! kao načelo netemeljita je, ali kad ada izgleda, da Slaveni silom Godina XII. mm == Za Austro-Ugarsku, Bosni Hercegovinu na godinu Kru, S : Za Srbiju i Crnu goru dinu Kruna 12. na ogo. Za sve ostale zemlje na rsnska 15 u zlatu. ola Za Vubrovnik na godinu Kr 10 Na po godine 1 na Četvrt gurazmjerno. godine Pojedini broj lista 20 para. lsnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun F nun BRE OL 1 ree U m edikt 3 Austro-Uparsko Slavenstvo Dubrovnik, 11 ' Velikonijemei tvrde za SI inferiorna rasa, te da, Moraju gospodstvo i kulturu njemačku. decembra. avene, da gu Potpasti pod Ta tvrdnja promotrimo 0-Ugarskoj, kažu velikonjemačku tvrdnju. s das šest godina, da se pregovara o nagodi sI megju Austrije i Ugarske i da ge vodi že- stoka borba izmegju Beča i Budimpešte. Kroz to wrijeme izbilo je mnogo Pitanja na povr- šinu, osobito pak znamenita borba Madžara za madžarski jezik u vojsci. Ta borba po- tresla je cijelom državom i za sada svršava velikijem koncesijama u prilog madžarskijem zahtjevima. U isto vrijeme Austro-Ugarska sprema se za akciju na balkanskom polu- ostrvu. Sva unutrašnja krupna borba i očita spoljašnja akcija kao da ge Slavena u mo- narhiji tek u drugom redu tiču. O kakvoj zajedničkoj akciji nema ni govora. Austro- ugarski Slaveni teško će se ikada složiti, da sastave u glavnijem pitanjima jednu je- dinicu, jer svaki slavenski narod ima svoje posebne interese, više ili manje opravdane stjecajem raznijeh prilika. S toga mjesto jedne jedinice, složne u glavnijem pitanjima, imamo mnogo raznorodnijeh jedinica, koje se čak politički život Slavena u Austr megju sobom pobijaju i potiru. S toga, kad god čitamo tamo amo štogod o slavenskoj Mustiji, neprijatno nam je. Kakva je to sla- venska Austrija, uči zastupnička kuća u Beču. Poljaci u pravom smislu riječi trguju, Česi S kolebaju u neodlučnosti, ukrajnofilski Ru- šini više sanjaju kako će stvoriti malorusku Ukrajinu, nego kako će pomoći narodu u Galiciji. A južni Slaveni? To je stoprvo uni- ćum u megjunarodnoj historiji, osobito što 86 tiče velikohrvatA, tu oni mogu dati ruku Basinima. Jedni na sjeveru treba da razdijele Rusiju, drugi na jugu treba da smetaju srp- stvu i da budu stafaža njemačkoga prodiranja na istok. To je austrijski panslavizam. S ta- kom politikom austrijski Slaveni stoje pred sudbonosnijem dogagjajima. Kad bi se sve tajedno smiješalo, što hoće austro-ugarski Sla- Yeni, ne bi ni gjavo pokusao; ali ipak kroz Sve to provlači se kao crvena nit ono što je vladika Rade jednom prilikom kazao u Italiji, biva, da niko nije podliji u službi tugjinu Zna što hoće i čemu grede. Rekli smo, kako austro-ugarski Slaveni 1 današnjijem teškijem prilikama shvataju Boj položaj; a sada posebice pregjimo na južno Slavene. Uzmimo u pretres politiku Hrvat4. i Srba u Austro-Ugarskoj. Koliko s čovjek pratio, čitao i razgovarao se, da vi . Shvati stanovište, koje političari 4 onih eri S druge strane zauzimlju u borbi izmegju e i Pešte i u balkanskoj