!

kao načelo netemeljita je, ali kad

ada izgleda, da Slaveni silom

Godina XII.

mm ==

Za Austro-Ugarsku, Bosni
Hercegovinu na godinu Kru, S :

Za Srbiju i Crnu goru
dinu Kruna 12. na ogo.

Za sve ostale zemlje na
rsnska 15 u zlatu. ola

Za Vubrovnik na godinu Kr 10

Na po godine 1 na

Četvrt
gurazmjerno. godine

Pojedini broj lista 20 para.

lsnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun F
nun

BRE OL 1 ree U
m edikt 3

Austro-Uparsko Slavenstvo
Dubrovnik, 11 '
Velikonijemei tvrde za SI
inferiorna rasa, te da, Moraju
gospodstvo i kulturu njemačku.

decembra.

avene, da gu
Potpasti pod
Ta tvrdnja
promotrimo
0-Ugarskoj,
kažu velikonjemačku tvrdnju. s das
šest godina, da se pregovara o nagodi sI
megju Austrije i Ugarske i da ge vodi že-
stoka borba izmegju Beča i Budimpešte. Kroz
to wrijeme izbilo je mnogo Pitanja na povr-
šinu, osobito pak znamenita borba Madžara
za madžarski jezik u vojsci. Ta borba po-
tresla je cijelom državom i za sada svršava
velikijem koncesijama u prilog madžarskijem
zahtjevima. U isto vrijeme Austro-Ugarska
sprema se za akciju na balkanskom polu-
ostrvu. Sva unutrašnja krupna borba i očita
spoljašnja akcija kao da ge Slavena u mo-
narhiji tek u drugom redu tiču. O kakvoj
zajedničkoj akciji nema ni govora. Austro-
ugarski Slaveni teško će se ikada složiti,
da sastave u glavnijem pitanjima jednu je-
dinicu, jer svaki slavenski narod ima svoje
posebne interese, više ili manje opravdane
stjecajem raznijeh prilika. S toga mjesto jedne
jedinice, složne u glavnijem pitanjima, imamo
mnogo raznorodnijeh jedinica, koje se čak

politički život Slavena u Austr

 megju sobom pobijaju i potiru. S toga, kad

god čitamo tamo amo štogod o slavenskoj
Mustiji, neprijatno nam je. Kakva je to sla-

venska Austrija, uči zastupnička kuća u Beču.

Poljaci u pravom smislu riječi trguju, Česi
S kolebaju u neodlučnosti, ukrajnofilski Ru-
šini više sanjaju kako će stvoriti malorusku
Ukrajinu, nego kako će pomoći narodu u
Galiciji. A južni Slaveni? To je stoprvo uni-
ćum u megjunarodnoj historiji, osobito što
86 tiče velikohrvatA, tu oni mogu dati ruku
Basinima. Jedni na sjeveru treba da razdijele
Rusiju, drugi na jugu treba da smetaju srp-
stvu i da budu stafaža njemačkoga prodiranja
na istok. To je austrijski panslavizam. S ta-
kom politikom austrijski Slaveni stoje pred
sudbonosnijem dogagjajima. Kad bi se sve
tajedno smiješalo, što hoće austro-ugarski Sla-
Yeni, ne bi ni gjavo pokusao; ali ipak kroz
Sve to provlači se kao crvena nit ono što je
vladika Rade jednom prilikom kazao u Italiji,
biva, da niko nije podliji u službi tugjinu

Zna što hoće i čemu grede.

Rekli smo, kako austro-ugarski Slaveni
1 današnjijem  teškijem prilikama shvataju
Boj položaj; a sada posebice pregjimo na

južno Slavene. Uzmimo u pretres politiku
Hrvat4. i Srba u Austro-Ugarskoj. Koliko s
čovjek pratio, čitao i razgovarao se, da vi .
Shvati stanovište, koje političari 4 onih eri
S druge strane zauzimlju u borbi izmegju e
i Pešte i u balkanskoj akciji naše mont!
Walud će tražiti jedno opće i glavno e .
Vište, bilo kod Hrvata bilo kod ata ao i
i razilazili u detalju. U borbi tb Peštu a
šte jedni gu za Beč, drugi su za koj 0+
ireći lutaju u limbu otaca. D oi ije
Miei gyi gu hrvatski političari, $ a i
izuzecima, Za imperialističku politiku

bi

te pod firmom velikohrvatskome emi :
“trahuju, g veoma rijetkijem ma po ade
Progovoriti gdje treba, već najrag)

U Dubrovniku 13 Decembra 1908.

