Godina XII. U Dubrovniku 6 Septembra 1908 Broj 36, Cijena listi, "Za Austro-Ugarsku, Bosnu i * Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu goru š dinu Kruna 12. : Kb Za svo ostale zemlje na godi franaka 15 u zlatu. i Za Dubrovnik na godinu Kr. 10 Na pš godine 1 na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. JUBROVNIK Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pri- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Miho Vacchetti. Naš podmladak. : Približuje ge vrijeme otvoranja škola. Mi ćemo do brzo vidjeti mlade Sjačiće sa sela, o- djevene u tijesno gradsko odijelo, gdje kupuju knjige 1 upisuju se u gimnaziju. Kako ne bi? a njihovi roditelji žele, da im dijete postane velik »Sospodin“; tu mu je već unaprijed odre- gjeno što će sve ono da bude: advokat, liječnik, profesor, inžinir itd. Uobrazilja roditelja ide već tako daleko, da već u djetetu od deset godi- na vidi njekakva vanrednog ,dara“. Ogobiti se panegirici pjevaju blaženom — birokratizmu; a ono što ovaj sobomi donosi uznosi se do nebesa. Tome je uzrok ono krivo mišljenje, da je činov- nička plata jedina stalna stvar. Onome što je od presudnoga značaja po naš ekonomski ži- vot, od kojega proizlazi i političko konsolido- vanje — zanatima i zemljoradnji, gotovo niko i ne obraća pažnje. Mi ne ćemo ovdje_da izno- simo od kolike je cijene Po nas Srbe na Pri- Mmorju ovo polje, koje je još sasvim neobragjeno. ) tome ćemo se najlakše moći da uvjerimo, ako pogledamo kako stranci otimaju hljeb iz usta našijem zanatnicima i zapremaju najbolja mjesta. To u zanatima, a u Privredi ono očajno stanje srpskog zemljoradnika u Dalmaciji, koji svojim neracionalnim gojenjem zemlje i skoro nikakvom ili posve slabom organizacijom dano- mice propada, dok mu zemlju ne prodaju u bescijenje pod stječaj, a on, jadni otac mnogo- brojne djece, pod svoje sjedine treba da seli u daleki svijet u — Ameriku. Ovdje leži onaj upitni znak našega ekonomskoga nazatka. Danas stupaju u pozadicu čak i politička Pitanja, a svu pažnju svraćaju na sebe ekonom- ska, koja su jedini uslov i političkog jačanja. Za to danas gotovo sve političke stranke imaju i ekonomski program. Nezavisna i jaka eko- nomska, privredna i zanatlijska organizacija glavni je i jedini uslov političkog napretka. Ovo treba svaki rodoljub da dobro pamti. Kod nas na Primorju, naši seljaci, ako imaju nešto svoga pa vide da im je dijete bi- stro, oni po gotovo ne će da im dijete ,pro- pane“, nego ga guraju u gimnaziju. Što so ti- jem dobija? Da naša zemljoradnja ili ostaje u rukama tugjinaca ili u rukama ljudi slabe spo- sobnosti, t. j. onijeh ljudi, koji nijesu bili sposobni ni za što. Tu je velika pogreška. Baš s toga što je jedno seljačko dijete bistro i darovito — a kod nas ima ih mnogo — uprav s toga ra- zloga trebalo bi ga poslati da se usavrši u ze- mljoradnji ili zanatima. On bi kašnje svojim primjerom i izdržljivim radom mnoge poveo za sobom. A koliko bi više koristio srpskoj stvari jedan slobodan financijalno obezbijegjen zemljo- radnik, trgovac ili zanatnik nego li činovnik, koji se pod štetnim uticajem svoje karijere go- tovo i odreče svoga naroda? O ovomu trebalo bi da razmišljaju naši učitelji i popovi, ti prvi i najbliži savjetnici narodni, pa da narod upute na pravu stazu. Oni su za to odgovorni i pred Begom i pred narodom. Mi Srbi danas — zahvaljujući onom pre- galačkom radu zagrebačkijeh rodoljuba, čiji će rad samo budućnost moći dostojno da ocijeni — imamo veliku blagodat u namjestanju še- grta, koje roditelje ne staje gotovo nikakove žrtve a koje je i njima i narodu od neprocije- njene koristi. S druge je strane čvrsta i jaka | zanatlijska i trgovačka organizacija tvrda sveza = koja spaja našega zemljoradnika sa inteligen- tnijim klasama naroda, a što je najglavnije