akciji naše mont! Walud će tražiti jedno opće i glavno e . Vište, bilo kod Hrvata bilo kod ata ao i i razilazili u detalju. U borbi tb Peštu a šte jedni gu za Beč, drugi su za koj 0+ ireći lutaju u limbu otaca. D oi ije Miei gyi gu hrvatski političari, $ a i izuzecima, Za imperialističku politiku bi te pod firmom velikohrvatskome emi : “trahuju, g veoma rijetkijem ma po ade Progovoriti gdje treba, već najrag) U Dubrovniku 13 Decembra 1908. Broj 50. BRU VNIK Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovniku Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćsju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pi maju se. 'abris. —__. Izlazi svake nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. kristijama broje putijere i jevangjelja, izuzam Srbe na Primorju. Ovako političari. A narod? On veoma malo ili ništa od svega toga ne razumije, već gladan, go i bos, kao slijepac, bježi s rogjene grude u daleki svijet. Ovo je Prava slika našijeh prilika. Ko je hoće ljepšom učiniti neka je sam orta. . Istina, ovako političko i ekonomno sla- nje nijesu stvorili Hrvati i Srbi,: već je to posljedica spoljašnijeh dogagjaja od godina 1866. i 1878. Ali ti politički dogagjaji nijesu krivi, da su političari u Hrvata i Srba bez kompasa, i da su hrvatski političari trideset godina, mjesto voditi realnu politiku, potra- tili Ma gragjenju državA na papiru. Ti doga- SJaji nijesu krivi, da političari ne znaju, što hoće, pa da jedan šija drugi vozi. Ti doga- gjaji nijesu krivi, da političari ne umiju naći realnu i poštenu formulu za politički život i da barem odbiju od sebe ulogu izmećarstva i stafaže. Dr, Frank ponovno, naročito poslije srpsko-hrvatskoga primirja, razvio je zeleni barjak prorokov za veliku Hrvatsku; neka se niko ne vara, nije sAm, ima on pristašć i s ove i s one strane Velebita. Ponavlja se ista stara pjesma, koja godi onijem koji mogu, jer a- nektuje na papiru ono što oni još ne mogu. Barjak je razvijen, pometnja će biti ista: kako prije tako i unaprijed radiće se bez busole. To je za one, koji nemaju nikakve odgovor- nosti, najlakši put. Kod ovake pomutnje pojmova, kod ova- koga rada bez pravca i cilja, je li ikakvo čudo, da se preko Hrvat4 i Srb4_u monar- hiji prelazi na dnevni red, da ih niko ne za- rezuje ni za što, već se stvaraju kombina- cije, sad ovake gad onake, za njih a bez njih, za koje se pak uvijek nagje pristaša: kao da je to jedino i pravo iskupljenje? Kod ovake pometnje, je li ikakvo čudo, da se ministar predsjednik Kčrber usudio kazali, da ne cijeni, da je dalmatinski sabor ozbiljno odbio vla- dinu jezičnu osnovu it. d. it. d. it. d? Kod ovake pometnje pojmova, je li kakvo čudo, da su Hrvati i Srbi u Austro-Ugarkoj po- stali u politici zbilja inferiorna rasa i objekat za izrabljivanje, bilo sa strane Nijemaca bilo sa strane Madžara? Istina, kod ovake poli- tiške konstelacije, Hrvati i Srbi ne mogu poboljšati svoj položaj, ali bi trebalo da u glavnom znadu, što hoće. To što