Broj 50.

BRU VNIK

Pretplata i oglasi

Salju se administraciji Dubrovniku

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćsju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća se 20 para.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne pi
maju se.

'abris.

—__.

Izlazi svake nedjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića.

kristijama broje putijere i jevangjelja, izuzam
Srbe na Primorju. Ovako političari. A narod?
On veoma malo ili ništa od svega toga ne
razumije, već gladan, go i bos, kao slijepac,
bježi s rogjene grude u daleki svijet. Ovo je
Prava slika našijeh prilika. Ko je hoće ljepšom
učiniti neka je sam orta.

. Istina, ovako političko i ekonomno sla-
nje nijesu stvorili Hrvati i Srbi,: već je to
posljedica spoljašnijeh dogagjaja od godina
1866. i 1878. Ali ti politički dogagjaji nijesu
krivi, da su političari u Hrvata i Srba bez
kompasa, i da su hrvatski političari trideset
godina, mjesto voditi realnu politiku, potra-
tili Ma gragjenju državA na papiru. Ti doga-
SJaji nijesu krivi, da političari ne znaju, što
hoće, pa da jedan šija drugi vozi. Ti doga-
gjaji nijesu krivi, da političari ne umiju naći
realnu i poštenu formulu za politički život i
da barem odbiju od sebe ulogu izmećarstva
i stafaže. Dr, Frank ponovno, naročito poslije
srpsko-hrvatskoga primirja, razvio je zeleni
barjak prorokov za veliku Hrvatsku; neka se
niko ne vara, nije sAm, ima on pristašć i s ove
i s one strane Velebita. Ponavlja se ista stara
pjesma, koja godi onijem koji mogu, jer a-
nektuje na papiru ono što oni još ne mogu.
Barjak je razvijen, pometnja će biti ista: kako
prije tako i unaprijed radiće se bez busole.
To je za one, koji nemaju nikakve odgovor-
nosti, najlakši put.

Kod ovake pomutnje pojmova, kod ova-
koga rada bez pravca i cilja, je li ikakvo
čudo, da se preko Hrvat4 i Srb4_u monar-
hiji prelazi na dnevni red, da ih niko ne za-
rezuje ni za što, već se stvaraju kombina-
cije, sad ovake gad onake, za njih a bez njih,
za koje se pak uvijek nagje pristaša: kao da
je to jedino i pravo iskupljenje? Kod ovake
pometnje, je li ikakvo čudo, da se ministar
predsjednik Kčrber usudio kazali, da ne cijeni,
da je dalmatinski sabor ozbiljno odbio vla-
dinu jezičnu osnovu it. d. it. d. it. d? Kod
ovake pometnje pojmova, je li kakvo čudo,
da su Hrvati i Srbi u Austro-Ugarkoj  po-
stali u politici zbilja inferiorna rasa i objekat
za izrabljivanje, bilo sa strane Nijemaca bilo
sa strane Madžara? Istina, kod ovake poli-
tiške konstelacije, Hrvati i Srbi ne mogu
poboljšati svoj položaj, ali bi trebalo da u
glavnom znadu, što hoće. To što bi oni
htjeli, moglo bi se i ne izvršiti, već se sve pro-
tivno dogoditi, jer veliki dogagjaji više puta
prijegju preko račun4 malijeh i sitnijeh, ali
ge barem znade, da tomu nije sudjelovala
luda pamet dotičnijeh.

Mogao bi kogod promisliti, da se hoćemo
igrati radikalstva. Ne, ovo je kritika. A kri-
tike treba sada najviše. Radikalstvo ne može
g dana na dan izliječiti jedno cijelo poko-
ljenje, tu treba dugoga kritičnog i sitnoga
rada, da se nešto postigne, a do tada neka
ge Bog smiluje i zaštiti.