odr- žava uzajamnost naših privrednih snaga. : Kod nas u Dalmaciji, Dubrovniku i Boci nemamo skoro nikakvijeh stručnijeh škola. Mi smo u svakom pogledu, pa i u ovom, najzapu- štenija pokrajina u monarhiji. To je najveći uzrok da su naše gimnazije prepune i da se stvaraju umni bogalji i naučenjački proletarijat. Pa što su napokon nama dale gimnazije? Bezbroj inteligencije a najveći kontigenat za- uzimlju bez sumnje činovnici, ljudi zavisni, jer, prema današnjim prilikama, naši ekonomi, tr govci i zanatnici predstavljaju jedini nezavisni stalež; a na tom se polju radom i štednjom dade najviše i privrijediti, Izlazi svake N edjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. Svaka stvar u prirodi treba da se harmo- nično t. j. u svim Svojim čestima jednako i pravilno razvija. Ona ne smije da zakržljavi ni na kojem mjestu; ako zakržljavi propane. Tako je i s narodom. Život jednoga naroda treba da se liarmonično razvija, treba da sve grane na- šega narodnog života ovjetaju jednako i da na svim poljima imamo ozbiljnih i vrijednih rad- nika; treba podjele rada. Ovaj princip je od od presudne vrijednosti po naš narod, koji ne može da živi samosvojnim životom, i gdje uza- jamnost umnijeh i Privrednijeh snaga treba da bude temelj kamen za zgradu narodne bu- dućnosti. K. uo Srbi na Primorju, Pod ovim natpisom donio je zagrebački »Novi Srbobran“ ovaj članak. Jedinstvo srpske narodne stranke na Pri- morju moramo shvatiti kao jednu utješnu po- javu u životu srpskoga naroda, naročito danas kad se na svim stranama Srpstva opaža stran- čarska razrivenost ili politika ličnoga kulta i ličnih sukoba. Srbi u Dalmaciji, na tom klasi- čnom zemljištu naše narodne kulture, pokazali su da umiju ocijeniti svu težinu našeg narodnog položaja i sitne obzire, kojima je glavni izvor u ličnim ambicijama, podrediti opštim narodnim potrebama i interesima. Nepobitna je istina, da danas još uvijek, pored svijeh težnja da se naša narodna politika socijalizuje, glavnu i. gotovo jedinu riječ. u na- rodnim pitanjima vodi. srpska narodna inteli- gencija. A ovim sporazumom, koji je na Pri- morju utvrgjen, pružila je srpska inteligencija u Dalmaciji jedan dokaz više, da ona predstavlja najkulturniji dio naše narodne zajednice, jer je zaista potrebna široka koncepcija i jako naro- dno uvjerenje jedne kulturne sredine, da se po- stigne ovakav narodni uspjeh. Kriza u srpskoj narodnoj stranci na Pri- morju trajala je punih šest godina. Ona je do- nijela narodu srpskom osjetnih gubitaka kod izbora i za carevinsko vijeće i za dalmatinski sabor i za općine, a i u samom društvu srp- skom počela se pojavljivati najteža politička i društvena bolest, apatija. Akutna je postala ta kriza onim časom, kad su u Zadru počela izla- ziti dva srpska lista, koja su stupila u otvorenu megjusobnu borbu. Ozbiljni rodoljubi, osobito iz južne Dalmacije, uvidjeli su u brzo, da ova- ko ne može dalje ići i za to je sazvana skup- ština da riješi spor, koji je prijetio potpunim rasulom. Skupština je na opšte zadovoljstvo dalma- tinskih srpskih rodoljuba uspostavila jedinstvo srpske narodne stranke. Postiglo se ono za čim se danas često i u našem društvu uzdiše — sloga. Ali treba istaknuti, da ovaj uspjeh nije plod društvene nemoći, što se očituje u senti- mentalnim vapajima za slogom, koja je sama sebi svrha, niti je izraz kakve političke doktri- ne, koja bez obzira na načelne razlike samo- voljno utvrgjuje pravila narodnog rada i u je- dnu eojelinu skuplja raznorodne elemente, koji se odbijaju ili megjusobno potiru. Ova sloga i ovo jedinstvo srpske narodne stranke poteklo je iz potpune saglasnosti u idejama i pogledi- ma i iz čvrstog uvjerenja o potrebi zajedničkog rada na polju narodne politike na osnovi na- prednih misli, vjerske snošljivosti, nacionalne