bi oni htjeli, moglo bi se i ne izvršiti, već se sve pro- tivno dogoditi, jer veliki dogagjaji više puta prijegju preko račun4 malijeh i sitnijeh, ali ge barem znade, da tomu nije sudjelovala luda pamet dotičnijeh. Mogao bi kogod promisliti, da se hoćemo igrati radikalstva. Ne, ovo je kritika. A kri- tike treba sada najviše. Radikalstvo ne može g dana na dan izliječiti jedno cijelo poko- ljenje, tu treba dugoga kritičnog i sitnoga rada, da se nešto postigne, a do tada neka ge Bog smiluje i zaštiti. CBC QmeT O pOJBEBCKOM Norašajy, CapajeBo, 31 ogro6pa. 0geosop 200m. Zlum. (J. Josanosufiy, upezasauy ujenuja) na 1462060 mucawe y semynenoj ,Hapoguocru“, 6p. 86., 03 30 oxmobpa 1903. (HaeraBax). Ilacawe r. /lam-a Tenzennnosno je. Mu kemo TO H NOKAJATH, DAKTAMA, 4 He H3MHILJBOTEHAMA H onazaem. 1. — Caymaonu ey ce ysujek, oco6aro oBe rojune, Tyx<uu ua msunzjepaj r, Toge Xpueaeo- pulia, mro mm je cam pekrop noszaljuBao, a mro ey u nuenunjunapna npasnja gonyimraja u mape- usana; mujeey nmmaju uukakpe namjepe, za ce 6yne; ogujezo ey Bparnjim 6es eopmajnora goro- Bopa, y TOj nujeu, wro nujecy moeau ejeposaru, Za snaga uo omaxee nosvye gaje cmuuaoyuma naj- sekeza Ba6074a y BeMJbUu Onako necozuguy marepujy; sparunu cy 2a y Toj namjepu, za ce raj weuu- Znepaj ussuzgu u Kpusay Kasuu, a wuma za uo- 6ozwwatwe. Kpojau je 6 uma kao ca merpruma no- CTynao m pasnpaxuBao ux. OBe rogane usnumno je uposBaTa na gujemewe: xapnua upsa rozguna nupnje najerapnje, a u Npoeecopu cy usnumno csu npu- eyersoBaju. Py6we je ocoćuTo 6uzo zome, a To lie Haj60/» noeBjegounra upasa, koja Ky6ypu 6 gume jep ce aa 2-3 mjecema TAKO paenajne, ga ce Bunie He moxce nocnra. Kag je CB Kapanosnli, enyma- nau IV. rogune, upossan u Buyuo Taj meuupsrepaj, pexao je: ,3ap Tu, majerop-Tono, oneT no erapom? Ha Tu ra, nokamam TH ra, Ia ra Ta Hocu, maj- eTop-Togol“ To cy pujeua Kapanosnliese, koje je pekao majerop-Toga meupeg csojax gpyrosa. Ho u upuje upossama KupanoBnlieBa e7ymaona ey ce Ty- «HZ pekTopy y meroj gBopama, mazo nupsje Tux psjedu, azu um om omrpo ogroBopu: ,ETO Bam mu- TponozaTa u 6apona (Pajauuhia), na wux uurajre!“ Ioezaje KapanoBalia u zpyru ey ra msjaBiaBaJja CBoje merogosawe nupema majerop Togu. H murpo- NoJuT peve sa KapanoBulia: ,Hexa my Kynu oran H maru.“ Ba napeljeno, ga ce gomecy myerpe u, mo NiTO €y MX uper/ezaji, MHTPUNOJHT K40 yarpez peue: ,Ko ne he, na nove!“ Taga je usumza us ngopane IV. rogana, a ogxaw sa Tum Bparume u exyuaonu II. roguae esoje py6se, koje ey nperze NaJIu, u THME CJIOZKHJIH CE IIOTUYHO € HerOzJOBa em IV, rogane, jep cy u camu 6aza ueTora MHIIBEIA. Tam cpojam uuuom nujeey caymaona xrjemu na ce 6yne, nero ga um ce crawe nonpaBu H ga ce m cama Ko- muenja ysjepu, na je kpojau necasjeeran. AH 1m0- pez eBera Tora oma nujecy Bsujenu y OBome me- caBjecnocT kgpojaueBy, nero oner gjauky 6yay u pesurennujy. 