CBC
QmeT O pOJBEBCKOM Norašajy,
CapajeBo, 31 ogro6pa.
0geosop 200m. Zlum. (J. Josanosufiy, upezasauy ujenuja) na
1462060 mucawe y semynenoj ,Hapoguocru“, 6p. 86., 03 30
oxmobpa 1903.
(HaeraBax).
Ilacawe r. /lam-a Tenzennnosno je. Mu kemo
TO H NOKAJATH, DAKTAMA, 4 He H3MHILJBOTEHAMA H
onazaem.
1. — Caymaonu ey ce ysujek, oco6aro oBe
rojune, Tyx<uu ua msunzjepaj r, Toge Xpueaeo-
pulia, mro mm je cam pekrop noszaljuBao, a mro

ey u nuenunjunapna npasnja gonyimraja u mape-
usana; mujeey nmmaju uukakpe namjepe, za ce
6yne; ogujezo ey Bparnjim 6es eopmajnora goro-
Bopa, y TOj nujeu, wro nujecy moeau ejeposaru,
Za snaga uo omaxee nosvye gaje cmuuaoyuma naj-
sekeza Ba6074a y BeMJbUu Onako necozuguy marepujy;
sparunu cy 2a y Toj namjepu, za ce raj weuu-
Znepaj ussuzgu u Kpusay Kasuu, a wuma za uo-
6ozwwatwe. Kpojau je 6 uma kao ca merpruma no-
CTynao m pasnpaxuBao ux. OBe rogane usnumno je
uposBaTa na gujemewe: xapnua upsa rozguna nupnje
najerapnje, a u Npoeecopu cy usnumno csu npu-
eyersoBaju. Py6we je ocoćuTo 6uzo zome, a To lie
Haj60/» noeBjegounra upasa, koja Ky6ypu 6 gume
jep ce aa 2-3 mjecema TAKO paenajne, ga ce Bunie
He moxce nocnra. Kag je CB Kapanosnli, enyma-
nau IV. rogune, upossan u Buyuo Taj meuupsrepaj,
pexao je: ,3ap Tu, majerop-Tono, oneT no erapom?
Ha Tu ra, nokamam TH ra, Ia ra Ta Hocu, maj-
eTop-Togol“ To cy pujeua Kapanosnliese, koje je
pekao majerop-Toga meupeg csojax gpyrosa. Ho u
upuje upossama KupanoBnlieBa e7ymaona ey ce Ty-
«HZ pekTopy y meroj gBopama, mazo nupsje Tux
psjedu, azu um om omrpo ogroBopu: ,ETO Bam mu-
TponozaTa u 6apona (Pajauuhia), na wux uurajre!“
Ioezaje KapanoBalia u zpyru ey ra msjaBiaBaJja
CBoje merogosawe nupema majerop Togu. H murpo-
NoJuT peve sa KapanoBulia: ,Hexa my Kynu oran
H maru.“ Ba napeljeno, ga ce gomecy myerpe u, mo
NiTO €y MX uper/ezaji, MHTPUNOJHT K40 yarpez
peue: ,Ko ne he, na nove!“ Taga je usumza us
ngopane IV. rogana, a ogxaw sa Tum Bparume u
exyuaonu II. roguae esoje py6se, koje ey nperze

NaJIu, u THME CJIOZKHJIH CE IIOTUYHO € HerOzJOBa em IV,
rogane, jep cy u camu 6aza ueTora MHIIBEIA. Tam
cpojam uuuom nujeey caymaona xrjemu na ce 6yne,
nero ga um ce crawe nonpaBu H ga ce m cama Ko-
muenja ysjepu, na je kpojau necasjeeran. AH 1m0-
pez eBera Tora oma nujecy Bsujenu y OBome me-
caBjecnocT kgpojaueBy, nero oner gjauky 6yay u
pesurennujy. 3ap um je Gam Tako mao 6510 eTa-
10 NO onymalana u uxoBe cpelie m manpeTka? —
V peue Tora zana, 31. cenrem6pa no erT., oGjauo je
PeKTOP MATPONOJIATOBY Hapen6y, la Ce BarBapa II,
u IV. roguma go gase napezće, a sa To Bpujeme
He cmuje ce nuxo muegje malin. V osoj napenću
BBJOJIH CY CZyISONu, NMiTA Ce € iuMA Cmjepa
— momupune ce ca csojom 6ynyliuomliy. Csako
HaroBapawe ca crpane nuje 6uuo moryhie, Kao mro
npego aaske r. Jam. Ogaj je uaroman 6uo orekao
og 3y606ome. naje my ua ym najajo xozame mo
CapajeBy, uero ey ode pu,euu, koje r. Jlum naBo-
nu, uamanm.eene m zaskue, Mu lemo To jegaom na
Apyrom mjecry Hm nokasaru. — 3a eBe Bpujeme,
Ny2&HOCTH, HAPOYATO UPKBEHE, BPIIEHE Cy peBHOCHO,
muro upnanaje u cam r. Jam.

