uujeey 6uze y eBesu 6 IBeTOBAM MHHHCTApCEHM nNy2KuocTAMA A KOje je OH yBujek 3Ha0 H38BpIIATH HA 3A/0UBO/BCTBO CBOTA y3BBIIeHOL TOGCIOZApA. 3a muoroćpojue savnyre 6uo je Huxo onu- KOBaH uajBHIIHM NpHOrOpeguM u erpanam opneun- Ma, K40 Hm 81aTHom megazom Maloma Oćuzalia, sa Xpaćpocer y rzacosaroj 6unu ua Byujem /lomy. Hajsuma uaK nouacT H ogIBKOB#i€e, KaKO OZ CTpane BJAJAJAYKOD NOMA TAKO H OZ CTpAHe NpHOrOpeKOT napoja, ykasane ey Gage uokojauky ua enpoBojy, KakaB ce pnjerko smlja y lpnoj Topu. Caposog nokojunkoB og Ieruwa zo ponguor mjeera hexznhia, ruje je Guo caxpawen, npaso je orzezajo neorpa- uuwenor noBjepema m /eyćaBn, NnomTosawa u ysa- skema, koje je mokojnax y>KHBa0, uowaminu og ma- Jaue na no najegpomanje koJuće. Mpreauxy expumy c uokojaukoBum Tujenom uaunjezu_ ey ms kyle Ib. K. B. Ksas Hakoga, KeaxeBuli launzio m Kaxesnli Mapxo ya npn- nomoli najGamoxe nokojuukoBe osojre u upnorop- ogux muuucrapa. IIpa cuposony uamozjejersoao je Iberoso Baeokonpeocesemrenorso Marponoznr Mn- Tpowan ca eBemrenerBom. Ilpeg eranom oupoerno ee 6 uecrurum uoKojnukom muaucrap eunannuja r. Jlasap Majymigopnli 6 zujenum roBopom, y Kom je meTakao Bpjuie u saeayre mokojankoBe. Cupo- BOL, HO Ha Epaj Baponim Ilermia, yueerBOBaJH ey: Ib, K. B. Kisas Huxona, Kaeraa Muzena, Kga- Srpsku Dubrovačka Štamparija A. Pasarića weBuli anno, Kraskesuhi Mupko, saerynuninu CTPAHHX ApxKaBA, MHHHCTPH HP BeJuRONOCTOjEHIE UpHOropeku, nowaema pojanaka wera m quuoBuu- mTso papom Ilerama, Fb. B. Kras Mupko ey ne- KOJHKO MHRHOTApA H BeZuKOJOcTOjENKA nparno je mprgo rujezmo go fexauli4, ruje je 6uzo nozoskeno y nopogusuy rpoćauny. Y fBerunlimma na norpeć 6uzo je gourno mno- ro IIpuoropana ca norajuniama, Koje ey ce narje- nae koja he enne HapuinaJkoM NOKOjHuKA OsKa- JHTH H NOBAPABHTH. Cupr Huxa Maranosuha onjeknyaa je nemu- Zo u uaBaH_npnoropeke rpanune, jep je nokojnu, KAO OMUJBEHA JINUHOCT, HMAO HA CBE CTpAHE rOJE- MO Npujareba m uomrosarema. Henazuu rzac o ieTOBOj CMpTH NOpasno je m nuena OBux pezaka, Koji ra je Og upBor nosmacrBa na zo CMPTA BHCO- KO Nujeuuo m nmomroBao. V smak Tor ny6okor mo- NITOBAIBA DpuMH Hesaćopasnu nokojunue mosapaB og upujarema us 6okemekor upumopja, Koja Te je Iy6no u Bucoko nujemmo a koju Ta Haz rpoćom Kauge: Jlaka Ta 6uja upnoropeka sema Kojy ca Barpeno By6no! Crasa m uacr Tsomy mmeny, a aymu rBojoj Bor gao pajeko yoxaBame! * * o am Privredni značaj Dalmacije i težaje Maožara. 4. Lječilište. Da je vazduh u Primorju dalmatinskom bla- ži nego u Nici i Kanu, sad je već opće poznato. Ko je disao mirisavi vazduh Lokruma, ostrva kraj Dubrovnika; ko se odmarao u hladu čem- presa i palama i uživao u leandrama i divov- skim agavama; ko je prošao Bokom, uživao u divotnom vazduhu Herceg-Novoga i divio se krasnom južnom bilju, taj uvijek poslije žudi i čezne za romantičnim i čarovitim Primorjem dalmatinskim. Geografski položaj Dalmacije tako je zgo- dan, planinski vijenci se povlače u tako sreć- nom pravcu, da je zemlja zaklonjena od sje- vernih vjetrova, a otvorena je južnim vazdušnim strujama. Zbog toga je dalmatinsko primorje kud i kamo prijatnije od Opatije (Abacije), gdje se često bjesnilo bure i jugovine ne može izdr- žati. Pa ipak Dalmaciju stranci relativno malo pohode. Tek u novije doba ulazi Dalmacija u modu. A šta bi se moglo učiniti od ovoga zai- sta božanstvenog primorja! Ne jedno dva ku- pala i lječilišta, nego cio niz, cio vijenac naseo- bina za razonodu i osviježenje mogao bi se stvo- riti na Primorju, koje bi svake godine stotine hiljada stranaca privukle u Dalmaciju. 