3ap um je Gam Tako mao 6510 eTa- 10 NO onymalana u uxoBe cpelie m manpeTka? — V peue Tora zana, 31. cenrem6pa no erT., oGjauo je PeKTOP MATPONOJIATOBY Hapen6y, la Ce BarBapa II, u IV. roguma go gase napezće, a sa To Bpujeme He cmuje ce nuxo muegje malin. V osoj napenću BBJOJIH CY CZyISONu, NMiTA Ce € iuMA Cmjepa — momupune ce ca csojom 6ynyliuomliy. Csako HaroBapawe ca crpane nuje 6uuo moryhie, Kao mro npego aaske r. Jam. Ogaj je uaroman 6uo orekao og 3y606ome. naje my ua ym najajo xozame mo CapajeBy, uero ey ode pu,euu, koje r. Jlum naBo- nu, uamanm.eene m zaskue, Mu lemo To jegaom na Apyrom mjecry Hm nokasaru. — 3a eBe Bpujeme, Ny2&HOCTH, HAPOYATO UPKBEHE, BPIIEHE Cy peBHOCHO, muro upnanaje u cam r. Jam. 2. — Csa ey emymaona uza cozugapnu. Hpyrapeka zyćas 6ujame Taga Ha BpxyHly, alu je pebeBeku Bacrrasu ne smazgome nujenaTa uu KA0 IBY/H, A KAMO JIH Ka0 nNpowecopa. Jegan ca- Bjeraak jasno je roBopHo, a eroB eHuoBan a mo- TBP/AHO, Za meku, a oco6aro Cserosap Kapanosuli (emu nosnaTora pogo2yća, nog. Muxajuna Kapanopu- lia), mopajy usalig m3 sasoga. /Ip. Ilonosuli pekao je upeg eBojam njamuma, ezymaonuma IV. rogune, Kao paspenan erapjemuna: ,Ja by npsu yeraru, na ce Kapanosnli uerjepa!“ To je pekao ćam on- na, zag oy IL u IV. roguuy wuxose paspejne crapjemuie kao ,orapuja 6pakia“ mapuze, y ueTBp- TAE, 2 ogTO6pa 0. r. Jap To uuje u eysume jacno? Jap ce je morzo m noezmje Tora nmonyeraru? Bap ey oHu Tako mueno najenuu eBoje njake? — ]Ipexa je Heneruua, ga ey erapuju marosapajmu mzalje; ma uporu8B, 6am ey emymaonu IV. rogue rosopnju esojam mzaljam npyroBama: ,Hemojre ce sa nama noBoguTa. Hama je zacuo, mu emo Ha usmaky, aJm Bama je Temko. Papure mo caBjecTa, u Tome e7uugHo. Henerana je, ga ey Koerai u Cy6orui_ umna y c06y Il. rogune u naspaliaza; y osome uma u je- nam norpeman, zaxau msBjemraj r. Josanosulia y sanueHugy og 2 ogro6pa, koju femo sroguom upniu- KOM naBecrTa, a koju je emjepao, ga oupumu mro Bule Te Bpujenae cgymaone. 3. — T. Jam. a cysame je saćacao Y OrOBa- pawe, Kay je nueao o rgaBnoj nerpasu y ueTBpTaK 2 OgTOGpa. CJyimaonu oy PakTEMA NOKABAJIH HE- caBjecuoer kpojaweBy m cu cy smaza sa nujesy ogejeny u py6zy, jep um je To cam majerop y Bu- Ile NpHZJBKA Ka3HBA0, Te €y Tame ĆuJu jom sume ysjepeua y ,pan“ majerop-Toze. (Ilox ezyimaonu- Ma y rzasaom ce pasymujy oma us II. a IV. ro- nune). Henurppama cy Boljema Tako erporo, za uuje morzo 6uru gorosapawa, jep je 6una sa To CacTAB/peHa uuraBa nojanuja. Kaxo moxe pelin r. dlam. na ce Hu nBojnna umjecy cmarana, Kaz ey Ta HCTH UpOđEeCOpH UpPH HCOHTHBAIBY HERHX CIyIlA« Jana saBejiu y sauuesug: ,Mero wiqro u ppyra?“ Kako ce s0Be TaKBo npauawe, r. ]lum-e? 4. — OCeu cy ce cuuaoyu, cse Trpa rogune (1. IL a IV, jep III. nema, nomro jegue rogune uuje auxo upamieu y 6oroczosnjy s6or megoBone Kuazaeananuje, T. j. najmawe meer paspega rum- Baanja) saxzezu na ojepnocr jegan zpyeome u c0- HUZJAPNOCT, A HE, KAO INTO Kase r. ]lam., Ha ne« nonyimrawe. Ona €y TO yuuauu Kao 6orocJoBE u Bjepuu npyrosu, pagu uspmlie esese u sajenumakora pana. Esanljeme, na koje ey ce saknezu, 6umo je HeEAA y