pravičnosti i srpskih i slovenskih težnja. Najbolje je svjedočanstvo, za ovo što smo rekli, nesumnjivo, ona jednodušnost, kojom je prihvaćen program i organizacija stranke i iza- bran novi upravni odbor. U uspostavljenom je- dinstvu stranke nema ni pobjednika koji trium- fuju, ni pobijegjenih koji uzmiču, nema u opšte onih pojava, koje redovno prate sudar protivnih struja i raznih načelnih stanovišta. Opaža se baš naprotiv nešto drugo, u našem javnom ži- votu sasvim novo. Stranka je iz krize izišla potpuno pomlagjena, što se najbolje vidi iz sa- stava upravnog odbora, a stariji narodni borci nijesu se za to povukli, niti gledaju u tom po- raž svoje političke prošlosti, Oni su ostali i da- lje dragocjen elemenat u sastavu srpske narodne stranke na Primorju, koji će mlagje drugove ispumagati u političkoj borbi svojim dubokim političkim iskustvom. Ustupili su svojim mla- gjim drugovima prva mjesta u stranci u nadi, da će oni življe zaigrati srpsko kolo na Pri- morju i svojim glasom pozdravili su i potkri- jepili podmlagjenje stranke kao znak bujnijeg narodnog života. I nema sumnje, da se srpski narod od sa- da može punim pravom nadati snažnijem i iz- razitijem političkom životu primorskih Srba. Za to jamče program, organizacija i novi upravni odbor stranke. Program srpske narodne stranke na Primorju u potpunoj je saglasnosti s cjelo- kupnom srpskom narodnom politikom, samo što je primijenjen na posebne prilike dalmatin- Skih Srba. Program je zasnovan potpuno na načelu narodnom a zadahnut je idejama slo- venske solidarnosti i demokratskog uregjenja društva. z ovih osnovnih misli izvodi on sve prirodne konsekvenee, vodeći naročito računa o faktičnim političkim prilikama, koje uslijed pod- regjenog položaja srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji za sada smetaju izvogjenju narodnog načela u pogledu Dalmacije. Ovo njihovo sta- novište samo je resultanta izmegju načelnih pogleda i faktičkih političkih prilika. Ono je još jasnije osvijetljeno resolucijom o potrebi sporazuma s Hrvatima, kome ima da prethodi ravnopravnost Srba u Hrvatskoj i Slavoniji. Iz toga je očevidno, da je program u ovom pita- nju udario jedinim pravim putem. Organizacija stranke služiće kao sredstvo za uspješan politički rad primorskih Srba. U njoj je svakom članu tačno odregjeno mjesto, svaki je obavezan da bude aktivan učesnik u narodnom političkom životu, a svaki je i odgo- voran za ulogu, koju prima na se. A sastav upravnog odbora srpske stranke jamči potpuno, da program i organizacija ne će ostati mrtvo slovo na papiru. A+B Privredni značaj Dalmacije i težnja Madžana. 7. Luke dalmatinske i Sujecki kond. Prelazimo sada na najvažniji dio izlaganja, na značaj dalmatinskih luka u svjetskom pro- metu i na ocjenu uloge koju one treba da igraju na Balkanskom Poluostrvu. Dalmatinska obala je duga 562:5 kilome- tara i duž nje ima jedno uz drugo 56 zgodnih mjesta za pristajanje brodova. Prije vjekoliko godina bio je u Dalmaciji jedan putnik, koji je mnogo svijeta proputovao, pa je primjetio da u Evropi teško da ima države, koja ima tako mnogo i tako divnih pristaništa kao Dalmacija; od divote njihove samo je njihova zapuštenost veća. Šta bi dala Njemačka da ima samo dvije tri take prirodne luke, kakvih u Dalmaciji ima na desetine. Znamo koliko nevolja imaju nje- mačka pristaništa. Zimi se mora brodovima za lomljenje leda otvarati put do njih, dalje, čeka- nje na plimu je veoma dangubno, pa onda pješ- čani prudovi, pa ona opasna magla, zbog koje se već mnogo nesreća dogodilo u pristaništima sjevernih voda: sve su ovo za dalmatinske luke nepoznate stvari. Pa ipak šta učiniše Nijemci od svojih pristaništa! Nije ni bilo tako davno kad je Trst bio važniji od Hamburga, a danas je Hamburg, što se tiče sadržine tona, prvo