2. — Csa ey emymaona uza cozugapnu.
Hpyrapeka zyćas 6ujame Taga Ha BpxyHly, alu
je pebeBeku Bacrrasu ne smazgome nujenaTa uu
KA0 IBY/H, A KAMO JIH Ka0 nNpowecopa. Jegan ca-
Bjeraak jasno je roBopHo, a eroB eHuoBan a mo-
TBP/AHO, Za meku, a oco6aro Cserosap Kapanosuli
(emu nosnaTora pogo2yća, nog. Muxajuna Kapanopu-
lia), mopajy usalig m3 sasoga. /Ip. Ilonosuli pekao
je upeg eBojam njamuma, ezymaonuma IV. rogune,
Kao paspenan erapjemuna: ,Ja by npsu yeraru,
na ce Kapanosnli uerjepa!“ To je pekao ćam on-
na, zag oy IL u IV. roguuy wuxose paspejne
crapjemuie kao ,orapuja 6pakia“ mapuze, y ueTBp-
TAE, 2 ogTO6pa 0. r. Jap To uuje u eysume jacno?
Jap ce je morzo m noezmje Tora nmonyeraru? Bap
ey oHu Tako mueno najenuu eBoje njake? — ]Ipexa
je Heneruua, ga ey erapuju marosapajmu mzalje; ma
uporu8B, 6am ey emymaonu IV. rogue rosopnju
esojam mzaljam npyroBama: ,Hemojre ce sa nama
noBoguTa. Hama je zacuo, mu emo Ha usmaky, aJm
Bama je Temko. Papure mo caBjecTa, u Tome e7uugHo.
Henerana je, ga ey Koerai u Cy6orui_ umna y
c06y Il. rogune u naspaliaza; y osome uma u je-
nam norpeman, zaxau msBjemraj r. Josanosulia y
sanueHugy og 2 ogro6pa, koju femo sroguom upniu-
KOM naBecrTa, a koju je emjepao, ga oupumu mro
Bule Te Bpujenae cgymaone.

3. — T. Jam. a cysame je saćacao Y OrOBa-
pawe, Kay je nueao o rgaBnoj nerpasu y ueTBpTaK

2 OgTOGpa. CJyimaonu oy PakTEMA NOKABAJIH HE-

caBjecuoer kpojaweBy m cu cy smaza sa nujesy
ogejeny u py6zy, jep um je To cam majerop y Bu-
Ile NpHZJBKA Ka3HBA0, Te €y Tame ĆuJu jom sume
ysjepeua y ,pan“ majerop-Toze. (Ilox ezyimaonu-
Ma y rzasaom ce pasymujy oma us II. a IV. ro-
nune). Henurppama cy Boljema Tako erporo, za
uuje morzo 6uru gorosapawa, jep je 6una sa To
CacTAB/peHa uuraBa nojanuja. Kaxo moxe pelin r.
dlam. na ce Hu nBojnna umjecy cmarana, Kaz ey Ta
HCTH UpOđEeCOpH UpPH HCOHTHBAIBY HERHX  CIyIlA«
Jana saBejiu y sauuesug: ,Mero wiqro u ppyra?“
Kako ce s0Be TaKBo npauawe, r. ]lum-e?

4. — OCeu cy ce cuuaoyu, cse Trpa rogune
(1. IL a IV, jep III. nema, nomro jegue rogune
uuje auxo upamieu y 6oroczosnjy s6or megoBone
Kuazaeananuje, T. j. najmawe meer paspega rum-
Baanja) saxzezu na ojepnocr jegan zpyeome u c0-
HUZJAPNOCT, A HE, KAO INTO Kase r. ]lam., Ha ne«
nonyimrawe. Ona €y TO yuuauu Kao 6orocJoBE u
Bjepuu npyrosu, pagu uspmlie esese u sajenumakora
pana. Esanljeme, na koje ey ce saknezu, 6umo je
HeEAA y UpkBenoj yuorpeću, gakze ocselieno, mro
MOry ZOK&3aTH CBH Hamu malja eselienunu. Osu-
jeha nuje nazena, nero je esanljeme ZeskaJo noj
ukoHom Xpuerosa Paenehia, unpeg kojom je sakmersa
yaniena. Jeguuo cy ce y upsoj roguaa kozećazu
C. Illgamax, H. Kenman u Zuwanuu 1). Azaunli.
Aza a oda upueranme u sagene ce ua sjepnocr u
Cozaugapnocr, uomo ysanjeme  jegRogymnocT eBo-
jax zpyroBa.