5. Brodarstvo. Brodarstvo će biti sve veći i veći izvor pri- hoda u Dalmaciji, ako se luke ove pokrajine budu više cijenile. Na kraju 1900. g. bilo je u Dalmaciji 7784 većih i-manjih jedrenjača sa sa- držinom od 24.259 tona i osobljem oko 18.866 ljudi; dalje, 48 parnih brodova sa sadržinom od 17.850 tona i osobljom od 464 čovjeka. God. 1900. je u 56 luka dalmatinskih pri- spjelo 54.406 brodova sa sadržinom od 7,623.381 tona, a_iz njih je otplovilo 54.880 brodova sa sadržinom od 7,621.397 tona. Po dalmatinskim lukama je 1900. g. bio o- vaj promet brodova (vidi ,Oesterr. Statistisehes Jahrbueh XX. Jahrg. 1901. Wien 1902). brodova koji su | brodova koji su prispjeli otplovili Ime luke radi. 2 EA STk PI | tona 19 tona Zadar 875.976] 3.399 675.819 Šibenik 388.320] 2.986, 388.596 Spljet T02474|_ 3.853 700.825 Trogir 208.528| 1.088, 208.528 Hvar 236.415] 1.068. 236.415 Milna 192.098! 759/ 192.098 Korčula 321.410] 1.242, 820.410 Gruž 324.603] 1.875, 324.464 Meljine 270,022] 1.477! 274.988 Kotor 872.092] 1.835, 372,052 Budva 62.788 399 62.781 Perast | 108.187] 1.249, 108.187 Ostale luke 3,765,468] 34.108. 8,765.314 Svega [54.406 7,623.881 54.838) 7,621,397 Vrijednost uvoza i izvoza u hiljadama kru- na bješe kroz pomenute luke u Dalmaciji : Godine 1900 | 1901 1897 1898 Uvoz 8.582 | 3.886 3.476 | 8.585 | 2.720 4.148. | 4.749 | 5,618 Izvoz 7.163 6,189 Trgovačkih brodova bješe u Dalmaciji 1900 g. : r broj sadržina broj Vrsta brodova brodova tona osoblja a.) Jedrenjače: za široko more B 2.939 40 velike uz obalu 6 805 24 mab!: o 740 7.432 1.574 ribarske barke 2,224 4.823 8.528 barke numerovane i svjetiljke 4.811 8.760 8.705 svega | 1.784 | 24.259 | 18.864 b.) Parni brodovi: za široko more 12 14.668 210 veliki uz obalu 10 2,045 109 mal“ Ba 26 1.187 145 svega 48 17.850 464 Ukupno 7.882 42,109 19.330 Razvitak trgovačkog brodovlja vidi se iz ove statistike : Godine | broj sadržina broj bješe brodova tona osoblja 1895 7.197 36.760 18.091 1896 7.297 36.794 18.496 1897 T,BTT 36.713 18.584 1898 7.589 40.113 18.806 1899 7.658 | 41.568 18.812 1900 7.882 | 42.109 19,330 Uz dalmatinsku obalu pristaju brodovi o- vijeh brodarskijeh preduzeća: ,Ugarsko-hrvat- skog parobrodarskog društva“ (Ungaro-Croata), sjedište mu je Rijeka; , Austrijskog Lojda“, sje- dište Trst; ,Negri i druga“, sjedište Šibenik ; »Braća Rismondo“, sjedište Makarska; » Topić i drug“, sjedište Vis; ,Dubrovačko parobrodar- sko društvo“ (Ragusea), sjedište Dubrovnik: »Pulja“ parobrodsko društvo, sjedište Bari (u Italiji). Opća je tužba, da Austrijski Lloyd zanema- ruje promet na Jadranskom Moru pa dakle i dalmatinski promet, a hvali se živahnost u radu Ugarsko-hrvatskog društva, ali ovo razvija sa- ' mo lokalan promet. Da bi se dalmatinske luke uvukle u svjetski promet, potrebno bi bilo da ih što češće dodiruju brodovi sa širokog mora. Ako se s vremenom razvije brodarstvo, razviće se i gragjenje brodova u Dalmaciji. 6. Trgovina. Trgovina Dalmacije pušta u promet oko 33 milijuna kruna, od ovoga pada 42% na uvoz, 36% na izvoz, a 22% na prelaznu trgovinu (transito). Za sada Dalmacija skoro sve industrijske artikle, koji su potrebni za kuću, mora da uvozi, a osim toga uvozi drvo za gorivo, žito, brašno, Pivo (na godinu 17.000 met. centi), rakiju i slične alkohole (na godinu 19.500 met. centi). I manji gradovi su prava stovarišta za svoju okolinu, tako na pr. u Kotoru, koji ima 2000 duša, ima toliko trgovačkih radnja, da bi do- voljne bile i za varoš koja ima 40.000 duša. Izvozi se: ugalj, asfalat, kamen za zidanje, vino, alkoholno piće, ulje, riba, pamuk, smo- kve, grožgje, osjenač (evijet od hrizantema). Iz onoga što je doslije rečeno izlazi, da bi se mnogi prirodni produkti Dalmacije mogli u o- gromnoj količini izvoziti, samo da ima predu- zetnika da se late toga posla. U Dalmaciji ima četiri banke i dvije šte- dionice'). (Nastaviće se). ms m *) Pisac navodi i imena novčanih zavoda, godinu osni- vanja im, osnovni kapital, stanje im god. 1900. i t d., ali je sve dosta nepotpuno, s toga ove podatke, i ako bi bili veoma interesni, izostavljamo. Pisac naravno i ne spominje srpske štedionice koje su poslije 1900, osnovane,