pri- stanište na svijetu, a Trst je mnogo zaostao. Lako možemo naći uzrok. Nijemci poznaše go- Jemu važnost mora za svjetski promet. ,Naša je budućnost na moru“ rekao je prije četiri go- dine njemački car Viljem TI. Otkad je presječen Sujecki kono dogodio se velik obrt u istočnoj pomorskoj trgovini. Sa- mo što Austro-Ugarska nije umjela da eksploa- tuje svoj zgodni položaj prema Sujeekom konalu. To najbolje dokazuje statistika prometa u Sujeekom konalu. Promet je bio u 1897. i 1901. god. ovaki: god. brodova tone brutto tone netto 1897 2986 11,128.4083 7,899.374 1901 3702 15,168.233 10,812:840 Prema zastavi pod kojom su brodovi pro- lazili Sujeekim konalom promet je bio 1901. god. ovaki: po zastavama brodovi tone netto Engleska 2075 6,252.819 Njemačka 511 1,762.624 Francuska 281 756.782 Holandija 280 502.578 Austro-Ugarska 188 403.518 Rusija 129 363.685 Japan 57 237.338 Italija 87 176.401 Španija 85 112.721 Norveška 47 76.096 Danska 20 56.746 Turska 40 47.020 Amerika 95 45.027 Grčka 6 8.602 Belgija a 4.873 Portugalska 6 2.483 Švedska 4 1.574 Argentina 1 1.147 Sijam 1 345 Saravak 1 231 Misir 1 30 Iz ovijeh se podataka vidi, da Sujeeki ko- no ne samo silni Englezi, nego i Nijemci, Fran- cuzi i Holangjani više eksploatuju nego naša država. Osobito Nijemci mogu poslužiti kao pri- mjer. Da oni imaju tanko osjećanje za sve nove činioce u trgovini, to pokazuje i promet u Su- ječkom konalu. Poslije Engleza odmah oni do- laze i tek iza njih idu s mnogo manje brodova Francuzi, a koliko su ovi bliži Sujeckom ko- nalu nego Nijemci, koji moraju da pregju ogro- man i opasan put, dokle kroz Gibraltarski pro- laz dogju samo do Marsejskog pristaništa! Još im je duži put do linije Jadranskoga Mora. Tako reći ispred našeg nosa odjedre na jug i na istok; odande se opet ispred nas vraćaju i od Jadranskog Mora moraju da pregju još vrlo dug put, dok dogju do svojih pristaništa, otkud onda robu raznose na željeznici ina one evrop- ske trgove, koji bi mogli i trebali da podmiruju svoje potrebe preko jadranskih luka. Što se tiče dalmatinskih luka, njihov je položaj prema prometu, koji ide preko Sujeekog konala, vanredno zgodan, jer dok je Marsej da- leko od Sujeca 1450 morskih milja, Gjenova 1400, Trst 1300, Spljet je samo 1100 morskih milja. : Na dalje vanredno je velika važnost dal- matinskog Primorja za onoga, ko hoće, bilo iz ekonomskih bilo iz političkih interesa, da zauz- me položaj na Balkanskom Poluostrvu, jer su dalmatinske luke zaistu ključevi za Balkansko Pvluostrvo sa Jadranskog Mora. Dobro to znaju Austrijanci. Naročito se u novije doba prilju- +bljuju Dalmaciji. 8. Madžarske težnje. Dovde smo prikazali stvarnu stranu Ha- vaševa članka i iznileli iz njega one podatke, koji će interesovati Srbe i Hrvate valjda bar toliko koliko Madžare. Da čujemo sada kakve planove snuju Madžari o Dalmaciji u buduć- nosti. Najveća smetnja tijem planovima su za sada Austrijanci, koji su beati possidentes i koji na prohtjeve Madžara odgovaraju, da se ne može ni pomisliti na to, da se Austrija odreče Dalmacije, jer bi tijem svoju ulogu na Balkan- skom Poluostrvu sasvijem ustupila Madžarima. Ali Madžari misle, da je već riješena stvar, čija je Dalmacija. To je već utvrgjeno i zakonom, koji je kralj potvrdio i koji moraju i Nijemei poštovati. Ali šta će biti onda s Rijekom, miljenicom Madžara, koji su u nju uložili milijune? Ako se Dalmacija ,povrati“ Ugarskoj, ne će li dal- matinske luke škoditi Rijeci? Na to pisac od- govara: ,Suvišna bojazan! Ako uzimamo više pristaništa, svako će dobiti svoju ulogu. Ni u drugijem državama nije škodila množina Prista- ništa; baš obratno, svako je postalo neko sre- dište trgovine. Ta ko bi u Njemačkoj i mislio na to, da Hamburg može škoditi Bremenu, pa u Francuskoj, da Marsej može škoditi Bordo-u?« io)