UpkBenoj yuorpeću, gakze ocselieno, mro MOry ZOK&3aTH CBH Hamu malja eselienunu. Osu- jeha nuje nazena, nero je esanljeme ZeskaJo noj ukoHom Xpuerosa Paenehia, unpeg kojom je sakmersa yaniena. Jeguuo cy ce y upsoj roguaa kozećazu C. Illgamax, H. Kenman u Zuwanuu 1). Azaunli. Aza a oda upueranme u sagene ce ua sjepnocr u Cozaugapnocr, uomo ysanjeme jegRogymnocT eBo- jax zpyroBa. — 5. Ca r. Kazremćepom, nj pom u eko- HOMmOm, uulao je y CapajeBo u eyuzenar r. Camali CBOjEM UpusaTunm uvozom, upuua r. Jlum. A mra Cy 3Hauuze ode pujeua r. Camulia, gax je cjenao y eujagep upeg sasogom, a y 6ausuua cjegame ne- KOJBKO Gdymalana: ,V Blagy e wama“ (m j. MyeTpama), u Omer; ,y Blagy 6 wuma, na lie omu BEAJeTu“ ? Je za TO 6uo npaBaran nocao r. Camu- ha, kojemy je caga Bume go nmpowecype nero MO isao ? 6. — V nenjesy 6 ogroćpa, uerjepana je 1. u IV. roguna ua 6oroczoBnje, u To npsa peze- FOBAHA HA FO/HHY Zana, A NONIBeJIBA ma CBarja! sRangapmu € 6ajoneraMa U WynuM myuxaxa cTa- Nome Ha rzasua Bpara u go mux r. Kajemćep, Koju je pasnyumBao OBine og K08a, T. j. uporuanuke og eznymanana 1. rogune, koju 6y cu7om sagpokana, “Ran Japnu Cy CUROM yerasuzmu cayuaove 1. ogu- ne, 2. Zum-e! Ba TO go6po snare, alu miax mauo- cTe uencerauy. OrpamiHo, yxxacao, neuyBeHo! ZZlecr KAK JAPANA VJGAZU CY TpUu Zana 848607, uo zeoju- ya skKanzgapamna uparugnu cy pau sawuruTe 67a- Zuna pegepenra 2. Pajaunufa y Pemesy; xyhe y CE CBE CY MPEMETANE U U HUMA TPAaJKENU CHU- waoyu upasocaasne 6020caosuje, jezunoza najauweza upocejernoza sasoga sa ezemenaT, Koju wunu 20T060 NONOBUNY CTanOguuwT6a y Bonu u Xepyezosunu, Csaku osymazan 11. m IV. rogune nozanajno je uporoweH. 3aamo eya6amy omux, Koja ey gomaa y Capajeo, Kako cy Hx Ha CTanuuu 5 xamgapama H 1 Tajan aremar ONgoJnJja u ogeeau y nozanujy, ogakne ax je Tex ponćama us6asuza. lllra senare na oBaj vpuufiancku aujek 07 saa, v. Jlam-e? — Yum ey uerjepana caymaona Il. u IV. rogane, ona ua 1, roguue oguax nohome y cazy, rge je 6mno nusa- CIAHCTBO, a Ce BaxBA/IE HA NaToMAYKEM MjeeTuma, NomuTo ce yxacasajy mag cyn6unom eBojax apy- rosa. Alu Hx Ha BpaTama gouekame Kao nozanaja rr. Josanoali (mecperuu nucan odora wzaga) u Cumali, Te HM CUROM HO ZAZOMEe yHyTpAa, HerO HM pekone, ga ces unememo saxsaze. Ba cacraBimena NHCMeHA gaxBaJHHNA HP Noganjera pekTopy, koju ogrosopa u oGekia (a ou u guaue camo oćelaje a He nenywasa), ga e je nogacrpujeru muTPONOJHTY H jom ejyrpa pujemara, a jorTze neka upuuekajy. Oman upueranie. V osome Bpemeiy Hacraje Hemro, imro epamora csagora uoBjeka, a Haume yzaeusane upo- djecopd ceojum Njayuma. He lemo ga uauocumo no- jenuuocru, jep He sxe7umMo ga BKOra NOREKABAMU. Cnymaonuma npBe roguHe »kangapekum uyrem upu- jeueu je csaxu zgogup e BuxXOBEm UpOPHAHEM ApY- rosama, Koju ey upBy oli eBora usrdawa nolinjia KO/ 3AB0/H& IpAZE, y C67y, NO TO mum je eBy- raje upueryu 6no sa6pamen, By xaBy, na u eupora upava sanamrana je esoje rocroy6e. V yropag nonecena je c Brane oBa omiyka: xoju je cy-