— 5. Ca r. Kazremćepom, nj pom u eko-
HOMmOm, uulao je y CapajeBo u eyuzenar r. Camali
CBOjEM UpusaTunm uvozom, upuua r. Jlum. A mra
Cy 3Hauuze ode pujeua r. Camulia, gax je cjenao
y eujagep upeg sasogom, a y 6ausuua cjegame ne-
KOJBKO  Gdymalana: ,V Blagy e wama“ (m j.
MyeTpama), u Omer; ,y Blagy 6 wuma, na lie omu
BEAJeTu“ ? Je za TO 6uo npaBaran nocao r. Camu-
ha, kojemy je caga Bume go nmpowecype nero
MO isao ?

6. — V nenjesy 6 ogroćpa, uerjepana je
1. u IV. roguna ua 6oroczoBnje, u To npsa peze-
FOBAHA HA FO/HHY Zana, A NONIBeJIBA ma CBarja!
sRangapmu € 6ajoneraMa U WynuM myuxaxa cTa-
Nome Ha rzasua Bpara u go mux r. Kajemćep,
Koju je pasnyumBao OBine og K08a, T. j. uporuanuke
og eznymanana 1. rogune, koju 6y cu7om sagpokana,
“Ran Japnu Cy CUROM yerasuzmu cayuaove 1. ogu-
ne, 2. Zum-e! Ba TO go6po snare, alu miax mauo-
cTe uencerauy. OrpamiHo, yxxacao, neuyBeHo! ZZlecr
KAK JAPANA VJGAZU CY TpUu Zana 848607, uo zeoju-
ya skKanzgapamna uparugnu cy pau sawuruTe 67a-
Zuna pegepenra 2. Pajaunufa y Pemesy; xyhe y
CE CBE CY MPEMETANE U U HUMA TPAaJKENU CHU-
waoyu upasocaasne 6020caosuje, jezunoza najauweza
upocejernoza sasoga sa ezemenaT, Koju wunu 20T060
NONOBUNY CTanOguuwT6a y Bonu u Xepyezosunu,
Csaku osymazan 11. m IV. rogune nozanajno je
uporoweH. 3aamo eya6amy omux, Koja ey gomaa y
Capajeo, Kako cy Hx Ha CTanuuu 5 xamgapama
H 1 Tajan aremar ONgoJnJja u ogeeau y nozanujy,
ogakne ax je Tex ponćama us6asuza. lllra senare
na oBaj vpuufiancku aujek 07 saa, v. Jlam-e? — Yum
ey uerjepana caymaona Il. u IV. rogane, ona ua 1,
roguue oguax nohome y cazy, rge je 6mno nusa-
CIAHCTBO, a Ce BaxBA/IE HA NaToMAYKEM MjeeTuma,
NomuTo ce yxacasajy mag cyn6unom eBojax apy-
rosa. Alu Hx Ha BpaTama gouekame Kao nozanaja
rr. Josanoali (mecperuu nucan odora wzaga) u
Cumali, Te HM CUROM HO ZAZOMEe yHyTpAa, HerO HM
pekone, ga ces unememo saxsaze. Ba cacraBimena
NHCMeHA gaxBaJHHNA HP Noganjera pekTopy, koju
ogrosopa u oGekia (a ou u guaue camo oćelaje a
He nenywasa), ga e je nogacrpujeru muTPONOJHTY H
jom ejyrpa pujemara, a jorTze neka upuuekajy. Oman
upueranie. V osome Bpemeiy Hacraje Hemro, imro
epamora csagora uoBjeka, a Haume yzaeusane upo-
djecopd ceojum Njayuma. He lemo ga uauocumo no-
jenuuocru, jep He sxe7umMo ga BKOra NOREKABAMU.
Cnymaonuma npBe roguHe »kangapekum uyrem upu-
jeueu je csaxu zgogup e BuxXOBEm UpOPHAHEM ApY-
rosama, Koju ey upBy oli eBora usrdawa nolinjia
KO/ 3AB0/H& IpAZE, y C67y, NO TO mum je eBy-
raje upueryu 6no sa6pamen, By xaBy, na u eupora
upava sanamrana je esoje rocroy6e. V yropag
nonecena je c Brane oBa omiyka: xoju je cy-